NAJNOVIJE
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

U kineskim školama će se učiti o veštačkoj inteligenciji

by bifadmin 23. април 2025.

Kina će ovog septembra u obrazovni sistem uvesti predavanja o upotrebi veštačke inteligencije prilagođena uzrastu dece.

O ovoj tehnologiji će se učiti u primarnom, sekundarnom i tercijarnom obrazovanju sa ciljem da učenici izađu iz škola osposobljeni za tržište rada ali i za kreiranje inovacija.

Prva mesta na kojima će se predavati o veštačkoj inteligenciji biće pekinški fakulteti gde će studenti pohađati godišnje minimum osam časova predmeta koji imaju veze sa AI. Oni će pored toga učiti i osnove mašinskog učenja, kodiranja i robotike.

U osnovnim školama će se pak deca upoznavati sa konceptom veštačke inteligencije. U kasnijem školovanju će učiti kako da primene ovu tehnologiju u sticanju znanja i u svakodnevnom životu, a potom će pohađati kurseve na kojima će učiti kako da poboljšaju AI aplikacije i da budu inovativniji.

Izvor: Greek Reporter

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Gde je najskuplje, a gde najjeftinije zaposliti radnika u Evropi?

by bifadmin 23. април 2025.

Jeste li se ikada zapitali koliko se razlikuje cijena zapošljavanja radnika širom Evrope? Odgovor je – mnogo. Razlika između najviših i najnižih troškova je veća od pet puta, što ukazuje na ozbiljne regionalne nejednakosti.

Prema podacima Eurostata, u 2024. godini sat rada u EU koštao je prosečno 33,5 eura, dok je raspon išao od 10,6 eura u Bugarskoj do 55,2 eura u Luksemburgu.

Sever i Zapad prednjače po ceni rada

Najviši troškovi rada zabilježeni su u sjevernoj i zapadnoj Evropi. Pet nordijskih zemalja, uključujući Norvešku, Island i Dansku, premašuju prosek EU. Ove tri zemlje imaju trošak rada veći od 50 eura po satu. Uz njih, Belgija (48,2 €), Holandija (45,2 €), Austrija (44,5 €), Francuska (43,7 €) i Njemačka (43,4 €) nalaze se među najskupljima.

Najniži troškovi u Istočnoj Evropi

Na drugoj strani, najniži troškovi rada su u istočnoj Evropi – Bugarska (10,6 €), Rumunija (12,5 €) i Mađarska (14,1 €). U južnoj Evropi, troškovi su umereni, ali i dalje znatno niži u poređenju sa severom: Italija (30,9 €), Španija (25,5 €), Portugal (18,2 €) i Grčka (16,7 €).

Kada se uračuna kupovna moć, razlike su manjeKada se troškovi rada preračunaju u standard kupovne moći (PPS), razlike se značajno smanjuju. U tom slučaju, opseg između najniže i najviše vrednosti među zemljama EU pada sa više od 5 puta na nešto više od 2 puta. Tako, sat rada u PPS iznosi od 19,1 u Bugarskoj do 40,3 u Belgiji, dok Norveška ostaje na vrhu sa 40,7.

Šta sve ulazi u trošak rada?

Trošak rada ne podrazumeva samo plate, već i „neplatne“ komponente kao što su socijalni doprinosi i porezi povezani sa zapošljavanjem. Učešće tih neplatnih troškova značajno varira: od svega 5% u Bugarskoj i Litvaniji do 32% u Francuskoj i Švedskoj. Prosek EU je 25%.

Ove razlike, kako ističu stručnjaci iz ETUI i ILO, odražavaju razlike u modelima socijalne zaštite. Zemlje sa univerzalnim sistemima, poput Francuske i Švedske, imaju znatno veće doprinose jer nude duže i bolje plaćene odsustva (roditeljska, bolovanja) i šire osiguranje od nezaposlenosti.

Zašto su razlike tolike?

Prema stručnjacima, razlike u radnim troškovima određuju:

Produktivnost i ekonomska struktura – razvijenije ekonomije mogu podneti veće plate;

Institucije tržišta rada – sindikati, kolektivni ugovori i minimalne plate imaju snažan uticaj;

Troškovi života – zemlje sa većim cenama generalno imaju više plate.

U suštini, rad u Luksemburgu i Norveškoj poslodavce košta više od pet puta nego u Bugarskoj i Rumuniji, ali ta razlika postaje znatno manja kada se uzme u obzir realna kupovna moć.

Izvor: Euronews Business/Investitor
Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Crne kokoške gaje se u selu Pojate kod Paraćina

by bifadmin 23. април 2025.

Crne kokoške u selu Pojate, kod Paraćina, pre 5 godina stigle su u domaćinstvo Manojlović i tu su se odomaćile. Vrsta, ajam cemani potiče iz Indonezije, a u Srbiju su stigle zahvaljujući Milanu Manojloviću koji od malih nogu obožava živinu.

– Ja sam počeo sa osam jaja. Iskreno, nisam bio u mogućnosti da više, počeo sam sa osam jaja, posle je to bilo i prodaje, kupovine, zamene, nabavka nove genetike, tako da smo u jednom trenutku došli do dosta velike brojke. Međutim, posle toga smo smanjili da bi bila što bolja selekcija. Sada smo na toj selekciji, ali u planu je jedna velika farma, sa glavnim naglaskom na ajam cemani, ali biće tu i druge živine – kaže Milan Manojlović za RTS.

Neobičnog izgleda, ali i genetike, kokoška ajam cemani poznata je po svojoj izrazito crnoj boji, koja obuhvata perje, kožu, meso, pa čak i organe.

– Ko nema averziju prema boji mesa, meso je stvarno ekstra kvaliteta. Supa je prelepa, jaja su potpuno bela, znači uopšte se ne razlikuju od ostale živine što se jaja tiče. Prošla godina je bila baš onako uspešna za nas što se tiče te brojke koju smo postigli. Tu je, boga mi, bilo oko nekih 200 komada – kaže Slađana Manojlović.

Manojlovići ističu da ove koke nisu teške za uzgoj. Trude se da im daju ono najbolje za njih, a to su žitarice. Puštaju ih da kljucaju sve ono što je priroda podarila svakom selu, a poseban slatkiš su im kalifornijske gliste koje Manojlovići takođe proizvode.

– Moja delatnost su ajam cemani koke i prepelice, da kažem, bavim se živinom. A dok moji čuvaju ovce, čuvaju te kalifornijske gliste za proizvodnju glistenjaka i tako – kaže Milan, a njegova majka dodaje:

– Jedu sasvim običnu hranu, znači koncentrate izbegavamo maksimalno. Jaja su oplođena, u jatu su pevci koje menjamo, vodimo računa o krvnom srodstvu. Znači, inače jedu pšenicu, kukuruz, ječam, apsolutno neki miks sasvim obične hrane, ništa posebno. To je po meni organsko jaje.

Ajam cemani važi za jednu od najskupnijih živina na svetu. U pojedinim zemljama za ovu vrstu kokoške je potrebno izdvojiti čak vrtoglavih 500 EUR po komadu.

– Čak ih zovu Lamborgini živina, verovatno je to zbog cene. Mislim, to je, tako da, ko voli, svako zadovoljstvo se plaća, znači, šta da vam kažem. Nisu one neke nosilje, da se hvalimo time. To je neka brojka možda od 100 do 120 komada, da je to teško sada i tačno precizirati i reći. Ali, otprilike, nosivost u prošloj godini je bila fantastična. Nosile su tokom cele godine. Od nekih 12 meseci u godini one su nosile 11. Samo pauza je bila nekih mesec dana – pojasnila je Slađana.

Izvor: Blic
Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova aplikacija Via Normale dostupna svim korisnicima u Srbiji

by bifadmin 23. април 2025.

A1 Srbija predstavlja novu mobilnu aplikaciju Via Normale, osmišljenu da motiviše i osnaži pojedince i porodice da više vremena provode na otvorenom – navođenjem kroz aktivnosti, uz jednostavan pristup pouzdanim informacijama. Aplikacija omogućava korisnicima da lako otkriju proverene staze za šetnju, planinarenje i biciklizam, kao i lokacije za piknik i prirodne atrakcije – bilo da planiraju kratak izlet ili aktivni odmor.

Sve potrebne informacije nalaze se na jednom mestu, a aplikacija je dostupna svim korisnicima u Srbiji. Trenutno su pokrivene najposećenije destinacije: Avala, Kosmaj, Fruška gora, Divčibare, Zlatibor i Kopaonik.

Naziv aplikacije inspirisan je međunarodnim alpinističkim terminom via normale, koji označava najlakši i najpristupačniji pravac kretanja do planinskog vrha, bez potrebe za dodatnom opremom. U tom duhu, aplikacija nudi praktična rešenja za samostalno istraživanje prirode – uključujući navigaciju u online i offline režimu kroz proverene rute različitih dužina i težina, prilagođene različitim potrebama, detaljan opis rute, informacije o potrebnoj opremi, kao i dostupnom parkingu u blizini.

Kroz razvoj inovativnih digitalnih rešenja, A1 Srbija nastoji da obezbedi dodatnu vrednost za korisnike – da doprinosi svakodnevnom životu, ohrabruje bolje izbore i osnažuje zajednice. Via Normale nastala je iz te vizije – kao alat koji olakšava boravak u prirodi, podstiče zdravije životne navike i omogućava svakome da na jednostavan način slobodno vreme u prirodi provede aktivno i doživi nova iskustva.

„Svesni smo da je za planiranje kvalitetnog boravka u prirodi često potrebno mnogo vremena, a dostupne informacije nisu uvek pouzdane. Koristeći tehnologiju u službi dobra, kroz našu aplikaciju Via Normale omogućavamo svim korisnicima da bez prethodnog planiranja i velikih priprema imaju aktivniji i zdraviji stil života. Ovo je još jedan primer kako A1, kao najbrža i pouzdana mreža, povezuje ljude i zajednice inovativnim rešenjima – kroz održiv razvoj i društvenu odgovornost, gradeći svet kakav želimo“, izjavio je Đorđe Vuksanović, glavni direktor za transformaciju, A1 Srbija.

Via Normale nije samo digitalni vodič za boravak u prirodi – aplikacija podstiče korisnike da svojim aktivnostima doprinesu očuvanju i unapređenju prirodnih prostora.

Via Normale nagrađuje poenima individualne aktivnosti korisnika koji onda doprinose zajedničkom cilju: izgradnji novih odmorišta u prirodi.

Kroz ovu inicijativu, A1 Srbija nastavlja svoju misiju započetu kroz platformu #BoljiOnline – da promoviše odgovornu i korisnu primenu digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu.

Aplikacija Via Normale potpuno je besplatna i dostupna je korisnicima za preuzimanje na Google Play i App Store, i prilagođena je svima – od početnika do iskusnih planinara.

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Počela naplata ulaska na Frušku goru

by bifadmin 23. април 2025.

Nacionalni park Fruška gora počeo je da naplaćuje naknadu za ulazak u zaštićeno područje koja iznosi 100 dinara za fizičko lice i 300 dinara za motorno vozilo.

Pomoćnik direktora NP „Fruška gora“ Dragan Vidović rekao je za Tanjug da je naplata predviđena Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara, a cilj je zaštita prirode i životne sredine.

Pomoćnik direktora NP „Fruška gora“ Dragan Vidović rekao je za Tanjug da je naplata predviđena Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara, a cilj je zaštita prirode i životne sredine.

„Ulažemo dalje u ovo područje kako bismo ga oplemenili i kako bi naši posetioci svaki put bili sve zadovoljniji“, rekao je Vidović i dodao da se od tih sredstava sređuju mobilijar, staze, travnjaci…

On je napomenuo da se može kupiti i godišnja karta za pešake od 600 dinara i vinjeta za vozila koja košta 1.200 dinara. Godišnja karta predviđena je za one koji prolaze svaki dan preko Fruške gore.

Postoje i poprečni pravci koji i dalje ne podležu naplati, a to su Irig – Sremska Kamenica, Vrdnik – Rakovac, Beočin – Bešenovo, Sviloš – Ležimir, ali je u planu da rampe budu svuda postavljene.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zastareli sistem plaćanja poreza i doprinosa pravi problem kod preduzetnika

by bifadmin 23. април 2025.

U Srbiji danas posluje 137.668 privrednih društava i preko dva i po puta više preduzetnika – njih 351.003, pokazuju podaci Agencije za privredne registre (APR). Broj preduzetnika kontinuirano raste iz godine u godinu, što se može pripisati rastućem trendu samozapošljavanja.

Međutim, iako preduzetništvo postaje sve popularniji oblik poslovanja, birokratske prepreke i administrativni troškovi i dalje otežavaju njihovo poslovanje.

Zastareli sistem plaćanja poreza i doprinosa

Veliki problem preduzetnika u Srbiji je zastareli sistem plaćanja poreza i doprinosa, koji zahteva četiri odvojene uplate na četiri različita računa. Ovakav sistem ne samo da stvara administrativni teret, već i generiše dodatne troškove zbog bankarskih provizija.

– Za razliku od zaposlenih u firmama, gde se porezi i doprinosi plaćaju kroz objedinjenu uplatu na jedan uplatni račun, preduzetnici paušalci i oni koji vode poslovne knjige, a ne isplaćuju ličnu zaradu, svakog meseca moraju da vrše četiri odvojene uplate – za porez na dohodak građana na prihode od obavljanja samostalne delatnosti, doprinose za PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Kada se to pomnoži sa brojem aktivnih preduzetnika, dolazimo do preko devet miliona uplata godišnje – objašnjava Marija Suzić, savetnica za inovacije i preduzetništvo u NALED-u.

Pored toga što je ovakav sistem nepraktičan, učestale greške pri uplati dodatno komplikuju poslovanje.

-Ako preduzetnik greškom uplati sredstva na pogrešan račun, mora da podnese zahtev za preknjižavanje. Poreska uprava godišnje obrađuje desetine hiljada takvih zahteva, što opterećuje i preduzetnike i samu administraciju. Analiza NALED-a pokazuje da svaki četvrti paušalac i preduzetnik bez lične zarade podnosi zahtev za preknjižavanje, dok je kod onih koji imaju mogućnost objedinjene uplate taj broj tek jedan od sto – ističe Suzić.

Još jedan veliki izazov sa kojim se preduzetnici suočavaju jeste evidentiranje radnog staža. Čak i kada redovno plaćaju poreze i doprinose, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje ne upisuje im staž automatski, već tek nakon prestanka rada. Mnogi preduzetnici nisu upoznati sa tim da moraju podneti zahtev za upis staža, zbog čega neki ostaju bez evidentiranog osiguranja, što kasnije može dovesti do problema prilikom ostvarivanja penzije.

Uvođenje objedinjene uplate za sve preduzetnike

Kako bi se rešili ovi problemi, NALED se već nekoliko godina zalaže za uvođenje objedinjene uplate za sve preduzetnike, i to je jedna od 10 prioritetnih preporuka Sive knjige u nadležnosti Ministarstva finansija (preporuka 1.3). Po uzoru na model koji već funkcioniše za one koji isplaćuju ličnu zaradu, umesto četiri odvojene transakcije preduzetnici bi uplaćivali sredstva na jedan račun, odakle bi se ona automatski raspoređivala na odgovarajuće budžetske stavke.

– Za sprovođenje ove reforme ne bi bile potrebne velike promene – dovoljno je izmeniti Pravilnik o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i uspostaviti protokol između Poreske uprave i Uprave za trezor kako bi se sredstva pravilno knjižila. Time bismo eliminisali višak administracije i omogućili uštede na nivou celog sistema -naglašava Suzić.

Predložene izmene smanjile bi broj uplata za čak 6,9 miliona transakcija godišnje i eliminisale potrebu za preknjižavanjem, čime bi se rasteretili i preduzetnici i Poreska uprava. Takođe, integracijom informacionih sistema Poreske uprave i PIO fonda, doprinosi bi se automatski evidentirali, što bi sprečilo probleme sa upisom staža.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

23. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nastavak saradnje Argentine i Novosadskog sajma

by bifadmin 22. април 2025.

Novosadski sajam je, u susret 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, danas posetio ambasador Argentine u Srbiji NJ. E. Osvaldo Marsiko, u pratnji saradnice Jelene Spasojević. Dočekao ih je generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković, sa Borisom Nadlukačem, izvršnim direktorom za sajamsku delatnost.

Nakon prošlogodišnjeg uspeha i dobrih rezultata dveju argentinskih firmi, koje su se predstavile na 91. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, ove godine je najavljen dolazak predstavnika 13 kompanija, kao i članova relevantnih institucija i organizacija. Biće to najveća argentinska delegacija koja će posetiti našu zemlju u skorije vreme. U ovom trenutku se ne zna tačan spisak članova delegacije, ali se zna da su to uglavnom predstavnici proizvođača i distributera poljoprivredne mehanizacije, delova i opreme koji u Novom Sadu, na Poljoprivrednom sajmu, žele da pronađu partnere za proširenje poslovanja.

Kako je rekao ambasador Marsiko oni dolaze na talasu dobrih prošlogodišnjih rezultata, ali su sada i očekivanja veća. Od Poljoprivrednog sajma žele najbolje što mogu da dobiju, a veruju da su Novosadski sajam i rukovodstvo Novosadskog sajma idealna povezna tačka za njih. On je dodao i da će predložiti da Argentina sledeće godine, uprkos mogućim logističkim poteškoćama, organizuje kolektivni nastup svojih kompanija.

Generalni direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković je istakao da Novosadski sajam i Poljoprivredni sajam i jesu pravo mesto za povezivanje i uspostavljanje novih kontakata. U tom smislu predloženi su susreti sa nekoliko udruženja, institucija, organizacija i kompanija, kako grupni, tako i oni „jedan na jedan“. Ti sastanci će svakako biti organizovani na obostrano zadovoljstvo, a svakako dobre tačke za nastavak i dosadašnje privredne saradnje Srbije i Argentine. Naglasio je i da će Novosadski sajam učiniti sve što je u moći najstarije sajamske kuće u ovom delu Evrope, da svi susreti proteknu onako kako je i planirano.

Međunarodni poljoprivredni sajam će na Novosadskom sajmu biti održan od 17. do 22. maja.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvoren 14. NLB Organic konkurs Tri miliona dinara za najbolje projekte iz organske poljoprivrede

by bifadmin 22. април 2025.

Još jedna sezona inovacija, promocije i nagrađivanja najboljih projekata organske poljoprivrede u ukupnom iznosu od tri miliona dinara, stiže sa 14. Organic konkursom NLB Komercijalne banke, koji će ove godine biti otvoren do 31. maja.

Dve glavne nagrade, svaka vredna milion dinara, dodeljuju se za najbolji projekat organske biljne i organske stočarske proizvodnje ili prerade. Pored toga, banka dodeljuje i dve specijalne nagrade od po 500.000 dinara – jednu za mlade poljoprivrednike do 40 godina, a drugu za ženu – lidera u organskoj proizvodnji ili preradi hrane.

Pravo učešća imaju registrovani poljoprivredni proizvođači koji su sertifikovani ili su u procesu sertifikacije za organsku proizvodnju, uključujući i one sa grupnim sertifikatom ili ugovorom sa organizatorom proizvodnje. Prijave se šalju elektronskim putem na organic@nlbkb.rs, sa naznakom „Prijava za 14. NLB Organic konkurs”.

Kao sistemska banka, NLB Komercijalna banka nastavlja da pruža konkretnu podršku poljoprivrednicima koji su izabrali teži, ali održiv način poslovanja. U proteklih 13 godina, konkurs je nagradio brojne projekte sa potencijalom da oblikuju zdraviju i održiviju budućnost. Ova inicijativa deo je šire strategije banke za podršku održivom razvoju i očuvanju prirodnih resursa.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MaxBet obeležio Dan planete sadnjom šuma

by bifadmin 22. април 2025.

Kompanija MaxBet je povodom Dana planete Zemlje simbolično spojila brigu o ljudima i prirodi – sadnjom 6.000 stabala širom Srbije, uključujući i završnu sadnju na Košutnjaku. Time je svako od 3.000 zaposlenih dobio svoja „kisikova pluća”, a priroda trajnu investiciju u budućnost.

Ovom završnom događaju, osim menadžmenta i zaposlenih, pridružili su se i fudbaleri FK Partizan i FK Vojvodina – klubova koje MaxBet sponzorski podržava. Njihovo učešće potvrđuje da se snažno partnerstvo proteže i van terena – kroz zajedničke ciljeve i vrednosti. Sadnjom stabala koja će rasti decenijama, simbolično je najavljena i zajednička želja MaxBeta i sportskih klubova da i njihova saradnja bude isto tako dugoročna i održiva – poput šuma koje ostaju za generacije koje dolaze.
U okviru velike akcije sadnje MaxBet je ove godine posadio po dve sadnice za svakog od svojih 3.000 zaposlenih, simbolično spajajući brigu o ljudima i odgovornost prema planeti.

Sadnja je realizovana na pažljivo odabranim lokacijama u saradnji sa šumarskim stručnjacima iz JP „Srbijašume”. Na teritoriji Kraljeva, u Gazdinskoj jedinici „Stolovi Ribnica” posađeno je 2.000 sadnica crnog bora. U okolini Niša, u Gazdinskoj jedinici „Mali Jastrebac II” zasađeno je 2.000 sadnica smrče, dok je u okolini Beograda, u Gazdinskoj jedinici „Progarska ada – Crni lug” posađeno 2.000 sadnica hrasta lužnjaka.

Prema stručnim procenama, dva stabla godišnje proizvedu dovoljno kiseonika za potrebe jedne osobe. Sadnjom 6.000 stabala, MaxBet je praktično obezbedio „pluća“ za sve svoje zaposlene, ukazujući na snažnu vezu između zdravlja ljudi i zdravlja prirode.

Ova inicijativa je deo globalnog programa „Uradi više“ (Do More), koji kompanija MaxBet sprovodi kao deo Flutter International grupe. Cilj ovog programa je da se do 2030. godine unaprede životi 10 miliona ljudi širom sveta, kroz podršku lokalnim zajednicama, inicijative za zdravlje i dobrobit, i ulaganjem u održivu budućnost.

„Ova akcija ima poseban značaj za nas. Svako stablo koje smo posadili simbol je naše posvećenosti ljudima koji grade našu kompaniju, ali i odgovornosti prema svetu u kom živimo. U MaxBetu verujemo da posao ne treba da ostavlja trag na prirodu, već da doprinosi njenom očuvanju. Zato ćemo u okviru Flutter inicijative „Uradi više“ nastaviti upravo to – da dajemo i radimo još više za dobrobit naše planete, zajednice i generacija koje dolaze“, izjavio je Savo Bakmaz, generalni direktor kompanije MaxBet.

Sadnjom šuma koje će rasti decenijama, MaxBet ulaže u održivu budućnost svih nas, a saradnja sa JP „Srbijašume“ garantuje da će radove na nezi i održavanju sadnica i budućih stabala sprovoditi stručnjaci ovog preduzeća.

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Koliko su privrednici zadovoljni kurirskim službama?

by bifadmin 22. април 2025.

Dok kurirskim službama kod nas značajno rastu prihodi usled uvećanog obima posla, sve više privrednika se žali da im se gomilaju troškovi zbog neisporučenih pošiljaka. Iz sektora odgovaraju da su pritužbe na kvalitet dostave preuveličane i da kao i svako tržište u razvoju, i ovo mora da preboli dečije bolesti. Koliko je i kakvo tržište dostave u Srbiji ilustruje i podatak da kompanija Amazon u Beču za jedan dan isporuči pošiljaka kao cela Srbija.

Prema poslednjem dostupnom izveštaju Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) za 2023. godinu, obim dostave pošiljaka u Srbiji povećao se za skoro 44%, dok su prihodi u toj delatnosti porasli za više od 32%. Iako se izveštaj RATEL-a za 2024. očekuje tek sredinom tekuće godine, procenjuje se da će rezultati koje su lani ostvarila preduzeća za ovu vrstu usluga daleko nadmašiti one iz 2023.

Razlog je ulazak kineske kompanije Temu na srpsko tržište. Poznavaoci prilika kažu da je od jula prošle godine u Srbiju dnevno ulazilo po 40.000 paketa ovog kineskog onlajn trgovca, da bi se kasnije taj broj ustalio na oko 30.000. Toliko povećanje obima posla nije palo samo na pleća domaćih kurirskih službi, već se prelilo i na korisnike kroz lošiji kvalitet usluga, iako malo ko o tome hoće javno da priča.

Ovu industriju je pogurao i rast kupovina preko interneta. Prošle godine bilo ih je više od 80 miliona, što je rast od skoro 40% i za te namene je potrošeno oko 2,3 milijarde evra, podaci su NBS.

Koncentracija na tržištu jača od konkurencije

RATEL u svom izveštaju ocenjuje da je tržište ekspres usluga u Srbiji oligopolističko, jer pet poštanskih operatera realizuje skoro 98% prometa. Na to je ranije ukazala i Komisija za zaštitu konkurencije, u analizi o tržištu ostalih poštanskih usluga u periodu od 2019. do 2021. godine. Iako je od posmatranog perioda prošlo nekoliko godina, ne bi se reklo da se stanje na tržištu drastično promenilo, jer nije bilo ulazaka novih, većih igrača.

Državni Post expres i dalje je na čelnoj poziciji po učešću u prihodu i dobiti, slede Dexpress koji je možda malo odskočio zahvaljujući tome što ga je u međuvremenu preuzela onlajn platforma Shopster, zatim Aksexpress, Bexexpress i City express. Prema proračunu Komisije, četiri najveća igrača na tržištu imala su udeo od preko 80%, što ukazuje na visoku koncentraciju. Iako je Komisija procenila da nema dominantnog učesnika na tržištu, upozorila je da je državni Post express povlašćen jer je oslobođen PDV-a.

Ipak, tržište se menja i ima još prostora za nove igrače, ocenjuju u eCommerce Asocijaciji Srbije. „Došlo je do velikog pomaka u tom segmentu usluga u poslednjih četiri-pet godina. Kupci očekuju isporuku brzo, zato se pojavljuju i Wolt i Glovo koji dopunjuju segment dan za dan isporuka ili isporuka u naredna dva sata. Pre četiri godine nismo imali nijednu firmu za paketomate, danas imamo tri. Ušao je na tržište GLS, velika međunarodna služba za isporuku, koja radi dostavu do kupaca ali i druge stvari u oblasti logistike“, kaže za B&F Ivan Tanasković, direktor eCommerce Asocijacije Srbije.

Faktura za poštare u štrajku

Vlasnica izdavačkog preduzeća koja preko kurirskih službi pretplatnicima dostavlja mesečnik koji štampa kaže da je situacija gora nego pre desetak ili petnaest godina. Tada je isporuka od danas za sutra bila uobičajena stvar, dok je sada Pošta Srbije to produžila na čak sedam dana. Sa privatnim operaterima je to i po dve nedelje. Svi kubure sa ljudima. Kurirske službe za kuririma, pošta sa poštarima. A usluga je sve lošija.

Najveći problem je što neki korisnici dobiju primerak a neki ne, pri čemu je dokazivanje zbog čega plaćena pošiljka nije stigla na željenu adresu mukotrpno i potpuno jalovo. Pošta Srbije se pravda da nema dovoljno ljudi, a njene službe prebacuju odgovornost jedna na drugu. Za vlasnicu izdavačke kuće to je dupli trošak, jer se novi primerak šalje preporučeno i po dvostruko višoj ceni. Onda je skuplja dara nego mera, jer samo troškovi slanja premašuju cenu časopisa. Vrhunac bezobrazluka bila je po njenim rečima odluka Pošte da uredno ispostavi fakturu a zatim i opomenu za usluge koje nikada nisu izvršene jer su poštari bili u štrajku.

Ivan Tanasković, međutim, smatra da se problemi sa dostavom pošiljki preuveličavaju. Naime, podaci koji nisu javni ali su dostupni zainteresovanim stranama, firmama koje koriste usluge dostave i preduzećima koja vrše te usluge, pokazuju da se neisporučene pošiljke mere u promilima u odnosu na ukupan broj isporuka. Druga je stvar, kaže Tanasković, što se uvek mnogo više komentariše jedan negativan primer, nego sto pozitivnih.

Da je potrebno više razumevanja na obe strane smatra i direktorka logistike i onlajn prodaje N Sporta Dijana Filipović. Ona je na nedavnoj konferenciji Retail horizons u Beogradu kazala da je i na njima, kao trgovcima, da krajnjem kupcu približe probleme koje ima kurirska služba kako bi isporučila proizvod na vrata. „Svako od nas želi da dobije proizvod na kućnu adresu, ali to nekada zaista nije moguće“.

Platiš od danas za sutra, dobiješ za pet dana

Koliko je tolerancije u tom smislu potrebno? Vlasnica jednog razvijenog onlajn šopa za B&F kaže da kvalitet usluge veoma varira čak i kod istih pružaoca usluga. „Ako je naš stalni kurir na bolovanju ili odmoru, eto problema u najavi. Mi u firmi imamo procedure. Ako kurir ne dođe do 15 časova zovemo ga, ako se ne javi zovemo kontrolora, ako se ne javi on, zovemo upravnika. Dobiti korisničku službu na zvaničnim kontaktima nekad je nemoguća misija, ali kada se uputi zvanična reklamacija putem mejla, onda se stvari polako i reše“.

Ona napominje da rade sa svim najvećim kurirskim službama i sa Poštom uglavnom imaju pozitivna iskustva, izuzimajući povremene štrajkove koji traju i više nedelja, veliku fluktuaciju radne snage i ad hoc poskupljenja. DHL pruža visok kvalitet usluga, a kako na našem tržištu nema ravnopravnog konkurenta drži i jako visoke cene. Naša sagovornica smatra da se u uslovima značajno veće potražnje od ponude za ovom vrstom usluge, cene donekle mogu i razumeti. Međutim, razumevanja ponestaje kada dostavljač probije garantovane i plaćene rokove isporuke, pa se usluga od danas za sutra produži za tri ili pet dana. Ili pošiljka nikada ne stigne. A sve to utiče na rast troškova i preliva se na poslovanje.

Iako se privreda žali na visoke cene kurirskih službi, podaci konsultantske kuće PwC pokazuju da su one kod nas niže nego u celoj jugoistočnoj Evropi, osim za usluge dostave direktno do paketomata. Treba, ipak, istaći da je ovo analiza u apsolutnim iznosima i da nije prilagođena prihodima po glavi stanovnika, niti prosečnim primanjima.

Da ima i onih koji su zadovoljni saradnjom sa dostavljačima, pokazuje primer Ane Nešić, vlasnice onlajn prodavnice domaće hrane, Ona pohvalno govori o kvalitetu rada jedne manje kurirske službe, koja dostavlja pošiljke samo u Beogradu. Nešić navodi da iako njihovi proizvodi zahtevaju hladni lanac, pojedinačna dostava košta 380 dinara, što je manje od cene najobičnije dostave Pošte Srbije od 420 dinara. „Niži su nam troškovi dostave, nemamo problema da kuriri neće da dostave hranu do vrata, vraćaju se više puta, može da se promeni adresa“, nabraja Nešić.

Najava dolaska i drugog kineskog onlajn trgovca Shein, o kojoj se šuška u poslovnim krugovima, kao i planovi domaćeg Ananasa navode na zaključak da će se kurirske službe u Srbiji razvijati kako bude odgovaralo velikima. A koliko je i kakvo tržište dostave u Srbiji ilustruje i podatak koji je na pomenutoj Retail horizons konferenciji izneo Dušan Kovačević, koji je radio za Amazon u Beču a sada razvija dostavu u Ananasu. „Cela Srbija ima potencijal od 300.000 pošiljaka na dan, mi smo u Beču dnevno radili 250.000 do 300.000 pošiljaka. Jedna firma unutar jednog grada je dostavila pošiljaka koliko celokupna naša država“. Samo još da Srbija postane kao Amazon.

Jelena Stjepanović

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Curology, Unsplash

22. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit