NAJNOVIJE
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Kako sami da očitate brojilo i ostvarite dodatni popust na račun za struju?

by bifadmin 2. октобар 2025.

Korisnici koji sami očitaju svoje brojilo imaće popust za plaćanje struje od šest posto počevši od računa za oktobar, ali samo ukoliko zaduženje za prethodni mesec izmire do 20. u mesecu.

Portal Nova.rs piše da se stanje brojila za električnu energiju može prijaviti od prvog do šestog dana u mesecu na više načina, između ostalog u mobilnoj aplikaciji ED Srbije. U nastavku teksta pojašnjava građanima kako to mogu učiniti.

Prvi korak – „skidanje“ aplikacije

Za početak, potrebno je instalirati aplikaciju ED Srbije sa Google Play prodavnice, tako što ćete kliknuti na ovaj link ili ući u Play prodavnicu koju imate na svom mobilnom uređaju i potražiti željenu aplikaciju (ED Srbije). Dakle, kucate naziv aplikacije i kada se pojavi njen logo, pritisnete „instaliraj“.

Osim u Play prodavnici, aplikacija ED Srbije dostupna je i na Ap Stor i Huavei ApGaleri.

Kada ste instalirali aplikaciju, pojaviće se reč „otvori“. Pritisnete na „otvori“ i već ste u aplikaciji.

Drugi korak – prijava

Na instaliranoj aplikaciji za prijavu stanja brojila pojaviće se četiri polja. Pošto je vaš zadatak da prijavite stanje vašeg brojila, birate polje u svetlo plavom kvadratu pod nazivom “Prijava stanja brojila”.

Pritiskom na taj kvadrat, pojaviće se tri mogućnosti: Moja merna jedinica, Da li sam uspešno poslao prijavu i Uputstvo za prijavu.

Vi izaberite „Moja merna mesta”.

Zašto postoji ta opcija? Zato što možete da ubacite više mernih brojila ako imate kuću, garažu, vikendicu…

Treći korak – unošenje podataka i šifre mernog mesta

Sledeći korak je ubacivanje vaših podataka, tako što ćete krenuti od opštine u kojoj živite.

Pre slanja podataka o stanju brojila, korisnici treba da prihvate uslove korišćenja kako bi postali samočitači brojila električne energije.

Kada ubacite vaše podatke, neophodna vam je šifra mernog mesta. Šifra mernog mesta ili ED broj mogu se pronaći u gornjem levom uglu na prednjoj strani računa za električnu energiju, a broj brojila na zadnjoj strani u tabeli sa očitanim stanjima.

Prilikom instaliranja aplikacije unesite šifru mernog mesta i vaše podatke i od tada aplikacija automatski pamti sve što ste uneli.

Četvrti korak – fotografisanje stanja brojila

Za ispravnu prijavu potrebno je popuniti obeležena polja i dodati fotografije brojila na kojima se vidi stanje niže i više tarife, odnosno ukupno stanje za jednotarifna brojila.

Prvo ćete mobilnim uređajem fotografisati stanje vašeg brojila koje se uglavnom nalazi u prizemlju kuće/zgrade. Potrebno je da slikate stanje više i niže tarife.

Uneto stanje mora da se poklapa sa brojem na slici brojila.

Peti korak – dodavanje fotografija i prijava

Kada ste uspešno fotografisali brojilo na kom se jasno vidi stanje vašeg brojila, nastavite da koristite aplikaciju, tako što ćete dodati tu fotografiju.

Pojaviće se obaveštenje da ste uspešno priložili fotografiju. Potom pritisnete „proveri prijavu“ kako biste proverili sve unete podatke.

Poslednji korak u ovom procesu jeste dodir na opciju „pošalji prijavu“. Kada to uradite, vaša prijava očitanog stanja je poslata. I to je to.

Kako razlikovati staro od pametnog brojila?

Oko tri miliona starih brojila trebalo bi da bude zamenjeno pametnim do 2030. godine.

Pametno brojilo čine mali, digitalni uređaji koji vas u svakom trenutku obaveštavaju koliko energije ste potrošili i po kojoj ceni i gde je potencijalni kvar.

Njihovim ugradnjom korisnici lakše mogu da kontrolišu sopstvenu potrošnju električne energije, prilagođavajući je nižim tarifnim cenama, a poboljšava se i stabilnost snabdevanja struje. Upotreba pametnog brojila sama po sebi ne utiče na visinu računa, međutim, neoprezno korišćenje može da se odrazi na krajnju cenu utrošene energije.

Do kraja 2025. oko 30 odsto pametnih brojila biće na mreži, a plan je da u budućnosti najmanje 80 odsto brojila bude tog tipa.

Ceo tekst sa pratećim fotografijama možete videti na portalu Nova.rs

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

45% imovine Amerikanaca je u akcijama – šansa ili opasnost?

by bifadmin 2. октобар 2025.

Vrednost akcija u rukama američkih domaćinstava dostigla je istorijski rekord, ali sve veća zavisnost od berze otvara pitanja o ranjivosti ličnih finansija u slučaju naglog pada tržišta.

Prema podacima Federalnih rezervi, direktna i indirektna ulaganja u akcije – uključujući investicione fondove i penzione planove – činila su čak 45% ukupne finansijske imovine američkih domaćinstava u drugom kvartalu, što je najviše ikada.

Iako rekordne cene akcija povećavaju bogatstvo građana i omogućavaju širem krugu ljudi da profitira od rasta korporativne Amerike, stručnjaci upozoravaju da to istovremeno znači i veću izloženost potencijalnom padu tržišta.

„Balon“ podseća na dot-com eru

Ekonomista John Higgins iz Capital Economics-a podseća da je udeo akcija u vlasništvu Amerikanaca danas veći nego krajem 1990-ih, neposredno pre pucanja dot-com balona.

„To bi trebalo da bude alarm za investitore, čak i ako rast podstaknut entuzijazmom oko veštačke inteligencije potraje još neko vreme“, navodi Higgins.

S&P 500 indeks je od aprila skočio 33%, a od početka godine 13%, bilježeći čak 28 rekorda u 2025.

Velike tehnološke kompanije – tzv. „Magnificent Seven“ (Alphabet, Amazon, Apple, Meta, Microsoft, Nvidia i Tesla) – odgovorne su za 41% ukupnih ovogodišnjih dobitaka indeksa. Međutim, njihova dominacija znači da su investitori sve zavisniji od uspeha nekolicine giganata.

Strani investitori takođe na rekordnom nivou

Nije reč samo o američkim domaćinstvima – prema podacima FED-a, i strani ulagači drže najveći udeo američkih akcija u istoriji.

Istorija, međutim, pokazuje da rekordni nivoi vlasništva često prethode nižim prinosima i povećavaju verovatnoću za pad, upozorava Rob Anderson iz Ned Davis Research.

I dok berza ruši rekorde, sve više se govori o pojavi „K-oblikovane ekonomije“. Najbogatiji Amerikanci, čija je imovina snažno vezana za akcije, ubrzano povećavaju bogatstvo, dok oni koji zavise od plata osećaju stagnaciju i inflatorne pritiske.

Podaci Moody’s Analytics pokazuju da je najbogatijih 10% građana (sa godišnjim prihodima iznad 353.000 dolara) činilo skoro polovinu potrošnje u SAD-u u drugom kvartalu – što je rekord od 1989. godine.

Rizik za ekonomiju u celini

Prema rečima Kevina Gordona iz Charles Schwaba, rast berze trenutno stimuliše potrošnju, ali obrnuto važi u slučaju dugotrajnog pada:

„Ako dođe do ozbiljnijeg sloma, to bi moglo pogoditi ne samo bogatije domaćinstva koja sada nose ekonomiju, već i ukupno raspoloženje potrošača“, upozorava Gordon.

Američka berza izgleda nezaustavljivo zahvaljujući AI euforiji i dominaciji tehnoloških giganata, ali istorijski podaci i sve veća zavisnost od akcija ukazuju da bi sledeći pad mogao imati mnogo šire i dublje posledice nego pre samo deceniju.

Izvor: CNN/Investitor

Foto: Pixabay

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Club 1912: Iskustvo po meri pravih kosmopolita

by bifadmin 2. октобар 2025.

Među zidinama Beograda žive priče koje povezuju vekove sa savremenim duhom prestonice, a između njih nastaje grad koji neprestano spaja najbolje od oba sveta. Hotel Bristol, od otvaranja 1912. godine, pa sve do pažljive restauracije koja ga je uvela u novo doba kao The Bristol Belgrade, ostao je tihi svedok promena i priča Belog grada. Stoga je prvi hotelski Social club – Club 1912 nastao kao prirodni nastavak te priče, kao pažljivo osmišljen most između tradicije i savremenog načina života, mesto gde vrhunska usluga, sofisticiranost i ekskluzivnost žive u težnji da pruže najbolje svojim članovima.

Doživljaj kreiran za one koji vrednuju najbolje

Club 1912 nije pogodnost, to je krug koji vrednuje blagostanje i ravnotežu uma i tela tokom čitave godine. Članstvo otvara pristup prostoru projektovanom za regeneraciju i napredak: od wellness rituala i fitnesa, preko pažljivo orkestriranih concierge usluga, do gastronomskih trenutaka koji se sećaju originalnih ukusa hotela, ali su oblikovani za današnje zahteve. Sve je osmišljeno tako da svaki član dobije personalizovano iskustvo, pri čemu je diskrecija pravilo, a detalj merilo neprikosnovene The Bristol usluge.

Članstvo nosi benefite koji svakodnevicu čine lakšom i prijatnijom, a kako bi iskustvo bilo što autentičnije, osmišljeni su i posebni paketi: The Heritage Wellness, The Bristol Legacy i The Bristol Club 1912, koji nude veliki broj privilegija, pri čemu poslednji, uključuje i članarinu u trajanju od 13 meseci. Svaki program kreiran je tako da stanovnici mogu u potpunosti uživati u pogodnostima hotela i Wellness & SPA sadržajima, iako nisu njegovi stalni gosti.

Wellness, gastronomija i stil u savršenoj harmoniji

Wellness i SPA su srce Club-a 1912, podsećajući nas da je ovo prostor gde možemo dovesti i svoje bližnje i potpuno se prepustiti odmoru: finska i bio sauna, parno kupatilo, senzorni tuševi i tretmani kreirani da pruže reset tela i uma. Za one kojima zdravlje i forma nisu vremenski uslovljeni, na raspolaganju je najsavremenija teretana tokom čitavog dana.

Garantovano parking mesto omogućava da ulazak u hotel bude bez žurbe, dok masaža dobrodošlice simbolično uvodi nove članove u svet pažnje i regeneracije. To je način da se odmah oseti suština kluba — posvećenost svakom detalju i dobrobiti članova. Iza kulisa Club 1912 stoji i concierge tim koji deluje gotovo neprimetno, ali je uvek prisutan. Rezervacija u restoranu, organizacija događaja ili preporuka koju nećete naći u klasičnim vodičima: svaki detalj pažljivo je osmišljen da odgovori na potrebe članova.

Za članove kluba, svaki obrok prerasta u iskustvo. Nije reč samo o ukusu, već o atmosferi, ritmu prostora i pažljivoj koreografiji detalja. U srcu hotela, impresivni atrijum otvara vrata Beatrice-u, elegantnoj oazi pod staklenim krovom, gde vazduhom plešu note džeza dok se uživanje u pažljivo kreiranim koktelima i specijalitetima pretvara u ritual. Oni koji tragaju za istinskim gastronomskim iskustvom, pronaći će ga u restoranu The Dining Room koji nudi simfoniju lokalnih tradicija i internacionalnih uticaja, pretočenu u sezonske menije sastavljene od biranih, lokalnih namirnica. Savršeno uklopljen u ambijent hotela, zajedno sa intimnim The Library kutkom, ovaj prostor spaja duh istorijskog zdanja sa senzibilitetom savremenog urbanog života. Rezultat je ravnoteža između prošlosti i sadašnjosti, idealna za svaki trenutak — od poslovnih razgovora, preko opuštenih okupljanja, do tihih, intimnih susreta.

Šta znači biti član Club 1912?

Članstvo u Clubu 1912 otvara vrata sveta u kojem se sofisticiranost susreće sa neočekivanim iskustvima – ekskluzivnim događajima, pažljivo kreiranim trenucima i prostorom koji inspiriše. To je mesto gde svaki susret postaje priča, a svaki posetilac deo zajednice koja ceni suptilnu eleganciju i jedinstvene doživljaje. Ljubav prema sebi počinje u srcu Beograda, na adresi Karađorđeva 50.

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Da li ste dobili posao o tome odlučuju roboti

by bifadmin 2. октобар 2025.

Kandidati za posao u svim oblastima uskoro mogu da očekuju značajno više inicijalnih intervjua

Veštačka inteligencija sve više preuzima kontrolu nad procesom zapošljavanja, a startap firma Aleks i i druge koriste novu tehnologiju da obave rutinske zadatke regrutera, poput provere biografija, plata i dostupnosti kandidata, a u stanju su da obave hiljade intervjua dnevno.

Kandidati za posao u svim oblastima uskoro mogu da očekuju značajno više inicijalnih intervjua za posao zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, ali to ne znači da će odjednom biti više otvorenih radnih mesta, prenosi Teh kranč.

Startap kompanija Aleks, koja je osnovana pre oko 18 meseci, već pomaže firmama da sprovode video i telefonske intervjue. Suosnivač Aron Vang ističe da njihov regruter na bazi veštačke inteligencije može da autonomno obavi intervjue sa kandidatima odmah nakon prijave i pomogne ljudima da se zaposle u nekim od najvećih kompanija na svetu.

Među klijentima Aleksa se nalaze elitne kompanije, finansijske institucije, američki nacionalni lanci restorana i četiri najveće računovodstvene firme, iako Vang nije naveo konkretna imena.

Investitori veruju da će intervjui za posao koje vodi veštačka inteligencija postati standard u mnogim kompanijama, što je omogućilo firmi Aleks da prikupi 17 miliona dolara u seriji A finansiranja.

Izvor: Tanjug

Foto: StockSnap, Pixabay

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Investicione jedinice kao sredstvo obezbeđenja kredita

by bifadmin 2. октобар 2025.

Prvim uspostavljanjem zaloge na investicionim jedinicama fonda (kojim upravlja društvo za upravljanje investicionim fondovima Vista Rica a.d.) u korist domaće banke, ovaj finansijski instrument je po prvi put formalno priznat kao sredstvo obezbeđenja.

Investicione jedinice mogu da posluže kao kolateral za bankarske kredite, pri čemu njihov vlasnik zadržava pravo vlasništva nad jedinicama. Time se dobija pristup dodatnoj likvidnosti bez potrebe za prodajom investicije, a banke dobijaju pouzdan i transparentan vid obezbeđenja.

Ovaj inovativni korak, formalno evidentiran u Centralnom registru hartija od vrednosti, predstavlja značajan razvoj tržišta kapitala, omogućavajući fleksibilnije finansiranje i širu primenu fondova kao kolaterala.

Šta sve omogućava uspostavljanje zaloge na investicionim jedinicama

Uspostavljanje zaloge na investicionim jedinicama omogućava investitorima da bez prodaje jedinica, dobiju kredit, čime se otvara dodatni pristup kapitalu. Procedura je transparentna i jednostavna – zahteva samo notarski overen ugovor i upis u Centralni registar hartija od vrednosti. Za razliku od hipoteke na nekretnini, ovde ne postoje dodatni troškovi procene ili osiguranja nepokretnosti, niti višestruki upisi u katastar.

Investitor zadržava vlasništvo nad jedinicama tokom trajanja kredita, dok su jedinice privremeno opterećene kao kolateral za vraćanje duga. Nema regulatornih ograničenja u pogledu vrste kredita koje ovaj zalog podržava i može se koristiti kod većine kreditnih linija, osim specijalnih namenskih zajmova kao što su stambeni krediti, gde je ugrađen obavezni hipotekarni kolateral. Iznos zajma koji se može obezbediti založnim pravom nad jedinicama zavisi od politike banke. Narodna banka Srbije priznaje zalogu na investicionim jedinicama kao adekvatan kolateral, a banke, u skladu sa svojim pravilima, određuju koliki deo kredita može biti pokriven tim zalogom.

Novo obezbeđenje važi za sve zajmoprimce: i za fizička, i za pravna lica. Jedinice investicionih fondova kao zalogu mogu da koriste građani i privrednici kako bi poboljšali svoje kreditne mogućnosti. Za građane, ova opcija posebno značajno doprinosi dodatnom prilivu kapitala nezavisno od klasičnih kolaterala poput hipoteke na nekretninu. U praksi to znači da, uz kamate i prinose koje ostvaruju kroz fond, investitori sada mogu svoje jedinice staviti kao zalog za kredit. Banke, s druge strane, dobijaju visokolikvidno i lako procenjivo sredstvo obezbeđenja, što smanjuje kreditni rizik. Manji rizik omogućava bankama da ponude povoljnije uslove kreditiranja – niže kamatne stope i pristupačnije kredite za građane i privredu. Na taj način se razvija fleksibilniji finansijski sistem, tržište fondova postaje atraktivnije, a investitorima se osigurava stabilnost i novi izvori finansiranja.

Proces uspostavljanja založnog prava nad investicionim jedinicama odvija se u nekoliko jednostavnih koraka. Nakon što zalogodavac i banka sklope ugovor koji se overava kod notara, podnosi se zahtev za upis u Centralni registar hartija od vrednosti, koji vodi Registar založnog prava na jedinicama.

Postoje li skriveni ili neki drugi nedostaci?

Zaloga na investicionim jedinicama može biti jedini oblik obezbeđenja kod kreditno-garancijskih poslova, što dodatno pojednostavljuje proces finansiranja. Kod specijalizovanih kredita (npr. stambenih) ne može zameniti hipoteku, ali se može primeniti kao dodatno sredstvo u skladu sa politikom banke. U svakom slučaju, nema skrivenih nedostataka, jer ova opcija ne zahteva dodatne troškove niti komplikovane pravne procedure i ne ugrožava vrednost kolaterala. Naprotiv, investicione jedinice mogu i da porastu u vrednosti tokom trajanja kredita, donoseći vlasniku dodatnu korist, dok banka u svakom trenutku raspolaže transparentnim, likvidnim obezbeđenjem.

Ovaj instrument predstavlja finansijsku inovaciju koja pojednostavljuje proces kreditiranja. Za razliku od hipoteke, založno pravo nad investicionom jedinicom ne zahteva procenu nekretnine niti sudski upis, čime se štedi vreme i smanjuju troškovi. Takav oblik obezbeđenja omogućava investitorima pristup likvidnim sredstvima bez potrebe za prodajom imovine, a bankama nudi kvalitetno i transparentno obezbeđenje, što jača efikasnost i stabilnost finansijskog tržišta. Očekuje se da će novi instrument povećati dostupnost kredita, ojačati tržište kapitala i podstaći dalji razvoj finansijske infrastrukture u Srbiji.

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U čijim rukama je srpski javni dug? 

by bifadmin 2. октобар 2025.

Prema najnovijim podacima Uprave za javni dug, iz jula ove godine, na spisku poverilaca prednjače kupci evroobveznica Srbije. U njihovim rukama je 10,3 milijarde evra srpskog duga. Odmah iza su vlasnici državnih dugoročnih hartija emitovanih u dinarima. Kod njih je 7,1 milijarda evra, stoji u izveštaju Uprave za javni dug. Na trećem mestu poverilaca, pak, nalaze se poslovne banke. Krediti poslovnih banaka državi, prema ovim podacima, iznosili su 4,3 milijarde evra.

Samo pet godina ranije, tačnije u julu 2020. godine ti krediti iznosili su manje od 200 miliona evra. Preciznije država je bankama dugovala 198 miliona evra. I one nisu bile ni na spisku prvih 10 poverilaca.

Forbes Srbija analizirao je promene koje su se desile na listi poverilaca od 2020. kada je počela pandemija a nešto kasnije i poslednji globalni inflatorni talas koji je poskupeo novac i suzio izvore finansiranja duga. Krediti su postali znatno nepovoljniji, a lista poverilaca je poprimila drugačiji oblik u poređenju sa godinama u kojima je novac bio jeftin.

Ove promenjene okolnosti, međutim, nisu doprinele manjem zaduživanju Srbije poslednjih godina. Naprotiv, investicioni talas doneo je rast javnog duga sa 26,9 milijardi evra koliko je iznosio u 2020. na 38,5 milijardi koliko je trenutno. Lista poverilaca, pak, znatno je izmenjena.

Od Poštanske uzeto više od milijardu evra

Za poslednjih nešto više od godinu dana samo banka Poštanska štedionica pozajmila je državi više od milijardu evra. Da je ova banka postala najveći državni kreditor, Forbes Srbija pisao je još decembra prošle godine. Osim toga, i druge poslovne banke na domaćem bankarskom tržištu sve češće postaju adrese donosioca odluka u Nemanjinoj 11. Krediti za krupne infrastrukturne projekte, autoputeve, uključujući i EXPO ili Nacionalni stadion dodeljivale su i neke poslovne banke koje ovde posluju, a u privatnom su vlasništvu.

I uprkos upozorenjima kontrolora javnih finansija da je zaduživanje kod poslovnih banaka po pravilu skuplje od onoga kod nekih međunarodnih kreditora, očigledno je vlasti lakše i jednostavnije da se zadužuje kod komercijalnih banaka. Ili, pak, one najlakše pristaju da državi pozajme novac.

Tako su, prema podacima Uprave za javni dug, krediti poslovnih banaka bili 2020. nešto manji od 200 miliona, a danas su gotovo 4,3 milijarde evra, što je povećanje veće od 2.000%.

Poređenja radi, u 2021. bili su 285 miliona evra, ali i dalje banke nisu bile na listi 10 najvećih poverilaca države. Godinu dana kasnije oni su iznosili 712 miliona, da bi se u 2023. popeli na više od dve milijarde. Za poslednje dve godine u odnosu na taj period su udvostručeni.

Najnepovoljnije zaduživanje

U analizi javnih investicija i njihovog uticaja na ukupnu ekonomiju, Fiskalni savet je svojevremeno upozorio da je ovo najnepovoljniji vid zaduživanja. Tačnije, najskuplji.

Podsetimo, oni su izračunali da je država između novembra 2020. i juna 2023. godine ugovorila pet zajmova za dva putna pravca Dunavsku magistralu i put Ruma – Šabac – Loznica.

„Ukupna vrednost tih kredita je više od 600 miliona evra, a uobičajena kamatna stopa je između osam i devet odsto. Dakle, kamatne stope na ove zajmove su znatno iznad nivoa ostalih kredita za izgradnju putne infrastrukture“, navodeno je u pomenutoj analizi.

U Fiskalnom savetu naveli su i da su ti krediti mahom odobravani u dinarima, a stopa prinosa na državne obveznice emitovane u dinarima trenutno je dva do 2,5 puta viša od stope za obveznice emitovane u evrima sa istim periodom dospeća.

„Pritom, ovi izvori finansiranja su bili uglavnom interventnog karaktera. Ti zajmovi nisu primarni izbor, već se njima pribegavalo nakon što se planovi finansiranja iz drugih izvora nisu ostvarili, a radovi na tim deonicama su već bili u toku. Na sve to povlačeni su u razdoblju veoma nepovoljnih opštih uslova na tržištu zajmova, što je uzrokovalo visoke kamatne marže. Na kraju, imajući u vidu da se projektuje inflacija od oko tri odsto u srednjem roku, ove dinarske kredite, sa kamatnim stopama između osam i devet odsto, ne možemo oceniti kao povoljne“, navode u ovoj instituciji.

Takav vid zaduživanja je nastavljen, pa je avgusta prošle godine država kod komercijalnih banaka uzela dodatnih 330 miliona evra za ove i neke druge infrastrukturne projekte.

U vrhu liste poverilaca i kineska banka i strane vlade

I dug Srbije kineskoj Export import banci narastao je prilično za poslednjih šest godina. Prema podacima Uprave za javni dug, on je u julu 2019. iznosio tek nešto više od milijardu evra, dok je šest godina kasnije njegova vrednost 2,87 milijardi evra.

Na spisku velikih poverilaca su i strane vlade. Ipak, njihov iznos u poslednjih pet godina ostao je praktično nepromenjen. Naime, i u 2020. i u ovoj godini krediti stranih vlada iznosili su 2,8 milijardi evra. Najveću vrednost imali su, pokazuje ova analiza, u julu 2023. kada su dostigli 3,33 milijarde evra.

Kupci obveznica najveći poverioci

Srbija svoj dug finansira u najvećoj meri emisijom evro ili dinarskih obveznica. Podaci o javnom drugu pokazuju da su trenutno najznačajniji poverioci upravo kupci evroobveznica u čijim rukama je srpski dug u vrednosti od 10,3 milijarde evra.

To je više nego dvostruki rast u poređenju sa 2020. Tada je u rukama kupaca ovih obveznica bilo 4,9 milijardi evra. Analiza pokazuje da su se one u poslednjih pet godina povećavale između 1,5 i dve milijarde evra u proseku.

Na drugom mestu trenutno su kupci državnih dugoročnih hartija u dinarima. Kod njih je 7,1 milijarda evra srpskog javnog duga. Pet godina ranije to je bilo 7,6 milijardi.

Ostali poverioci

Na spisku poverilaca su i međunarodne kreditne institucije poput Međunarodne banke za obnovu i razvoj, EBRD-a, EIB-a, Nemačke razvojne banke… Ipak izloženost je daleko manja u poređenju sa onima koji prednjače na spisku poverilaca Srbije.

Dug Međunarodnom monetarnom fondu trenutno iznosi 2,3 milijarde evra. Samo pet godina ranije bio je manji od pola milijarde.

Srbija duguje i Pariskom klubu. Ovog jula taj iznos je bio 299 miliona, ali je pre pet godina iznosio 900 miliona evra.

Izvor: Forbes

Foto: Merio, Pixabay

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Dostupan unapređeni portal za vođenje Centralne evidencije stvarnih vlasnika

by bifadmin 1. октобар 2025.

Agencija za privredne registre je od danas, 1. oktobra 2025. godine, stavila na raspolaganje registrovanim subjektima i obveznicima zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i široj javnosti, novu, unapređenu verziju Portala za vođenje Centralne evidencije stvarnih vlasnika.

U skladu sa Zakonom o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika („Službeni glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025-ispr) i Pravilnikom o sadržini Centralne evidencije radi sprovođenja evidentiranja stvarnih vlasnika („Službeni glasnik RS“, broj 83/2025), registrovanim subjektima je od danas omogućeno da elektronski izvrše usklađivanje sa zakonom- učitavanje dokumentacije na osnovu koje je utvrđen stvarni vlasnik, kao i evidentiranje više fizičkih lica kao stvarnih vlasnika, po istim ili različitim osnovima.

Posebno ukazujemo na to da u slučaju zadužbina i fondacija, usled izmene zakona, usklađivanje, pored učitavanja dokumentacije, pretpostavlјa i evidentiranje osnivača i korisnika fondacije, odnosno zadužbine, kao stvarnog vlasnika, ako je određen, a ako korisnik nije određen- evidentira se krug lica u čijem je interesu osnovana fondacija/zadužbina, kao i članovi organa fondacije/ zadužbine.

Obveznici zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma su od danas u mogućnosti da pristupe učitanoj dokumentaciji i ličnim identifikatorima evidentiranih stvarnih vlasnika. Takođe, obveznici su od danas u obavezi i da u Centralnu evidenciju upišu napomene o nesaglasnosti podataka sa podacima koje su pribavili primenom radnji i mera propisanih zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Sadržina Centralne evidencije proširena je listom registrovanih subjekata koji su osnovani nakon početka primene ovog zakona, a koji nisu izvršili evidentiranje stvarnog vlasnika u roku od 30 dana, kao i listom postojećih registrovanih subjekata koji do dana početka primene ovog zakona nisu evidentirali podatke o stvarnom vlasniku. Evidencija će sadržati i podatke o registrovanim subjektima koji u roku od 60 dana od dana početka primene ovog zakona ne izvrše učitavanje (upload) dokumenata na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen i ti registrovani subjekti sa liste smatraće se visokorizičnim u smislu zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

U novoj aplikaciji omogućeno je i evidentiranje trasta i pravnog odnosa sličnog trastu u zakonom propisanim slučajevima, kao i evidentiranje njihovih stvarnih vlasnika.

Centralna evidencija je deo sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u Republici Srbiji. Ustrojena je u skladu sa Direktivom (EU) 2018/843 i tzv. Petom direktivom, kojom se menja Direktiva (EU) 2015/849, kao i sa međunarodnim standardima koji su sastavni deo Preporuka 24. i 25. Radne grupe za finansijsku akciju (Financial Action Task Force – FATF), međudržavnog tela koje postavlјa standarde u oblasti borbe protiv pranja novca, finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje.

Informacije o sadržini evidencije, postupku evidentiranja, unosu napomena o neslaganju i pristupu listi visokorizičnih subjekata dostupno je na internet stranici Agencije: Registri/ Centralna evidencija stvarnih vlasnika.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Srbija na intermodalnoj mapi Evrope – Cargo Conference Belgrade 30. oktobra okuplja lidere logistike

by bifadmin 1. октобар 2025.

Prateći evropske i svetske trendove u savremenim logističkim tokovima, portal PlutonLogistics 30. oktobra 2025. u Beogradu organizuje drugo izdanje Cargo Conference Belgrade, ovoga puta pod nazivom „Next Stop: Intermodal“.

Međunarodna konferencija održaće se u hotelu Radisson Collection Hotel, Old Mill, a očekuje se više od 200 učesnika i 20 govornika. Većina mesta već je rezervisana, a dolazak su potvrdili učesnici iz Srbije, Nemačke, Austrije, Turske, Bosne i Hercegovine, Grčke, Holandije, Hrvatske, Slovenije… Događaj će okupiti predstavnike intermodalnih terminala, železničkih i logističkih operatera, luka, brodara, vlasnika robe, kao i državnih i naučnih institucija. Njima će se pridružiti i akteri koji razvijaju tehnologije i infrastrukturu, kako bi razmenili iskustva i zajednički doprineli održivom razvoju.

Promena spoljnotrgovinskog kursa i sve veća razmena sa dalekim destinacijama povećali su obim kontejnerskog transporta robe u Srbiji. Luke na koje se zemlja tradicionalno oslanja šire se i uvećavaju kontejnerske kapacitete, što otvara prilike za dalji rast ovog segmenta. Paralelno sa tim, domaći i strani investitori nastavljaju ulaganja u razvoj intermodalnih terminala širom Srbije, otvarajući nove rute i servise. Odnedavno je operativan i Intermodalni terminal Batajnica, veliki državni projekat na koji se dugo čekalo.

– Nakon zapaženog uspeha prvog izdanja naše konferencije posvećene kargo-železnici i snažnog odziva privredne zajednice, ove godine nastavljamo još energičnije. U fokus stavljamo intermodalni transport, okupljajući sve aktere u lancu – od brodara do poslednje milje, kao i one koji žele da svoju robu transportuju efikasan i održiv način – ističe Marija Kambić, glavna i odgovorna urednica portala PlutonLogistics.

Ključna pitanja u transportu robe kontejnerima

Kroz panel-diskusije, samostalna izlaganja i intervjue na bini, predstavnici domaćih i stranih kompanija, državne uprave i privrednih udruženja ponudiće na konferenciji odgovore na neka od ključnih pitanja u ovom sektoru:

• Koje su aktuelne prilike, a kakve perspektive nudi budućnost intermodalnog transporta u regionu?

• Kako je definisan zakonodavni okvir, kakva je podrška institucija i koliko je razvijena infrastruktura?

• Koja roba se u Srbiji i regionu najefikasnije transportuje intermodalnim servisima?

• Kako kombinovanjem više vidova transporta optimizovati troškove i vreme isporuke?

• Na koji način prelazak na kombinovani transport može smanjiti emisije CO2, što je značajno za održivost poslovanja, reputaciju i usklađenost sa regulativom?

• Koje rute danas pokrivaju intermodalni servisi iz Srbije, a šta je u planu?

• Koliko je razvijena mreža terminala u našoj zemlji, kakvu opremu i tehnologiju oni poseduju?

Dodatno, donećemo i osvrt na neka zanimljiva konkretna pitanja:

• Koja zemlja je, zahvaljujući i servisima iz Srbije, u 2024. uvećala promet na intermodalnim terminalima preko 120%?

• Koliko drumskih prevoznika u Srbiji vozi kontejnere?

• Da li je transport robe iz Kine kamionom i železnicom mit ili istina?

• Kako dva terminala različitih vlasnika zajednički razvijaju intermodalnu rutu Turska-Srbija?

Na događaju je predviđeno i vreme za B2B sastanke, koji će učesnicima pružiti priliku da kroz direktne razgovore iniciraju nova partnerstva.

Evropski kombinovani transport najvitalniji deo železnice

Uprkos snažnim izazovima, pre svega zbog infrastrukturnih radova i ograničenja, evropski kombinovani transport ostao je najvitalniji deo železnice. U 2024. godini broj transportovanih pošiljki porastao je za 5,19%, dok je ukupni broj prevezenih tona-po-kilometru (t/km) povećan za 8,41%, što je posledica veće prosečne težine tereta po transportnoj jedinici. Svaki drugi teretni voz u Evropi danas je – intermodalni.

Među sponzorima konferencije „Next Stop: Intermodal“ su kompanije METRANS, MSC, MBOX Terminals, Adria Kombi, Kombiverkehr, VTG, FERCAM, Nelt Group, Vecar Viljuškari, KLP, Forkliftcenter… Medijsku podršku pružaju domaći i regionalni mediji – Biznis.rs, Sve o novcu, Biznis i finansije, scm.hr, Pomorac.hr i supply-chain.gr.

O organizatoru

Organizator konferencije je PlutonLogistics, specijalizovana regionalna medijska platforma koja od 2013. godine okuplja profesionalce u oblastima transporta, logistike, lanca snabdevanja i trgovine.

Za više detalja posetite sajt Cargo Conference Belgrade – „Next Stop: Intermodal“. Ne propustite priliku da budete deo ovog važnog događaja – prijavite se putem LINKA ili pišite na event@plutonlogistics.com.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Turistička putovanja u sivoj zoni: Sa bandere na Maldive

by bifadmin 1. октобар 2025.

Pored licenciranih turističkih agencija, izlete i putovanja nude i različita udruženja. Međutim, u Nacionalnoj asocijaciji turističkih agencija Yuta upozoravaju da se bar trećina takvih putovanja organizuje „na crno“, uglavnom preko oglasa prikačenih čak i na banderama, koji nude raskoš po niskoj ceni, bez ikakvih podataka o organizatoru. Za putnike je to veliki rizik, ali za organizatore je ovaj posao isplativ i u slučaju da završe na sudu, jer su kazne daleko niže od obaveza koje plaćaju agencije u legalnom sistemu.

Na internetu, ali i na banderama, autobuskim stajalištima ili drugim zgodnim mestima, mogu se naći pozivi za kraća i duža turistička putovanja, od verskih tura po Srbiji ili susedstvu, preko letnjih i zimskih odmora u zemlji i inostranstvu, do odlaska na egzotična mesta, poput Sejšela, Maldiva, avantura u Zanzibaru…

Kao organizatori u toj vrsti oglasa, ako su uopšte navedeni, najčešće se pojavljuju razna udruženja – crkvene zajednice, sindikalne organizacije, zavičajne, pa generacijske koje okupljaju penzionere ili mlade. Tu su i veterani, poljoprivrednici, pčelari, ljubitelji manastira, hodočasnici, planinari, izviđači, kulturno-umetnička društva, lokalne vlasti, političke partije…

Neka od tih udruženja rade legalno, organizuju putovanja isključivo za svoje članstvo i zato se ne oglašavaju. Druga se oslanjaju na turističke agencije sa licencom, pa okupe i druge zainteresovane putnike. Međutim, veliki je broj i onih koji rade mimo zakona.

Upravo u toj grupi, u oglasima se pojavljuju slike raskošnih destinacija po niskim cenama, ali su autori „zaboravili“ da navedu osnovne podatke o organizatoru, njegov naziv i sedište, nema ni imena osobe za kontakt. Objavljuje se samo broj mobilnog telefona za usmeno dogovaranje oko puta i plaćanja, što je upozorenje da je reč o mogućoj ponudi „na crno“, a često i prevari. Nacionalna asocijacija turističkih agencija Yuta, procenjuje da se čak 30% do 35% putovanja tokom godine odvija u nezakonitoj, sivoj zoni.

Yuta traži ovlašćenja za kontrolu

„Mnogo je organizatora bez licenci, raznih udruženja, pravnih i fizičkih lica koja navodno za svoje članstvo organizuju izlete ili kompletna putovanja po zemlji i inostranstvu. A svi znamo da se članske karte putnicima dele pred polazak autobusa. To bi morala da isprati Poreska uprava, jer nelegalno obavljanje posla podrazumeva i poresku utaju, što je krivična odgovornost“, kaže za B&F Aleksandar Seničić, direktor Yute.

Najteže je, ističe, takvu praksu razotkriti kod avionskih aranžmana, jer se ne mogu putnici na aerodromu propitivati preko koga su uplatili putovanje. Kod autobuskog prevoza je to nešto jednostavnije i Yuta već nekoliko godina unazad resornom ministarstvu dostavlja predlog zakonskih izmena koje bi omogućile sveobuhvatnu kontrolu.

„Prema proceni policije, između 9.000 i 11.000 autobuskih tura godišnje vode fizička lica, udruženja ili predstavnici neke od verskih zajednica. Veliki broj tih aranžmana ide preko državne granice, a da mi ne znamo ko je organizator i ko će odgovarati ako se nešto desi“, ukazuje Seničić.

„Turistička inspekcija nema kapacitet da sve to iskontroliše“, ocenjuje direktor Yute, „i zato smo predlagali da kao reprezentativna strukovna asocijacija dobijemo ovlašćenje, poput onih koje imaju advokatska, lekarska ili inženjerska komora, da vršimo kontrolu svih organizatora putovanja a da dokument kojim potvrđujemo ispravnost bude uslov za prelazak granice. Bilo bi potrebno da svako ko organizuje putovanje, agencija ili udruženje, dostavi samo tri papira: ugovor o prevozu, spisak putnika i program putovanja. Na osnovu toga bismo za dan utvrdili da li organizator ispunjava propisane uslove i to naveli u dokumentu sa QR kodom“.

Ovaj kod se stavlja na prednji deo vozila, šoferšajbnu, pa svaki policajac ili carinik skeniranjem može da dobije sve potrebne informacije, od toga koja firma je zakupila autobus (po zakonu fizičko lice to ne može), ko su putnici, ko je odgovoran za realizaciju putovanja, objašnjava Seničić. On dodaje da bi se time ograničilo sivo tržište i sprečila nelojalna konkurencija legalnim agencijama, koje plaćaju poreze i imaju zaposlene.

Isplativije platiti kaznu nego porez

Direktor Yute tvrdi da u priči o nelegalnim organizatorima, posebno u malim mestima gde svako svakoga zna, ima osnova za sumnju u koruptivne sprege sa nadležnima za kontrolu, ali i da postoji objektivan problem nedovoljnog broja inspektora, uglavnom stacioniranih u većim centrima.

„Ukoliko neko i prijavi nelegalan rad u turizmu, iz oglasa je teško utvrditi sedište organizatora, pa to ide u odeljenje za visokotehnološki kriminal. Kad se nelegalni organizator i otkrije, kazna je od 20.000 do 100.000 dinara, što je mnogo manje od obaveza koje plaćaju agencije u legalnom sistemu. U drugim zemljama, kad nekog uhvate u takvom poslu, odmah se uključuju poreznici koji će obračunati dažbine za čitav period u kom je moguće utvrditi da je taj pojedinac radio. Kazne su drakonske, ne samo zatvorske nego se nalaže i zabrana na sva lična primanja dok se ne otplati procenjena šteta. A mi ovde kao da imamo prećutni dogovor da tako može da se radi”, komentariše Seničić.

U ovakvim aranžmanima nema sigurnosti za putnike. Ljudi ih prihvataju zbog niske cene, ali takva putovanja nemaju veze sa turizmom, ona služe isključivo tome da njihovi organizatori nelegalno zarade novac. Stoga su česte i prevare, upozorava Seničić i navodi primer: „Internet je otvorena mreža, svako može da okači sliku nekog luksuznog smeštaja, predstavi to kao destinaciju po nerealno niskoj ceni, a putnik mora da uplati prvi deo aranžmana. To se obično svodi na iznos od 100 do 150 evra, a posle uplate, organizator se više ne javlja na telefon, isključi ga i smišlja novu destinaciju. Po našim zakonima, neosnovano uzet novac do 20.000 dinara nije krivično delo prevare. To je prekršaj, tretira se kao džeparenje. A kad ste čuli da je nekom vraćen tako pokraden novac?”

Nadležni nisu nadležni za povraćaj novca

U Sektoru turističke inspekcije Ministarstva turizma i omladine ističu za B&F da postupaju po svakoj prijavi građana o nezakonito organizovanim putovanjima, licima koja ih organizuju a nisu registrovana u skladu sa zakonom, kao i o njihovom oglašavanju putem interneta i društvenih mreža.

„Zakon o turizmu dozvoljava sindikalnim organizacijama, udruženjima penzionera, ferijalnim, studentskim, izviđačkim i planinarskim organizacijama i ustanovama socijalne i dečje zaštite, kao i drugim udruženjima i organizacijama, da samo za svoje članove, odnosno korisnike, u skladu sa svojim statutom, organizuju putovanja za sopstvene potrebe ili izlet, bez svrhe sticanja dobiti. Putovanja za sopstvene potrebe se ne mogu javno oglašavati ni reklamirati”, navode u nadležnoj inspekciji.

Naši sagovornici u Ministarstvu turizma objašnjavaju da su udruženja i organizacije kad organizuju takva putovanja u obavezi da dostavljaju godišnji plan putovanja i da u propisanom roku obaveste inspekciju o svakom pojedinačnom putovanju. Ako realizacijom putovanja udruženje ili organizacija stiču dobit, dužni su da ispune sve uslove propisane za turističke agencije, od registracije, licence do garancije putovanja.

„Ukoliko udruženje obavlja poslove turističke agencije a nije ispunilo propisane uslove, onda je reč o poslovanju u sivoj zoni. Kada se nezadovoljni putnici obrate inspekciji, prvo što se proverava je da li su to putovanja za sopstvene potrebe ili turistička i da li udruženje, odnosno organizacija posluje u skladu sa zakonom”, kažu u Sektoru turističke inspekcije.

Dodaju, međutim, kako nemaju nadležnost da narede povraćaj novca koji su putnici uplatili za putovanje. Zbog toga im preporučuju da vode računa kome plaćaju, da provere da li je organizator putovanja upisan u Registar turizma i da li ima propisanu garanciju putovanja. Ako nema registracije, to znači da ne postoji ni garancija, fond iz koga bi oštećeni putnici mogli da budu obeštećeni, pa oni svoja prava mogu ostvariti samo sudskim putem, ističu u inspekciji.

Mirjana Stevanović

Biznis & finansije 237, septembar 2025. 

Foto: ljsphotography, Depositphotos

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi Orion telekom Data centar u Beogradu

by bifadmin 1. октобар 2025.

Beograd dobija novu tehnološku tačku oslonca – Novi Orion telekom Data centar, osmišljen da odgovori na najviše standarde bezbednosti, energetske efikasnosti i tehnološke spremnosti za budućnost. Reč je o jedinstvenoj premium kolokacionoj ponudi, u potpunosti napajanoj iz obnovljivih izvora energije, uz validan EECS sertifikat i sopstvene solarne panele kao dopunu obnovljivim izvorima energije.

Ponuda je strateški kreirana za kompanije sa zahtevnim IT opterećenjima – od rekova snage 8kW i više, spremnih za AI i cloud servere visoke gustine, do fleksibilnih opcija zakupa koje prate rast poslovanja.

Novi Orion telekom Data centar obezbeđuje:

• Direktne konekcije sa globalnim cloud provajderima (AWS, Google Cloud, Microsoft Azure),

• Fizičku i digitalnu sigurnost najvišeg nivoa (ISO 27001, 22301, 27701, biometrija, 24/7 nadzor),

• Lokalnu tehničku podršku i mogućnost zakupa kancelarijskog prostora za kontinuitet poslovanja.

Ova infrastruktura namenjena je organizacijama koje žele da smanje rizike i troškove vlasničke infrastrukture, IT i cloud firmama, SaaS provajderima, finansijskim institucijama, državnim telima, kao i kompanijama koje imaju obaveze prema ESG i net-zero ciljevima.

„Naša nova kolokaciona ponuda daje korisnicima sigurnost da njihovi podaci i poslovanje počivaju na održivoj i pouzdanoj infrastrukturi, dostupnoj ovde u Beogradu, sa svim benefitima globalnih standarda“, poručuje Goran Obradović, direktor poslovnog razvoja u Orion telekomu.

Potražnja za kolokacionim kapacitetima je velika, a raspoloživi prostori brzo se popunjavaju. Kontaktirajte predstavnike Orion telekoma na vreme i obezbedite premium rešenje koje vaš biznis zaslužuje.

1. октобар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu
  • Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
  • Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa i dalje najslabije ocenjena

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit