NAJNOVIJE
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Ove godine rekordni skok proizvodnje višanja
Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi...
Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja...
Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Stiže eOtpremnica: Nova zakonska obaveza menja način praćenja robe, jeste li spremni?

by bifadmin 4. новембар 2025.

Srbija je pre dve godine uvela Sistem elektronskih faktura (SEF) čime su papirne fakture, ručno vođenje evidencije i dugački procesi postali prošlost. Zakon koji reguliše digitalno fakturisanje se kontinuirano dopunjuje i razvija, a uskoro na snagu stupa nova zakonska obaveza na ovom putu: eOtpremnica/Prijemnica. Šta to znači u praksi, ko će biti obavezan da je koristi i, najvažnije, da li su kompanije spremne na promenu?

Elektronska otpremnica, tj. eOtpremnica/Prijemnica, predstavlja zakonski definisanu elektronsku ispravu koja prati kretanje dobara. Reč je o evoluciji tradicionalne „račun otpremnice“, sad u potpuno digitalnom obliku koji omogućava praćenje robe u realnom vremenu. Šalje se, prima i čuva isključivo putem digitalnog sistema čime se omogućava potpuna automatizacija i verodostojno praćenje podataka.

Preciznije, eOtpremnica je elektronski dokument koji prati robu, a ePrijemnica je dokument o kvalitativnom i kvantitativnom prihvatanju dobara kojim primalac potvrđuje njen prijem. Oba sistema su integralni deo novog digitalnog lanca obrade isporuka.

Ko je u obavezi da primenjuje zakon o eOtpremnicama i kad on stupa na snagu?

Obavezu slanja elektronske otpremnice imaju subjekti privatnog i javnog sektora po osnovu svakog kretanja dobara nad kojim imaju pravo raspolaganja, kao i operater prevoza po osnovu kretanja dobara nalogodavca.

Zakon propisuje fazno uvođenje sistema. Tako će, već od 1. januara 2026. godine, eOtpremnice morati da šalju i primaju subjekti javnog sektora, kao i subjekti privatnog sektora koji prometuju akcizne proizvode. Dodatno, prevoznici će biti u obavezi da predstavljaju eOtpremnice prilikom inspekcijskog nadzora.

Druga faza stupiće na snagu 1. oktobra 2027. godine, a odnosi se na privatni sektor (bez obzira na vrstu robe ili PDV status) koji će imati obavezu da međusobno razmenjuje eOtpremnice, uključujući slanje i prijem.

Iako je cilj ovog sistema da ubrza procese, učini ih sigurnijim i lakšim za poslovanje, kompanije koje nisu spremne za promenu mogu da se suoče sa dodatnom administracijom, kašnjenjem u procesima i rizikom od nepravilnosti. Sasvim prirodno, otvara se pitanje:

„Kako zadržati potpunu usklađenost bez dodatne složenosti u sistemu?“

Upravo s ciljem da odgovori na ovo pitanje kompanijama koje posluju u okviru SAP sistema, kompanija M&I Systems Co, članica Seyfor Grupe, kreirala je pre više od dve godine sopstveno SAP eFaktura rešenje koje omogućava punu usklađenost, bez dodatnog manuelnog rada i izlaska iz SAP-a, a već je implementirano u više od 20 kompanija u Srbiji.

Kako objašnjava Jasmina Patačko, Head of Department SAP Solutions and Services u M&I Systems Group, brzina prilagođavanje je ključna u svakom poslovnom okruženju.

„Većina kompanija, od trenutka kada je zakon o digitalizaciji fakturisanja stupio na snagu, koristi neki način povezivanja sa SEF portalom. Zakonodavni okviri se i dalje razvijaju. Kompanije moraju brzo da se adaptiraju, ali i da balansiraju između zahteva sistema, manuelnog unosa podataka i kontrole informacija iz različitih baza. Ovo neretko označava dodatnu složenost zbog naglih promena regulativa i ulaganje više resursa u administraciju“, kaže Patačko i dodaje:

„Ali, to ne mora da bude tako. Naime, SAP eFaktura podržava zahteve lokalnog zakonodavstva i istovremeno omogućava maksimalno automatizovanu i pojednostavljenu razmenu dokumentacije između dva sistema: SAP ERP-a i SEF-a. Donosi funkcionalnost i vizuelnu prilagođenost korisnicima, pa je izuzetno jednostavan za upotrebu. I, što je izuzetno važno kad je reč o novim zakonskim obavezama, sa svakom izmenom i dopunom zakona i novom funkcionalnošću na SEF portalu, M&I usklađuje i nadograđuje rešenje pravovremeno“.

Kontinuirane promene u digitalnom poslovanju zahtevaju partnere koji razumeju tehnologiju, ali i način na koji se ona primenjuje u stvarnim poslovnim procesima. Upravo ovo izdvaja M&I kao SAP partnera. Specijalno priznanje Best PLT Partner koje je ova kompanija osvojila na ovogodišnjoj dodeli SAP ECA Top 20 Partners Awards, to potvrđuje.

Reč je o nagradi koja se dodeljuje partnerima sa izuzetnim rezultatima u okviru Partner-Led Territory segmenta, kroz razvoj tržišta, jačanje cloud portfolija i isporuku rešenja visoke vrednosti za klijente. Time je M&I svrstan među vodeće SAP partnere u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, što je potvrda globalne relevantnosti i poverenja. Snaga M&I SAP tima posebno dolazi do izražaja u projektima visoke kompleksnosti, od sveobuhvatne transformacije i standardizacije poslovnih procesa, do implementacije složenih SAP S4HANA projekata na privatnom cloud-u.

„Ova nagrada za nas je potvrda stručnosti i posvećenosti našeg SAP tima, ali i podsticaj da nastavimo da gradimo napredna rešenja koja pojednostavljuju poslovanje naših klijenata. Isti pristup – razumevanje potreba korisnika, lokalna usklađenost, inovativnost i stalno unapređivanje funkcionalnosti – vodimo i u razvoju novih rešenja koja će podržati, između ostalog, i primenu eOtpremnica, kao i dalju digitalizaciju procesa“, zaključuje Patačko.

 

 

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Yettel i SBB: Široka ponuda ICT usluga za poslovne korisnike

by bifadmin 4. новембар 2025.

Od sada, poslovni korisnici kompanija Yettel i SBB, pored tradicionalnih telekomunikacionih usluga, imaju na raspolaganju i novih deset ICT usluga.

Ponuda biznis aplikacija, cloud usluga, servisa za zaštitu mreže, uređaja i podataka, kao i usluge za upravljanje IT sistemima omogućavaju korisnicima da kombinuju pouzdanost mreže, sigurnost i fleksibilnost bez potrebe da sami ulažu u kompleksna rešenja. Tako manje firme, ali i veće kompanije mogu da se fokusiraju na svoj posao, dok se Yettel i SBB zajednički brinu o bezbednosti i stabilnosti njihove mrežne infrastrukture.

„Želimo da poslovnim korisnicima ponudimo objedinjena telekomunikaciona i ICT rešenja, na jednostavan način i uz punu podršku u svakoj fazi saradnje sa nama. Zasnovana su na najmodernijim tehnologijama, bez kompromisa po pitanju performansi i jednostavnosti korišćenja. Ova paleta usluga je prvi korak, a tokom 2026, lansiraćemo još nekoliko ICT proizvoda“, izjavio je Saša Mijatović, direktor za ICT rešenja u Yettelu.

Ono što ovu kompaniju izdvaja na tržištu je tim inženjera koji pruža personalizovanu korisničku podršku i tu je da u svakom trenutku pronađe adekvatno rešenje za sve kompanije i manje firme koje posluju u Srbiji.

Razvoj ICT usluga zasnovan je na stabilnoj i pouzdanoj Yettel mobilnoj mreži i kombinovanoj podršci u infrastrukturi i servisima koju pružaju CETIN i SBB.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Svetlosnom terapijom protiv kancerogenih ćelija

by bifadmin 4. новембар 2025.

Tim naučnika sa Univerziteta u Teksasu i Univerziteta u Portu je kombinujući LED tehnologiju i nanomaterijale razvio terapiju za rak.

U borbi protiv raka, jedno od ključnih istraživačkih polja jeste potraga za bezbednim alternativama hemoterapiji i radioterapiji. Jer, navedeni tretmani napadaju i ćelije raka i zdrave ćelije, izlažući pacijente ozbiljnim neželjenim efektima.

Iz tog razloga je tim pomenutih naučnika razvio materijale sposobne da efikasno i bezbedno pretvore blisko-infracrveno svetlo (NIR) u toplotu koja se može precizno usmeriti protiv ćelija raka, ne oštećujući zdrave ćelije. Njihov materijal su nano-pahuljice od kalaj-oksida (SnOx), dakle mikroskopske čestice debljine manje od 20 nanometara. Ovde treba imati u vidu da je jedan nanometar milijarditi deo metra.

Šta je fototermalna terapija?

Nalazi njihovog istraživanja, objavljeni u časopisu ACS Nano, daju novu nadu u razvoju fototermalnih terapija, što je naziv za tretmane zasnovane na svetlosti.

Fototermalna terapija je inače neinvazivna procedura koja zagreva ćelije raka kako bi ih uništila. Funkcioniše tako što se u ćelije raka ubace materijali koji apsorbuju svetlost i pretvaraju je u toplotu – u ovom slučaju SnOx nano-pahuljice – koje se mogu dizajnirati tako da se nakupljaju upravo u tumorskom tkivu. Zatim se to tkivo ozrači svetlošću talasne dužine koja daje materijalima potrebnu energiju da proizvedu toplotu koja uništava ćelije raka, a da pri tom ne ošteti zdravo tkivo.

Istraživači smatraju da bi njihove SnOx nano-pahuljice mogle poboljšati ove vrste tretmana jer nude veću termalnu efikasnost, biokompatibilnost i pristupačnost u odnosu na druge materijale koji se koriste u sličnim procesima.

Ohrabrujući rezultati

Kako bi procenili termalnu efikasnost novog materijala, naučnici su razvili sopstveni sistem zasnovan na blisko-infracrvenim LED diodama (NIR-LED), koje emituju svetlost talasne dužine od 810 nanometara — što je bezbedno za biološka tkiva. Za razliku od tradicionalnih laserskih sistema, NIR-LED svetlo pruža ujednačenije i stabilnije osvetljenje, smanjuje rizik od pregrevanja i zahteva minimalna ulaganja.

Ceo eksperimentalni sistem, sposoban da istovremeno ozrači do 24 uzorka, koštao je oko 530 dolara, što ga čini pristupačnim i svestranim alatom za biomedicinska istraživanja.

Rezultati ozračivanja SnOx-tretiranih ćelija raka NIR svetlošću bili su ohrabrujući. Univerzitet u Teksasu je objavio da je već nakon 30 minuta izlaganja ovaj metod uništio do 92% ćelija raka kože i 50% ćelija kolorektalnog karcinoma. Sve to postignuto je bez ikakvog štetnog dejstva na zdrave ćelije kože, što potvrđuje bezbednost i selektivnost ovog pristupa.

Naravno, potrebno je sprovesti još bioloških i kliničkih studija kako bi se dobilo više informacija o ovom sistemu.

Izvor: Wired

Foto: National Cancer Institute, Unsplash

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EIB Global i Erste Banka Srbija udružuju snage kako bi podstakli socijalnu inkluziju

by bifadmin 4. новембар 2025.

Na danas održanoj svečanosti u Beogradu Evropska investiciona banka (EIB Global) i Erste Bank a.d. Novi Sad potpisale su sporazume o zajmu vrednom 10 miliona evra i bespovratnim sredstvima u iznosu od 1,3 miliona evra usmerenim na podsticanje inkluzivnog rasta i zapošljavanja, sa naglaskom na stručno usavršavanje osetljivih društvenih grupa širom Srbije.

Zahvaljujući inovativnom modelu za podsticaj društveno odgovornih praksi, Erste Banka će obezbediti finansiranje malim i srednjim preduzećima (MSP), kao i srednje kapitalizovanim preduzećima koja se obavežu da obezbede stalno zaposlenje, profesionalno usavršavanje i prilike za rukovodeće pozicije licima koja se često suočavaju sa preprekama u zapošljavanju, kao što su žene, mladi i osobe sa invaliditetom. Kompanije koje ostvare takve socijalne ciljeve moći će da dobiju finansijske podsticaje iz bespovratnih sredstava u okviru EIB Inicijative za ekonomsku otpornost. EIB Global će pružiti i tehničku pomoć malim preduzećima za razvoj i sprovođenje projekata i inkluzivnih praksi sa velikim društvenim uticajem kako bi se obezbedili merljivi i dugoročni rezultati.

Robert de Grot, potpredsednik EIB zadužen za aktivnosti Banke na Zapadnom Balkanu, naveo je: „Ovo novo partnerstvo sa Erste Bankom dokaz je naše zajedničke i sve veće posvećenosti socijalnoj inkluziji. Povezivanjem bespovratnih podsticajnih sredstava sa jasnim ciljevima, podstiču se rodna ravnopravnost, zapošljavanje mladih i nova radna mesta za ljude iz osetljivih društvenih grupa. Ova inicijativa će ojačati konkurentnost MSP, povećati ekonomsku otpornost i podsticati žensko preduzetništvo, stvarajući više jednakih mogućnosti za sve.”

Predsednica izvršnog odbora Erste Banke Srbija, Jasna Terzić, izjavila je: „Mi u Erste Banci smatramo da je održivi rast moguć jedino ako je inkluzivan – kada stvara prilike za napredak svih članova društva. Kroz ovo partnerstvo sa Evropskom investicionom bankom preduzimamo značajan korak u pružanju podrške preduzećima sa kojima delimo zajedničku posvećenost društvenom uticaju i jednakim mogućnostima. Pružanjem pomoći preduzećima da ulažu u ljude, naročito one koji se suočavaju sa preprekama pri zapošljavanju, ne samo da podstičemo stručno usavršavanje i inkluziju već i jačamo otpornost i konkurentnost srpske privrede kao celine.”

Ovo je treći podsticajni zajam sa društvenim uticajem u portfoliju EIB Global za Zapadni Balkan, koji je Banci 2023. godine doneo prestižnu nagradu Uxolo za njen inovativni pristup finansiranju MSP sa dugoročnim društvenim uticajem.

O EIB Global

Evropska investiciona banka (EIB) je institucija za dugoročno kreditiranje Evropske unije, u vlasništvu država članica EU. Ona finansira investicije koje doprinose ostvarivanju ciljeva politike EU.

EIB Global je specijalizovani ogranak Grupacije EIB posvećen povećanju uticaja međunarodnih partnerstava i finansiranju razvoja i ključni partner za strategiju „Globalni izlaz”. Nastojimo da do kraja 2027. godine podržimo investicije vredne 100 milijardi evra – oko trećine ukupnog cilja ove inicijative EU. U okviru Tima Evropa, EIB Global neguje snažna, fokusirana partnerstva, zajedno sa partnerskim razvojnim institucijama i civilnim društvom. Preko svojih kancelarija širom sveta, EIB Global približava Grupaciju EIB ljudima, preduzećima i institucijama. Fotografije sedišta EIB za upotrebu u medijima dostupne su ovde.

O Erste Banci Srbija

Erste Bank a.d. Novi Sad nastala je pre gotovo dve decenije, preuzimanjem Novosadske banke, najstarije finansijske institucije u zemlji, koja je osnovana 1864. godine kao Novosadska štedionica. Članica je Erste Grupe, vodeće kompanije za pružanje finansijskih usluga u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Erste Banka u Srbiji ima 88 filijala, četiri komercijalna centra i preko 1.350 zaposlenih koji opslužuju gotovo pola miliona klijenata. Banka težište stavlja na poslovanje sa stanovništvom, lokalnim zajednicama i malim i srednjim preduzećima, kao i sa velikim korporativnim klijentima. U skladu sa svojom strateškom opredeljenošću da doprinese održivoj budućnosti za svoje klijente, zaposlene i zajednicu, lider je na tržištu u finansiranju projekata obnovljivih izvora energije.

O Fondu Inicijative za ekonomsku otpornost

Fond Inicijative za ekonomsku otpornost, iz kojeg se dodeljuju ova bespovratna sredstva, osnovala je EIB 2017. godine, radi usmeravanja sredstava donatora na projekte sa velikim uticajem u južnom susedstvu i na Zapadnom Balkanu kako bi pomogla u suočavanju sa izazovima koje predstavljaju prinudno raseljavanje i migracije. Donatori fonda su Bugarska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Litvanija, Slovačka, Slovenija, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

O EIB Global u Srbiji i na Zapadnom Balkanu

EIB aktivno deluje u Srbiji od 1977. godine, obezbeđujući finansijska sredstva za ključne infrastrukturne projekte, kao i za mala i srednja preduzeća (MSP), industriju, uslužni sektor i lokalne samouprave. Od početka svog rada u zemlji, omogućila je investiranje preko 7,8 milijardi evra u MSP i revitalizaciju saobraćajne, obrazovne, zdravstvene i komunalne infrastrukture. EIB je jedan od vodećih međunarodnih finansijera na Zapadnom Balkanu.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Trgovinski lanac Carrefour pregovara o ulasku na naše tržište

by bifadmin 4. новембар 2025.

Carrefour, jedan od vodećih trgovinskih lanaca u Evropi zainteresovan je za ulazak na srpsko tržište i za angažovanje domaćih dobavljača.

Ovo smo saznali posle sastanka ministarke unutrašnje i spoljne trgovine Jagode Lazarević sa predstavnicima francuskog lanca Carrefour koji je održan na inicijativu te kompanije. Carrefour navodno želi da Srbija bude njegov centralni hab sa planovima za angažovanje velikog broja srpskih kompanija kao dobavljača.

Kako javlja portal InStore, poslovni model koji razmatra je, između ostalog, i nalaženje lokalnih partnera za franšize. Dogovoreno je da razgovori budu nastavljeni do kraja godine, kada će predstavnici top menadžmenta doći u Srbiju, rekla je Lazarević.

Da podsetimo, Carrefour je osnovan 1958. godine u Francuskoj a od tada do danas se proširio na 40 tržišta. Zapošljava oko 335.000 ljudi sa tendencijom rasta tog broja. Radi kroz nekoliko formata – osim hipermarketa i supermarketa, poseduje i male prodavnice koje se nalaze u gusto naseljenim mestima. Stručnjaci kažu da bi dolazak ovog lanca u Srbiju mogao ojačati konkurenciju u trgovačkom sektoru i ponuditi našim potrošačima kvalitetne proizvode po pristupačnim cenama.

Foto: Nrd, Unsplash

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lideri održivosti okupili se u Beogradu na Sustainable Development Forumu

by bifadmin 4. новембар 2025.

Beograd je još jednom bio centar diskusije o održivom razvoju, okupivši 30. i 31. oktobra u hotelu Crowne Plaza domaće i međunarodne lidere iz oblasti privrede, akademske zajednice i diplomatije na konferenciji Sustainable Development Forum 2025: „Konkurentnost u turbulentnim vremenima“.

U organizaciji Globalnog foruma za održivi razvoj, uz podršku Privredne komore Srbije i Judge Business School, University of Cambridge, ovaj događaj okupio je vrhunske stručnjake, profesore, diplomate, kao i predstavnike međunarodnih institucija, banaka i kompanija koje ulažu u održivost, sa ciljem da razmotre aktuelne globalne izazove i mogućnosti za unapređenje konkurentnosti, zelene tranzicije i održivog razvoja.

Na značaj foruma i važnost međusektorske saradnje ukazala je i ambasadorka Švedske u Srbiji, Šarlota Samelin, koja je učestvovala u uvodnoj diskusiji, istakavši da upravo ovakvi skupovi podstiču inovacije i povezuju ključne aktere održivog razvoja:

„Veoma je važno da održivost ostane u samom vrhu prioriteta, a Sustainable Development Forum je sjajna prilika da se to postigne. Ako kompanije danas žele da budu konkurentne, moraju aktivno da rade na održivosti – ne samo zato što su energetski resursi ograničeni, već zato što dugoročni uspeh od toga zavisi. Poslovni sektor treba da razmišlja o tome kako da ojača saradnju sa drugim akterima, a ovaj događaj upravo to omogućava.

Da bi bile inovativne, kompanijama su potrebni i finansijska podrška, razmena ideja i široka saradnja u društvu. Danas su ovde prisutni predstavnici javnog sektora, privrede i akademske zajednice – a upravo takva saradnja može da inspiriše i podstakne nove ideje za održivi razvoj Srbije,“ izjavila je ambasadorka.

Dr Radman Šelmić, savetnik predsednika PKS za zelenu i cirkularnu ekonomiju, je ocenio da je dekarbonizacija trenutno jedan od najvažnijih izazova za domaću privredu u celom domenu zelene transformacije.

Srbija je u tom pogledu, kako je istakao, načinila neke značajne korake, uključujući i aktuelni predlog dva zakona. Prvi se odnosi na porez na emisije gasova sa efektom staklene bašte, a drugi je zakon o porezu na uvoz karbonski intenzivnih proizvoda, srpske verzije CBAMa kojim se štiti domaća proizvodnja. Iako su pomenuti porezi dodatni izazov i trošak za deo domaće privrede, trebalo bi sagledati da je EU tokom prethodne godine razgovarala sa četrdeset država širom sveta o nacionalnim mehanizmima oporezivanja ugljenika i da je to nova globalna realnost. Takođe, porez plaćen u Srbiji odbiće se CBAM obveznicima prilikom izvoza u EU. PKS je pažljivo oslužnula glas privrednika i njihove strepnje tokom javne rasprave i prenela te poruke Ministarstvu, a takođe iznela i svoj stav. Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora, gde su emisije tri do četiri puta više nego u nekim EU zemljama u okruženju, kao i dekarbonizacija cele privrede, je prioritetni zadatak, upravo da bi se očuvala konkurentnost na EU tržištu, u

PKS će svoje kapacitete i znanje u narednom periodu usmeriti u tom pravcu da bi pomogla preduzećima u ovom kompleksnom i dugoročnom procesu dekarbonizacije.

„Sustainable Development Forum predstavlja dragocenu priliku da se na jednom mestu okupe predstavnici nauke, biznisa i institucija i otvoreno razgovaraju o tome kako održivost i cirkularna ekonomija mogu postati osnova dugoročnog razvoja. Ovakvi događaji omogućavaju da se razmene znanja i iskustva, ali i da se zajednički definišu konkretni koraci ka zelenijoj i odgovornijoj budućnosti. Važno je da ovakvi forumi ne ostanu samo mesto dijaloga, već pokretač stvarnih promena koje povezuju odgovornost prema planeti sa održivim razvojem društva“, izjavila je Andrea Radonjić, rukovodilac sektora za regulatorne i javne politike za Istočnu Evropu u kompaniji Tetra Pak, i moderatorka panela “Feeding the Future: Resilience, Security, and the Next Agricultural Revolution” na Forumu.

Govoreći o važnosti formata i koncepta Foruma, Maja Turković, izvršna potpredsednica kompanije CWP Europe i moderatorka panela „The Energy Paradox: Can We Compete, Decarbonise and Stay Secure?“, naglasila je da upravo ovakav pristup doprinosi stvaranju konkretnih rešenja i održivom razvoju:

„Ono što izdvaja Sustainable Development Forum jeste izvanredan format koji povezuje akademsku zajednicu, privredu i donosioce odluka. Takva saradnja omogućava da nauka i inovacije, kao nosioci novih ideja, pronađu stvarnu primenu u društvu i stvore uslove za donošenje ispravnih odluka i modele koji vode ka održivom razvoju i odgovornijem odnosu prema resursima, “ istakla je Turković.

Drugog dana Foruma o njegovom značaju je govorila i Tracey Horn, direktorka korporativnih komunikacija i marketinga u Judge Business School, University of Cambridge. „Prisustvovanje konferenciji bilo je zaista inspirativno iskustvo – biti u prilici da se povežem sa raznolikom grupom akademika, kreatora politika i praktičara, ujedinjenih zajedničkom posvećenošću unapređenju održivog razvoja, bilo je veoma snažno. Bila mi je čast da učestvujem u panelu Green Jobs for Youth (Zelena radna mesta za mlade), gde sam istraživala kako univerziteti i poslovne škole mogu igrati transformativnu ulogu u oblikovanju budućih nosilaca promena. Razmena ideja i duh saradnje koji su prožimali ceo događaj ostavili su me nadahnutom i odlučnijom nego ikad da značajno doprinesem ovom globalnom pokretu,” izjavila je Horn.

Tokom dva dana Foruma, kroz panele, razgovore i prezentacije inicijativa, učesnici su razmenili znanja, iskustva i primere dobre prakse o tome kako održivost može postati pokretač dugoročnog razvoja i konkurentnosti. Diskusije su pokazale da je povezivanje nauke, biznisa i diplomatije ključno za oblikovanje rešenja koja odgovaraju savremenim globalnim izazovima, bilo da su u pitanju oblasti trgovine, poljoprivrede, energije ili bankarstva. Sustainable Development Forum nastaviće da okuplja lidere, institucije i kompanije posvećene zelenoj tranziciji i cirkularnoj ekonomiji, sa zajedničkim ciljem stvaranja održivijeg i naprednijeg društva za buduće generacije.

Predsednik Foruma održivog razvoja, Kosta Živanović, istakao je da je ovogodišnja tema Foruma „Konkurentnost u turbulentnim vremenima“ definisana sa ciljem da se pronađu načini kako države i privreda mogu ostati konkurentne i otporne u uslovima geopolitičkih i poslovnih poremećaja, klimatske hitnosti i ubrzanih tehnoloških promena. „Zadovoljstvo mi je da istaknem da je Sustainable Development Forum 2025 postao tradicionalno mesto susreta na domaćem tržištu. Kroz bilateralne razgovore, panele, ‘networking’ sesije i prezentacije, javni, privatni i akademski sektor imaju priliku da razmene ideje i pronađu konkretna rešenja za izazove održivosti, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou“, dodao je Živanović.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ako vlasnici ne prijave nelegalizovane objekte, država ih može upisati na sebe

by bifadmin 4. новембар 2025.

Veliki broj naših državljana koji žive u inostranstvu u Srbiji poseduje nekretnine koje nisu legalizovane, pa se postavlja pitanje šta će se desiti sa takvim objektima nakon stupanja na snagu novog zakona.

Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, koji je usvojen 22. oktobra 2025. godine, konačno će mnogima omogućiti da budu „svoji na svome”. Ipak, advokat Srđan Mladenović upozorava da će država moći da preuzme vlasništvo nad objektima koji u predviđenom roku ne budu prijavljeni.

– Građani koji iz opravdanih razloga nisu uspeli da prijave svoje objekte moći će to da urade i naknadno, uz obrazloženje. Međutim, ako se niko ne javi, država će takve objekte evidentirati na svoje ime i upisati pravo Republike Srbije – pojašnjava Mladenović.

On dodaje da je prijava obavezna i da se neprijavljivanje ne može „preskočiti”.

– Ako vlasnik ne označi objekat, država preuzima vlasništvo i odlučuje da li će objekat biti srušen ili će ga zadržati za neku svoju potrebu. Građanin, naravno, ima pravo da tuži državu, jer je pravo svojine neprikosnoveno, a sud potom utvrđuje stvarno vlasništvo – ističe advokat.

Prema njegovim rečima, ovakve situacije će biti retke i očekuje se da će obuhvatiti tek oko 0,3 odsto slučajeva, ali i tada postoji pravni mehanizam za zaštitu vlasnika.

– Uvek postoji rešenje, ali će, nažalost, biti i pokušaja zloupotreba. Biće pojedinaca koji će pokušati da lažno prijave da su vlasnici napuštenih objekata, pozivajući se na činjenicu da u njima niko ne boravi godinama. Zbog toga su sve elektronske prijave osetljive, ali zakon jasno propisuje krivičnu i materijalnu odgovornost za one koji pokušaju prevaru – upozorava Mladenović, a prenosi portal Ucentar.rs

Rokovi i naknade

Zakonom je propisano da rok za prijavu objekata počinje da teče 45 dana od dana stupanja na snagu zakona i traje 60 dana. Oni koji iz objektivnih razloga to ne učine u roku, moći će da podnesu prijavu u roku od jedne godine, uz dostavljanje dokaza koji potvrđuju opravdanost kašnjenja

Naknade za evidentiranje i upis prava kreću se od 100 do 1.000 evra, u zavisnosti od zone i veličine objekta. U Beogradu će u ekstra zoni iznos biti 1.000 evra, u prvoj zoni 800 evra, u drugoj i trećoj 300 evra, dok će u četvrtoj, petoj i šestoj zoni građani plaćati od 100 do 200 evra. U većim gradovima (sa više od 100.000 stanovnika) naknade će se kretati od 500 evra u centralnim zonama do 100 evra u prigradskim, dok će u manjim opštinama i selima cena biti fiksna – 100 evra. Za magacine, skladišta, pomoćne i proizvodne objekte do 500 m² naknada neće biti plaćana, dok će se za objekte veće površine obračunavati 10 evra po kvadratu.

Prema procenama, u Srbiji postoji oko 4,8 miliona objekata za koje nije utvrđeno vlasništvo, pa će ovaj zakon, kako ocenjuju pravnici, biti od izuzetnog značaja za rešavanje dugogodišnjih imovinsko‑pravnih problema.

Izvor: Telegraf Biznis

Foto: Pixabay

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zadovoljstvo zaposlenih platom: Holandija na vrhu, Balkan na dnu

by bifadmin 4. новембар 2025.

Da li je Holandija raj za zaposlene? Nova analiza otkriva da su upravo holandski radnici, naročito zaposleni u administraciji i javnim službama, najzadovoljniji svojom platom u Evropi, dok su zdravstveni radnici u Sloveniji i Nemačkoj među najnezadovoljnijim.

Istraživanje kompanije SD Worx, koje je ispitalo više od 16.000 zaposlenih u 16 evropskih zemalja i 15 sektora, pokazuje da se stavovi o pravičnosti zarada u Evropi značajno razlikuju i da između zaposlenih i poslodavaca postoji ozbiljan jaz u percepciji.

Holanđani najzadovoljniji

Najmanje žalbi na visinu plate dolazi od:

zaposlenih u administraciji i podršci u Holandiji – samo 14,5 odsto smatra da su potplaćeni,

zaposlenih u komunalnim delatnostima (energetika, elektrika, vodovod, otpad) – 17 odsto,

i državnih službenika – 23 odsto.

Nasuprot tome, slovenački zdravstveni radnici prednjače po nezadovoljstvu (čak 74,7 odsto smatra da su potplaćeni), zatim nemački ugostitelji (73 odsto) i švedski prosvetni radnici (72,7 odsto).

Evropa podeljena po osećaju pravičnosti

Gotovo svaki drugi Evropljanin (49 odsto) smatra da ne zarađuje dovoljno, dok 64 odsto poslodavaca tvrdi da svojim zaposlenima pruža „fer platu“.

Najveće nezadovoljstvo vlada na Balkanu:

Slovenija – 60 odsto,

Srbija – 59 odsto,

Hrvatska – 58 odsto radnika smatra da su potplaćeni.

Najzadovoljniji su radnici u Belgiji i Holandiji (više od 60 odsto veruje da su adekvatno plaćeni), dok slede Rumuni (58 odsto) i Britanci (57 odsto), rezultati su istraživanja koje prenosi Euronews.

Zanimljivo je da su britanski i irski poslodavci uvereni da su mnogo „velikodušniji“ nego što zaposleni misle. Razlika u percepciji prelazi 20 procentnih poena, najveća u celoj anketi.

Ko je najnezadovoljniji?

Po sektorima, najviše nezadovoljstva ima u:

zdravstvu (56,5 odsto),

obrazovanju (54 odsto),

proizvodnji (51 odsto).

Najmanje žalbi dolazi iz sektora finansija, građevinarstva i administrativnih poslova, gde je nezadovoljstvo ispod 45 odsto.

Rodni jaz: gde je (ne)pravda najveća

Istraživanje iznosi i rezultate koji upoređuju polove. Žene češće od muškaraca smatraju da su potplaćene (51,5 odsto naspram 47 odsto). Najveći jaz u zadovoljstvu platom između polova zabeležen je u:

Finskoj – 14 poena razlike,

Norveškoj – 12,4,

Hrvatskoj – 11,

Francuskoj – 8,8.

Ipak, percepcija ne mora uvek da se poklapa s realnim razlikama. U Nemačkoj, recimo, muškarci i žene prijavljuju skoro istu satisfakciju, ali zemlja ima četvrti najveći rodni jaz u platama u Evropi – 17,6 odsto, navode istraživači. Nasuprot tome, u Hrvatskoj, iako se doživljava kao nejednaka, zabeležen je mali realan jaz, jedan od najmanjih zabeleženih – 7,4 odsto.

Za Finsku i Norvešku, percepcija i statistika se gotovo poklapaju.

Rekli su poslodavci

Iako su razlike očigledne, većina evropskih poslodavaca ne vidi rodni jaz kao prioritet. U Finskoj ga priznaje samo četvrtina kompanija, dok je evropski prosek tek 35 odsto.

Na listi HR prioriteta, teme poput raznolikosti, jednakosti i inkluzije zauzimaju tek 15. mesto. Na vrhu su:

dobrobit zaposlenih,

zadržavanje kadrova,

regrutacija,

angažovanost,

kompenzacije i beneficije,

hibridni rad i interna komunikacija.

Najmanje važnim smatra se „lični brending poslodavca„.

„Holandija i Belgija su i dalje simbol stabilnosti i fer plata u Evropi, dok Balkan ostaje među regionima s najvećim osećajem potplaćenosti. Ali jedno je jasno – percepcija i realnost plata često se ne poklapaju, a jaz između zaposlenih i poslodavaca pokazuje da Evropa i dalje traži ravnotežu između zadovoljstva, pravičnosti i stvarne vrednosti rada“ kao zaključak navode SD Worx i Euronews .

Izvor: Bonitet.com

Foto: Pixabay

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zbog čega je došlo da pada investicija u Srbiji

by bifadmin 4. новембар 2025.

Strane direktne investicije (SDI) u Srbiji ove godine su u drastičnom padu, a za to je teško pronaći samo jednog krivca. Slična situacija pogađa i zemlje regiona, pa se može zaključiti da je veliki uticaj spoljnog faktora na pad stranih investicija, dok i unutrašnja politička situacija i nestabilnost stvaraju rezervisanost kod investitora.

Prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije (NBS) u prvih osam meseci 2025. godine ostvaren je priliv od nešto više od 2,1 mlrd EUR SDI. Međutim, u istom periodu prošle godine investicije su iznosile 3,6 milijardi, što znači da je od januara do kraja avgusta ove godine priliv SDI opao za gotovo 42%.

Dodatno, povećava se i odliv sredstava iz Srbije, koji je u ovom periodu gotovo dupliran. U prvih osam meseci prošle godine iz Srbije se odlilo 362 mil EUR, dok je u istom periodu ove godine otišlo 648 miliona. Dakle, ti podaci pokazuju i da je neto priliv SDI značajno niži i da se i dalje smanjuje. Za ovih osam meseci on iznosi nešto manje od milijardu i po evra.

Dakle, SDI u Srbiji polako posustaju, a u javnosti su se mogla čuti brojna objašnjenja i opravdanja za takve okolnosti. Jedan od glavnih razloga koji su isticali predstavnici vlasti, ali i finansijskih institucija Srbije jeste da su krivac protesti i blokade, koji sada širom zemlje traju bezmalo godinu dana u različitim oblicima.

S druge strane, problem pada SDI ne pogađa samo Srbiju, već i zemlje iz njenog okruženja.

Prema analizi koju je uradio ekonomista Dragovan Milićević, vidimo da pad priliva stranih investicija imaju i Bugarska, Rumunija, kao i Hrvatska. Tri zemlje koje se graniče sa Srbijom i članice su Evropske unije (EU).

Analiza koja je objavljena na portalu Makroekonomija.org, pokazuje da je tokom 2024. Bugarska imala pozitivne neto direktne investicije od oko 2,8 mlrd EUR. Međutim, u ovoj godini beleži se nagli pad.

Došlo je do odliva kapitala

U prvom kvartalu strane direktne investicije su iznosile oko 1,3 mlrd EUR, ali u drugom kvartalu prelaze u negativnu zonu sa minusom od 380 miliona. To znači da je došlo do odliva kapitala, odnosno povlačenja stranih ulaganja iz Bugarske u 2025. godini.

Što se tiče Rumunije, tokom prvih osam meseci 2024. ostvarila je priliv od 3,2 mlrd EUR neto priliva stranih direktnih investicija. U istom periodu 2025. godine, taj iznos je smanjen na jednu i po milijardu evra, što je pad za više od 50%.

Hrvatska je prošle godine zabeležila vrlo visok nivo SDI – oko 4,2 mlrd EUR. Ipak, u 2025, prema dostupnim podacima za prvih pola godine, ostvareno je svega milijardu evra.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milorad Filipović za Danas kaže da su SDI ušle u fazu opadanja i da je to bilo očekivano nakon nekoliko godina konstantnog rasta.

Kako objašnjava, radi se, kao i kod mnogih drugih ekonomskih kategorija, o cikličnom kretanju neke pojave uzrokovanom mnogim faktorima, kako objektivnim, tako i subjektivnim.

– U objektivne faktore smanjivanja priliva SDI možemo navesti krizu svetske, a pogotovo evropske privrede, gde glavne zemlje pokretači beleže stagnantne, pa čak i opadajuće stope rasta. Porast interesovanja svetskog kapitala za neke alternativne destinacije (vanevropske) kao rezultat pogoršanih pariteta troškova proizvodnje i slično – navodi Filipović.

Kao subjektivne faktore, prema njegovim rečima, možemo navesti prvo i dominantno „zasićenost“ domaće privrede SDI.

– Nemamo institucionalne, infrastrukturne i druge kapacitete da efikasno koristimo veliki priliv inostranog kapitala, ali takođe utiču i unutrašnje nestabilnosti u zemlji, pre svega političke, koje odvraćaju deo investitora od ulaganja u ovom trenutku. To ne znači da oni neće preduzeti svoja ulaganja kada se situacija stabilizuje i raščisti – objašnjava sagovornik Danasa.

Filipović dodaje da statistički podaci govore o pogoršanju konkurentnosti privrede Srbije u odnosu na glavne konkurente.

– Naši jedinični troškovi radne snage su drastično povećani i mi više nismo atraktivni u tom smislu za strane investitore, odnosno nismo više zemlja jeftine radne snage. To je posledica, između ostalog, i praktično fiksnog kursa dinara u uslovima relativno visoke inflacije, pa su nam sada plate „porasle“ na preko 600-700 EUR, povećan je minimalac… a produktivnost je ista ili opadajuća – ukazuje on.

Kako podseća, već nekoliko SDI je okončano, mahom u južnoj Srbiji gde je i siromaštvo i nezaposlenost najveća, a dodaje da se može slično očekivati i u budućnosti.

– Posledice pada SDI mogu biti drastične. Prvo preko priliva deviza, po tom osnovu se brani praktično fiksni kurs dinara (pored doznaka naših radnika), drugo je to da će pad investicija i proizvodnje u tim pogonima značiti i pad izvoza, jer se dobar deo robe u tim fabrikama pravi za inostrano tržište. Porast spoljnotrgovinskog deficita ugroziće makroekonomsku stabilnost, korekcije kursa naviše uzrokovaće porast inflacije – upozorava Filipović.

Zbog čega je došlo da pada investicija u Srbiji

Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Danas navodi da je pad stranih ulaganja u Srbiji posledica istovremenog delovanja više faktora.

– Na globalnom nivou, rast kamatnih stopa, inflacija i usporavanje privredne aktivnosti smanjili su spremnost investitora da pokreću nove projekte – objašnjava on.

Istovremeno, kako dodaje, tržišta u razvoju, među kojima je i Srbija, doživljavaju porast rizika zbog geopolitičkih tenzija i neizvesnosti u snabdevanju energentima.

– Zbog toga se odluke o investiranju sve češće odlažu ili preusmeravaju ka stabilnijim tržištima – ukazuje Mijušković.

On potvrđuje da sličan pad investicija beleže gotovo sve zemlje u okruženju, što pokazuje da su glavni uzroci spoljnog karaktera.

– Evropa se i dalje suočava s posle­dicama energetske krize, smanjenjem industrijske proizvodnje i slabljenjem potrošnje. Uz to, globalni investicioni tokovi se usmeravaju prema tržištima sa većom stabilnošću i predvidljivošću. Na region Zapadnog Balkana utiče i činjenica da investitori u ovakvim uslovima posmatraju ceo prostor kao jedinstveno područje sličnih rizika – pojašnjava Mijušković.

S druge strane, kako kaže, i unutrašnji faktori u Srbiji dodatno usporavaju priliv kapitala.

– Političke napetosti, protesti i institucionalna neizvesnost smanjuju poverenje stranih kompanija. Investitorima je važna stabilnost, pravna sigurnost i jasna razvojna politika, a svako odstupanje od toga povećava oprez i vodi ka odlaganju ili smanjenju ulaganja – ukazuje sagovornik Danasa.

U proteklih godinu dana, tvrdi Mijušković, upravo je taj osećaj neizvesnosti imao najveći uticaj na odluke stranih ulagača.

– Ako se pad investicija nastavi, to bi moglo da uspori privredni rast i ograniči otvaranje novih radnih mesta, posebno u industriji i logistici – upozorava on.

Manji priliv kapitala, prema njegovim rečima, znači i manji transfer savremenih tehnologija i znanja, što direktno utiče na produktivnost domaće privrede.

– Dugoročno, moglo bi doći do smanjenja izvoznog potencijala i pritiska na javne finansije, jer se deo budžetskih prihoda oslanja upravo na investicije koje generišu dodatnu ekonomsku aktivnost – zaključuje Mijušković.

Izvor: Danas

Foto: Mihaly Koles, Unsplash

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Intesa Sanpaolo ostvarila rekordnu dobit za prvih devet meseci 2025. godine

by bifadmin 3. новембар 2025.

Međunarodna bankarska grupacija Intesa Sanpaolo, u okviru koje posluje Banca Intesa, ostvarila je rekordnu neto dobit od 7,6 milijardi evra za prvih devet meseci 2025. godine, uključujući 2,4 milijarde evra u trećem kvartalu, potvrđujući snažan učinak i otpornost u uslovima nižih kamatnih stopa. Grupa je potvrdila da je na putu da ostvari neto dobit znatno iznad 9 milijardi evra za celu 2025. godinu, uz sprovođenje mera u četvrtom kvartalu usmerenih na dodatno jačanje njene buduće profitabilnosti.

Ključni pokazatelji:

• Profitabilnost: 7,6 milijardi evra neto dobiti; godišnji ROE 20%, ROTE 24%

• Prihodi: rekordni nivo provizija (+5% međugodišnje) i prihoda od osiguranja (+5% međugodišnje)

• Efikasnost: najniži devetomesečni odnos troškova i prihoda do sada, od 38,9%

• Kvalitet aktive: neto udeo NPL 1,0%; pokrivenost NPL >51%

• Snažan kapital: potpuno implementirani CET1 kapitalni racio oko 13,9%, rast za oko 105 baznih poena u prvih devet meseci

• Povrat akcionarima: 5,3 milijarde evra akumuliranih dividendi u prvih devet meseci; 3,2 milijarde evra privremene dividende u novembru; 2 milijarde evra otkupa sopstvenih akcija; prinos na dividendu oko 7%

• Društveni uticaj: 900 miliona evra usmereno na borbu protiv siromaštva i nejednakosti

• Zarada po akciji (EPS): porasla 9% u odnosu na prošlu godinu

Ovi rezultati upućuju na otpornost, efikasnost i diversifikovanost poslovnog modela Grupe, što je dodatno potvrdio i najnoviji stres test Evropske bankarske agencije (EBA), prema kojem je Intesa Sanpaolo bila među najuspešnijim bankama u Evropi, kao i nedavna povećanja kreditnih rejtinga agencija Fitch i Morningstar DBRS.

Grupa nastavlja da ulaže u tehnologiju, veštačku inteligenciju (AI) i digitalne kapacitete kao ključne pokretače dugoročnog rasta. Platforma isytech predvodi njenu digitalnu transformaciju, uz investicije od 5 milijardi evra, zapošljavanje više od 2.300 IT stručnjaka, razvoj 117 AI projekata i migraciju 64% aplikacija na cloud arhitekturu.

Upravljanje imovinom i njena zaštita doprineli su ukupnom bruto prihodu sa 43%, potvrđujući lidersku poziciju Grupe u oblasti upravljanja imovinom, zaštite i savetovanja, sa više od 1,4 biliona evra finansijske imovine klijenata.

Komentarišući rezultate za devet meseci, generalni i izvršni direktor Intesa Sanpaolo Karlo Mesina (Carlo Messina) je izjavio:

„Snažni rezultati postignuti u prvih devet meseci 2025. godine potvrđuju poziciju Intesa Sanpaolo među vodećim evropskim bankama u pogledu finansijske snage i kreiranja vrednosti, uz jedan od najviših povrata akcionarima u sektoru. Naši klijenti su u središtu naše strategije i perspektive rasta, a njihovo poverenje u snagu Banke ostaje ključni pokretač našeg napretka koji dodatno jačamo kroz digitalne alate i usluge zasnovane na bliskosti i poverenju. Tehnološke inovacije predstavljaju još jedan stub našeg uspeha. Već smo investirali 5 milijardi evra u napredne tehnologije i zaposlili oko 2.350 stručnjaka, čime smo se pozicionirali među evropske lidere u digitalnoj transformaciji sa projektima od razvoja isybanke do usvajanja AI rešenja koja unapređuju efikasnost i kvalitet usluge. Dobro diversifikovani poslovni model, snažna kapitalna pozicija i sposobnost generisanja prihoda su stubovi uspeha Intesa Sanpaolo. Uvereni smo da će potencijal koji već postoji unutar Grupe nastaviti da jača naše evropsko liderstvo i sposobnost stvaranja održive vrednosti za sve zainteresovane strane kako se približavamo predstavljanju našeg novog poslovnog plana“.

3. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • EIT Food nudi do 2,5 miliona evra startapima za razvoj inovacija
  • M&I Systems Group demonstrirao AI transformaciju poslovanja na delu
  • Visa predstavila Platformu za jačanje zaštite od sajber pretnji i prevara, Visa Threat Intelligence
  • Jagodina unapređuje podršku deci sa razvojnim teškoćama kroz porodično orijentisane rane intervencije
  • HONOR predstavlja HONOR Magic V6 u Srbiji: ultimativni AI preklopni flagship koji spaja ultra-tanak i izdržljiv dizajn sa produktivnošću kroz različite ekosisteme

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit