NAJNOVIJE
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Da li ste previše stari za promenu posla?

by bifadmin 24. април 2025.

Najkraći odgovor bi bio ne, jer mnogi danas poznati ljudi su tek u kasnijim godinama otkrili za šta su zapravo talentovani i odvažili se da se upuste u nove karijere, piše Infostud.

Neki od primera su Ray Kroc koji je osnovao Mc Donalds u 52. godini života, Henri Ford koji je pokrenuo Ford Motor sa 45 godina ili na primer Semjuel L Džekson koji je postao glumac u 46. godini.

Međutim, oni nisu jedini. Čak 66% zaposlenih u kasnim tridesetim razmišlja o promeni karijere, kao i 60% onih u kasnim četrdesetim. Samo što se ne odvaži svako od njih da promeni posao. Strah od promene karijere u kasnijim godinama je sasvim prirodan i obično je sačinjen od nekoliko posebnih strahova:

  • Strah od neizvesnosti: pozicija u kojoj se nalazimo, sve i kad nije sasvim zadovoljavajuća, sigurna je i izvesna i pruža određeni osećaj stabilnosti. Pomisao o napuštanju takvog konteksta prirodno stvara strah od neuspeha, nesigurnosti, gubitka „tla pod nogama“. Taj strah je sasvim opravdan i prirodan i nije odraz slabosti ili kukavičluka nego upravo zrelosti i odgovornosti.
  • Strah od osude okoline: društvena konvencija je da do određenih godina svi treba da imamo „sređenu profesiju“, stabilan posao. Plašimo se da ćemo naići na komentare: „Zar se sad igraš sa poslom? Zar u tim godinama krećeš iz početka?“ i slično.
  • Strah od mladih/konkurencije: kada napravite promenu, logično je da postoji osećaj „zaostatka“ za onima koji su u oblasti duže ili za mladima koji brže usvajaju nova znanja, nove tehnologije. Ovaj strah je takođe odraz odgovornosti. Postoje „prenosiva znanja i veštine“ koje iskusnim ljudima pomažu da brže nadoknade ono što ne znaju a iskustvo, u bilo kojoj oblasti, ima podjednaku važnost za uspeh kao i specifična znanja.

„Šta bi bilo da sam probao?“

Koliko god da je strah od promene veliki i osnovan, treba izmeriti potencijalnu dobit i potencijalne rizike i doneti odluku zrelo i promišljeno. Na putu do odluke treba razmisliti i o aktivnostima koje mogu smanjiti rizike i napraviti „plan B i plan C“ za određene scenarije koje je moguće predvideti. Na odluku treba da utiče i vaše sadašnje stanje odnosno kako se osećate oko vašeg trenutnog posla. Ako ste duže vreme nezadovoljni, godinama vas ništa na poslu ne inspiriše i ne vidite u perspektivi da možete biti srećni radeći ono što trenutno radite… To bi trebalo da bude jedan od faktora odluke.

Dodatno, ako postoje oblasti u kojima leži vaša prava strast, znanje i interesovanje, definitivno bi trebalo razmotriti opciju da vam to postane karijera jer u tom slučaju sigurno znate da biste bili srećniji. Mogućnost zarade odnosno kapacitet za zaradu od vaše nove izabrane oblasti sigurno predstavlja još jedan faktor odluke. Nesumnjivo, kada se menja karijera iz korena to podrazumeva mnogo odlučivanja i razmišljanja, ali tako je sa svim životno važnim odlukama, a ova jeste jedna od njih. Nije lako početi karijeru iz početka, ali nije lako ni proživeti ceo svoj profesionalni vek sa pitanjem „Šta bi bilo da sam probao – probala?“.

Kako pristupiti promeni karijere?

Ako odlučite da „okrenete novi list“ postoje akcije koje možete preduzeti da tranzicija bude manje rizična ili stresna:

  • Postavite realna očekivanja: san koji imate, probajte da sagledate kroz manje ciljeve ili korake, bez idealizovanja. Optimizam je OK ali u ovom slučaju, treba napraviti i realne, racionalne projekcije i gde god je moguće, „sigurnosnu mrežu“ („safety net“) za situacije kada ne krene sve kako je planirano.
  • Ako imate intervju za sasvim novu karijernu oblast, prihvatite da će intervjuer možda biti začuđen i radoznao i da će vam biti postavljena pitanja poput: „Otkud da želite sada da promenite karijeru?“ ili „Molim vas pojasnite mi vaše razloge da promenite karijeru iz korena. Na ova pitanja nemojte gledati negativno jer su očekivana i prirodna. Bolje se posvetite veštinama predstavljanja sebe na intervju a u ovim, novim okolnostima.
  • Odnosi i kontakti: dok ne pokrenete svoju novu karijernu priču, uložite vreme da stvorite mrežu potrebnih kontakata, stručnih lica koja mogu da vam pomognu ili kontakata iz oblasti generalno. Gledajte to kao pripremu odnosno postavljanje baze.
  • Finansijska sigurnost: ako imate način da obezbedite sebi neku vrstu ušteđevine za „crne dane“ ili dodatne investicije, tranzicija će vam biti manje stresna.

I ono najvažnije:

Ne zaboravite da ste tokom života i rada stekli veliki broj „mekih“ i drugih veština koje ne treba da pošaljete u prošlost zajedno sa prethodnom karijerom. Pored specifičnih stručnih znanja, čovek stiče veštine i znanja koja su na izgled nevidljiva, a igraju ključnu ulogu u promeni karijere. Te veštine se nazivaju „prenosivim“ i omogućavaju nam konkurentsku prednost, lakše prilagođavanje novim okolnostima, to su na primer: komunikacione veštine, pregovaranje, analiza podataka, prezentacione veštine, javni nastup, liderstvo, delegiranje, razvoj drugih ili sebe, rešavanje konflikata, vođenje projekata, upravljanje vremenom, korišćenje digitalnih alata, budžetiranje, procena rizika itd.

Prema Bettina Seidman (SEIDBET Think Over 40 Means Your Finished? Not A Chance – Career Intelligence), zaposleni u svojim kasnim četrdesetim, a koji ulaze u nove karijerne vode imaju mnogo toga da ponude: obrazovanje, posvećenost kvalitetu obavljanja posla, zrelost i stabilnost, iskustvo u mnogim oblastima, kontakte koje su ostvarili, obično su dobri i mentori a fluktuacija ovih zaposlenih je manja.

Ivana Canić

Izvor: Infostud

Foto: mhouge, Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Čuli ste za automatizaciju poslovanja, ali da li znate šta je hiperautomatizacija?

by bifadmin 24. април 2025.

U eri kada se tehnologije rapidno razvijaju, klasična automatizacija poslovanja više nije dovoljna. Sa ubrzanim tržišnim promenama i sve snažnijom konkurencijom, kompanije tragaju za naprednijim rešenjima. Hiperautomatizacija je upravo to – donosi suštinsku promenu u načinu na koji organizacije funkcionišu donoseći brže, pametnije i znatno efikasnije poslovne procese.

Prevaziđeni radni procesi sve češće postaju glavna prepreka u svakodnevnom poslovanju i zato hiperautomatizacija postaje novi standard. Prema procenama, do 2028. godine tržište ove tehnologije premašiće vrednost od trilion dolara.

Razlog za to su regulatorne promene, potreba za analizom neformatiranih podataka i kontinuiranom digitalizacijom, naročito u sektorima kao što je finansijski.

Svet automatizacije neretko može da deluje konfuzno, posebno sa sve češćom upotrebom termina poput robotske automatizacije procesa (RPA), inteligentne automatizacije (IA) ili sada, hiperautomatizacije. Iako se često koriste kao sinonimi, zapravo označavaju različite nivoe zrelosti i složenosti automatizacije. Da bismo razumeli zašto je hiperautomatizacija danas toliko važna, neophodno je da se vratimo korak unazad — na to kako je nastala i kako se razvijala.

Kratki osvrt na automatizaciju

Osnovna ideja automatizacije jeste da tehnologija preuzme rutinske zadatke i time smanji potrebu za ljudskom intervencijom. Predstavlja inovaciju koja je transformisala različite industrije unapređivanjem efikasnosti, smanjenjem operativnih troškova i ubrzavanjem poslovnih procesa. Ipak, tradicionalni sistemi bili su ograničeni – rešavali su jednostavne i predvidive zadatke, često izolovano i bez mogućnosti da odgovore na kompleksnije izazove savremenog poslovanja.

Zamislite „botove“ koji kopiraju podatke iz jednog sistema u drugi, generišu izveštaje ili šalju automatske mejlove. Brzo, tačno, ali samo u okviru unapred definisanih pravila. Problem nastaje kada se pojavi potreba za uvezivanjem više procesa, izvora podataka i sektora – upravo zato je nastala hiperautomatizacija.

Dobro došli u eru hiperautomatizacije

Hiperautomatizacija predstavlja značajno unapređenje u odnosu na automatizaciju, imajući u vidu da automatizuje čitave procese poslovanja, i to često kroz više različitih sistema, izvora podataka i sektora unutar organizacije. Za razliku od tradicionalne automatizacije, koja jednostavno izvršava zadate zadatke, hiperautomatizacija ide korak dalje: prepoznaje neefikasnosti, identifikuje slabosti u poslovnim tokovima, i samostalno predlaže ili čak sprovodi unapređenja. Njena suština je u povezivanju različitih tehnologija u jedinstven, „pametni“ sistem koji funkcioniše skladno i koordinisano.

Na kojim tehnologijama se zasniva hiperautomatizacija?

Ova evolucija u transformaciji poslovanja oslanja se na strateški pristup koji spaja automatizaciju sa naprednim tehnologijama kao što su RPA sistemi, veštačka inteligencija (AI), mašinsko učenje (ML) i „pametna“ orkestracija procesa.
Ključni pokretač hiperautomatizacije jeste cloud computing. Zahvaljujući cloud tehnologijama, organizacije mogu da prošire automatizaciju na velika i složena okruženja, uz besprekornu integraciju podataka i aplikacija u realnom vremenu.

To im omogućava brzo uvođenje novih automatizacionih rešenja i njihovo skaliranje po potrebi, a da pritom zadrže neophodnu fleksibilnost u uslovima stalnih tržišnih promena.

Cloud tehnologija dodatno olakšava korišćenje low-code i no-code alata, što kompanijama omogućava da brzo implementiraju i prilagode automatizaciona rešenja – bez potrebe za angažovanje IT podrške. Ovo zapravo predstavlja prekretnicu za biznise koja žele da uvode inovacije brzo i efikasno, bez tehničkih ograničenja u tom procesu.

Hiperautomatizacija na delu

Uticaj hiperautomatizacije vidljiv je u različitim industrijama – od finansijskog sektora do zdravstva. U finansijama, na primer, omogućava bržu obradu transakcija, bolje usklađivanje sa regulatornim zahtevima i otkrivanje prevara u realnom vremenu. U zdravstvu, pojednostavljuje administrativne zadatke, poboljšava kvalitet nege kroz uvide zasnovane na podacima i unapređuje operativnu efikasnost u svim sektorima.

Kako da kompanije pređu sa reči na dela?

Uvođenje hiperautomatizacije podrazumeva izgradnju povezanog i „pametnog“ sistema u kom su podaci, procesi i ljudi usklađeni i funkcionišu kao celina. Da bi to bilo moguće, neophodna je digitalna osnova dovoljno fleksibilna da integriše tehnologije poput veštačke inteligencije, RPA sistema i mašinskog učenja, i istovremeno bude prilagodljiva specifičnostima i dinamici svakog pojedinačnog biznisa.

Tu na scenu stupaju platforme poput Beyond 360 ERP – ne samo kao softversko rešenje, već kao strateška infrastruktura. Razvijen od strane kompanije M&I Systems Co, članice Seyfor Group, ovaj sistem u potpunosti oslikava principe hiperautomatizacije: objedinjavanje poslovnih operacija, donošenje odluka zasnovanih na podacima i kontinuirana optimizacija procesa. Dizajniran je da bude skalabilan, prilagodljiv i jednostavan za korišćenje – upravo to je neophodno savremenim kompanijama koje žele da ostanu agilne u uslovima brzih promena.

Bilo da poslujete u proizvodnji, maloprodaji ili sektoru usluga, platforma se prilagođava specifičnostima industrije bez potrebe za dodatnim alatima. Raste zajedno sa poslovanjem – od startapa do velikih sistema – i lako se usklađuje sa lokalnim zakonodavstvom i tržišnim specifičnostima.

Hiperautomatizacija nije daleka budućnost niti još jedan prolazni tehnološki trend – ona je strateška nužnost za kompanije koje žele da ostanu relevantne, otporne i spremne za ono što tek dolazi. Suština hiperautomatizacije nije u parcijalnim unapređenjima, već u izgradnji organizacija koje uče iz podataka, prilagođavaju se u hodu i neprekidno napreduju – bez zastoja.

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Gde je skuplja hrana na pijacama ili u marketima?

by bifadmin 24. април 2025.

Dok miris prolećnog povrća mami na pijace, sve više građana odlazi u markete, u potrazi za nižim cenama. Da li su pijace u Srbiji postale luksuz, ili su razlog dublji problemi u prehrambenom sistemu?

Proleće je stiglo, a sa njim i sezonsko povrće: mladi luk, rotkvice, krompir. I dok su tezgama zavladale boje, kupci sve češće komentarišu – i cene. U marketima, kažu, ista roba često košta manje. Da li pijace zaista gube trku s velikim lancima?
Prema rečima profesorke Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu Tatjane Brankov, razloga za poskupljenja ima mnogo – od globalne energetske krize do domaćih strukturnih problema.

„Prosečna marža pet najvećih hipermarketa kod nas iznosi 27 odsto, dok je u Evropi 22,5. Uz to, slabost domaće proizvodnje direktno utiče na cene“, ističe Brankov.

„Pogrešan je utisak da je uvek jeftinije u marketima. U sezoni su cene slične, a pijace nude širi spektar kvaliteta i porekla. Na pijaci možete birati – domaći sir od mleka ili industrijski sa palminim uljem. To su velike razlike“, objašnjava Brankov.

Kako podstaći domaću proizvodnju?
Upravo tu se krije ključ: kvalitet i transparentnost. Kupci često nisu svesni šta zaista kupuju.
„Ne želimo piletinu sa 18 odsto vode. Želimo meso. Želimo da znamo šta plaćamo“, dodaje naša sagovornica.
Iza sve praznijih tezgi stoji i problem urbanizacije i promenjenih životnih navika.

„Ljudi rade, žene su zaposlene, nema se vremena za pijace. Pijace moraju da se prilagode radnom vremenu i obeležavanju proizvoda“, navodi Brankov.

Jedan od predloga je jasno razdvajanje proizvođača od preprodavaca i uvođenje oznaka „garantovano domaće“. To bi, kako kaže, vratilo poverenje potrošača i podstaklo lokalnu proizvodnju.

Rešenje – ombudsman za hranu i cenovna transparentnost?

Modeli iz regiona, poput Mađarske i Albanije, pokazuju da postoji rešenje.

„Mađarska uvodi nedeljno objavljivanje cena za više od 100 proizvoda, ograničava cene osnovnih namirnica, a deo PDV-a vraća penzionerima. Potrebna nam je slična strategija“, ističe Brankov.
Društvo agrarnih ekonomista već godinama predlaže uvođenje institucije ombudsmana za hranu – koja bi nadgledala poštene odnose u lancu proizvodnje i distribucije. Transparentnost, kaže Brankov, smanjuje prostor za korupciju.

Iako se često najviše komentariše skok cene kafe, Brankov upozorava da je mnogo opasniji rast cena mesa, mlečnih proizvoda i svežeg voća i povrća.

„Cena kafe je odraz klimatskih promena i špekulacija na tržištu, ali kada nemamo dovoljno domaćeg mesa, rastu troškovi osnovne ishrane.“

Uprkos izazovima, Brankov veruje da pijace neće nestati.

„Postoji grupa potrošača koja je spremna da plati više za kvalitet. Pijace i marketi mogu koegzistirati, posebno uz pomoć digitalnih platformi koje povezuju proizvođače i kupce“, zaključuje naša sagovornica.

Izvor: Euronews
Foto: BIF

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sajber imunitet – obećavajuća strategija u borbi protiv sajber kriminalaca po mišljenju 73% stručnjaka

by bifadmin 24. април 2025.

Na događaju GITEX Asia 2025, kompanija Kaspersky je predstavila rezultate svog najnovijeg istraživanja, navodeći da 73% stručnjaka za sajber bezbednost smatra da je sajber imunitet efikasna strategija za minimiziranje sposobnosti sajber kriminalaca da prodru u mreže i ugroze sisteme. Ovi uvidi ukazuju na rastuće interesovanje za razvojem sistema koji su sigurni po dizajnu (secure by design), umesto oslanjanja isključivo na dodatna rešenja za sajber bezbednost.

Ovo istraživanje koje je naručila kompanija Kaspersky ima za cilj da razume kako se kompanije pripremaju za sve nepredvidljivije sajber okruženje i koja nova pitanja oblikuju budućnost IT bezbednosti. U okviru studije, anketirano je 850 stručnjaka za sajber bezbednost iz regiona Azije i Pacifika, Bliskog istoka, Turske i Afrike, Evrope, Amerike i Rusije .

Jedna od ključnih tačaka istraživanja kompanije Kaspersky bila je koliko su ispitanici upoznati sa pojmom „sajber imunitet“ i kako procenjuju njegovu potencijalnu efikasnost u pružanju pouzdane zaštite od sajber pretnji. Kompanija Kaspersky je prvobitno definisala sajber imunitet kao koncept IT i OT sistema koji su sigurni po dizajnu zbog specifične metodologije razvoja i arhitektonskih zahteva, i koji imaju ugrađenu otpornost na sajber napade, čime se minimizuju troškovi u vezi sa spoljnim rešenjima za sajber bezbednost. Istraživanje otkriva da je čak 62% ispitanika iz Evrope upoznato sa ovim pojmom i tačno razumeju njegovo značenje.

Među onima koji poznaju taj termin, skoro polovina ispitanika (47%) smatra da je sajber imunitet veoma efikasna strategija za minimizovanje kapaciteta sajber kriminalaca koji pokušavaju da prodru u mreže i ugroze sisteme. Na pitanje o konkretnim prednostima koje pruža u oblasti sajber bezbednosti 28% anketiranih je izjavilo da sajber imunitet može značajno smanjiti učestalost sajber napada, dok čak 71% smatra da može minimizovati negativne posledice takvih napada. Zanimljivo je i da čak 66% ispitanika veruje da sajber imunitet može postići oba rezultata istovremeno. Ovi uvidi ističu rastuću potrebu kompanija za potencijalnim prelaskom sa sajber bezbednosnih rešenja za tradicionalne sisteme koji reaguju na ranjivosti ka perspektivnijim sistemima koji su sigurni po dizajnu.

Kao odgovor na to, kompanija Kaspersky je najavila da će njihov operativni sistem, KasperskyOS, sa ugrađene platforme biti prilagođen i za opštu upotrebu. Prvobitno kreiran kao platforma za izradu rešenja sa sajber imunitetom za specifične industrije koje zahtevaju strogu zaštitu, KasperskyOS je sada prepoznat u širem kontekstu u svim sektorima koji koriste savremene IT sisteme. KasperskyOS ne samo da rešava izazove u oblasti sajber bezbednosti, već i poboljšava otpornost infrastrukture.

Omogućavajući korisnicima da razvijaju rešenja direktno na sigurnoj platformi, kompanija Kaspersky nudi sledeći evolutivni korak u oblasti sajber bezbednosti, što je korak dalje od pukog krpljenja ranjivosti nakon što se pojave i njihovog ublažavanja samo spoljnim rešenjima za sajber bezbednost.

„Uzbuđeni smo što možemo da podelimo ove uvide sa globalnim IT liderima na GITEX Asia 2025. Nalazi potvrđuju pomak koji smo dugo očekivali: organizacije prelaze sa reaktivnih alata na sisteme koji su sigurni po dizajnu. Naš pristup sajber imunitetu omogućava bezbednost u samom razvoju sistema — korak dalje od pukog otkrivanja pretnji, jer ih sprečava već kroz samu strukturu. Sa transformacijom KasperskyOS iz ugrađene platforme u osnovu platforme za opštu upotrebu, pomažemo korisnicima da izgrade otporna digitalna okruženja koja su lakša za upravljanje, sigurnija za rad i spremna za izazove budućnosti“, rekao je Dmitrij Lukijan, šef poslovne jedinice KasperskyOS.

Kompanija Kaspersky se pridružuje GITEX Asia kao partner za sajber imunitet i 24. aprila će organizovati specijalnu konferenciju o sajber imunitetu na mestu održavanja događaja. Konferencija će predstaviti uvide stručnjaka iz ove oblasti koji će govoriti o konvergenciji IT i OT sistema, pristupu sajber imunitetu i drugim temama u oblasti sajber bezbednosti. Posetioci će takođe dobiti pregled pretnji u oblasti sajber bezbednosti i istražiti ključne trendove i pojavu novih rizika za 2025. godinu.

Foto: Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji objekti su isključeni iz procesa legalizacije

by bifadmin 24. април 2025.

U 2025. godini, legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Srbiji ostaje prioritet za vlasti, ali postoje jasni zakonski okviri koji određuju koje nekretnine nije moguće legalizovati. Prema Zakonu o ozakonjenju objekata, koji je na snazi od 2015. godine, određeni objekti su isključeni iz procesa legalizacije. Ove promene ostaju relevantne i u tekućoj godini, jer je zakonom predviđeno da objekti koji nisu u skladu sa određenim kriterijumima neće biti legalizovani, već će biti uklonjeni.

Koji su to objekti koji se ne mogu legalizovati?

Postoji nekoliko kategorija objekata koji su izuzeti od legalizacije. U nastavku su navedeni ključni faktori.

Objekti izgrađeni na zemljištu koje nije u vlasništvu investitora: Ukoliko je objekat izgrađen na tuđem zemljištu, bilo da je to privatno ili državno zemljište, legalizacija nije moguća. To je osnovni uslov koji se mora ispuniti kako bi se započeo proces legalizacije.

Objekti izgrađeni u zaštićenim područjima: Svaka izgradnja u zaštićenim prirodnim područjima, kao što su nacionalni parkovi, ekološke zone ili druga zaštićena područja, automatski isključuje mogućnost legalizacije. Ovaj zakonski okvir osigurava očuvanje prirodnih resursa.

Objekti izgrađeni na javnom zemljištu: Ako je objekat izgrađen na zemljištu koje je u vlasništvu države ili lokalne samouprave, legalizacija nije moguća. Javno zemljište nije moguće koristiti za privatnu gradnju bez odobrenja, što znači da takvi objekti ne mogu biti legalizovani.

Objekti izgrađeni na opasnim lokacijama: Građevine koje su smeštene na klizištima, opasnim terenima ili u neposrednoj blizini objekata koji predstavljaju rizik, takođe se ne mogu legalizovati. Bezbednost stanovništva je prioritet, te je jasno da objekti u nesigurnim područjima ne mogu biti ozakonjeni.

Objekti izgrađeni bez potrebnih dozvola: Ukoliko objekat nije izgrađen u skladu sa važećim urbanističkim planovima ili bez potrebnih građevinskih dozvola, legalizacija nije moguća. Ovo se odnosi i na objekte koji su izgrađeni u suprotnosti sa zakonodavstvom koje reguliše gradnju.

Proces legalizacije

Za sve objekate koji ispunjavaju uslove za legalizaciju, potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju. Međutim, proces legalizacije može biti dug i zahteva puno strpljenja. Prvo, vlasnik objekta mora dokazati svoje vlasništvo nad zemljištem, a zatim podneti zahtev za legalizaciju sa kompletnom dokumentacijom. Rok za dostavu svih potrebnih dokumenata je obično 30 dana.

Taksa za legalizaciju

Taksa za legalizaciju zavisi od vrste i površine objekta. Na primer, taksa za legalizaciju stambenih objekata do 100 m2 iznosi 5.000 dinara, dok za objekte veće od 300 m2 može dostići 50.000 dinara. Za poslovne objekte, takse mogu biti mnogo veće, zavisno od površine i namene objekta.

Iako legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Srbiji i dalje predstavlja realnu mogućnost, veoma je važno da vlasnici budu upoznati sa zakonskim ograničenjima. Objekti koji su izgrađeni na nepravilnim lokacijama ili bez potrebnih dozvola neće biti legalizovani. Vlasnici nekretnina koji žele da legalizuju svoje objekte treba da se konsultuju sa nadležnim organima ili stručnjacima kako bi bili sigurni da ispunjavaju sve uslove za legalizaciju.

Ukoliko objekat ispunjava sve uslove, postupak legalizacije može da bude uspešno završen, a vlasnici će moći da uživaju u bezbednoj i zakonitoj imovini.

Izvor: Ozon/Ekapija
Foto: Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako Orion eMobility olakšava odluku vozača za prelazak na električne automobile

by bifadmin 24. април 2025.

Donedavno je vožnja električnog automobila u Srbiji bila retkost, a odluka da se kupi takvo vozilo delovala je kao veliki korak u nepoznato. Gde se puni? Koliko traje punjenje? Da li postoji podrška? Koliko to sve košta? Danas su odgovori na ta pitanja jasniji nego ikada, a doneti odluku o prelasku na električni automobil – neuporedivo je lakše nego pre samo nekoliko godina.

Razlog za to nije samo u padu cena vozila ili državnim subvencijama, već u tome što se oko vozača konačno izgradila prava podrška – od infrastrukture, preko aplikacija, do servisa. Na tom putu ključnu ulogu ima domaća kompanija Orion eMobility, koja gradi sistem zbog kojeg električna mobilnost više nije izazov, već logičan sledeći korak.
Na ovogodišnjem Sajmu automobila u Beogradu zabeležen je primetan rast prodaje električnih vozila, a u razgovorima sa posetiocima isticala su se dva razloga: sve je jasnije kako električni automobil funkcioniše, i sve je lakše doći do potrebne infrastrukture.

“Danas više ne pričamo o viziji budućnosti. Pričamo o realnim prednostima koje ljudi već koriste – niži troškovi, jednostavno punjenje, subvencije i tiha, čista vožnja”, kaže Jelena S. Benić, direktorka za razvoj eMobility poslovanja. “Naš zadatak je da pokažemo da ne morate da znate sve – mi smo tu da vas provedemo kroz ceo proces”.
Vozači koji imaju parking mesto ili garažu mogu da pune automobil i dok spavaju. Za sve ostale, Orion eMobility nudi aplikaciju koja omogućava korisnicima da lako pronađu najbliži punjač, provere njegov status, rezervišu ga i prate punjenje. Mreža pokriva više od 400.000 lokacija u zemlji i širom Evrope, a mnoge lokacije nude i besplatno punjenje, kao na primer, u tržnim centrima ili duž glavnih koridora.

Kompanija nudi čitav spektar AC i DC punjača – od sporijih, pogodnih za domaćinstva, do brzih, komercijalnih rešenja do 400 kW snage. Uz instalaciju i tehničku podršku dostupnu 24/7, korisnik ne mora da se brine ni o jednom koraku u procesu.

Poseban benefit postoji i za firme – kroz Corporate billing opciju koja omogućava zaposlenima ili flotnim vozilima punjenje na svim lokacijama u mreži, uz mesečnu fakturaciju, odnosno post paid račun.

Upravo je ta kombinacija pristupačne tehnologije i pouzdane podrške ono što današnju odluku čini lakšom. Građani Srbije više ne donose odluku u nepoznatom. Donose je u trenutku kada imaju pouzdanog partnera koji je već razmišljao o svemu – unapred.

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Čak 67 odsto startapa u Srbiji nije profitabilno

by bifadmin 24. април 2025.

Polovina tih novoosnovanih privrednih društava ili preduzetnika koji obavljaju inovacionu delatnost i koji imaju potencijal brzog i velikog rasta nemaju ponavljajuće prihode, pokazalo je istraživanje Inicijative Digitalna Srbija čiji su rezultati danas objavljeni.

Osnivači startapa u proseku imaju 36,5 godina, a visoko obrazovanje ima 80 odsto njih.

Dve trećine njihovih timova ima isključivo muške osnivače (65,2 odsto), dok 26,3 odsto startapa u osnivačkom timu ima samo jednu ženu.

Povratnici iz inostranstva čine 22 odsto osnivača, što je porast od pet u odnosu na 2023. godinu. Četvrtina osnivača su serijski preduzetnici, dok je 27 odsto osnivača prethodno radilo u drugim startapima.

Istraživanje „Startap skener 2025“ je pokazalo i da 41 odsto startapa radi u oblasti veštačke inteligencije, 19 odsto u obradi i analitici podataka, a 24 odssto razvija inovacije u sektorima poput BioTech, MedTech, FoodTech i AgriTech.

Većina startapa (67 odsto) još nije profitabilna, od kojih 68 odsto postoji manje od tri godine, dok među onima koji postoje više od tri godine 6,6 odsto ne plasira proizvode, a 33 odsto ostvaruje godišnji prihod manji od milion evra.

Među startapima bez mesečnih prihoda 69 odsto planira da se u 2025. osloni na grantove, dok 70 odsto startapa sa rastom mesečnih pridoda do 10 odsto planira da se finansira iz sopstvenih sredstava, a 67 odsto startapa sa rastom mesečnih prihoda preko 10 odsto cilja na investicione fondove.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

24. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mastercard, OTP banka, Supernatural i JP Srbijašume obnavljaju zaštićeno prirodno dobro Beograda – šumu Košutnjak

by bifadmin 23. април 2025.

Na Dan planete Zemlje više od 60 volontera kompanije Mastercard i OTP banke Srbija, uz stručnu podršku i vođstvo predstavnika JP Srbijašume – Šumsko gazdinstvo Beograd, zasadilo je 500 sadnica hrasta kitnjaka u šumi Košutnjak. Ova simbolična, ali konkretna akcija pošumljavanja prirodnog dobra Grada Beograda, predstavlja snažnu poruku: održivi razvoj ne dolazi kroz reči – već kroz dela.

OTP banka i Mastercard nastavili su i dodatno osnažili svoje dugogodišnje partnerstvo kroz ovu volontersku akciju kroz koju su pružili podršku ekološkoj organizaciji Supernatural. Na događaju je ujedno najavljen nastavak inicijative kompanije Mastercard, Priceless Planet Coalition. Reč je o globalnom programu koji je pokrenut s ciljem sadnje 100 miliona stabala širom sveta gde je to najpotrebnije, a u kom OTP banka učestvuje peti put zaredom.

Partnerstvo kompanije Mastercard i OTP banke ogleda se i kroz višegodišnju saradnju na najpoznatijem i najnagrađivanijem programu OTP banke, Generator, koji promoviše inovativna i društveno odgovorna rešenja. Mastercard je bio podrška u različitim ciklusima ovog programa – od Generator ZERO koji je bio usmeren na smanjenje karbonskog otiska, do aktuelnog Generator EDU čija je misija uvećanje finansijskih znanja dece i mladih.

Na događaju posvećenom volontiranju i pošumljavanju u Košutnjaku, Milica Babić, vodeći konsultant za komunikacije, CSR i održivost u OTP banci, istakla je važnost angažovanja finansijskih institucija u održivim inicijativama.

„Možda zvuči neobično da finansijska institucija učestvuje u pošumljavanju, ali mi u OTP banci verujemo da finansijski rezultati nemaju pravi smisao ako ne idu ruku pod ruku sa odgovornošću prema zajednici i planeti. Posebno nam je važno kada na tom putu imamo partnera kao što je Mastercard – pouzdanog, dugoročnog saveznika sa kojim delimo viziju održivog razvoja. Upravo zahvaljujući toj saradnji možemo da ostvarimo snažnije i trajnije rezultate. Ova akcija u Košutnjaku, realizovana sa takođe našim partnerom organizacijom Supernatural uz podršku JP Srbijašume, simbol je takve saradnje. Dodatno nas raduje što su u sadnji učestvovali i naši volonteri, zaposleni OTP banke, jer je osećaj kada lično doprinosite zelenijoj budućnosti poseban. Zaista, svako drvo je važno i svako od nas može biti deo promene – za prirodu, zajednicu i budućnost“, izjavila je Babić.

Prema rečima Jelene Sretenović, direktorke kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, pošumljavanje nije „samo“ borba protiv klimatskih promena – to je obnavljanje života tamo gde je najpotrebnije.

„Sadnja 500 stabala u Košutnjaku jeste lokalna akcija, ali njen uticaj je višeslojan – doprinosi kvalitetu vazduha, obnavlja ekosistem, podržava biodiverzitet i vraća prirodu u urbano okruženje. Kao globalna tehnološka kompanija, Mastercard veruje da održiva budućnost zahteva konkretne korake, ovde i sada. Zato smo sa velikim zadovoljstvom, zajedno sa našim partnerom OTP bankom, postali deo ove lokalne i važne volonterske akcije, dok istovremeno kroz našu inicijativu Priceless Planet Coalition omogućavamo svima u Srbiji da na jednostavan način postanu deo globalnog okvira i doprinesu pošumljavanju širom sveta. Jer kad se udruže snage, postoji volja i jasan cilj, možemo da postignemo velike promene – kako lokalno, tako i globalno.“

23. април 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lafarge Srbija donirala opštini Beočin sadnice drveća povodom Dana planete Zemlje

by bifadmin 23. април 2025.

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje, kompanija Lafarge Srbija, deo Holcim grupe, u saradnji sa opštinom Beočin, realizovala je posebnu ekološku akciju donacije i sadnje 186 sadnica drveća na teritoriji opštine. Ova brojka simbolično predstavlja 186 godina postojanja fabrike cementa u Beočinu, ukazujući na snažnu povezanost tradicije, odgovornog poslovanja i dugoročne održivosti.

Sadnja je realizovana uz aktivno učešće učenika i nastavnika biologije iz OŠ „Jovan Grčić Milenko“ iz Beočina, koji su svojim doprinosom dodatno osnažili poruku ove inicijative – da je briga o planeti odgovornost svih nas, a da obrazovanje i uključivanje mladih igraju ključnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti.

„Održivi razvoj i zaštita životne sredine predstavljaju temeljne vrednosti našeg poslovanja. Ova inicijativa ima za cilj ne samo oplemenjivanje javnih površina, već i dugoročan doprinos kvalitetu života lokalne zajednice. Ponosni smo što ovakve projekte realizujemo u partnerstvu sa lokalnom samoupravom i obrazovnim institucijama, jer verujemo u snagu zajedništva“, izjavila je Dušica Jovanović, menadžer komunikacija i odnosa sa javnošću kompanije Lafarge Srbija.

Predsednica opštine Beočin, Biljana Janković, istakla je važnost partnerstava između javnog i privatnog sektora: „Zahvalni smo kompaniji Lafarge Srbija na donaciji i partnerskom pristupu u realizaciji ove značajne ekološke akcije. Sadnja drveća nije samo doprinos estetskom uređenju javnih površina – to je ulaganje u zdraviju životnu sredinu, kvalitetniji život građana i podizanje svesti o važnosti zaštite prirode, posebno među najmlađima. Verujemo da je ovo lep primer uspešne saradnje koji bi trebalo slediti i u budućnosti.“

Sadnice različitih vrsta drveća posađene su na više lokacija u Beočinu i okolnim selima na pažljivo odabranim mestima koja će u budućnosti doprineti unapređenju urbanog pejzaža, stvaranju prirodnih hladovina, poboljšanju kvaliteta vazduha i podsticanju biodiverziteta. Ova akcija je deo šire strategije Lafarge-a usmerene na očuvanje prirodnih resursa, smanjenje ekološkog otiska i podršku održivim praksama u svim segmentima poslovanja.

Lafarge Srbija, kao deo Holcim grupe, ostaje posvećena cilju da kroz inovacije, saradnju i odgovorno poslovanje doprinesu stvaranju otpornijih, zelenijih i inkluzivnijih zajednica u skladu sa dugoročnom misijom da gradi napredak za ljude i planetu.

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Niko ne planira da vozi pijan, ali u tom jednom trenutku pomisli da može

by bifadmin 23. април 2025.

Drugu godinu zaredom, brend Tuborg kompanije Carlsberg Srbija u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja otvara važne razgovore o odgovornoj konzumaciji alkohola, kroz kampanju „Uncool Friend“. Kampanja na autentičan i angažovan način preispituje pojam društvene prihvaćenosti i ističe da ponekad treba imati hrabrosti da ne pratimo stav većine, već da uradimo ono što je ispravno, posebno ukoliko ti postupci osiguravaju bezbednost svih nas.

Kampanja podseća da oni koji prijateljima ne dozvoljavaju da voze pod dejstvom alkohola, koji pozovu taksi ili uzmu ključeve od automobila nisu dosadni i „nekul”, već heroji. Njihov glas je možda tiši, ali njihov uticaj je nekada presudan – jer niko ne planira da vozi pijan, ali u tom jednom trenutku pomisli da može.

U Nedelji prevencije povreda u saobraćaju Tuborg je objavio video spot koji se mladima obraća njima prijemčivim jezikom. Spot slavi „nekul“ prijatelje – one koji preuzimaju odgovornost i brinu o našoj bezbednosti, onda kada je to najvažnije. U ulozi naratora pojavljuje se Mašan Lekić, čuveni novinar i voditelj, koji svojim autoritetom i pristupom dodatno osnažuje poruku o važnosti odgovorne vožnje i konzumacije alkohola.

Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, u saobraćajnim nezgodama u Srbiji svake godine strada u proseku oko 100 mladih osoba, dok više od 6000 biva povređeno. Tokom 2023. godine život je izgubilo 90 mladih, dok je taj broj do kraja 2024. porastao na 115. U periodu letnjih meseci, naročito tokom juna i jula, dolazi do najvećeg broja stradanja mladih u saobraćaju. Najviše nezgoda dešava se vikendom, tokom noćnih sati, posebno između 23 časa i ponoći, što je vreme koje se u velikoj meri poklapa sa noćnim izlascima i žurkama.

„U današnje vreme kada su mladi ljudi konstantno „pod lupom“ svojih vršnjaka na društvenim mrežama, veoma je važno ohrabriti ih da deluju odgovorno i reći im da uvek treba da postupaju ispravno čak i kada društvo u datom trenutku to ne odobrava. Naši uncool prijatelji su naši heroji, jer svojim delovanjem čuvaju bezbednost svih nas”, izjavila je Jovana Vještica, menadžerka za korporativne poslove kompanije Carlsberg Srbija.

„Alkohol je jedan od najčešće evidentiranih uticajnih faktora nastanka saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povređenim licima, koji utiče na vreme reagovanja, smanjuje koncentraciju, koordinaciju i preciznost pokreta, izaziva pospanost i utiče na promenu svesti i pravilno donošenje odluka. Od 39 država koje su učestvovale u ESRA istraživanju stavova, Republika Srbija se posebno izdvaja u stavovima po pitanju konzumiranja alkohola i bezbednosti u saobraćaju. Iako većina ispitanika smatra da je neprihvatljivo da vozač upravlja vozilom pod uticajem alkohola, svaki sedmi vozač ipak priznaje da je bar jednom to učinio u poslednjih mesec dana”, istakao je Veljko Ćurčić, načelnik odeljenja za planiranje, prevenciju i edukaciju Agencije za bezbednost saobraćaja i dodao da ovaj podatak ukazuje na značajnu razliku između teorijskih stavova o bezbednosti i praktičnog ponašanja u saobraćaju, koje može imati ozbiljne posledice.

Kampanja „Uncool Friend“ ima za cilj da izgradi drugačiju kulturu ponašanja među mladima – onu u kojoj se prijateljstvo, briga i odgovornost prepoznaju kao prave vrednosti. Biti „uncool“ u društvu je ponekad upravo suprotno – najkul stvar koju možeš da uradiš.

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit