NAJNOVIJE
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Ove godine rekordni skok proizvodnje višanja
Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi...
Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja...
Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

SAD: Ili prodaja NIS-a „neruskim“ kompanijama ili nacionalizacija

by bifadmin 29. октобар 2025.

Za SAD postoje dva rešenja za NIS – prodaja ruskog udela nekom ko ni na koji način nije povezan sa Rusijom ili nacionalizaciju udela NIS-a koji je u vlasništvu Gasproma i Gaspromnjefta, nezvanično saznaje RTS iz diplomatskih izvora.

Izvor navodi da Sjedinjene Države ne vide drugi kompromis za rešavanje pitanja sankcija NIS-u.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da je „nacionalizacija poslednja opcija“. Izvor iz diplomatije odgovorio je da je „ponekad poslednja opcija – najbolja opcija“.

Svako „kreativno“ rešenje, istakao je izvor, mora voditi ka tome da „Rusija više ne ostvaruje profit u Srbiji kojim bi finansirala rat u Ukrajini“.

Američki zvaničnici više puta su ponovili da „sankcije nisu uperene protiv Srbije ili građana Srbije“, već predstavljaju deo šire strategije da se izvrši pritisak na Rusiju da zaustavi rat.

Predsednik je juče rekao da očekuje da ćemo krajem ove ili tokom naredne nedelje imati odgovore po pitanju Naftne industrije Srbije.

Vašington je 9. oktobra uveo sankcije NIS-u, zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

29. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Prečica do sreće nije u luksuzu

by bifadmin 29. октобар 2025.

Istraživanje koje je 2019. započeto na Univerzitetu Cornell donelo je rezultate koji su izazvali lavinu komentara psihologa, lekara, sociologa, ali i šire čitalačke publike. Nakon šest godina istraživanja ljudske sreće i prečica koje dovode do ovog tako željenog „stanja“, istraživači su došli do pojma smisla i svrhe.

U svetu nestabilne ekonomije, neizvesnosti, haotičnih politika i iscrpljene planete, ljudi dodatno strahuju da će im veštačka inteligencija uzeti posao. Poverenje u nauku i institucije se urušava, a sve više ljudi prijavljuje depresiju, anksioznost i osećaj usamljenosti. Prema podacima Gallup-a, broj onih koji kažu da su „veoma zadovoljni životom“ najmanji je zabeležen u poslednjih 25 godina.

Ipak, nova istraživanja sa Cornell-a kažu da „postoji jednostavan način da se čovek izbori s ovim haosom – ne kroz luksuz, rituale samopomoći ili motivacione citate, već kroz pronalaženje i negovanje osećaja svrhe“ komenatar je istraživača.

Moć svrhe

Šestogodišnje istraživanje Univerziteta Cornell pokazalo je da izgovaranje i praktična realizacija sopstvene svrhe može imati snažne pozitivne efekte na mentalno, pa i fizičko zdravlje. Psiholog Entoni Barou, vođa laboratorije za proučavanje svrhe i identiteta, sproveo je zanimljiv eksperiment među mladima: oko 1.200 srednjoškolaca i studenata dobili su po 400 dolara da ih upotrebe kako žele, ali pod jednim uslovom – da novac iskoriste za nešto što ima smisla za njih, njihove porodice ili zajednicu.

Rezultat je bio iznenađujući. Nakon samo osam sedmica, mladi koji su dobili sredstva pokazali su veći osećaj svrhe, pripadnosti i korisnosti, kao i više pozitivnih emocija. Barou je to sažeo jednostavno:

„Kada ljudima pomognete da naprave doprinos, oni hodaju kroz svet sa jačim osećajem smisla.“

Generacija Z nije izgubljena

Suprotno stereotipima o generaciji Z kao „narcisoidnoj i opsednutoj telefonima“, istraživanje je pokazalo da su mladi duboko motivisani da doprinose drugima. Čak 95 odsto učesnika u projektu iskoristilo je novac za aktivnosti koje pomažu drugima – donirali su knjige školama, organizovali zajedničke događaje, sadili drveće ili pokretali male inicijative za mentalno zdravlje.

Jedna učesnica, Melani Maršal, zasadila je drvo japanske kaki jabuke u krugu fakulteta.

„Voće će možda rađati tek za nekoliko godina, ali meni je ovo drvo odmah dalo osećaj da moje ideje vrede“, rekla je.

Svrha kao prečica do sreće

U vreme kada tržište nudi beskrajne recepte za sreću – od meditacije i izjava zahvalnosti, preko otpornosti i „flow“ stanja, do brige o sebi – možda smo, kako kaže Barou, previše zakomplikovali stvari.

Njegov kolega, profesor psihologije Tod Kašdan, objašnjava:

„Možda je vreme da prestanemo da komplikujemo ljudima život i damo jednostavan okvir: prestanite da se fokusirate na sebe i zapitajte se šta danas, ove sedmice ili ovog meseca možete da učinite za druge.“

Kašdanovo istraživanje pokazuje da ljudi koji svakodnevno prate svoj napredak prema ličnoj svrsi – bez obzira koliko mali koraci bili – pokazuju više samopouzdanja, smisla i pozitivnih emocija.

Lekcija filozofa i nauke

Aristotel je verovao da je „dobar život onaj sa svrhom“. Niče je pisao da „onaj ko ima zašto, može da izdrži gotovo svako kako“. Viktor Frankl, psihijatar i autor dela U potrazi za smislom i Zašto se niste ubili, smatrao je da sreća „nije cilj, već nusprodukt posvećenosti nečemu većem od sebe“.

Današnja istraživanja potvrđuju njihove preporuke: ljudi koji žive sa jasnim osećajem svrhe imaju žive pod manjim stresom, manje su rizična grupa za bolesti srca, sporije kognitivno propadaju i duže žive.

Kako pronaći svrhu

Iako zvuči jednostavno, pronaći svoju svrhu za mnoge nije lako. Psiholozi savetuju jednostavnu vežbu: zapitajte se „Šta svetu nedostaje?“ i „Kako ja mogu makar malo da popunim taj prostor?“ Nije važno da li je svrha vezana za porodicu, posao, umetnost ili zajednicu. Važno je da bude iskrena i da joj svojim akcijama posvetite bar 20 minuta dnevno.

„Prava sreća ne dolazi iz samopromocije, već iz doprinosa“, kaže psiholog Kendal Bronk. „Najbolji način da pronađete sreću jeste da prestanete da je jurite i počnete da usrećujete druge.“

Izvor: Bonitet

Foto: Pixabay

29. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sustainable Development Forum 2025: „Konkurentnost u tubulentnim vremenima“ okuplja svetske stručnjake u Beogradu

by bifadmin 28. октобар 2025.

U organizaciji Globalnog foruma za održivi razvoj i uz podršku Privredne komore Srbije i Judge Business School, University of Cambridge, Beograd će 30. i 31. oktobra 2025. godine biti domaćin međunarodne konferencije Sustainable Development Forum 2025: „Konkurentnost u turbulentnim vremenima“, koja će okupiti vrhunske stručnjake, eminentne profesore, diplomate, kao i predstavnike međunarodnih institucija, banaka i kompanija koje ulažu u održivost.

Na Forumu će biti reči o nizu aktuelnih i važnih tema, poput trgovine u vremenima globalne neizvesnosti i načina kako zemlje mogu da očuvaju svoju ekonomsku stabilnost. Razgovaraće se i o energetskom paradoksu – balansu između dekarbonizacije, energetske bezbednosti i konkurentnosti. Jedna od ključnih tema biće i uloga veštačke inteligencije u podsticanju održivih inovacija, kao i rizici koje sa sobom nosi. Posebna pažnja biće posvećena prehrambenim sistemima, bezbednosti hrane, pravičnosti i održivosti.

Konferenciju će otvoriti ambasadorski panel na kojem će učestvovati:

• Nj. E. Andreas von Beckerath, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji

• Nj. E. Anke Konrad, ambasadorka Savezne Republike Nemačke

• Nj. E. Edward Ferguson, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske

• Nj. E. Luca Gori, ambasador Republike Italije

U uvodnom obraćanju učestvovaće i Nj. E. Charlotte Sammelin, ambasadorka Kraljevine Švedske.

Posebno značajan panel biće razgovor trojice glavnih pregovarača Ciljeva održivog razvoja (SDGs) — David Donoghue, Csaba Kőrösi i Macharia Kamau — diplomata koji su odigrali ključnu ulogu u oblikovanju Agende 2030 i 17 ciljeva održivog razvoja.

Na konferenciji će govoriti i profesor Jeffrey Sachs, jedan od vodećih svetskih stručnjaka za održivi razvoj. Pored njega, učestvovaće i:

• Yakup Beris, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji

• Jorge Laguna-Celis, direktor One Planet Network-a pri UNEP-u

• Lord Martin Rees, Kraljevski astronom i bivši predsednik Kraljevskog društva

• Michael Pollitt, profesor biznis ekonomije sa Univerziteta u Kembridžu

• Lucia Reisch, direktorka El-Erian Instituta za bihevioralnu ekonomiju i politiku

• Khaled Soufani, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju na Judge Business School

• Tracey Horn, direktorka za komunikacije i marketing na Judge Business School

• Aleksandra Vukosavljević, direktorka za finansijske institucije za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu u Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj (EBRD)

• Damien Sorrell, Šef regionalnog centra Evropske investicione banke za Zapadni Balkan (EIB)

Konferencija će obuhvatiti i fireside razgovore, prezentacije inicijativa i networking sesije, pružajući jedinstvenu priliku za razmenu ideja između javnog, privatnog i akademskog sektora.

Sustainable Development Forum 2025 postavlja Beograd u epicentar globalne rasprave o zelenoj tranziciji i održivosti, istovremeno nudeći domaćim kompanijama mogućnost da predstave svoja rešenja pred međunarodnom zajednicom i uspostave nove saradnje.

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena Nestlé akademija za mlade poljoprivrednike

by bifadmin 28. октобар 2025.

Predavanjima iz oblasti održivog poslovanja i regenerativne poljoprivrede u Nestlé fabrici u Surčinu, počela je Nestlé akademija za mlade poljoprivrednike.

O Nestlé putu održivosti „od njive do trpeze“, o tome kako funkcioniše proces nabavke kvalitetnih sirovina, o beskompromisnom kvalitetu i standardima koji čuvaju poverenje potrošača, pa sve do regenerativne poljoprivrede u praksi, 20 mladih poljoprivrednika iz udruženja Poljoprivrednici nove generacije imalo je priliku da čuje od eksperata iz najveće svetske prehrambene kompanije, a lokalnog investitora od javnog značaja i lidera u regenerativnoj poljoprivredi.

Udruženje Poljoprivrednici nove generacije okuplja mlade poljoprivrednike širom Srbije, prvenstveno iz Vojvodine, a ima za cilj afirmaciju mladih u poljoprivredi, njihovo zadržavanje na selu, razmenu znanja i promociju inovacija i savremenih trendova. Pored predavanja, mladi poljoprivrednici su imali priliku i da posete Nestlé proizvodni pogon i magacin sirovina.

„Uzimajući u obzir da je prosečan broj godina poljoprivrednika u našem regionu veći od 60, neupitna je važnost edukacije mladih poljoprivrednika o savremenim načinima proizvodnje i brige o zemljištu, kao najvažnijem resursu koji imaju. Takođe, neophodno je učiniti poljoprivredu atraktivnom mladim ljudima, koji imaju mogućnost da unesu inovacije i primene agroekološke prakse ključne za budućnost hrane“, rekla je Ivanka Stojnić, menadžer održivog poslovanja kompanije Nestlé za tržište Južne i Istočne Evrope.

Kroz globalnu inicijativu Nestlé Needs Youth, kompanija je posvećena razvoju mladih i pružanju podrške u sticanju ključnih veština za karijerni napredak. Inicijativa se zasniva na tri oblasti: stvaranju prilika za zapošljavanje i razvoj veština, podršci mladim preduzetnicima i edukaciji mladih agropreduzetnika. U okviru poslednje, Nestlé stremi da poljoprivredu učini privlačnijom za mlade i da ih inspiriše da postanu preduzetnici u poljoprivredi – agropreduzetnici, podstičući ih da razvijaju održive karijere kao poljoprivredni proizvođači, da vode svoja gazdinstva kao biznis i da primenjuju principe regenerativne poljoprivrede.

„Pored edukacije, kroz biznis studiju želimo da podstaknemo razmenu iskustava, kao i da ih podstaknemo da razmišljaju o tome kako regenerativnu poljoprivredu mogu da primene na svom gazdinstvu. Cilj nam je da ih inspirišemo da svoja poljoprivredna imanja vode kao održive biznise, uz primenu savremenih praksi koje doprinose dugoročnoj održivosti i konkurentnosti. Dodatno, eksperti iz kompanije će sa mladim poljoprivrednicima podeliti svoja znanja o procesima nabavke i standardima kvaliteta, kako bi imali pregled neophodnih kriterijuma za ulazak u lance snabdevanja velikih kompanija“, rekao je Goran Eror, predsednik udruženja Poljoprivrednici nove generacije.

Nestlé globalno ima cilj da do 2030. godine čak 50 odsto ključnih sirovina nabavlja od poljoprivrednika koji primenjuju regenerativne prakse na svojim njivama. S obzirom na to da u Srbiji već godinama sprovodi projekat regenerativne poljoprivrede sa dobavljačima sušenog povrća, suncokretovog ulja i soje, kompanija će kroz Nestlé akademiju ovaj pristup predstaviti mladim poljoprivrednicima i edukovati ih o njegovoj praktičnoj primeni.

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Amazon otpušta 14.000 zaposlenih, delom i zbog veštačke inteligencije

by bifadmin 28. октобар 2025.

Kompanija Amazon će otpustiti 14.000 ljudi u sklopu reorganizacije poslovanja započete između ostalog i zahvaljujući razvoju veštačke inteligencije. I to je tek početak otpuštanja, jer su ona najavljena i za narednu godinu.

Najavljeni potez će, kako stoji u saopštenju ove kompanije, doprineti “smanjenju birokratije, uklanjanju slojeva upravljanja i preusmeravanju resursa kako bismo ulagali u naše najvažnije projekte”.

Agencija Reuters je u ponedeljak prva izvestila da Amazon planira da otpusti do 30.000 korporativnih radnika počevši od utorka, kako bi nadoknadio prekomerno zapošljavanje tokom perioda najveće potražnje u vreme pandemije.

Naime, Amazon je na kraju prošle godine imao oko 1,56 miliona zaposlenih, uključujući stalne i privremene radnike, dok korporativna radna snaga broji oko 350.000 zaposlenih. Upravo korporativna radna snaga će se naći na udaru otpuštanja.

Deo tih radnika postao je nepotreban ne samo zbog postpandemijske stabilizacije poslovanja već i zbog razvoja veštačke inteligencije koja može da obavlja repetativne i šablonske poslove, ali i da piše programske kodove.

Očekuje se da će Amazon ove godine potrošiti oko 118 milijardi američkih dolara na kapitalne izdatke, pri čemu će veći deo tog iznosa biti usmeren na izgradnju infrastrukture za veštačku inteligenciju (AI) i cloud (računarske) servise.

Foto: lacheev, Depositphotos

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Algoritmi nadgledaju radnike

by bifadmin 28. октобар 2025.

U svakoj četvrtoj kompaniji u Evropi odluke se donose uz pomoć algoritama ili veštačke inteligencije, što direktno utiče na radni život zaposlenih. Sindikati upozoravaju da se bore da zaštite prava radnika u takvom okruženju.

Kako alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji (AI) i algoritamskom upravljanju sve više prodiru na evropska radna mesta, stručnjaci iz oblasti rada pozivaju Evropsku uniju da uvede novu direktivu koja bi zaštitila prava zaposlenih.

Četvrtina radnih mesta u Evropi koristi algoritme ili veštačku inteligenciju za automatizaciju odluka koje su tradicionalno donosili menadžeri, pokazuje istraživanje litvanske agencije Visionary Analytics sprovedeno za Evropsku komisiju, piše Euronews.

U izveštaju se upozorava da će taj broj „brzo rasti u narednih deset godina“.

Prema nalazima, ovi alati se koriste u zapošljavanju, raspoređivanju radnih zadataka, davanju uputstava zaposlenima, nadzoru i proceni učinka, a najčešće među radnicima koji sarađuju sa velikim platformama poput Uber-a i Lyft-a.

Sada se ovakvi sistemi postepeno uvode i u tradicionalnija zanimanja.

Zajednički izveštaj Evropske komisije i Međunarodne organizacije rada (ILO) otkriva da francuski logistički sektor koristi alate sa veštačkom inteligencijom za planiranje ruta, koji vozačima u realnom vremenu daju informacije o saobraćaju i lokacijama isporuke — ali to, upozoravaju autori, može dovesti do opsežnog nadzora i praćenja vozača.

Evropska konfederacija sindikata (ETUC) saopštila je da se njeni članovi bore da u kolektivne ugovore uključe odredbe koje bi zaposlenima garantovale pravo da znaju koji se algoritmi koriste na njihovim radnim mestima i kako oni utiču na njihov rad.

„To je nova i zahtevna tema, a mnogi sindikati zapravo nemaju dovoljno stručnosti ni kapaciteta da se njome bave“, izjavila je za Euronews Next Tea Jarč, konfederalna sekretarka Evropske konfederacije sindikata (ETUC).

Algoritmi sve prisutniji na radnim mestima

Algoritamsko upravljanje može da odlučuje o radnim uslovima zaposlenih – od radnog vremena, smena i plata, do procene učinka.

Jarč navodi da postoje slučajevi u kojima algoritmi prikupljaju podatke koje ne bi smeli, uključujući i podatke o mentalnom zdravlju radnika. Dodaje i da platforme prate zaposlene čak i nakon što se odjave sa sistema.

U mnogim slučajevima, poslodavci uvode nove algoritme i metrike za merenje učinka zaposlenih „bez znanja sindikata“ ili samih radnika, ističe ona.

U svom izveštaju Evropska komisija navodi da postojeći propisi EU pokrivaju neke aspekte koje algoritamsko upravljanje može da ugrozi — poput intenziteta rada, transparentnosti i predvidivosti, ali upozorava da još postoje praznine, posebno kada je reč o razgraničenju radnog i slobodnog vremena.

„Vreme je da kompanije shvate da ne mogu skrivati menadžerske odluke iza algoritama“, poručuje Jarč.

Alesio Bertolini, istraživač sa Oksfordskog instituta za internet u Ujedinjenom Kraljevstvu, kaže da algoritamsko upravljanje postoji još od devedesetih, ali da sa novim talasom razvoja veštačke inteligencije ponovo dobija na snazi.

„U narednim godinama videćemo još sofisticiranije verzije algoritama, koji će biti još prisutniji na radnim mestima„, rekao je Bertolini.

Sindikati nemaju finansijska sredstva za angažovanje stručnjaka za algoritme

Prema podacima organizacije Uni Europa, koja predstavlja više od 7 miliona radnika u Evropskoj uniji, širom Evrope je potpisano 23 kolektivna ugovora koji u nekoj meri pominju algoritamsko upravljanje.

Izvor: Telegraf.rs

Foto: Pixabay

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviEkonomijaVesti

Da li je u Srbiji ostvaren osnovni cilj štednje građana u vidu zarade?

by bifadmin 28. октобар 2025.

Negde u jesen 2001. godine domaći građani su štedeli u domaćim bankama svega stotinjak miliona nemačkih maraka (50-ak miliona evra). Bilo je to krhko vreme nakon decenije u kojoj je carovalo bezakonje, nicale piramidalne štedionice, a novac prečesto nije imao vrednost.

Poverenje u banke postepeno je građeno, najpre vraćanjem „zamrznute“ stare devizne štednje putem obveznica, generalnom normalizacijom zemlje, ali i visokim kamatama na depozite u periodu pred svetsku ekonomsku krizu.

Ni potonji bankrot banaka pod državnom kontrolom (Agrobanka, Privredna banka, RBV…) nije narušio poverenje jer je država osigurala i isplatila i depozite veće od 50 hiljada evra.

Usledio je desetogodišnji period gotovo nultih kamata tokom kojih je štednja nastavila da raste pre svega usled činjenice da građani nisu imali previše drugih alternativa, ili nisu za njih znali. Depoziti u bankama ležali su tamo uglavnom sigurnosti radi, a ovaj trend masovnog neoročavanja štednje ostao je do dana danas.

Više nego fiksni kurs dinara od 2017. godine vratio je na velika vrata štednju u dinarima koja je dostigla rekordan udeo u ukupnoj štednji od oko 10 procenata (1,7 milijardi evra). Realni prinosi u dinarima donosili su (i donose) duplo veće zarade usled većih nominalnih prinosa na dinarske depozite i poreza od 15 procenata na kamate u evrima.

Uprkos preuzimanju rizika deviznog kursa, a usled visoke inflacije, u poslednjih deset godina čak ni ovi deponenti nisu uspeli da ostvare osnovni cilj štednje – da ostvare barem minimalnu realnu zaradu.

Izvor: Nenad Gujaničić, Glavni broker Momentum Securities

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Poruke sa ESG festivala: AI kao pokretač održivosti i rasta

by bifadmin 28. октобар 2025.

Na drugom ESG festivalu kompanije Hemofarm, panel „Veštačka inteligencija i održivost“ stavio je u prvi plan poruke Tobiasa Gintera, potpredsednika za IT u STADA grupi o tome kako veštačka inteligencija ubrzava put ka održivim i konkurentnim poslovnim modelima u farmaceutskoj industriji.

Ginter je istakao da je STADA u poslednjih 18 meseci obučila više od 4000 zaposlenih i integrisala AI alate kroz ključne poslovne funkcije od proizvodnje i lanca snabdevanja do finansija i marketinga.

„Naša ambicija je da demokratizujemo AI, da 5000 do 6000 zaposlenih koji rade s informacijama svakodnevno koriste intuitivne alate koji povećavaju efikasnost i kvalitet. Prava vrednost dolazi iz obima i usvajanja,“ poručio je on.

Govoreći o uticaju na održivost, Ginter je naglasio praktične dobitke: brži razvoj proizvoda, viši standard kvaliteta i smanjenje otpada kroz pametne energetske sisteme, prediktivno održavanje i bolje korišćenje podataka.

„Kada AI preuzme rutinske zadatke, ljudi se fokusiraju na aktivnosti koje donose veću vrednost, a to se na kraju prevodi u bolju brigu o zdravlju pacijenata,“ istakao je Ginter.

Kao sledeće korake u razvoju, Ginter je naveo produbljivanje AI primene u proizvodnji i lancu snabdevanja, kao i širenje najboljih praksi kroz standardizaciju i merenje uticaja na održivost. Trenutni piloti obuhvataju finansije, IT i regulatorna i odeljenja kvaliteta, dok je u proizvodnji fokus na optimizaciji procesa i prediktivnom održavanju. U komercijalnom delu fokus je na unapređenju komunikacije sa apotekama i distributerima.

On je naročito istakao značaj Srbije u AI ekosistemu STADA grupe.

„Srbija je veliko i dinamično tržište sa izuzetno razvijenim IT sektorom i mladim, veštim profesionalcima. Značajan deo našeg tima i rešenja nastaje upravo ovde, u Serbia Competence Center-u. To je baza iz koje se rešenja mogu brzo širiti i na region,“ naglasio je Ginter.

Na temu „human-centric“ pristupa, Ginter je poručio da odgovorna upotreba tehnologije mora ostati u rukama ljudi:

„Zakoni su važni, ali kulturu odgovornosti gradimo mi, stručnjaci i korisnici. Tehnologija mora da služi čoveku, a ne obrnuto. Zato odgovorni stručnjaci moraju da zauzimaju ključne pozicije u tehnološkim kompanijama, a odgovornost imaju svi koji se bave digitalnom transformacijom. Međutim, to što čini pristup AI „human-centric“ ne definišu samo zakoni i pravila, već odgovornost svih koji tu tehnologiju koriste. Tehnologija treba da služi čovečanstvu, a ne da čovečanstvo bude rob tehnologije.“

Na panelu je bilo reči i o ulogama digitalnih asistenata u svakodnevnom radu i narednoj fazi razvoja ka autonomnijim AI agentima, što potvrđuje pravac kojim STADA već ide od operativne efikasnosti ka odgovornoj, inteligentnoj automatizaciji.

Poruke Tobiasa Gintera sa ESG festivala jasno definišu AI kao strateški akcelerator održivosti, efikasnosti i kvaliteta u farmaceutskoj industriji. Uz široku obuku zaposlenih, sistemsku integraciju tehnologija i snažan razvojni oslonac u Srbiji, STADA postavlja temelje za dugoročan, odgovoran rast.

 

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Ministarka Diela stvorena pomoću veštačke inteligencije trudna

by bifadmin 28. октобар 2025.

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da je albanska ministarka za javne nabavke, koju je kreirala veštačka inteligencija i koja nosi ime Diela, „trudna“ i da će „roditi 83 AI asistenta“ namenjena poslanicima.

Rama je ovu neobičnu vest saopštio tokom Berlinskog globalnog dijaloga na temu „Revolucionarna rešenja za turbulentna vremena„.

„Želim da podelim da je Diela trudna. Očekujemo 83 dece, po jednog AI asistenta za svakog člana parlamenta iz socijalističke partije. Svaki od njih će pomagati poslaniku u pripremi beležaka, predlozima i sažecima sednica kada poslanik nije prisutan. To označava novu eru integracije veštačke inteligencije u albansku politiku“, naglasio je Rama.

Dodao je da očekuje „da će sistem biti potpuno funkcionalan do kraja 2026. godine“.

Ministarka Diela, stvorena pomoću veštačke inteligencije, predstavljena je 11. septembra na sednici albanske Socijalističke partije.

Njena zvanična uloga je nadzor svih državnih nabavki u zemlji.

Vlada očekuje da će primena AI tehnologije učiniti nabavke „100 odsto nepotkupljivim“ i da će svi tenderi i javni fondovi biti potpuno transparentni.

Građani Albanije već poznaju Dielu, jer upravlja digitalnom platformom „e-Albania“, preko koje su dostupne gotovo sve državne usluge u elektronskom formatu.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kada umesto dela plate dobijate akcije: Koliko vlasnik duguje državi posle njihove prodaje

by bifadmin 28. октобар 2025.

Najpre je sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država sarađivao kao preduzetnik u Srbiji. Poslovnu saradnju je nastavio preko svog privrednog društva koje je potom osnovao. Sve te godine nije imao opciju da primi punu zaradu u novcu. Deo je uvek bio u „opcijama“, budućim akcijama. Kada je prikupljene akcije američke kompanije konačno prodao, pred njim je pitanje da li, koji i koliki porez je dužan Srbiji.

Odgovor daje Ministarstvo finansija u junskim “Stručnim mišljenjima“. Ukratko, bivši vlasnik akcija američkog partnera duguje budžetu – porez na kapitalnu dobit.

Plata bez akcija nije opcija

Građanin Srbije je najpre kao preduzetnik počeo saradnju sa američkom kmpanijom 1. februara 2019. godine. Godinu dana kasnije osnovao je privredno društvo i poslovanje sa američkim partnerom nastavio preko njega. Kao zaposleni u njemu.

„Ističe se da se ta dva pravna lica (privredno društvo „A” i kompanija iz SAD) ne smatraju povezanim licima“, stoji u obrazloženju pitanja.

U avgustu 2020. kompanija iz Holandije, koja nije povezana ni sa prvom ni sa drugom firmom, kupila je srpsku kompaniju. Naš sugrađanin, najpre preduzetnik, nastavio je da radi u njoj.

Tokom saradnje sa američkom kompanijom, on je u tri navrata stekao opcije, koje je u jednom momentu kupio i tako stekao akcije te firme. U februaru 2024. ih je sve prodao.

„Na samom početku saradnje sa kompanijom iz SAD, bira se jedna od tri mogućnosti sticanja opcija. I to veća stopa dobijanja opcija mesečno i manja plata. Ili podjednak udeo plate i opcija. Konačno, manja stopa dobijanja opcija, veća plata. Ne postoji solucija da se samo dobija plata, bez udela opcija”, pojasnio je svoju situaciju.

Cenu određuje poslodavac

U slučaju da se saradnja sa kompanijom završi pre isteka roka od godinu dana, gubi se pravo na opcije. One se ne mogu otkupiti od kompanije. Znači da mogu da se otkupe u bilo kom momentu saradnje kada prođe prva godina. U trenutku otkupa opcija, one postaju akcije.

„Nakon otkupa, akcijama nije moguće slobodno raspolagati bez prethodnog iniciranja njihove prodaje od strane kompanije iz SAD. Najčešći slučaj prodaje akcija je tokom investicionih rundi kada kompanija stupa u kontakt sa vlasnikom akcija ili sa vlasnikom opcija. Ponudi cenu s tim da ta cena nije regulisana na tržištu, niti je javno dostupna već je određuje firma u trenutku prodaje“, objašnjava dalje obveznik.

Kada je prodao akcije koje je zaradio prethodnih godina, obveznik se zapitao koliko i po kom osnovu duguje Srbijie.

Akcije i zarada

Naš Zakon o porezu na dohodak zaradom smatra i primanja u obliku bonova, hartija od vrednosti. Ali to nisu akcije stečene u postupku svojinske transformacije.

Najpre je sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država sarađivao kao preduzetnik u Srbiji. Poslovnu saradnju je nastavio preko svog privrednog društva koje je potom osnovao. Sve te godine nije imao opciju da primi punu zaradu u novcu. Deo je uvek bio u „opcijama“, budućim akcijama. Kada je prikupljene akcije američke kompanije konačno prodao, pred njim je pitanje da li, koji i koliki porez je dužan Srbiji.

Odgovor daje Ministarstvo finansija u junskim “Stručnim mišljenjima“. Ukratko, bivši vlasnik akcija američkog partnera duguje budžetu – porez na kapitalnu dobit.

Plata bez akcija nije opcija

Građanin Srbije je najpre kao preduzetnik počeo saradnju sa američkom kmpanijom 1. februara 2019. godine. Godinu dana kasnije osnovao je privredno društvo i poslovanje sa američkim partnerom nastavio preko njega. Kao zaposleni u njemu.

„Ističe se da se ta dva pravna lica (privredno društvo „A” i kompanija iz SAD) ne smatraju povezanim licima“, stoji u obrazloženju pitanja.

U avgustu 2020. kompanija iz Holandije, koja nije povezana ni sa prvom ni sa drugom firmom, kupila je srpsku kompaniju. Naš sugrađanin, najpre preduzetnik, nastavio je da radi u njoj.

Tokom saradnje sa američkom kompanijom, on je u tri navrata stekao opcije, koje je u jednom momentu kupio i tako stekao akcije te firme. U februaru 2024. ih je sve prodao.

„Na samom početku saradnje sa kompanijom iz SAD, bira se jedna od tri mogućnosti sticanja opcija. I to veća stopa dobijanja opcija mesečno i manja plata. Ili podjednak udeo plate i opcija. Konačno, manja stopa dobijanja opcija, veća plata. Ne postoji solucija da se samo dobija plata, bez udela opcija”, pojasnio je svoju situaciju.

Cenu određuje poslodavac

U slučaju da se saradnja sa kompanijom završi pre isteka roka od godinu dana, gubi se pravo na opcije. One se ne mogu otkupiti od kompanije. Znači da mogu da se otkupe u bilo kom momentu saradnje kada prođe prva godina. U trenutku otkupa opcija, one postaju akcije.

„Nakon otkupa, akcijama nije moguće slobodno raspolagati bez prethodnog iniciranja njihove prodaje od strane kompanije iz SAD. Najčešći slučaj prodaje akcija je tokom investicionih rundi kada kompanija stupa u kontakt sa vlasnikom akcija ili sa vlasnikom opcija. Ponudi cenu s tim da ta cena nije regulisana na tržištu, niti je javno dostupna već je određuje firma u trenutku prodaje“, objašnjava dalje obveznik.

Kada je prodao akcije koje je zaradio prethodnih godina, obveznik se zapitao koliko i po kom osnovu duguje Srbijie.

Akcije i zarada

Naš Zakon o porezu na dohodak zaradom smatra i primanja u obliku bonova, hartija od vrednosti. Ali to nisu akcije stečene u postupku svojinske transformacije.

Analitičari o različitim pravcima kretanja ekonomija: Kupiti akcije u Evropi ili SAD i koje

„Hartije od vrednosti, osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, koje zaposleni dobije od poslodavca smatraju se zaradom u momentu sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti. Ne plaća se porez na zarade na primanja zaposlenog od poslodavca po osnovu sopstvenih akcija, opcija na sopstvene akcije ili sopstvenih udela poslodavca ili akcija, opcija na akcije ili udela sa poslodavcem povezanog lica. One koje zaposleni stekne bez naknade ili po povlašćenoj ceni od poslodavca“, odgovaraju u Ministarstvu finanasija.

Ali posmatra se da li je vlasnik prodajom ostvario kapitalni dobitak. Da li postoji razlika između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene. A obveznik poreza na kapitalni dobitak je svako fizičko lice, uključujući i preduzetnika, koje je izvršilo prenos prava, udela i hartija od vrednosti.

„Imajući u vidu navedeno, sa stanovišta poreza na dohodak građana tako ostvareni prihod nema poreski tretman zarade. Sa stanovišta poreza na dohodak građana ne smatraju se zaradom zaposlenog. U slučaju kada je fizičko lice postalo vlasnik akcija, pa ih prodalo, prihod koji je ostvarilo kao razliku između prodajne i nabavne cene akcija, oporezuje se kao kapitalni dobitak“, odgovor je nadležnih.

To što je u momentu prodaje naš sugrađanin radio u firmi čiji je vlasnik kompanija iz Holandije, za poreski tretman – nije ni od kakvog značaja. Inače, kapitalna dobit se u Srbiji oporezuje stopom od 15 odsto.

Izvor: Forbes Srbija

Foto: Pixabay

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • EIT Food nudi do 2,5 miliona evra startapima za razvoj inovacija
  • M&I Systems Group demonstrirao AI transformaciju poslovanja na delu
  • Visa predstavila Platformu za jačanje zaštite od sajber pretnji i prevara, Visa Threat Intelligence
  • Jagodina unapređuje podršku deci sa razvojnim teškoćama kroz porodično orijentisane rane intervencije
  • HONOR predstavlja HONOR Magic V6 u Srbiji: ultimativni AI preklopni flagship koji spaja ultra-tanak i izdržljiv dizajn sa produktivnošću kroz različite ekosisteme

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit