NAJNOVIJE
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Banca Intesa i EBRD obeležile deset godina programa „Žene u biznisu“ u Srbiji

by bifadmin 26. април 2025.

Banca Intesa, članica međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obeležile su deset godina uspešne saradnje na realizaciji programa finansijske i poslovne podrške razvoju ženskog preduzetništva „Žene u biznisu“ u Srbiji namenjenog malim i srednjim preduzećima kojima upravljaju žene.

Na svečanom događaju organizovanom povodom obeležavanja ovog jubileja potpisana je i nova, osma po redu kreditna linija u okviru programa „Žene u biznisu“, u iznosu od 15 miliona evra. Zahvaljujući prethodnim kreditnim linijama ukupne vrednosti od 39,5 miliona evra, Banca Intesa je do sada podržala brojne preduzetnice kroz povoljne kredite sa relaksiranim zahtevima u pogledu kolaterala, obezbeđene uz podršku donatora programa – Evropske unije, Italije, Luksemburga i Švedske.

„Kada smo se 2015. godine pridružili EBRD programu Žene u biznisu kao prva banka na srpskom tržištu koja je realizovala ovu inicijativu, imali smo jasan cilj – da pružimo konkretnu podršku preduzetnicama i doprinesemo njihovoj većoj ekonomskoj inkluziji. Danas sa ponosom mogu reći da smo taj cilj ne samo ispunili, već i višestruko nadmašili. Kroz ovaj program do sada smo obezbedili gotovo 40 miliona evra povoljnih kredita i podržali oko 4.000 projekata preduzetnica širom Srbije. Pomažući im da razviju poslovanje, unaprede poslovne veštine i postanu deo šire preduzetničke zajednice, doprineli smo ne samo ekonomskom osnaživanju žena, već i ukupnom privrednom razvoju, jačanju konkurentnosti i otvaranju radnih mesta“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Pored finansijske, preduzetnicama je u okviru programa „Žene u biznisu“ na raspolaganju i savetodavna podrška, učešće na radionicama za unapređenje poslovanja i veština, mentoring program i brojne aktivnosti koje im pružaju priliku da se upoznaju i razmene iskustva sa drugim poslovnim ženama.

„Ponosni smo što obeležavamo deceniju partnerstva sa Banca Intesa u okviru programa Žene u biznisu koji je ostvario značajan uticaj u Srbiji. Od 2015. godine, ova saradnja je pokretačka snaga većeg finansijskog uključivanja i osnaživanja preduzetnica, podržavajući samo u Srbiji skoro 4.000 preduzeća koje vode žene. Kada je EBRD pokrenuo program „Žene u biznisu“ na Zapadnom Balkanu, bila je to pionirska inicijativa za uklanjanje upornih prepreka sa kojima se žene suočavaju u pristupu finansijama i savetodavnim uslugama. Zahvaljujući snažnoj posvećenosti partnera kao što su Banca Intesa i kontinuiranoj podršci donatora kao što su Evropska unija, Švedska, Italija i Luksemburg, ova inicijativa je prerasla iz pilota u regionalni program od 160 miliona evra koji podržava preko 8.000 preduzeća. Ova godišnjica nije samo proslava postignutih rezultata, već i potvrda naše posvećenosti inkluzivnom i održivom ekonomskom razvoju. Nastavićemo da sarađujemo sa našim partnerima kako bismo osigurali da žene širom Zapadnog Balkana imaju alate, resurse i mogućnosti da napreduju kao preduzetnice i poslovne liderke“, rekla je Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD-a za finansijske institucije za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu.

Na Zapadnom Balkanu, uključujući i Srbiju, preduzetnice se i dalje suočavaju sa brojnim izazovima, kako u pogledu pristupa finansijama, tako i znanju, što utiče na ekonomske mogućnosti koje imaju za osnivanje i razvoj preduzeća. Sa ciljem promovisanja ženskog preduzetništva kroz uklanjanje prepreka, EBRD je 2014. godine kreirala program „Žene u biznisu“ na Zapadnom Balkanu i u Turskoj.

Od tada, program je podržalo oko 8.000 mikro, malih i srednjih preduzeća širom regiona na čijem su čelu žene i pomogao im da razviju svoje poslovanje sredstvima u vrednosti od oko 110 miliona evra. Pored finansiranja, u okviru programa sprovedeno je preko 600 savetodavnih projekata sa malim i srednjim preduzećima koje vode žene, kao i obuke za više od 4.000 učesnica.

Foto: Darko Radulović

26. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DIGITAL DAY 2025: Povratak čoveka u centar digitalne revolucije

by bifadmin 25. април 2025.

U vreme kada veštačka inteligencija preuzima primat u digitalnom svetu, konferencija Digital Day 2025 donosi ključno pitanje: kako zadržati ljudski faktor u centru tehnološkog napretka? Pod sloganom „U centru pažnje.“, najznačajnija regionalna konferencija o digitalnom marketingu održaće se 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda.

Internet revolucija je kontinuirani proces bez kraja. Pitanje koje se nameće jeste: Jesmo li dovoljno informisani i sposobni da ga razumemo i pravilno koristimo? Upravo ovaj izazov predstavlja centralnu temu ovogodišnjeg Digital Day-a.
Danas je AI u centru pažnje kao jedan od najmoćnijih alata koji oblikuju budućnost digitalnog oglašavanja. Kao nesumnjivi game-changer, veštačka inteligencija optimizuje targetiranje, personalizuje sadržaj i poboljšava efikasnost kroz brzu analizu podataka. Međutim, istovremeno raste zabrinutost zbog njenog uticaja na privatnost, sigurnost podataka i sposobnost da zameni ljudsku kreativnost.

U današnjem digitalnom prostoru, ljudsko iskustvo mora ostati prioritet. Tehnologija je stvorena od strane ljudi da služi ljudima. Etička razmatranja moraju biti vodilja u razvoju i implementaciji novih tehnologija. Ako je veštačka inteligencija u centru pažnje, ona ne može stajati sama – mora biti u službi čovečanstva.

Na 14. izdanju Digital Day-a, istražićemo načine za dizajniranje inkluzivnijeg i korisnički orijentisanog interneta. Stručnjaci i inovatori iz industrije tehnologije, medija i marketinga okupiće se da podele svoja iskustva i istraže kako svi možemo učestvovati u ovoj transformaciji.

Vrhunski govornici na Digital Day 2025

Ovogodišnju konferenciju predvode renomirani međunarodni stručnjaci:
Konstantin Kamaras, suosnivač i počasni predsednik IAB Europe, doprinosi konferenciji svojim ogromnim iskustvom. Kao suosnivač IAB Europe iz 2002. godine i najduže služeći predsednik Upravnog odbora, Konstantin trenutno obavlja funkciju počasnog predsednika od 2018. Takođe vodi projekat „Najbolje prakse u digitalnom izdavaštvu“ pri OPA Europe.

Kolin Luis, direktor Retail Media Works, donosi ekspertizu iz oblasti maloprodajnih medija. Sarađuje sa najvećim svetskim brendovima na razvoju njihovih mogućnosti digitalnog poslovanja u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Australiji, Novom Zelandu i Turskoj. Kao višestruko nagrađivani međunarodni marketinški stručnjak sa više od 25 godina iskustva, savetuje brendove visoke klase u industrijama robe široke potrošnje, putovanja, tehnologije i e-trgovine.

Liz Lon iz Financial Times-a ima 12 godina iskustva u vođenju timova za proizvode i 3 godine u razvoju sopstvenih biznisa. Njen rad fokusiran je na primenu veštačke inteligencije u finansijama, nekretninama, zdravstvu i obrazovanju. Trenutno vodi tim za proizvode koji razvija AI alate za Financial Times.

Dvodnevni program pun inspiracije

Digital Day 2025 donosi bogat program tokom dva dana konferencije. Konferencija će tradicionalno biti otvorena predstavljanjem rezultata AdEx istraživanja za prethodnu godinu. Prvi dan će biti posvećen preseku stanja u digitalnoj industriji, dok će drugi dan predstaviti praktične primere iz oblasti primene veštačke inteligencije.

Ključne teme uključuju integraciju veštačke inteligencije u kreativne procese, izazove u zaštiti privatnosti korisnika, transformaciju maloprodajnih medija kroz digitalne tehnologije i budućnost digitalnog izdavaštva u eri automatizacije.
Dvodnevni format omogućiće dublji uvid u sve aspekte odnosa čoveka i tehnologije. Poseban naglasak biće stavljen na praktične primere uspešne saradnje između ljudske kreativnosti i veštačke inteligencije, sa studijama slučaja iz vodećih svetskih agencija i brendova.

U centru pažnje

Slogan naglašava ključnu poruku konferencije – digitalni prostor mora biti oblikovan prema potrebama čoveka, od strane ljudi, sa ljudskim vrednostima u centru.

U vremenu kada veštačka inteligencija sve više preuzima kontrolu nad digitalnim svetom, ključno je zadržati ljudsku perspektivu i osigurati da tehnologija služi poboljšanju ljudskog iskustva, a ne obrnuto. Digital Day 2025 pruža platformu za razmenu ideja koje će oblikovati budućnost digitalne industrije u kojoj je čovek u centru pažnje.

Digitalni marketing danas se nalazi na prekretnici između sve moćnijih AI alata koji menjaju način na koji kreiramo sadržaj i rastuće svesti o potrebi očuvanja autentičnosti u komunikaciji sa potrošačima. Digital Day 2025 biće mesto gde ćemo zajedno tražiti odgovore na pitanje kako postići optimalni balans.

Pridružite nam se 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda i postanite deo ovog važnog dijaloga o budućnosti digitalnog prostora. Kotizacije su dostupne na www.digitalday.rs.

Mixx Awards

Kao svake godine svečana dodela MIXX nagrada će se održati nakon završetka konferencije Digital Day, ovaj put 30. maja u Klubu „Beton“ u Beogradu. Podsećamo da je prijava otvorena do 30. aprila u ponoć i da je od ove godine novi pravilnik donosi jasnije definisane kriterijume i procedure.

 

 

 

 

 

 

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Humanoidni roboti u polumaratonu imali lošije rezultate od ljudi

by bifadmin 25. април 2025.

U Pekingu je nedavno održan polumaraton u kojem su rame uz rame sa ljudima trčali humanoidni roboti, i pokazali se kao sporiji.

Pored trkača od krvi i mesa, u ovom sportskom nadmetanju učestvovao je 21 robot. Roboti-trkači nisu bili „kao sa fabričke trake“, odnosno razlikovali su se po brojnim karakteristikama pa i visini – neki su bili visine šestogodišnjaka a neki odraslih ljudi. Svi oni su, zajedno sa ljudima, istrčali distancu od 21 km.

Međutim, nasuprot onome što smo gledali u SF filmovima, roboti po rezultatima nisu bili ni približni ljudima. Naime, najbrži ljudski trkač je navedenu distancu prešao za sat vremena i dva minuta, a najbrži robot za dva sata i 40 minuta.

Tang Jian, naučnik koji je učestvovao u izradi pobedničkog robota, rekao je za medije da je ovo ipak uspeh imajući u vidu koliko je teško uključiti robote u sportske aktivnosti i naučiti ih da oponašaju ljudsko kretanje. Inače, pomenutom robotu je tri puta tokom trke menjana baterija.

Ostali roboti imali su još manje sreće. Jedan od njih je pao na početku trke i ležao nekoliko minuta pa se tek posle toga uključio u trku, dok je drugi veoma jako udario u ogradu.

Izvor: Sky News

Foto: Estefano, Pixabay

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Strela Obrenovac namerava da postane jedini vlasnik Laste

by bifadmin 25. април 2025.

Strela iz Obrenovca, posle juče objavljene ponude za preuzimanje, sasvim je jasno namerava da postane jedini vlasnik Laste. Obrenovački prevoznik, koji konačno javno drži 16,7 odsto konkurenta, spreman je da preuzme preostalih 83,2 odsto kompanije.

Najveći deo preostalih akcija pripada Akcionarskom fondu – 29,7 odsto. Država Srbija poseduje 13,7 odsto, a Republički fond za penzijsko osiguranje 7,8 odsto. PIO Fond RS je vlasnik 5,9%, Nacionalna služba za zapošljavanje 2,7%, Republički zavod za zdravstveno osiguranje 2,6%, Opština Stara Pazova 0,38% i Opština Inđija 0,27 odsto. Spisak akcionara je, međutim, daleko duži. Prema podacima iz tek objavljenog finansijskog izveštaja, na kraju 2014. ih je bilo ukupno 5.882.

Koliko vrede akcije

a bi postao jedini vlasnik poznatog prevozika, Strela treba da otkupi ukupno 1.914.306 akcija. Na Beogradskoj berzo juče se njima trgovalo po ceni od 504 dinara. Ukoliko bi Strela nudila ovaj iznos, a akcionari pristali da prodaju, za 83,2 odsto Laste platili bi 964,8 miliona dinara.

Zakon, međutim, kaže da bi Strela morala da ponudi najveću cenu u konkurenciji procenjene vrednosti akcije, njene knjigovodstvene vrednosti ili cene po kojoj je većinski vlasnik kupovao akcije.

Podaci govore da je najmanja cena akcije tokom poslednje 52 nedelje bila 20. marta ove godine – 270 dinara. Najviše su vredele juna prošle godine – 600 dinara. Knjigovdstvena vrednost akcije je 1.296 dinara.

Lasti pali prihodi

A u kom je stanju danas Lasta? Deo odgovora daje tek objavljeni finansijski izveštaj za 2024. godinu. Godinu su završili sa gubitkom od 1,39 milijardi dinara. Godinu pre on je iznosio 566,7 miliona dinara.

Prihodi su prošle godine iznosili sedam milijardi dinara, što je oko pola milijarde manje nego godinu ranije. Istovremeno su se rashodi povećali sa 8,1 na 8,4 milijarde dinara.

Dugoročna rezervisanja i obaveze Laste su 1,7 milijardi dinara i to je manje za 100 miliona nego godinu pre. Ali su kratkoročne obaveze veće za milijardu i dostigle su 6,4 milijarde dinara.

Kako se navodi u napomenama uz finansijski izveštaj, na poslednji dan prošle godine imali su 1.818 zaposlenih i 911 autobusa.

Lasta je vlasnik dva preduzeća – SP Lasta Banja Luka i Lasta Montenegro.

Veća vrednost zemljišta

Vrednost imovine Laste na kraju 2024. godine je veća nego što je bila godinu pre. Stalna imovina je procenjena na 8,9 milijardi, a bila je 8,3 milijardi dinara.

Iz napomena uz finansijski izveštaj vidi se da je u ovom periodu značajno porasla vrednost zemljišta. Umesto 380 miliona dinara, dostigla je 1,1 milijardu dinara. Razlog je što su konvertovali pravo korišćenja u pravo svojine. I to na zemljištu uz auto-put, gde se nalazi i centrala preduzeća.

Vrednost građevinskih objekata je 1,4 milijarde dinara, a postrojenja i opreme 6,1 milijardu dinara.

Prema podacima sa sajta Laste, u njenom sastavu je 11 autobuskih stanica. Četiri su u prigradskim beogradskim opštinama – Sopot, Mladenovac, Barajevo i Obrenovac. Osim njih, deo preduzeća su i stanice u Inđiji, Staroj Pazovi, Valjevu, Smedervskoj Palanci, Prokuplju, Lajkovcu i Smederevu.

Prema podacima iz katastra Lasta je u većini slučajeva vlasnik zemljišta i staničnih zgrada.

Pad u prigradskom prevozu

Lasta je tokom 2024. prevezla oko tri odsto manje kilometara u gradsko-prigradskom prevozu i odatle imala oko pet odsto manje prihode. Ovaj pad bi tokom 2025. mogao da bude i veći, jer je Skupština grada u martu dala saglasnot da se sporazumno raskine ugovor sa konzorcijumom prevoznika u kome je i Lasta. S obzirom na to da je raskid sporazuman, Lasta, kako i drugi članovi konzorcijuma, ne gubi pravo da učestvuje i na novom konkursu.

Promena udela u Lasti počela je krajem ferbuara 2024. godine. Grad Beograd je, tada tajnom kupcu, skrivenom iza zbirnog računa, prodao 11,47 odsto akcija. Forbes Srbija je već tada objavio da je najverovatnije reč o obrenovačkom prevozniku. Potvrda je stigla i u finansijskom izveštaju Strele za 2023. godine u kome se vidi da su još te godine počeli da kupuju akcije konkurentna. Skriveni vlasnik je narednih meseci stigao do učešća od 16,7 odsto. Tek uoči objavljene namere da preuzme i ostatak kompanije, Strela se zvanično upisala kao akcionar Laste.

Sve vreme nisu jasne namere države, koja je i dalje većinski vlasnik Laste. Do početka godine nalazila se na spisku firmi koje su spremne za privatizaciju. Početkom ove godine ovaj status je izmenjen. Na sajtu Ministarstva privrede i dalje stoji da objava poziva nije moguća. U toku su aktivnosti u vezi sa unapred pripremljenim planom reorganizacije.

Kako posluje kupac

Objavljen je finansijski izveštaj i potencijalnog kupca. Auto-saobraćajno preduzeće Strela Obrenovac ostvarila je ukupne prihode od 7,1 milijarde dinara, što je skoro pet milijardi više nego u 2023. godini.

Profit je povećan za 250 odsto. Sa 250,5 miliona dinara na 877,2 miliona dinara. Imali su 695 zaposlenih. I u ovom segmentu su porasli 160 odsto.

U Centralnom registru hartija od vrednosti vidi se da je Strela svih 16,7 odsto akcija Laste, koliko sada poseduje, založila za dug od 1,3 milijarde dinara.

Izvor: Forbes
Foto: Pixabay

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nestlé beleži stabilan rast u prvom kvartalu 2025.

by bifadmin 25. април 2025.
Nestlé, najveća svetska kompanija za proizvodnju hrane i pića, objavila je finansijske rezultate za prvi kvartal 2025. godine:
Organski rast prodaje dostigao je 2,8 odsto, sa realnim unutrašnjim rastom (RIG) od 0,7 odsto i rastom cena od 2,1 odsto.
Ukupna prodaja je porasla za 2,3 odsto na 22,6 milijardi švajcarskih franaka, uključujući uticaj kretanja deviznog kursa od -0,5 odsto i neto akvizicija od 0,1 odsto.
Prognoze za 2025. godinu: tokom godine očekuje se  veći organski rast u odnosu na 2024. jer nastavljamo da ostvarujemo svoje planove rasta.
Povodom ovih finansijskih rezultata Loran Freks, izvršni direktor kompanije Nestlé, izjavio je:
„U uslovima pojačane makroekonomske i potrošačke neizvesnosti, Nestlé je ostvario organski rast prodaje od 2,8 odsto, sa realnim unutrašnjim rastom od 0,7 odsto i povećanjem cena od 2,1 odsto. U prvom kvartalu su ostvareni rezultati u skladu sa našim očekivanjima, a smernice za 2025. godinu ostaju nepromenjene. Zasnovane su na našoj proceni direktnog uticaja važećih tarifa i našoj sposobnosti prilagođavanja. Naših 277.000 posvećenih kolega radi na uspešnom sprovođenju strategije, koja podrazumeva podsticanje efikasnosti i ulaganje u razvoj u cilju rasta po kategorijama i većeg tržišnog udela.“

Nestlé Srbija

U godini kada Nestlé obeležava dve decenije poslovanja u Srbiji, prva tri meseca obeležio je značajan rast kategorija naših kulinarskih proizvoda, hrane za bebe, kao i asortimana Nestlé Professional.
„Podrška lokalnoj zajednici visoko je na listi naših prioriteta, pa smo tako od početka godine ugroženim grupama stanovništva donirali Nestlé proizvode u vrednosti većoj od tri miliona dinara. Naš program implementacije regenerativne poljoprivrede napreduje i sada možemo s ponosom da kažemo da je u njega uloženo oko 1,8 miliona švajcarskih franaka, a i ove godine nastavljamo sa širenjem mreže naših dobavljača i njihovom edukacijom. Posvećenost temi održivosti nedavno je potvrdilo i priznanje ESG Adria samita za održivu inicijativu godine, upravo za projekat održive poljoprivrede“, dodala je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Prodaja na nivou Grupe

Po kategoriji proizvoda, najveći doprinos organskom rastu imali su konditorski proizvodi i kafa. Ovaj rast je zasnovan na povećanju cena, uz dvocifren porast na nekim tržištima.
Gledano po kanalima, organski rast maloprodaje iznosi 2,5 odsto. Organski rast out-of-home kanala iznosi 6,6 odsto. Prodaja e-trgovine je organski porasla za 15,1 odsto, dostigavši 20,1 odsto ukupne prodaje Grupe.

Zona Evropa

Rast u Zoni Evrope utemeljen je na različitim tržištima i brojnim kategorijama, u trenutno nestabilnom potrošačkom okruženju.
Organski rast iznosi 2,4 odsto, uključujući RIG od -0,6 odsto i povećanje cena od 3 odsto. Ostvarena prodaja porasla je za 2,5 odsto, uključujući uticaj kretanja deviznog kursa od 0,2 odsto.

Prognoza za 2025. godinu

U toku 2025. godine očekuje se veći organski rast u odnosu na 2024. Smernice za ovu godinu ostaju nepromenjene, uzimajući u obzir ograničen direktan uticaj važećih tarifa, kao i sposobnost kompanije da se efikasno prilagodi tržišnim uslovima.
25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U prvom kvartalu 2025. prodaja novih električnih automobila porasla je za 23,9 odsto

by bifadmin 25. април 2025.

Asocijacija proizvođača automobila Evrope (ACEA) je objavila podatke o registracijama novih automobila u prvom kvartalu 2025. godine. Podaci koji su dostavljeni i Srpskoj asocijaciji uvoznika novih vozila su potvrdili očekivanja i prognoze analitičara koji su upozoravali da će veoma složena globalna ekonomska situacija znatno uticati i na automobilsku industriju Evrope.

U prva tri meseca ove godine registracija novih automobila u EU opala je za 1,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Prodato je 2.715.008 automobila što je za 53.974 automobila manje nego u prvom kvartalu 2024. kada je prodato 2.768.982 automobila.

U prvom kvartalu 2025. prodaja novih električnih automobila porasla je za 23,9 odsto na 412.997 jedinica, zauzimajući 15,2% ukupnog tržišnog udela u EU. Registracije plug-in hibridnih automobila porasle su za 1,1% u prvom kvartalu 2025, sa ukupno 207.048 jedinica. Ovo je prvenstveno podstaknuto značajnim povećanjem obima za ključna tržišta kao što su Nemačka (+41,8%) i Španija (+30,7%). Kao rezultat toga, plug-in hibridni automobili predstavljaju 7,6% ukupnih registracija automobila u EU, u odnosu na 7,4% u istom periodu 2024.

Sa 779.817 do sada registrovanih novih automobila, tržišni udeo benzinaca je pao na 28,7%, što je pad sa 35,5% u istom periodu prošle godine. Slično tome, tržište dizel automobila je opalo za 27,1%, što je rezultiralo tržišnim udelom za dizel vozila od 9,5% u ovom kvartalu. Ukupno gledano, dvocifreni pad je primećen na većini tržišta EU. Prodato je 258.728 dizelaša (u istom periodu lane 354.755).

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

CBS International beleži rekordne rezultate

by bifadmin 25. април 2025.

Vodeća konsultantska kuća za nekretnine, CBS International, deo Cushman & Wakefield grupacije, 15. godinu liderstva potvrđuje izvanrednim poslovnim rezultatima koji neuporedivo nadmašuju konkurentske kuće u Srbiji.

U protekloj godini, koju su obeležili tržišna neizvesnost i promene investicionih prioriteta, CBS International je zabeležio rekordan rast prihoda i još jednom pokazao sposobnost da predvodi industriju – ne samo po obimu već i po kvalitetu i relevantnosti usluga koje pruža. Ovi rezultati pokazuju reputaciju strateškog partnera i prioritetnog savetodavca za vodeće domaće i međunarodne klijente u svim segmentima nekretnina.

– Ostvareni rezultati su odraz poverenja koje godinama gradimo s klijentima i našeg fokusa na stručnost, preciznost i tržišno znanje. Naš tim ostaje posvećen kreiranju rešenja koja imaju konkretan poslovni efekat i dugoročnu vrednost – rekao je Goran Živković, regionalni direktor CBS Internationala, koji jednako uspešno posluje u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Austriji.

Kompanija je tokom 2024. godine dodatno unapredila operativne procese, proširila portfolio usluga i ojačala rad na ESG inicijativama, čime je dala jasan signal o pravcu u kojem tržište treba da ide.
U 2025. CBS International nastavlja da radi na strateškom razvoju i širenju prisustva sa istim temeljom koji je i do sada donosio rezultate: kontinuirana analiza i razumevanje tržišta, integrisana ekspertiza i posvećenost kvalitetu.

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje su najzaduženije zemlje u EU

by bifadmin 25. април 2025.

Prema najnovijim podacima Eurostata za četvrti kvartal 2024. godine, Grčka i dalje prednjači kao najzaduženija članica Evropske unije, sa udelom konsolidiranog duga opšte države od čak 153,6 odsto BDP-a. Slede Italija sa 135,3 odsto i Francuska sa 113,1 odsto.

Više od 100 odsto duga u odnosu na BDP beleže i Belgija (104,7 odsto) i Španija (101,8 odsto).

U gornjoj polovini lestvice nalaze se i Portugalija (94,9 odsto), Finska (82,1 odsto) i Austrija (81,8 odsto), dok prosek zaduženosti na nivou Evropske unije iznosi 81,0 odsto.

Hrvatska se nalazi nešto ispod sredine, s udelom duga od 57,6 odsto BDP-a, što je manje od proseka, ali i dalje osetno iznad brojki u najštedljivijim članicama.

Najmanje zadužene države su Estonija (23,6 odsto), Bugarska (24,1 odsto) i Luksemburg (26,3 odsto), dok među finansijski stabilnijima prema ovom kriterijumu još prednjače Danska (31,1 odsto) i Švedska (33,5 odsto).

Podaci upućuju na snažne razlike među članicama, što i dalje ostaje izazov za fiskalnu politiku i stabilnost unutar evrozone i šire Evropske unije.

Izvor:Telegraf Biznis/HRT
Foto: Pxabay

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Fabrika čarapa „Proleter“ otišla u stečaj

by bifadmin 25. април 2025.

Privredni sud u Čačku doneo je rešenje o otvaranju stečajnog postupka u fabrici čarapa „Proleter“ u Ivanjici, zbog trajne nesposobnosti plaćanja, a oko 300 radnika fabrike ostalo je bez posla.

Proizvodnja u fabrici obustavljena je početkom februara ove godine, a radnici su 10. februara poslati na prinudni odmor.
Radnici su održali više protesta ispred fabrike zahtevajući isplatu zaostalih dugovanja, a na njihov zahtev imali su sastanke i sa predstavnicima Ministarstva privrede i Ministarstva rada koji nisu pronašli rešenje za njihove probleme.

Među radnicima „Proletera“ je najviše žena.

Fabrika za proizvodnju čarapa je privatizovana 2006. godine, kada je većinski vlasnik postala nemačka kompanija „Atair“.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

25. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Indeks digitalnog razvoja Srbije: Privreda digitalizovana „napola“

by bifadmin 24. април 2025.

Domaća preduzeća su sa primenom digitalnih alata u poslovanju stigla tek na pola puta, pokazuje prvi sveobuhvatni Indeks digitalnog razvoja Srbije. Zahvaljujući zajedničkom projektu RNIDS-a i agencije Plum Mark, sada na portalu индекс.срб svaki privrednik u Srbiji može da sazna koliko je njegova firma digitalizovana u odnosu na uporediva preduzeća i na prosek cele zemlje.

Marketinške priče da onaj ko nije na internetu taj u stvarnosti ni ne postoji puki su – marketing. Tvrdnje da se ceo poslovni svet preselio na internet uverljivo demantuje primer Srbije. Kod nas 190.000 preduzetnika i oko 25.000 preduzeća nema ni svoj veb sajt. Dakle, to je preko 200.000 privrednih subjekata, koji čine oko 45% cele srpske privrede.

Pomenuti podatak nije jedini koji ukazuje da to što se svaki čas priča o digitalizaciji, ne znači i da su njome „zaraženi“ svi u Srbiji. Kakva je stvarna slika i zašto je napravljen sveobuhvatni Indeks digitalnog razvoja Srbije, na ovogodišnjoj DIDS konferenciji objasnili su Predrag Milićević, savetnik za marketing i komunikacije u Registru nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) i Nikola Jovanović, direktor agencije Plum Mark, specijalizovane za istraživanja tržišta u oblasti digitala.

Zahvaljujući zajedničkom projektu RNIDS-a i agencije Plum Mark, sada na portalu индекс.срб svaki privrednik može da sazna koliko je njegova firma digitalizovana u odnosu na uporediva preduzeća i na prosek cele zemlje. Indeks digitalnog razvoja Srbije opisuje kako srpska preduzeća koriste digitalnu tehnologiju na internetu. To uključuje i pokazatelje o tome da li imaju poslovni sajt, koliko za komunikaciju koriste elektronsku poštu, društvene mreže i druge komunikacione alate, kao i da li primenjuju onlajn plaćanja u svom poslovanju.

Kako je definisan indeks

Predrag Milićević iz RNIDS-a napominje da u Evropi postoje indeksi koji na različite načine mere „digitalno zdravlje“ privrede. Za definisanje srpskog digitalnog indeksa korišćena je metodologija koja je prilagođena našoj realnosti i ne zasniva se na utiscima privrednika kao kod nekih drugih primera, već na objektivnim pokazateljima.

„Pokušali smo da definišemo jedan broj jednostavan za poređenje, a definisali smo ga na osnovu rezultata istraživanja i različitog vrednovanja pojedinih digitalnih alata, kako bismo izmerili koliko naša preduzeća koriste internet tehnologije u poslovanju. Mi privrednike nismo pitali da li misle da je njihov sajt ili nastup na društvenim mrežama bolji ili lošiji od konkurencije. Nismo ih pitali za utiske, već šta koriste od digitalnih alata i na koji način“, pojašnjava Milićević.

„Primera radi, ako u Irskoj 70% firmi koristi veb sajt i isto toliko njih ima Fejsbuk stranu, oba podatka imaju istu težinu u formiranju njihovog indeksa. Mi smo stvari postavili drugačije i definisali različite težinske faktore za različite digitalne alate, jer smatramo da je za onlajn poslovanje mnogo bitnije da preduzeće ima veb sajt, nego Fejsbuk stranu ili koristi četbot na svom sajtu. Jedno od ranijih istraživanja je pokazalo i da korisnici interneta mnogo više veruju firmama koje sa njima komuniciraju sa imejl adrese koja u sebi sadrži sopstveni domen, bez obzira koji, nego kada to čine sa besplatnih servisa, kakav je gmail. Iz tog razloga, pored činjenice da li preduzeće koristi imejl u komunikaciji, posebno smo vrednovali i to da li je ta imejl adresa na sopstvenom domenu“, precizira Milićević.

Za formiranje indeksa bili su važni i drugi podaci iz istraživanja koji daju jasniju sliku o razlici između stvarne digitalizacije i površne upotrebe tehnologije. Prema rečima Nikole Jovanovića iz agencije Plum Mark, istraživanje je urađeno na slučajnom i reprezentativnom uzorku od 662 preduzetnika i preduzeća u Srbiji. Osim po formi poslovanja, firme su dodatno klasifikovane i prema veličini, dužini poslovanja, oblasti poslovanja i regionu u kojem su registrovane.

Ko je iznad, a ko ispod proseka

Rezultati su pokazali i da ona preduzeća koja imaju svoj veb sajt, isti daleko više koriste za predstavljanje proizvoda i usluga a znatno ređe za komunikaciju ili kao kanal prodaje. Čak 64% firmi ne promoviše proizvode i usluge preko interneta, 79% koristi društvene mreže za komunikaciju, 55% aplikacije za dopisivanje, a tek 24% ima čet softver na svom sajtu. Kada su društvene mreže u pitanju, Fejsbuk upotrebljava 80% preduzeća, a svega 8,5% TikTok i 8% mrežu Iks. Linkedin, verovatno najvažniju mrežu za poslovne subjekte, koristi samo 31% firmi, ističe Jovanović.

On dodaje da je na osnovu ovih i drugih podataka iz istraživanja dobijena mnogo jasnija slika o tome koliko je digitalizovana privreda u Srbiji. „Ali, kada vlasnici preduzeća posmatraju zbirne podatke za celu zemlju, uvek imaju problem kako da odmere koliko je njihovo poslovanje digitalizovano u odnosu na druge, tih 350.000 preduzetnika i još 130.000 preduzeća u našoj zemlji. Upravo zato smo formirali Indeks digitalnog razvoja Srbije, koji iznosi 46,97 od mogućih 100. Znači, ukupna vrednost svih ocenjenih parametara iznosila je 100, od toga je posedovanje veb sajta iznosilo 20 i to je najveća vrednost među parametrima koji su uključeni u ovaj indeks“, navodi Jovanović.

Prema njegovim rečima, postoje bitna odstupanja u indeksu shodno razlikama između samih preuzeća. U poređenju sa prosekom cele privrede (46,97), znatno viši indeks imaju preduzeća koja posluju od tri do 10 godina, a on je daleko niži kod novih firmi (19,25). Dalje, taj indeks je viši u proizvodnim preduzećima (50,82) a niži u sektoru usluga (44,11). Preduzeća koja posluju sa inostranstvom imaju značajno viši indeks (58,26) u odnosu na prosek u zemlji i u poređenju sa firmama koje rade samo na domaćem tržištu. Kao što se moglo i očekivati, digitalni indeks značajno je niži kod preduzetnika (36,55) u odnosu na velika preduzeća (59,13).

Podrška za zdraviji „digitalni puls“

Izneti pokazatelji i krajnji rezultat koji oslikava prosek cele privrede jasno govore da je Srbija po primeni digitalnih alata u poslovanju tek na pola puta od maksimuma, ocenjuju Milićević i Jovanović. Da bi se postigao napredak, privrednicima je sada omogućeno da na vrlo jednostavan način sami sebi izmere „digitalni puls“.

Dovoljno je da posete adresu индекс.срб na kojoj je ukratko objašnjeno šta predstavlja Indeks digitalnog razvoja Srbije i dostupna je anketa koja sadrži 14 kratkih pitanja. Kada privrednik popuni tu anketu dobiće svoj digitalni indeks koji može da poredi sa sličnim preduzećima, odnosno sa onima sa kojima takvo poređenje ima smisla. Parametri za poređenje su dužina poslovanja, oblast poslovanja, ciljno tržište, broj zaposlenih, veličina preduzeća i region u kojem je firma registrovana.

Privrednici koji ustanove da zaostaju u određenim aspektima digitalnog razvoja, mogu na ovom portalu da pristupe edukativnim sadržajima koji će im pomoći da te segmente poboljšaju.

Plan je da se na osnovu novih istraživanja koja bi se periodično sprovodila, Indeks digitalnog razvoja Srbije ažurira za taj period, kako bi se pratio napredak na nivou cele zemlje, po regionima i na nivou pojedinačnih preduzeća, najavljuju Predrag Milićević i Nikola Jovanović.

Zorica Žarković

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit