NAJNOVIJE
Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za...
Alternativnim investicionim fondovima uvode se nova pravila za poslovanje
Japanski astronomi pokrenuli organizaciju posvećenu potrazi za vanzemljskim životom
EPS je najveći pojedinačni akcionar Politike
Da li je za poslovni sajt bolje da bude...
Vrednost nekretnina obara rekorde
Velika smena kapitala: Kako investiraju milenijalci
Grčka suspenduje EES sistem od 1. juna do 30....
EU uvodi limit na keš kupovine, ograničenje do 10.000...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

MAT: Veći BDP, ali veći i deficit budžeta

by bifadmin 10. април 2026.
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prva dva meseca 2026. međugodišnje je uvećan za oko 1,9 odsto, što je za 0,9 procentnih poena bolji rezultat u odnosu na isti period 2025. godine, ali je deficit u budžetu veći za 44,8 milijardi dinara nego u istom periodu 2025, objavljeno je u novom broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Ključni izvor rasta bili su sektori: ostale usluge, građevinarstvo i neto porezi, dok je negativan doprinos potekao od Industrije.
„Industrijska proizvodnja je u februaru 2026. godini neznatno smanjena u odnosu na isti mesec prošle godine, a uzimajući u obzir sve geopolitičke izazove, probleme sa poslovanjem pančevačke rafinerije, te da je februar ove godine u odnosu na februar prošle imao jedan radni dan manje za ovakav rezultat industrije možemo reći i da je korektan“, navedeno je u tekstu Ocena privredne aktivnosti.
U prva dva meseca ove godine, robni izvoz je bio viši 1,6 odsto međugodišnje, a robni uvoz niži 3,5 odsto međugodišnje.
Približno 85 odsto robnog uvoza pokriveno je, kako je navedeno, izvozom, što je osetno bolji rezultat u odnosu na godinu dana ranije (80,7 odsto).
U budžetu Srbije je u prva dva meseca ove godine ostvaren deficit od 70,5 milijardi dinara, što je za 44,8 milijardi dinara veći deficit u odnosu na isti period 2025.
Vrednost prometa robe u trgovini na malo u februaru 2026. bila je za 4,6 odsto realno veća nego u istom mesecu prethodne godine.

U januaru 2026. godine prosečna neto zarada nominalno je međugodišnje uvećana za 10,2 odsto, a realno za 7,6 odsto.

U januaru i februaru 2026. registrovana je mesečna inflacija od 0,3 odsto i 0,5 odsto, te međugodišnja inflacija od 2,4 odsto i 2,5 odsto.
Inflacija se od septembra 2025. godine kreće u okvirima cilja NBS na nivou nižem od tri odsto, što je prevashodno rezultat ograničenja marži u trgovini robom široke potrošnje, koja su prestala da važe od marta 2026. godine.
Srbija je u februaru 2026. imala veću međugodišnju inflaciju od proseka EU. Međugodišnja inflacija je u februaru u Srbiji iznosila 2,5 odsto, a u Evropskoj uniji 2,1, odnosno u evrozoni 1,9 odsto.
Izvor: Beta
Foto: SergeyNivens, Depositphotos
10. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

RZS: U 2025. prosečni mesečni prihodi viši za 11,7 odsto, izdaci viši za 11,8 odsto

by bifadmin 10. април 2026.

U Srbiji su prosečni mesečni prihodi u novcu i naturi po domaćinstvu u 2025. godini iznosili 109.136 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava 109.787 dinara, i u odnosu na prethodnu godinu prosečni mesečni prihodi viši su za 11,7 odsto, dok su izdaci viši za 11,8 odsto nominalno, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi domaćinstava u gradskim naseljima iznosili su 110.805 dinara i viši su za 11,6 odsto nominalno, u odnosu na 2024. godinu.

Kod domaćinstava u ostalim naseljima iznosili su 106.050 dinara i viši su za 12,0 odsto nominalno, u odnosu na 2024. godinu.

Izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava u gradskim naseljima iznosili su 111.331 dinar što je rast od 11,6 odsto nominalno u odnosu na 2024. godinu.

Kod domaćinstava u ostalim naseljima iznosili su 106.906 dinara što je rast od 12,2 odsto nominalno u odnosu na 2024. godinu.

Najveći udeo u prihodima u novcu i u naturi (sva domaćinstva) imaju prihodi iz redovnog radnog odnosa 54,8 odsto, penzije 29,8 odsto, prihodi od poljoprivrede, lova i ribolova 3,8 odsto, naturalna potrošnja 2,4 odsto, prihodi van redovnog radnog odnosa 2,3 odsto, primanja od socijalnog osiguranja 2,3 odsto, dok 4,6 odsto čine prihodi iz ostalih izvora.

Najveći udeo u ličnoj potrošnji domaćinstava (sva domaćinstva) čine izdaci za hranu i bezalkoholna pića 36,6 odsto i za stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva 16,1 odsto.

Slede izdaci za transport 9,0 odsto, za ostale lične predmete i ostale usluge 6,0 odsto, za komunikacije 5,5 odsto, za rekreaciju i kulturu 5,3 odsto, za odeću i obuću 4,7 odsto, za alkoholna pića i duvan 4,4 odsto, za zdravlje 4,0 odsto dok 8,4 odsto čine izdaci za ostale grupe lične potrošnje.
Izvor: Tanjug
Foto: Bif
10. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Danas je Veliki petak, koji su običaji i narodno verovanje

by bifadmin 10. април 2026.

Veliki petak obeležava se u znak sećanja na dan kada je Isus Hrist razapet na krstu na Golgoti. Budući da je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obeležava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a prema tradiciji tog dana se ne rade poslovi u polju i u kući

Na Veliki petak se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovestima. Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, a u nekim krajevima običaj je da se vernici posle celivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom verovanju, prilikom provlačenja se treba pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, i ta želja će biti ispunjena.

Na Veliki petak crkva zapoveda najstroži post bez ribe i ulja.

Ovaj dan u crkvenom kalendaru obeležen je crvenim slovom, pa se tada ne radi ništa od kućnih, niti od poljskih poslova. Žene tog dana ni po koju cenu ne smeju da uzmu iglu u ruke, jer se veruje da će im na rukama izbiti plikovi.

Na Veliki petak se tradicionalno farbaju uskršnja jaja. Prvo obojeno jaje, koje po pravilu treba da bude crvene boje, čuva se do sledećeg Uskrsa i zove se „čuvarkuća“.

„Primi sve što se tog dana nakalemi“

Od pravila da se na Veliki petak ne obavljaju nikakvi poslovi ipak postoje dva izuzetka – veruje se da je ovaj dan najbolji za kalemljenje voća jer se „primi sve što se tog dana nakalemi“, kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i svo zlo iz kuće i domaćinstva.

Veruje se takođe i da na ovaj praznik ne treba jesti koprive i ne pije se vino, jer se smatra da ono predstavlja Isusovu krv.

U nekim delovima Srbije veruje se da će devojke koje na Veliki petak ukradu cveće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk, u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.

Stariji ljudi tog dana gledaju u nebo i kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano očekuje se veliki rod voća.

Izvor: Espreso

Foto: Pixabay

10. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija dm poziva organizacije i pojedince da se priključe inicijativi „Budućnost koja inspiriše“ i prijave svoj društveni angažman

by bifadmin 9. април 2026.

Postoje ideje koje ostaju zapisane na papiru, a postoje i one koje već žive u malim, ali važnim promenama. One inspirišu zajednicu i daju smer budućnosti koju zajedno gradimo. Upravo takvim projektima dodatni podsticaj pruža najnovija inicijativa kompanije dm drogerie markt pod nazivom „Budućnost koja inspiriše“.

Ovom platformom kompanija nastavlja da prepoznaje i podržava projekte koji imaju cilj da unaprede društvo uz aktivno učešće pojedinaca i zajednica. U okviru aktuelnog konkursa, dm poziva udruženja, organizacije i institucije koje podstiču solidarnost, razvoj društva i odgovoran odnos prema prirodi da prijave svoje projekte i predstave ih na platformi dm-buducnostkojainspirise.rs. Najinspirativniji projekti dobiće po završetku konkursa finansijsku podršku u vidu donacije za razvoj.

Pojedinci takođe mogu da prijave svoje društveno angažovanje koje se ogleda u volontiranju, pomaganju zajednici ili iniciranju pozitivnih promena koje inspirišu druge. Važno je napomenuti da lično angažovanje ima za cilj pre svega da motiviše i pokrene zajednicu, te neće konkurisati za finansijsku podršku, koja je namenjena isključivo projektima organizacija.

Ovakav poziv dolazi kao nastavak dugoročnog opredeljenja kompanije dm da aktivno podržava razvoj zajednice. Na konkursima realizovanim od 2023. godine podržano je ukupno 27 projekata širom Srbije, dok je više od 400 ideja dobilo priliku da bude predstavljeno i razmotreno. U tom periodu, donacijama u ukupnoj vrednosti većoj od 28 miliona dinara, kompanija dm je pružila podršku inicijativama koje unapređuju zdravlje, osnažuju zajednice i podstiču održive prakse. Posebna vrednost inicijative „Budućnost koja inspiriše“ ogleda se u tome što prijavljeni projekti treba da uključuju i komponentu aktivnog učešća kroz volonterski angažman.

Iza svih ovih brojeva nalaze se ljudi koji prepoznaju potrebe svoje zajednice i spremni su da delaju. Kompanija dm drogerie markt nastavlja da gradi prostor za ideje koje pokreću društvo, oslanjajući se na iskustva iz prethodnih ciklusa. Nova platforma „Budućnost koja inspiriše“ prirodno nastavlja ovaj niz, stavljajući u fokus projekte koji imaju snagu da okupe ljude i pokrenu dugoročne promene.

O dobitnicima donacija u okviru aktuelne inicijative „Budućnost koja inspiriše“ odlučuje stručni žiri, a pobednički projekti biće proglašeni u septembru 2026

9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Aleksandar Seničić, YUTA: Putovanja nas uče da možemo biti bolji

by bifadmin 9. април 2026.

„U Francuskoj sam viđao sela koja su uređenija od naših gradova. Na takvim putovanjima shvatite da svako mesto može biti lepo ako ga stanovnici vole i unapređuju“, kaže Aleksandar Seničić, koji je ceo svoj profesionalni život posvetio turizmu i ostao mu veran ne samo u najbolja, nego i u najgora vremena za ovu delatnost.

Aleksandar Seničić je zavoleo putovanja još kao dete, dok je upoznavao ljude iz različitih zemalja za vreme boravka u porodičnoj kući na crnogorskom primorju, kao i tokom letovanja sa roditeljima u Grčkoj, Italiji, Hrvatskoj… Odlučio je da svoju ljubav prema putovanjima pretvori u profesiju i studirao je hotelijerstvo, jer je turizam u to vreme bio veoma perspektivna delatnost.

Početkom osamdesetih godina Jugosloveni su mnogo putovali. Preduzeća su gradila odmarališta za svoje radnike na planinama i moru, država je ulagala u gradnju hotela i školovanje turističkih radnika, a turističke agencije su radile veoma ozbiljno. Neke, poput Jugotursa, su imale i sopstvene avione, priča Seničić.

B&F: Prvi posao ste dobili upravo u Jugotursu. Kako je do toga došlo?

Aleksandar Seničić: Otprilike u vreme kada je Jugoturs proglašen najvećim turoperaterom u Evropi, dakle oko 1987. godine, njegov ogranak iz Londona objavio je konkurs za predstavnike agencije na različitim destinacijama i prijavio sam se. Nas hiljadu je prošlo obuku i nakon toga smo dobili posao. Ja sam radio u Ulcinju, što je bio veoma zahtevan ali i zanimljiv posao, koji smo mi, mladi predstavnici, začinili i druženjem u slobodno vreme. Tako sam se zaljubio u turizam. Nakon toga sam položio ispit za turističkog vodiča, prvo za teritoriju Beograda a zatim za celu Jugoslaviju. Kasnije sam počeo da vodim turiste po svetu i među prvima sam se specijalizovao za azijske zemlje, poput Tajlanda.

B&F: Kako je tada izgledao posao turističkog vodiča?

Aleksandar Seničić: Iako ljudi misle da se vodiči uglavnom zabavljaju putujući o tuđem trošku, u pitanju je ozbiljan posao za koji treba imati različita znanja, ne samo o istoriji i umetnosti, već i o zakonima određene države. Dešavalo mi se da se neko od putnika povredi ili čak i premine na putovanju. U tim situacijama morate poznavati procedure države u kojoj se nalazite, recimo da u zemljama koje se rukovode šerijatskim pravom obdukciju nad preminulim ženama vrše samo ženski lekari.

Tada nije moglo sve da se sazna na internetu, kao danas. Kada sam početkom devedesetih organizovao putovanje u Ulan Bator trebalo mi je dva i po meseca da dođem do nekoga ko se bavi turizmom u Mongoliji. Prvo sam išao u mongolsku ambasadu i tražio kontakte koje sam dobio tek posle 15 dana. Potom sam, zbog vremenske razlike, odlazio u tri ujutru u kancelariju da šaljem teleks i danima čekao odgovor. Tako je bilo kada otvarate novu destinaciju. Međutim, kada biste organizovali posete mestima na koje su već vodile naše agencije, onda ste mogli da zamolite nekog kolegu da vam pozajmi svoje beleške.

B&F: Šta izdvaja dobrog turističkog vodiča, bez obzira na društvene okolnosti u kojima radi?

Aleksandar Seničić: Pored upornosti i spremnosti da uči, vodič mora biti elokventan, zanimljiv, snalažljiv… Postoje vodiči koji jednostavno plene, po njima ljudi pamte putovanja. Jedan od najboljih kod nas bio je Dragan Vukić, koji je sada u penziji. On je doktor teologije specijalizovan za Istanbul, u koji je vodio putnike preko agencije Dobročinstvo pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Iako su njegove ture bile skuplje od onih koje su nudile ostale agencije, čim ih Dobročinstvo oglasi u novinama bile bi rasprodate. Znam ljude koji su išli po nekoliko puta na ta putovanja.

B&F: Korona je pokazala drugu stranu turizma, odnosno koliko je on osetljiv na spoljne potrese. Vi ste se sa tim suočili još devedesetih godina. Kako je bilo raditi u vreme kada se raspadala država?

Aleksandar Seničić: To su bile godine sankcija, kada se ređala kriza za krizom. Ipak, ljudi su putovali unutar zemlje jer su državne firme zadržale letovališta u Crnoj Gori i pokušavale bar preko njih da održe kakav-takav socijalni mir. Ako je neko i putovao u inostranstvo, to je najčešće bio Kipar sa kojim smo imali bezvizni režim, pa su se mladi tamo sklanjali od vojske.

No, ja sam se malo pre toga oženio i rešio da se skućim. Sticajem okolnosti, čovek kog sam upoznao na jednom od putovanja ponudio mi je posao u turističkom odeljenju kompanije Jugopetrol. Tako sam od 1990. organizovao putovanja radnika te velike državne firme.

B&F: Koliko se taj posao razlikovao od prethodnih?

Aleksandar Seničić: Nas nekoliko entuzijasta je u okviru Jugopetrola pokrenulo agenciju Follow me, koja je i ostalim građanima nudila aranžmane. Otvorili smo sasvim nova tržišta, poput Turske i Tunisa. Sećam se da sam se smejao dok su mi turistički radnici u Turskoj, čije more ne može da se meri sa Jadranskim, govorili 1995. godine da će njihova zemlja postati jedna od najposećenijih letnjih destinacija. Turska je uspela u tome zahvaljujući dobroj državnoj strategiji, a mi smo u međuvremenu upali u još veće probleme zbog NATO bombardovanja. Naš turizam je počeo da se oporavlja tek posle petog oktobra.

B&F: I Vi ste baš tada odlučili da promenite posao?

Aleksandar Seničić: U Jugopetrolu sam stigao do pozicije zamenika generalnog direktora turističkih operacija i prodaje, međutim pošto sam želeo da razvijam svoje ideje napustio sam firmu 2002. i počeo da se bavim konsultantskim uslugama u turizmu. Jedno vreme sam bio direktor nekoliko turističkih agencija, a onda su me 2012. kolege iz struke pozvale da budem direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA). Prihvatio sam, ali uz uslov da mi daju punu slobodu u realizaciji mojih zamisli.

B&F: Šta je bio Vaš cilj?

Aleksandar Seničić: Želeo sam da promovišem asocijaciju i da joj podignem rejting, u čemu sam – biću neskroman – prilično uspeo. Danas je članstvo u njoj mnogima sinonim za sigurno putovanje. YUTA inače vodi računa i o agencijama i o putnicima, premda je u javnosti poznatija kao posrednik u slučajevima kada turistička agencija na neki način ošteti putnike. Međutim, ni druga strana nije uvek dobronamerna – postoje putnici koji maltene profesionalno ulažu žalbe na rad agencija kako bi dobili deo novca natrag i uložili ga u neko naredno putovanje. Njih već znamo poimence.

B&F: Kolika je tražnja za uslugama agencija u vreme kada svako može sam da organizuje svoje putovanje?

Aleksandar Seničić: Proteklih godina bila je u padu, jer su ljudi želeli da prođu jeftinije putujući u svojoj režiji. Međutim, vremenom su počeli da shvataju da na organizaciju putovanja odlazi mnogo vremena, kao i da je takav način putovanja manje siguran. Sada se na Zapadu polako vraćaju agencijama.

Ali, mogućnost samostalnih putovanja je prilično umanjila zaradu agencija. Devedesetih je njihova provizija dostizala i 30%, a sada se kreće između 7 i 15%. To je najčešće iznos od 50 do 150 evra, kog se dobar deo putnika svesno odriče jer ne želi da troši vreme na zahtevne pretrage, od toga da pronađu odgovarajući smeštaj i usklade ga sa jeftinim letovima, do organizovanja poseta turističkim atrakcijama, pronalaženja dobrih i bezbednih restorana…

B&F: Da li je nelojalna konkurencija opasnija za turističke agencije od Interneta?

Aleksandar Seničić: Granicu Srbije godišnje pređe skoro 5.000 autobusa koji nisu redovne linije, niti su autobusi turističkih agencija. Iza njih uglavnom stoje udruženja građana koja nude povoljna putovanja preko društvenih mreža. Neka od njih samo uzmu novac i nestanu, a neka organizuju putovanja ne poštujući uslove koje moraju poštovati turističke agencije.

Postoje, na primer, udruženja ljubitelja vina kojima je dozvoljeno organizovanje vinskih tura za svoje članove. Te ture vode tako što putnicima na ulasku u autobus dele članske karte. Postoje i planinarska društva koja organizuju izlete za 1.000 dinara. Jednom sam išao na takav izlet i autobus je izgledao kao u filmu „Ko to tamo peva”. Ipak, ima i udruženja koja dobro organizuju putovanja. Problem je što je država spora i nema dovoljno inspektora, pa ne može da odvoji žito od kukolja. Zato sam osmislio sistem provere udruženja koji bi mogla sprovoditi YUTA, ali trenutno nema interesovanja za to.

B&F: A koliko su građani Srbije zainteresovani da otkrivaju nova mesta i da li to zavisi samo od standarda?

Aleksandar Seničić: Naši ljudi iz straha od negativnih iskustava često letuju u istim mestima, pa čak i u istim apartmanima. Tako ne ostavljaju mogućnost da dožive nešto novo. Mnogi od njih zbog blizine uvek idu na sever Grčke. Međutim, samo 200 kilometara od Soluna nalazi se prelepi Pilion, na kom se može naći jeftiniji smeštaj u brdu, a usluga restorana je 30-50% niža od one u mestima pored mora. I Peloponez je lep, kao i predeo kojim se putuje ka ostrvu Evia.

Italija je nešto skuplja od Grčke, ali ima dobru infrastrukturu i viši nivo usluge.

Moji favoriti su mala mesta na putu od Bolonje ka Ankoni, kao i deo obale od Rima ka Napulju. Inače, tamo letovanje ne košta ni blizu onome što ljudi pretpostavljaju kada je u pitanju Italija.

B&F: Albansko primorje je poslednjih godina veoma posećeno. Kakva su Vaša iskustva u toj zemlji?

Aleksandar Seničić: Albanija nam je blizu, izlazi na Jadransko i na Jonsko more i nudi sjajne plaže i hotele po pristojnim cenama. Srpski putnici još uvek zaziru od nje, ali ja mislim da je ta zemlja relativno sigurna ako se u nju ode bez predrasuda i ponaša normalno. Bitno je, međutim, unapred znati gde idete. Turisti se ponekad žale na deo albanske obale koji se proteže od Ade Bojane ka Draču jer je more veoma plitko. Ja nisam od onih koji će dozvoliti da im to pokvari letovanje, ali da jesam, išao bih u deo koji gleda na Krf i ima plaže sa tirkiznom vodom.

B&F: Koje su to destinacije u Evropi na koje naši građani manje idu, a vredelo bi ih „otkriti“?

Aleksandar Seničić: Preporučio bih, na primer, deo Italije od Milana do Torina, kao i Lago di Garda. I u centralnom delu Francuske ima malih mesta iz kojih ćete otići punog srca. Tamo sam viđao sela uređenija od naših gradova.

Na takvim putovanjima shvatite da svako mesto može biti lepo ako ga stanovnici vole i unapređuju. Mi smo često negativni i nesvesni da zajedničkim naporima možemo sebi stvoriti lepše uslove za život. Baš zato su putovanja važna, ona nas uče da možemo biti bolji i da nam može biti bolje.

Marija Dukić

Biznis i finansije 243, mart 2026.

Foto: Privatna arhiva

9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

EU nedelja mogućnosti u Kragujevcu – Lokalni razvoj i zelena tranzicija

by bifadmin 9. април 2026.

EU nedelja mogućnosti po prvi put dolazi u Kragujevac. U sredu, 22. aprila, u hotelu Kragujevac, građani i predstavnici institucija moći će da se upoznaju sa detaljima poziva u oblastima lokalnog razvoja i zelene tranzicije.

EU inicijative pomažu opštinama u unapređenju infrastrukture, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine i ekonomske otpornosti. Rezultat nisu samo čistiji vazduh i pametnije usluge, već snažnije lokalne zajednice sposobne za dugoročni rast.

Ključni govornik biće Pijetro Elisei, urbanista i regionalni planer sa više od 25 godina međunarodnog iskustva u oblasti revitalizacije gradskih prostora, strateškom planiranju i održivom urbanom razvoju. Viši je istraživač i vanredni profesor na Univerzitetu u Rimu Tor Vergata, gde predaje ekonomsku i političku geografiju. Osnivač je kompanije URBASOFIA, konsultantske firme za urbani razvoj specijalizovane za projekte iz fondova EU.

Elisei je verifikovani vodeći ekspert programa URBACT i rukovodio je mrežom S.M.ALL, pružajući podršku evropskim gradovima u razvoju inkluzivnih strategija mobilnosti. Njegovo predavanje fokusiraće se na održivi razvoj u lokalnim zajednicama u Srbiji.

Među predstavljenim programima biće EU INTEGRA, INTERREG programi, EU za Zelenu agendu, Ekoopštine i brojni drugi. Detaljnu agendu dana fokusiranog na Lokalni razvoj i zelenu tranziciju možete pronaći ovde.

Više informacija, detaljnu agendu i prijavni formular možete pronaći na platformi eumogucnosti.rs.

Tokom svih dana, učesnicima će biti dostupna Networking zona. Posetioci će imati priliku da u neformalnoj atmosferi direktno razgovaraju sa predstavnicima svih EU programa dostupnih Srbiji o mogućnostima finansiranja, procesu apliciranja i implementaciji projekata.

Speed Dating zona osmišljena je za kratke, fokusirane razgovore sa predstavnicima odabranih programa, uz mogućnost konkretnog savetovanja i mentorske podrške. Svakog dana od 12 do 15 časova, zainteresovani će saznati kako da pripreme kvalitetne projektne prijave i unaprede svoje ideje. Prijave su obavezne na mejl adresu office@eumogucnosti.rs.

Zahvaljujući podršci Evropske unije i projektu ‘EU za Zelenu agendu’, naučnici poput Draženka Rajkovića i Daliborke Stanković iz Instituta za multidisciplinarna istraživanja, pretvorili su visoku tehnologiju u štit za jednu ugroženu vrstu. U gustim šumama oko Sokobanje, odvija se tiha revolucija u zaštiti prirode. Glavna zvezda je buljina (Bubo bubo), najveća sova Evrope i čuvar naših ekosistema.

Sove buljine više nisu prepuštene slučaju. Uz pomoć GSM/GPRS satelitskih odašiljača, kamera i najsavremenije audio opreme, istraživači prate svaki let i svaki izazov sa kojim se ove ptice suočavaju – od gubitka staništa do opasnih dalekovoda. Zahvaljujući takvoj podršci, naučna saznanja ne ostaju samo u publikacijama, već postaju osnova za konkretne aktivnosti koje doprinose očuvanju biodiverziteta Srbije.

„Projekti Evropske unije su za nas naučnike ključni jer omogućavaju da istraživanja direktno povežemo sa konkretnim merama na terenu, zahvaljujući nabavci savremenih oprema. U praksi to znači da možemo pratiti populacije, identifikovati glavne pretnje, ali i odmah primenjivati mere zaštite“, objašnjava Daliborka, koordinatorka projekta.

Projekat je stoga doprineo prikupljanju podataka o rasprostranjenosti, broju jedinki i korišćenju staništa. Identifikovane su moguće pretnje populaciji buljine na odabranim lokalitetima, pri čemu je lokalna zajednica aktivno bila uključena u monitoring.

„Veoma je važno pratiti pozive EU i koristiti ih, jer mogu doprineti zaštiti biodiverziteta i prirodnog nasleđa Srbije. Oni nam donose pristup savremenim metodama, međunarodnoj i lokalnoj saradnji i osvešćivanju, što je jedini način da nauku pretvorimo u stvarne rezultate koji štite naše prirodno nasleđe“, poručuje Daliborka.

EU nedelja mogućnosti po prvi put je organizovana 2023. godine, i u dosadašnja dva izdanja privukla je na hiljade građana, preduzetnika, kulturnih radnika i brojnih drugih, koji su saznali sve ono što ih zanima na putu do moguće EU podrške ili uopšteno prilika koje pružaju Unija i države članice. Evropska unija je najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji.

9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kroz koje procedure mora proći paušalac koji prekida delatnost

by bifadmin 9. април 2026.
Prilikom prekida obavljanja delatnosti preduzetnici koji su paušalno oporezovani često ne znaju kroz koje sve procedure je neophodno proći da bi se obustavio rad.

Najvažnija obaveza je da se na vreme podnese poreska prijava u posebnom poreskom periodu, čak i kada svi podaci još nisu poznati. U tom slučaju prijava se može podneti sa raspoloživim informacijama, a naknadno dopuniti.

Prema rečima poreskog savetnika Milana Radoševića, obveznik je dužan da podnese početnu (osnovnu) poresku prijavu za utvrđivanje obaveze.

„Ukoliko u trenutku podnošenja nisu poznati svi relevantni podaci, kao što je na primer iznos dobiti, prijava se podnosi sa trenutno dostupnim podacima. Naknadno može da se vrši dopuna ili korekcija prijave, kada svi podaci postanu poznati“, pojašnjava propise naš sagovornik.

Radošević navodi da je u određenim situacijama obveznik dužan da podnese prijavu za poseban poreski period. Ova prijava se odnosi na: početak ili prestanak obavljanja delatnosti, promenu načina oporezivanja, prelazak na drugi režim plaćanja poreza.

„Ako obveznik prekida obavljanje delatnosti, dužan je da podnese prijavu za taj poseban period, međutim, ukoliko odluči da nastavi da plaća porez na dobit takođe mora da podnese odgovarajuću prijavu za nastavak oporezivanja. Nakon toga nadležni organ donosi rešenje kojim utvrđuje poresku obavezu“, navodi poreski savetnik.

Nakon toga nadležni organ donosi rešenje kojim utvrđuje visinu poreza, kao i obaveze za određeni period.

U slučaju nastavka poslovanja, obaveze se utvrđuju u kontinuitetu.

„Ukoliko obveznik ne podnese odgovarajuću prijavu, može izgubiti pravo na određene poreske pogodnosti i ne može pravilno regulisati svoj poreski status“, objašnjava naš sagovornik.

Kada je reč o prestanku obavljanja delatnosti on se može sprovesti na dva osnovna načina – odjavom po sopstvenoj inicijativi ili po sili zakona, kada delatnost prestaje automatski, bez aktivnog učešća obveznika.

„Prvi način je dobrovoljna odjava, koja se sprovodi podnošenjem zahteva za brisanje iz nadležnog registra. Uz ovaj zahtev obavezno se prilaže potvrda Poreske uprave i nadležnog organa jedinice lokalne samouprave da su izmirene sve poreske obaveze. Važno je naglasiti da ova potvrda ne sme biti starija od pet dana u trenutku podnošenja zahteva. Time se obezbeđuje da lice koje prestaje sa radom nema neizmirenih dugovanja prema državi, što je jedan od ključnih uslova za brisanje iz registra“, kaže Radošević.

Drugi način prestanka delatnosti nastupa po sili zakona, odnosno u situacijama kada se delatnost gasi automatski, bez podnošenja posebnog zahteva.

„Delatnost tako prestaje u slučaju smrti preduzetnika ili gubitka poslovne sposobnosti. Takođe, prestanak može nastupiti i istekom roka na koji je delatnost registrovana, ukoliko nije produžena. Jedan od čestih razloga je i dugotrajna blokada računa – ukoliko je račun blokiran duže od tri godine, nadležni organ može pokrenuti postupak brisanja iz registra“, navodi poreski savetnik.

Pored toga, prema rečima Radoševića, prestanak delatnosti može biti posledica pravosnažnih odluka nadležnih organa. To uključuje situacije kada je sudskom ili upravnom odlukom ukinuto rešenje na osnovu kojeg je delatnost registrovana, kao i kada je izrečena mera zabrane obavljanja delatnosti.

U takvim slučajevima dalji rad nije moguć, pa se subjekt briše iz registra.

Izvor: Biznis.rs
Foto: Pixabay
9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održan Uskršnji humanitarni bazar u Triglav osiguranju

by bifadmin 9. април 2026.

Kompanija „Triglav osiguranje” organizovala je i ove godine tradicionalni Uskršnji humanitarni bazar, koji je održan 7. i 8. aprila u holu sedišta kompanije na Novom Beogradu. Dvodnevni događaj okupio je zaposlene i goste koji su imali priliku da, kupovinom unikatnih rukotvorina, podrže rad kreativnih radionica namenjenih mladima sa smetnjama u razvoju.

Tokom bazara predstavljeni su radovi nastali u radionicama dnevnih boravaka koji funkcionišu u okviru Centra za smeštaj i dnevni boravak dece i omladine ometene u razvoju. Posetioci su mogli da razgledaju i izaberu različite dekorativne i upotrebne predmete, kao i prigodne uskršnje poklone, nastale kroz svakodnevni kreativni rad korisnika ovih ustanova.

Prvog dana bazara predstavljeni su radovi korisnika Dnevnog boravka „Šekspirova”, među kojima su se posebno izdvojili unikatni keramički predmeti i dekoracije. Drugog dana događaja posetioci su imali priliku da se upoznaju sa zanimljivim rukotvorinama nastalim u kreativnim radionicama Dnevnog boravka „Sunce”.

Mladi koji borave u ovim ustanovama svakodnevno učestvuju u umetničkim i kreativnim aktivnostima koje podstiču razvoj veština, samostalnost i socijalnu uključenost. Humanitarni bazar bio je prilika da se njihov rad predstavi široj zajednici, ali i da se pruži konkretna podrška daljem radu radionica i programima namenjenim korisnicima.

Veliko interesovanje i odziv zaposlenih dodatno su potvrdili značaj ovakvih inicijativa, koje spajaju humanost, zajedništvo i podršku lokalnoj zajednici.

Kao deo regionalne grupe, „Triglav osiguranje” kontinuirano razvija aktivnosti usmerene ka društveno odgovornom poslovanju i podršci zajednici u kojoj posluje. Kroz različite inicijative, kompanija nastoji da doprinese unapređenju kvaliteta života i pruži podršku projektima koji imaju pozitivan društveni uticaj.

Organizovanjem Uskršnjeg humanitarnog bazara, „Triglav osiguranje” još jednom je potvrdilo opredeljenje da, pored osiguravajućih usluga koje pruža klijentima, aktivno doprinosi i razvoju solidarnosti i humanosti u društvu.

Foto: Triglav osiguranje

9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Bliski Istok: Primirje slabi, cene nafte jačaju

by bifadmin 9. април 2026.

Juče je stupilo na snagu primirje između Irana i SAD koje je trebalo da traje dve nedelje, ali je već svog prvog dana ozbiljno uzdrmano. To je uticalo na ponovni rast cene nafte.

Da podsetimo, juče su tržišta na vest o postizanju primirja reagovala vrlo pozitivno. Cena nafte je u samo jednom danu pala za 15%. Cena gasa u Evropi je smanjena čak za 20%.

Međutim, ovo pojeftinjenje je bilo kratkog daha. Već danas su standardizovani finansijski ugovori kojima se trguje na Interkontinentalnoj berzi (fjučersi) za Brent naftu sa isporukom u junu poskupeli za 2,08 odsto, odnosno na 96,83 dolara, dok su fjučersi za američku sirovu naftu sa isporukom u maju porasli za 2,86 odsto, na 97,27 dolara, prenosi NIN.

Šta se u međuvremenu desilo?

Na rast cene nafte uticalo je nekoliko isprepletanih događaja. Prvi i najznačajniji je to što američki saveznik Izrael tvrdi da se primirje ne odnosi na njega, te nastavlja da napada Liban koji je poslednjih dana podneo najveće žrtve u ovom sukobu imajući u vidu da se broj stradalih u toj zemlji popeo na 1.500.

Zvanični Teheran je više puta upozoravao da neće tolerisati ovakvo ponašanje. Kao odgovor na izraelsko bombardovanje Libana ponovo je ograničio prolaz kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte i zbog kog su njene cene proteklih dana toliko raste. Nagovestio je čak i da bi mogle postojati morske mine u moreuzu, što bi dovelo do znatno većih problema. Ovo međutim nije zvanično potvrđeno pa se, pokeraškim jezikom, može smatrati i blefom u pregovorima. Na kraju je Iran, ispucavši sve argumente vezane za Ormuski moreuz, zapretio agresoru jačim odgovorom, što bi verovatno značilo kršenje primirja.

Iako je prema dogovoru ovaj moreuz trebalo da kontroliše iranska vojska, američka se još nije pomerila a kako kaže Donald Tramp neće se ni pomerati dok Iran ne ispoštuje stvarni sporazum o prekidu vatre.

Inače, za primirje se tvrdi da je još uvek na snazi iako se njegovi glavni akteri ponašaju kao da nije.

Foto: celt.sarmat.gmail.com, Depositphotos

9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Istraživanje: Sedamdeset odsto mladih žena ne zna za skrining raka dojke i ginekoloških maligniteta

by bifadmin 9. април 2026.
Sedamdeset odsto mladih žena ne zna za skrining raka dojke i ginekoloških karcinoma, rečeno je danas na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja „Skrining: tvoj korak ka prevenciji raka dojke i ginekoloških maligniteta“.
Predstavnici struke, javnog zdravlja i civilnog sektora su istakli da prevencija i rano otkrivanje ovih maligniteta je veoma važno te da je saradnja institucija, udruženja i medija ključna za unapređenje prevencije.

„Najveći broj ispitanica je zapravo u onoj kategoriji koja je i primarna za ovu temu, a to je opseg godine od 46 do 60 godina, gde je informisanost i 65,1% ukupnog broja ispitanica upoznato je sa postojanjem organizovanog skrininga. Ono što je primetno, jeste da populacija mlađih ljudi, odnosno mlađih ispitanica, nema dovoljan nivo informisanosti o tome. Čak 71,4% žena uzrasta od 18 do 30 godina nije informisano o ovom programu. Ipak, gotovo sve ispitanice (97,5%) razumeju da skrining podrazumeva preventivne preglede kod osoba bez simptoma“, kazala je Aleksandra Ikonov iz agencije WeCan, koja je sprovela anketu na uzorku od više od 1.100 žena.
Prema dnjenim rečima, Ključni problem nije neznanje već dostupnost i organizacija.

„Čak 78,5% žena iz ciljne grupe nije dobilo poziv za mamografski skrining, iako se 85,5% njih odazove kada poziv stigne. Dodatno, 20,8% ispitanica navodi da u njihovom mestu ne postoji mamograf“, kazala je Ikonov.
Istraživanje o ginekološkoj prevenciji pokazalo je da 59,3% žena uradilo PAPA test u poslednjih godinu dana. Nasuprot tome, 42,1% ispitanica sa patološkim nalazom nikada nije uradilo HPV test. Takođe, više od 77% žena nikada nije razgovaralo sa ginekologom o prevenciji HPV infekcije, dok 92,8% nije dobilo preporuku za vakcinaciju.

„Kao glavne prepreke izdvajaju se logistički problemi, nedostatak termina i finansije (oko 40%), ali i strah, stid i nedovoljna informisanost. Većina ispitanica ističe da bi fleksibilniji termini, uključujući rad vikendom, značajno povećali odziv“, rekla je Ikonov.

Dr Tamara Naumović iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ rekla je da je prošle godine skrining raka dojke sproveden je u 74 doma zdravlja, gde je pregledano više od 55.000 žena, dok je dodatnih skoro 28.000 pregledano putem mobilnih mamografa. Promene koje zahtevaju dalju dijagnostiku otkrivene su kod više od 5.600 žena.

Skrining raka grlića materice realizovan je u 52 doma zdravlja, sa više od 52.000 pregledanih žena, dok je kod oko 3.100 uočena promena koja zahteva dalje praćenje.

Dr Aleksandra Jarić iz Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije prenela je iskustva drugih zemalja i kao primer navela Švedsku gde obuhvat skrininga dostiže i do 90%.

„Prema podacima Globokana, za 2040. godinu projekcija je da će svaka četvrta žena u svetu oboljevati od raka dojke. Prema tome, svesni smo svi kolike su to velike cifre i da mi moramo raditi još posvećenije, još energičnije, još organizovanije“, rekla je dr Jarić.

Vesna Bondžić iz Ženskog centra Milica naglasila je da je saradnja institucija, udruženja i medija ključna za unapređenje prevencije.

„Istraživanje potvrđuje da se žene odazivaju kada dobiju poziv, ali i da je neophodno unaprediti dostupnost pregleda, posebno u manjim sredinama, kao i uvesti kontinuiranu edukaciju od najranijeg uzrasta“, rekla je Bondžić.

Izvor: Danas online
Foto: Pixabay
9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Rekordna godina za reciklažu: više od 900 hiljada limenki prikupljeno u Srbiji inicijativom „Svaka limenka se računa“
  • Rekordni finansijski rezultati za UniCredit u prvom kvartalu 2026.
  • Kompanija Visa imenovala Sergija Martinčuka za višeg potpredsednika i regionalnog menadžera za 17 tržišta
  • Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
  • Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za nju

Архиве

  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit