NAJNOVIJE
Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu...
Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Generali grupa predstavila Redion – novi brend svoje vodeće globalne platforme Care

by bifadmin 26. мај 2026.

Generali grupa danas predstavlja Redion, novi brend svoje globalne platforme Care , koji objedinjuje aktivnosti kompanije Europ Assistance i globalne mreže Generali Employee Benefits (GEB) u jedinstven identitet i ponudu. Posle gotovo tri godine delovanja kao integrisana celina u okviru platforme Generali Care, Redion je brend koji odaje priznanje dosadašnjim postignućima na globalnom nivou, čineći vidljivim ono što klijenti i partneri već godinama prepoznaju. Antoan Parizi, aktuelni izvršni direktor Generali CARE Huba, vodi će Redion kao generalni direktor Grupe.

Sa preko 12.000 zaposlenih, poslovanjem u preko 190 zemalja i godišnjim obimom poslovanja od 5,8 milijardi evra (fiskalna 2025. godina), Redion je prvi u svetu u području programa pogodnosti za zaposlene (employee benefits), a nakon akvizicije mreže Swiss Life Network početkom 2026. godine, zauzima drugo mesto u svetu u području asistencije i putnog osiguranja. Platforma pruža usluge multinacionalnim kompanijama, globalnim turističkim agencijama, finansijskim institucijama i njihovim krajnjim korisnicima, obuhvatajući putno osiguranje, hitnu i medicinsku asistenciju, zaštitu zaposlenih (životno osiguranje, osiguranje od nezgode, invaliditeta i zdravstveno osiguranje), zdravstvena i mobilna rešenja, kao i globalne B2B2C programe i osiguranje ugrađeno u proizvode i usluge finansijskih institucija, turističkih platformi i multinacionalnih poslodavaca.

Đulio Tercariol, zamenik glavnog izvršnog direktora Generali grupe, izjavio je: „Redion je izraz onoga što Generali Care već jeste: globalna, integrisana platforma, osmišljena da pruži sveobuhvatnu pomoć u svim aspektima života ljudi. U potpunosti usklađen sa našom strategijom ’Lifetime Partner 27: Driving Excellence’ i našom ambicijom da budemo lider u oblasti zaštite, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezgode, Redion predstavlja jednostavan, jasan i dosledan standard pomoći, koji objedinjuje komplementarne kompetencije u području prevencije, osiguranja i asistencije u jedinstvenu,  sveobuhvatnu globalnu ponudu.”

Žan-Loran Granije, generalni direktor kompanije Generali Francuska i Global Business Activities kao i predsednik Rediona, rekao je: „U ovoj ulozi nastupam iz tri perspektive: kao predsednik Rediona, kao partner unutar mreže preko GEB-a i klijent u segmentu asistencije. Iz sve tri perspektive, moj zaključak je isti: Već neko vreme stvarnost ove organizacije uveliko prevazilazi brend koji je predstavla. Kvalitet, globalna prisutnost, istinska dubina ekspertize, je već stvarnost koju naši partneri i klijenti svakodnevno doživljavaju. Danas tome jednostavno dajemo kakav zaslužuje.”

Brend koji odražava već razvijenu platformu

Redion počiva na komplementarnoj snazi i ekspertizi dva lidera u industriji. Europ Assistance, začetnik globalne industrije asistencije pre više od 60 godina, vremenom je proširio svoju stručnost na oblasti putnog osiguranja, pomoći na putu i ličnih usluga. GEB, osnovan 1966. godine, globalna je platforma posvećena upravljanju ljudskim kapitalom multinacionalnih korporacija i, nakon akvizicije mreže Swiss Life Network početkom 2026. godine, neprikosnoveni svetski lider u oblasti programa pogodnosti za zaposlene. Pod brendom Redion, ove dve oblasti ekspertize u potpunosti se objedinjuju kroz jedinstvenu strategiju upravljanja podacima, zajednička ulaganja u veštačku inteligenciju i unapređeni standard kvaliteta u tehnologiji i operacijama, dostupan svakom klijentu i partneru na svakom tržištu.

Za postojeće klijente i partnere obezbeđen je potpuni kontinuitet poslovanja. Ugovori, timovi za pružanje usluga, brojevi telefona i nivo usluge (SLA) ostaju nepromenjeni. Brend je nov, ali posvećenost ostaje ista – ona koja postoji decenijama.

Antoan Parizi, generalni direktor Grupe nadležan za Redion, rekao je: „Redion odražava odlučnost naših timova da klijentima i partnerima širom sveta pruže unapređenu, integrisanu i tehnološki osnaženu uslugu. Jedan brend znači jedinstvenu strategiju upravljanja podacima, objedinjena ulaganja u veštačku inteligenciju i jedinstveni, viši standard u okviru naše tehnološke platforme. Ime Redion nije ni geografski ni sektorski ograničeno. Međutim, ono što želim da ljudi razumeju jeste da iza tehnologije stoji mreža koju čine desetine hiljada lekara, medicinskih sestara, tehničara za pomoć na putu i lokalnih stručnjaka koji su prisutni kada je najpotrebnije i dolaze lično kada je to najvažnije. Mi smo prvenstveno usmereni na digitalna rešenja, ali je čovek uvek u centru svega. Svaki klijent, ma gde se nalazio, može da izabere da ga u potpunosti opslužuju ljudi. To je ono što zaista znači biti uvek spreman i uvek dostupan.”

Tehnologija i veštačka inteligencija u središtu platforme

Redion postavlja tehnologiju, podatke i veštačku inteligenciju u središte svog razvoja, sa dvostrukim ciljem: da značajno unapredi brzinu i kvalitet usluga i da omogući jednostavnije i personalizovanije korisničko iskustvo. Platforma razvija sopstvena tehnološka rešenja kako bi suštinski transformisala iskustvo pomoći, dopunjujući ljudsku ekspertizu i partnerske mreže koje su oduvek činile njenu srž. U svakoj kritičnoj situaciji – od medicinske repatrijacije do povrede na radu, veštačka inteligencija pruža podršku odlukama koje donose ljudi; ne zamenjuje ih.

Utemeljen na dve operativne vrednosti – izvrsnosti i jednostavnosti saradnje – Redion odražava ambiciju Generali grupe da bude vodeći svetski partner u oblasti brige i pomoći. To znači biti usmeren na brigu o klijentima, saradnju, agilnost, pouzdanost i stručnost u svakoj interakciji, za svakog klijenta, u svakoj zemlji.

26. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Poznata adresa, novo iskustvo kupovine – uskoro na Novom Beogradu

by bifadmin 26. мај 2026.
Kompanija Univerexport već godinama kontinuirano širi svoju maloprodajnu mrežu, istovremeno posvećujući posebnu pažnju unapređenju i modernizaciji postojećih objekata. Jedan od objekata koji je trenutno u procesu renoviranja nalazi se na Novom Beogradu na adresi Japanska 19 – Blok 62, a njegovo svečano ponovno otvaranje planirano je za drugu polovinu juna.

Ovaj objekat zauzima posebno mesto u istoriji kompanije, budući da je upravo on bio prvi Univerexport objekat otvoren u Beogradu. Renoviranje donosi potpuno osvežen i savremen koncept prostora, ali i mnogo više od estetskih promena – kupce očekuje novo, inovativnije i funkcionalnije iskustvo kupovine, prilagođeno savremenim potrebama i navikama potrošača.

Posebno mesto u ponudi i nakon renoviranja zadržaće sveže meso Bačka iz sopstvene proizvodnje kompanije Univerexport, po kome je ovaj objekat godinama bio prepoznatljiv među kupcima sa Novog Beograda. Upravo zbog kvaliteta i ponude svežeg mesa mnogi potrošači su ovaj objekat birali kao svoju omiljenu destinaciju za kupovinu, a taj segment ponude ostaje važan deo asortimana, ali i identiteta renoviranog prostora.

Novo poglavlje ovog Univerexport objekta biće namenjeno svim stanovnicima Novog Beograda, ali i kupcima koji kvalitet, udobnost i efikasnost kupovine stavljaju na prvo mesto. Savremeno opremljen prostor obuhvatiće najsavremeniju opremu, kutak za predah i uživanje tokom kupovine, pažljivo odabran širok asortiman artikala, samouslužne kase, kao i brojne dodatne pogodnosti koje će svakodnevnu kupovinu učiniti bržom, jednostavnijom i prijatnijom.

Pored ponovnog otvaranja renoviranog objekta na Novom Beogradu, kompanija Univerexport nastavlja sa razvojem svoje mreže i tokom juna planira otvaranje još jednog maloprodajnog objekta  na novoj adresi u Beogradu u opštini Voždovac. Na taj način kompanija dodatno potvrđuje svoju posvećenost unapređenju iskustva kupovine i dostupnosti kvalitetnih proizvoda kupcima u Beogradu, ali i širom Srbije.

Foto: Univerexport

26. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Autonomni autobus udaren sat vremena nakon početka rada u javnom prevozu

by bifadmin 26. мај 2026.

Samo sat vremena nakon što je prvi put počeo da prevozi putnike u Švedskoj, turski autonomni autobus sudario se sa tramvajem. Srećom u sudaru u Geteborgu nije bilo povređenih.

U pitanju je autobus e-ATAK kompanije Karsan, prvi autobus ove vrste koji je standardne dužine.

Do nezgode je došlo kada je autobus naglo zakočio, te je tramvaj udario u njega otpozadi. U vozilu se nalazio bezbednosni vozač spreman da preuzme kontrolu ukoliko bude potrebno.

Očekuje se da će ovaj incident pokrenuti javnu debatu o integraciji autonomnih vozila u gradski saobraćaj. Istraga je još u toku ali građani već postavljaju pitanja zašto je autobus naglo zakočio, da li je kočenje bilo opravdano i slično. Međutim, treba imati u vidu da je u ovakvim situacijama kriv uglavnom onaj ko je udario otpozadi jer nije držao odstojanje.

Upravo zbog ovakvih dilema u novom broju časopisa Biznis i finansije očekuje vas tekst o tome kako se utvrđuje krivica prilikom sudara autonomnih vozila i kako će pojava ovih vozila na ulicama uticati na osiguravajuće kuće.

Izvor: Intellinews

Foto: self-driving, Depositphotos

26. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

I Albanija uspešno zatvara pregovaračka poglavlja sa EU

by bifadmin 26. мај 2026.

Dok mi stagniramo u pokušaju pristupanja EU, Albanija će postati druga zemlja u regionu koja će uskoro započeti sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.

Osma Konferencija o pristupanju EU-Albanija održaće se 26. maja kako bi se zvanično potvrdilo da je Albanija ispunila privremene kriterijume za Klaster 1, „Osnove“.

To znači da je Albanija spremna da postane druga zemlja kandidat u regionu, posle Crne Gore, koja je dostigla ovu naprednu fazu u skladu sa revidiranom metodologijom pristupanja.

Albanski premijer Edi Rama proslavio je odluku, navodeći da predstojeća konferencija uspešno zatvara uvodnu fazu i otvara završnu fazu pregovora.

Dokle je Srbija stigla?

Naša zemlja već neko vreme stoji u mestu kada je u pitanju približavanje EU. Pregovore o pristupanju započeli smo još 2014. godine, a do sada smo otvorili 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, dok su tek dva privremeno zatvorena.

EU je u međuvremenu prešla na sistem „klastera“, odnosno grupisanja više poglavlja u celine. Srbija je do sada otvorila nekoliko klastera, ali ne sve. Klaster 2 (unutrašnje tržište), 3 (konkurentnost) i deo drugih oblasti još čekaju dalje pomake.

Ono što mi moramo da uradimo da bismo se ozbiljnije približili EU je unapređivanje vladavine prava, medijskih sloboda, nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, usklađivanja spoljne politike sa EU i slično. Ali čini se da se u nekim od tih segmenata situacija trenutno pogoršava.

Izvor: Kamatica, Bif

Foto: noname_13, Pixabay

26. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Veliki problemi za otvoreni prvi kafić kojim upravlja veštačka inteligencija

by bifadmin 26. мај 2026.
Prvi kafić u Evropi kojim upravlja veštačka inteligencija u Stokholmu niže brojne greške i apsurdne odluke, od pogrešnih i prekomernih narudžbina do neadekvatnog upravljanja zaposlenima, što je otvorilo pitanje stvarnih ograničenja veštačke inteligencije u ulozi menadžera.Dobra vest za radnike u ugostiteljstvu je da imaju još nekoliko godina pre nego što ih zameni veštačka inteligencija (AI), prenosi Figaro.

U Stokholmu, glavnom gradu Švedske, prvi kafić u Evropi kojim upravlja Google sistem Gemini ne daje dobre rezultate. Više od mesec dana nakon otvaranja, mediji izveštavaju o brojnim greškama i apsurdnim odlukama koje donosi „digitalna menadžerka“ po imenu Mona.

Od bizarnih narudžbina do čudnog tumačenja radnih pravila, lista propusta se stalno proširuje. Iako današnji AI sistemi poput ChatGPT-a mogu da odgovore na gotovo svako pitanje, u ulozi menadžera pokazuju ozbiljna ograničenja.

Na primer, Mona je naručila jaja i paradajz-pire, iako ti sastojci uopšte nisu na meniju kafića. Takođe je više puta zaboravila hleb, zbog čega su zaposleni morali da privremeno uklone sendviče iz ponude.

AI menadžerka očigledno nema ni realnu procenu razmera poslovanja, iako je u kafiću samo jedan zaposleni, naručila je čak 3.000 pari rukavica i 6.000 salveta.

Takođe je sama zaključivala ugovore sa dobavljačima, uključujući i ugovor za električnu energiju na tri godine, što je brzo potrošilo početni budžet od 200.000 švedskih kruna (oko 20.000 evra), koji je obezbedila startap kompanija Andon Labs iz San Franciska.

Problemi se ne završavaju na nabavci, Mona šalje poruke zaposlenima i tokom noći i na slobodne dane, ignorišući ravnotežu između posla i privatnog života, koja je u Švedskoj posebno važna.

Ipak, uprkos problemima, eksperiment će se nastaviti, jer kompanija smatra da je reč o testiranju buduće uloge veštačke inteligencije u radu i etičkih pitanja koja se otvaraju kada AI počne da „zapošljava“ ljude.

Izvor:Tanjug

Foto: Pixabay
26. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Bogati Amerikanci uzimaju druga državljanstva „za svaki slučaj“

by bifadmin 26. мај 2026.
Ultra-bogati Amerikanci prikupljaju više boravišnih dozvola i državljanstava iz istog razloga zbog kojeg diversifikuju svoje akcijske portfelje. Kako bi se zaštitili od rizika u nepredvidivom svetu, rekli su stručnjaci za investicionu migraciju za Forbes.

Sjedinjene Američke Države zamenile su Kinu kao najveće tržište za klijente koji traže drugo ili treće državljanstvo. To je za Forbes rekao Erik Mejdžor, izvršni direktor i predsednik konsultantske firme za investicionu migraciju Latitude World.

Šest od 10 Amerikanaca (61%) koji godišnje zarađuju više od 200.000 dolara razmatra preseljenje u drugu zemlju u narednih pet godina. To je pokazalo istraživanje koje će sledećeg meseca objaviti Apex Capital Partners. Reč je o konsultantskoj firmi koja pomaže ljudima da obezbede strano prebivalište i državljanstvo.

„Stopa rasta interesovanja Amerikanaca vrtoglavo raste“, rekao je za Forbes Nuri Kac, predsednik Apex Capital Partnersa. Ističe da su u istraživanju ispitanici pitani da li su politički levo ili desno orijentisani – „i bilo je 50-50“.

Više se odselilo nego doselilo – prvi put za 100 godina

Henli & Partners je saopštio da je broj upita američkih državljana koji traže alternativno prebivalište ili državljanstvo porastao za 183% na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2025. godine. Nakon što je Donald Trump izabran za drugi predsednički mandat.

Broj Amerikanaca koji podnose zahteve za državljanstvo po osnovu porekla u Evropi i Kanadi takođe je značajno porastao.

„Amerikanci su sa 4% porasli na 74% mog poslovanja“ od 2019. godine, rekao je Mejdžor iz Latitude World za Forbes.

Po prvi put od Velike depresije, više ljudi je napustilo SAD nego što se doselilo u zemlju tokom 2025. godine, objavio je Volstrit žurnal. Dok administracija Donalda Trampa negativan neto migracioni saldo predstavlja kao uspeh deportacija i restriktivnih viznih politika, rekordni broj američkih građana takođe napušta zemlju.

„Moji klijenti mi govore: ‘Želim kombinaciju. Želim dva državljanstva i zelenu kartu’“, rekao je Mejdžor za Forbes. Kac je dodao da ima klijente koji ih sakupljaju „kao markice, jer ih to zanima, umesto da kupuju Rolekse ili Lamborginije“. Bogati Amerikanci diverzifikaciju državljanstava vide kao zaštitu od finansijskih i geopolitičkih rizika nakon turbulentne poslednje decenije. „Amerikanci sada shvataju da ste izloženi riziku ako imate samo jedno državljanstvo“, rekao je Mejdžor. Navodi da motivi klijenata variraju od zabrinutosti za bezbednost i slobodu kretanja do životnog stila.

Troškovi života kao prvi razlog za promenu državljanstva

U istraživanju Apex Capital Partnersa ispitanici su kao glavne razloge za razmišljanje o odlasku iz SAD naveli troškove života (68%) i političku klimu (54%). „Ljudi na levici strahuju da bi Tramp mogao da se kandiduje za treći mandat… A ljudi na desnici se plaše nekoga poput Mamdanija koji bi mogao da počne nacionalizaciju – tako da su svi zabrinuti“, kaže Kac za Forbes.

Za američke klijente sa ultra-visokim neto bogatstvom i oko 100 miliona dolara investicione imovine, Novi Zeland je postao popularan izbor, rekao je Mejdžor za Forbes. „Govorno područje engleskog jezika, na drugoj strani sveta. Ako bi izbio Treći svetski rat, to je prilično dobro mesto za boravak“, rekao je. „Ali nije jeftino. Ulazna tačka za zelenu kartu je pet miliona novozelandskih dolara – oko tri miliona američkih. I to je investicija, a ne donacija“. Kao osmi na globalnom indeksu programa rezidencije kompanije Henli & Partners, Novi Zeland dobija najviše ocene za reputaciju i kvalitet života. Kac je rekao da među njegovim klijentima postoji manje interesovanje za Novi Zeland, jer visoka cena „eliminiše većinu potencijalnih kupaca“.

Veliko interesovanje za Evropu

Ultra-bogati Amerikanci su „veoma zainteresovani za Evropu – ali za državljanstvo, ne za boravište“, rekao je Mejdžor. Ističe da državljanstvo jedne zemlje omogućava nesmetano kretanje kroz 29 evropskih zemalja šengenske zone. Međutim, put ka Evropi poslednjih godina postao je teži zbog promena u nekoliko popularnih programa. Pre dve godine, grčki program „zlatne vize“ – koji omogućava stalni boravak, ali ne i državljanstvo – povećao je minimalni investicioni prag sa 250.000 evra na čak 800.000 evra na najatraktivnijim tržištima u zemlji.

U aprilu 2025. godine, Španija je ukinula svoj program zlatnih viza nakon što su se stanovnici žalili da veliki priliv stranaca podiže cene nekretnina. Prošlog meseca, Portugal je udvostručio period boravka potreban pre podnošenja zahteva za državljanstvo sa pet na 10 godina. Nakon prošlogodišnje presude Evropskog suda pravde, koji je ukinuo popularni malteški model državljanstva kroz investicije, Malta je prešla na uži i subjektivniji okvir „državljanstva po zasluzi“. Kandidati moraju da daju izuzetne doprinose koji nisu samo finansijske investicije. Uprkos strožim pravilima, Malta ostaje popularan izbor među njegovim klijentima, naveo je Mejdžor: „Verovatno ćemo ih ove godine uraditi 50“. Ujedinjeno kraljevstvo, koje više nije deo Evropske unije, zabeležilo je nagli rast zahteva Amerikanaca za državljanstvo u mesecima neposredno nakon Trampovog ponovnog izbora, objavio je Gardijan.

Povoljni Karibi i državljanstvo po poreklu

Organizacija država Istočnih Kariba „nešto je poput Evropske unije Istočnih Kariba, gde ako ste državljanin jedne od sedam zemalja, imate pravo da živite i radite u ostalima“, kaže Kac za Forbes. Dodaje da je dobijanje takvog državljanstva uglavnom jeftinije i brže nego u drugim delovima sveta. Amerikanci mogu da kupe karipsko državljanstvo za oko 250.000 dolara. Obrada zahteva traje između četiri i šest meseci.

Amerikanci čije porodično poreklo vodi iz drugih zemalja „masovno uzimaju državljanstvo po osnovu porekla u Kanadi i Evropi“, kaže Mejdžor za Forbes. Dodaje da njegova firma uvek savetuje da se prvo istraži ta mogućnost. Broj Amerikanaca koji traže irsko državljanstvo po osnovu porekla – opcija za ljude sa irskim roditeljima ili bakama i dekama – prošle godine je skočio za 63%. Nakon što je Kanada ukinula generacijska ograničenja za one koji traže dvojno državljanstvo, navodno je više Amerikanaca podnelo zahtev za kanadsko državljanstvo nego građani narednih devet zemalja zajedno.

Trampova Zlatna karta

Ubrzo nakon što je predsednik Tramp započeo svoj drugi mandat, njegova administracija počela je da promoviše Trampovu Zlatnu kartu. Novu vizu koja bogatim strancima obećava ubrzan put do američkog boravka. I olakšice kojima bi izbegli plaćanje američkog poreza na prihod ostvaren u inostranstvu. Kada je program predstavljen, Tramp se hvalio da će zemlja prodati milion Zlatnih karti po ceni od pet miliona dolara po komadu. Nekoliko nedelja kasnije, ministar trgovine Hauard Latnik tvrdio je da je tokom jednog dana na putovanju po Bliskom istoku prodao 1.000 tih viza. Međutim, ubrzo je postalo jasno da je Trampova administracija znatno precenila tržište.

„Broj ultra-bogatih pojedinaca širom sveta koji su sposobni – i spremni – da odmah izdvoje pet miliona dolara relativno je mali. Posebno u poređenju sa alternativama za dobijanje boravka kroz investicije koje podrazumevaju ulaganje, a ne donaciju“, saopštio je Henli & Partners za Forbes u to vreme. Do septembra je američka vlada smanjila cenu Zlatne karte za 80%, na milion dolara, i ukinula poreske olakšice. U februaru je portparol Bele kuće rekao za Volstrit žurnal da politike Trampove administracije privlače „bezbroj ultra-bogatih stranaca“. Oni „izdvajaju milion dolara za Zlatnu kartu kako bi se nastanili u Sjedinjenim Državama“. Ali dva meseca kasnije, odobrena je samo jedna Zlatna karta. „Smanjenje cene na milion dolara bilo je ogromno, ali i dalje ne funkcioniše“, kaže Kac za Forbes.

Berni Moreno, republikanac iz Ohaja, predstavio je u decembru zakon kojim bi se ukinulo dvojno državljanstvo. Zakon bi zahtevao da Amerikanci „duguju isključivu i jedinu lojalnost Sjedinjenim Državama“.

Izvor: Suzan Rouen Keler, novinarka Forbes

Foto: Pixabay
26. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna zarada za mart 121.650 dinara, medijalna 92.753

by bifadmin 26. мај 2026.

Prosečna zaradau Srbiji obračunata za mart ove godine iznosila je 167.263 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.650 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.

Pored prosečne plate, medijalna neto zarada iznosila je 92.753 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do tog iznosa.

Rast bruto zarada u periodu januar-mart 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,5 odsto nominalno, odnosno 8,7 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 11,7 odsto nominalno, odnosno za 8,9 odsto realno.

Foto: Bif

26. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Symantec CBX redefiniše enterprise security

by bifadmin 25. мај 2026.
Kompanija MBCOM Technologies organizovala je u Beogradu stručni skup posvećen savremenim izazovima sajber bezbednosti, regulatornoj usklađenosti i zaštiti distribuiranih IT okruženja, uz centralnu temu predstavljanja nove generacije Symantec CBX platforme.
Događaj je okupio IT stručnjake, SOC analitičare, bezbednosne inženjere i predstavnike enterprise sektora, sa fokusom na implementaciju modernih security framework-a u cloud i hibridnim okruženjima.
Tokom centralnog predavanja „Vidi sve! Reaguj odmah! Novi Symantec CBX“, predstavljene su mogućnosti platforme za objedinjavanje telemetry podataka, korelaciju bezbednosnih događaja i automatizovan odgovor na incidente kroz integraciju endpoint, network i identity security slojeva.
„Symantec CBX omogućava organizacijama centralizovanu vidljivost bezbednosnih događaja, naprednu detekciju anomalija, automatizovano incident response orkestriranje, bez nužnog korišćenja SIEM rešenja.“ – izjavio je Davor Kodrnja Regional Sales Manager Adriatics, MBCOM Technologies
Poseban fokus događaja bio je na implementaciji Zero Trust modela, zaštiti privilegovanih naloga i kontroli pristupa kritičnim sistemima kroz PAM rešenja koja omogućavaju granularni nadzor sesija i upravljanje privilegijama u realnom vremenu.
U okviru panela „Od bezbednosti do usklađenosti: stvarni život sa DORA i NIS2 regulativom“, učesnici su diskutovali o tehničkim izazovima implementacije regulatornih zahteva, uključujući segmentaciju infrastrukture, upravljanje identitetima, monitoring bezbednosnih događaja i resilience strategije.
Tokom predavanja o mrežnoj bezbednosti predstavljeni su koncepti mikrosegmentacije, adaptivne kontrole pristupa i zaštite distribuiranih okruženja, dok je deo programa posvećen DLP tehnologijama obuhvatio zaštitu osetljivih podataka kroz endpoint, email, cloud i web komunikacione kanale.
Kroz tehničke demonstracije i praktične scenarije, učesnici su imali priliku da vide kako savremene security platforme koriste automatizaciju, behavioral analitiku i napredne modele detekcije za efikasniji odgovor na sofisticirane sajber pretnje.
Foto: Tijana Janković-Jevrić 
25. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Jeftino prase, a skupo pečenje

by bifadmin 25. мај 2026.

Kilogram praseta žive vage je pre Uskrsa koštao oko 250 dinara po selima Srbije, a kilogram pečenja u popularnom restoranu u Borči skoro 5.000 dinara. Sudeći po situaciji u domaćem stočarstvu, praseće pečenje će postati prava ekskluziva.

Pečenje sa ražnja nekada je bilo jednostavno domaće jelo, zastupljeno najviše na svadbama, slavama i vašarima, na koje se jedno vreme gledalo s prezirom kao na „prostu” hranu. Danas je dobilo „gospodski“ status i služi se čak i uz šampanjac. Ispred pečenjara su redovi, sto se rezerviše nedeljama unapred, a kilogram prasećeg pečenja dostiže cene jela u najskupljim restoranima.

Dok se influenseri utrkuju ko će da snimi reels sa hrskavijim i mekšim komadom pečenja, uzgajivači upozoravaju da ga uskoro nećemo imati ni za slikanje i da su današnji obori samo bledi tragovi nekadašnje svinjarske Srbije Kneza Miloša.

Proizvodnja je osam puta manja nego u „zlatno doba”, a stočarska imanja se zatvaraju zbog neisplativosti. Svake godine uvezemo više od 112.000 tona prasetine i sve češće je iza domaće svinjetine samo dogajeno prase iz Danske.

Vitomir Vidović, nekadašnji profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i stručnjak za genetiku i oplemenjivanje životinja kaže za B&F da razlika između praznih obora i punih pečenjara nikada nije bila veća. Kilogram praseta žive vage je pre Uskrsa koštao oko 250 dinara po selima Srbije, a kilogram pečenja u popularnom restoranu u Borči skoro 5.000 dinara.

Od šatre do elite

Svakog vikenda, ispred restorana „Mali Hrast“ u Bukoviku kod Aranđelovca krcato je automobilima, uglavnom sa beogradskim tablicama. Čeka se u redu na slobodan sto, a za svakog trećeg gosta koji pokuša da rezerviše ne bude mesta. Ugostitelji u Bukoviku prvi su počeli da služe sveže praseće bajadere, komade pečenja sečene na kockice jednake veličine, sa preplanulom hrskavom kožicom.

Jedan od vlasnika Marko Marković tvrdi da se radi o specijalitetu koji je nastao upravo u ovom restoranu, a danas ga mnogi kopiraju. Goste godinama privlače i kvalitetom i cenom, jer je kilogram ovog pečenja 3.800 dinara, dok u pojedinim beogradskim restoranima košta i do 6.000 dinara.

Marković smatra da su glavni aduti bajadera iz Bukovika kvalitet i stroga selekcija sirovine. „Koristimo male prasiće koji su teški između 22 i 30 kilograma, od kojih se dobija svega tri do pet kilograma vrhunskog, gotovo potpuno otkošćenog pečenja. Suština uspeha je da se odbaci ono što ne zadovoljava standard, što ovaj proizvod i čini posebnim”, ističe Marković za B&F.

U prestonici se pečenje ne služi samo u klasičnim pečenjarama, već ulazi u ugostiteljske objekte koji su namenjeni savremenim gradskim mušterijama. Tako vlasnici „Pretopa“ pečenje serviraju uz svoj domaći hleb i šampanjac, u lokalu na Zemunskoj pijaci. Cena kilograma ovde je 4.200 dinara. Za pripremu je potrebno oko 36 sati. Proces uključuje kontrolisane uslove, uz korišćenje opreme kao što su frižideri, sous vide i vakuum mašine.

„Usredsređeni smo na kvalitet sirovine i preciznosti u pripremi, jer verujemo da upravo detalji prave ključnu razliku. Nedeljno prodamo oko 150 kilograma pečenja, što je približno 20 prasadi. Ne insistiramo na velikim maržama, već na kontinuitetu i obimu prodaje. Radimo isključivo sa domaćim dobavljačima koji sarađuju sa većom klanicom, tako da je kompletna sirovina iz Srbije“, objašnjava za B&F jedan od vlasnika Nikola Nikolić. On dodaje da su domaći gosti najbrojniji, ali dolaze i Rusi koji žive u Srbiji, turisti iz regiona i drugih država, posebno iz skandinavskih zemalja.

Koliko dobije poljoprivrednik, a koliko zaradi pečenjara

I dok pečenju raste popularnost, u oborima se beleži strmoglav pad broja svinja. Srbija danas ima oko 136.000 krmača, iako se procenjuje da je za potrebe domaćeg tržišta neophodno najmanje 300.000. U periodu kada je svinjarstvo bilo najrazvijenije, od sedamdesetih do devedesetih godina prošlog veka, broj grla dostizao je i 1,1 milion. Danas smo daleko od tog nivoa i uglavnom se oslanjamo na uvoz.

„Propadanje svinjarstva počelo je još devedesetih godina, a do danas ni najveći uzgajivači više ne mogu ozbiljno da zarade. Najveći problem je što u lancu od obora do trpeze ne postoji pravedna preraspodela dobiti. Poljoprivrednik danas prase od oko 25 kilograma proda za približno 50 evra, dok onaj ko ga ispeče, dobije oko 18 do 20 kilograma mesa, koje potom prodaje za najmanje 3.300 dinara po kilogramu. Jasno je da u takvoj računici najveći deo zarade ide pečenjarama, trgovcima i prerađivačima, dok primarni proizvođač ostaje na ivici isplativosti”, ukazuje profesor Vidović.

On objašnjava da bi za takvo prase uzgajivač morao da dobije barem oko 100 evra da bi mu se posao isplatio. Dodaje da nije čudo što pečenjare niču na svakom koraku, dok se broj ozbiljnih proizvođača svinja smanjuje.

„Svinjarstvo u Srbiji danas je svedeno na nivo iz 1947. godine. Sa 300.000 krmača, koje bi godišnje dale po 30 prasadi, došli bismo do oko devet miliona prasadi godišnje, što bi bilo dovoljno da Srbija podmiri sopstvene potrebe za svinjskim mesom. Danas smo, međutim, daleko ispod tog nivoa i trpimo posledice višedecenijskog urušavanja“, tvrdi Vidović.

Sela bez ijednog praseta

U pojedinim selima u „svinjskom Sremu“ proizvodnja je sa desetina hiljada svinja godišnje pala na tek trećinu nekadašnjeg obima. Draško Danilović iz Kuzmina kod Sremske Mitrovice, koji sa sinovima uzgaja oko 2.000 tovljenika, tim poslom se bavi decenijama i tvrdi da ova grana stočarstva živi svoje najgore dane.

„Uopšte ne treba da čudi cena pečenja. Sa ovakvom proizvodnjom i tretiranjem domaćih proizvođača, možemo da očekujemo da pečenje postane svojevrsna ekskluziva. U Kuzminu smo imali oko 40.000 svinja godišnje, a sada smo spali na 12.000 grla. Pre nekoliko decenija, nije bilo kuće bez svinje, a danas imate sela bez ijednog praseta“, kaže Danilović za B&F.

Pečenje na trpeze najčešće stiže zapravo iz Danske, jer iz ove zemlje uvozimo najviše prasadi. Uglavnom su stara do 10 nedelja, teška oko 30 kilograma, a zatim ih stočari gaje još oko 90 dana, do oko 120 kilograma, kada se prodaju klanicama.

Danilović ističe da svinje iz srpskih obora gube trku sa mesom koje stiže iz inostranstva zbog nekontrolisanog uvoza, kao i zbog neusklađenosti domaćih i evropskih propisa, što dodatno urušava položaj domaćih proizvođača.

„Kod njih zamrznuto meso može da stoji do šest meseci, a kod nas je rok i do godinu dana. Taj prostor omogućava da se uvozi jeftino meso, jer umesto da plate uništavanje, evropske klanice još i zarade na izvozu u Srbiju. To meso uglavnom završava u preradi. I najveća imena u mesnoj industriji često rade sa uvoznim mesom, dok domaći uzgajivači sve teže prodaju tovljenike”, žali se poljoprivrednik iz Kuzmina.

Hoće li domaća svinja dobiti bolju poziciju na tržištu?

Danilović navodi da je trenutna otkupna cena oko 170 dinara po kilogramu, a kada se saberu nabavna cena praseta iz uvoza, stočna hrana, energenti, veterinar i ostali troškovi, proizvodnja je praktično neisplativa.

Iako država, pored drugih mera Ministarstva poljoprivrede, pomaže proizvodnju i kroz subvencije sa oko 1.500 dinara po krmači, stočari tvrde da to nije dovoljno da nadoknadi gubitke. Smatraju da država mora ozbiljnije da podrži proizvođače, ako želi da srpsko svinjarstvo ponovo stane na noge.

„Potrebne su jače kontrole uvoza, posebno zamrznutog mesa sumnjivog kvaliteta, kao i politika koja neće gušiti domaću proizvodnju. Neophodno je omogućiti da domaća svinja dobije bolju poziciju na tržištu, a da proizvođači kroz pošteniju ekonomsku računicu ponovo mogu da posluju održivo i profitabilno. Bez toga ćemo i dalje imati situaciju da Srbija, zemlja koja je nekada hranila druga tržišta, danas sve više zavisi od uvoza“, zaključuje profesor Vitomir Vidović.

Bojana Petrović

Biznis i finansije 245, maj 2026. 

Foto: Diego San, Unsplash

25. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Srbija je 16. maja potrošila sve prirodne resurse za ovu godinu i ušla u ekološki dug

by bifadmin 25. мај 2026.

Da svi ljudi na planeti žive i troše resurse sličnim tempom kao mi bilo bi potrebno dve i po planete da se ispune njihove potrebe, piše portal Klima101.

Još nismo stigli ni do polovine 2026. godine, a Srbija je u subotu, 16. maja, već ušla u ekološki dug. Drugim rečima, za svega četiri i po meseca, potrošili smo sve resurse koje priroda može da obnovi za godinu dana, pa sada živimo na račun budućih generacija.

Ove procene rezultat su proračuna Mreže za globalni otisak koja prati trenutak „probijanja” raspoloživih biokapaciteta za preko 100 država širom sveta. Pod njima se podrazumevaju resursi koje priroda može da obnovi tokom jedne godine – dakle šume, obradivo zemljište, riblji fond, voda, plodno zemljište i sposobnost ekosistema da apsorbuje zagađenje, posebno CO₂.

Kako se računa datum ekološkog duga?

Jednačina za izračunavanje dana ekološkog duga zasniva se na podacima Ujedinjenih nacija. Najpre se površina raspoloživog biokapaciteta po glavi stanovnika podeli sa ekološkim otiskom prosečnog stanovnika neke zemlje, a merna jedinica i za jedno i za drugo je tzv. globalni hektar. Rezultat se množi sa brojem dana u godini, što u tekućoj godini iznosi 365.

Tako se dobija datum kada naša potrošnja premašuje količinu obnovljivog biokapaciteta. U Srbiji, to je ove godine bio 16. maj. Ovogodišnji datum ekološkog duga nastupio je oko nedelju dana kasnije u odnosu na prošlu godinu kada je naša zemlja dužnik postala već 8. maja. U 2024. resurse smo potrošili 23. maja, što je mesec i po dana pre u odnosu na 2023. godinu (8. jul).

Bez obzira na to što datum ekološkog duga kod nas varira iz godine u godine, gotovo tradicionalno se beleži ranije od svetskog proseka.

Globalni datum ekološkog duga saznaćemo uskoro

Mreža za globalni otisak objavljuje datum ekološkog duga za čitavu planetu na Svetski dan životne sredine, 5. juna. Dok ne saznamo kada će resursi na globalnom nivou biti istrošeni u ovoj, dostupni su nam podaci za ranije godine.

Prošle godine svet je neslavnu titulu ekološkog dužnika zaradio već 24. jula. Iako je to kasnije u poređenju sa Srbijom, ovo je najraniji zabeleženi datum, ali i prvi put da je svet ušao u ekološki dug već tokom jula.

Ali ako se vratimo u 1971. godinu, postaće nam još jasnije koliko se globalna potrošnja resursa ubrzala: tada je svet zakoračio u ekološki dug tek 29. decembra.

Dakle, pre svega nekoliko decenija, Zemlja je imala gotovo pa dovoljno resursa da zadovolji potrebe civilizacije, i pored rastuće proizvodnje.

Ceo tekst možete pročitati na portalu Klima101

Foto: Bertvthul, Pixabay

25. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu u fudbalu?
  • Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit