NAJNOVIJE
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Grand kafa predstavlja nov proizvod – jedna kafa, dva načina pripreme

by bifadmin 13. новембар 2025.

Turska kafa neizostavni je deo razbuđivanja, uživanja i opuštanja. Ona je na našim prostorima omiljena i najpopularnija i navikli smo da se nikad ne menja, ali nas je i Grand kafa navikla da uvek ide korak ispred, i stalno pomera granice. Tako je upravo predstavila Black’n’Easy My Way, jedinstveni proizvod koji omogućava da se turska kafa priprema na dva načina – jednostavnim prelivanjem u šolji ili klasičnim zakuvavanjem u džezvi – uz isti, prepoznatljivo bogat ukus.

Black’n’Easy My Way donosi fleksibilnost da kafu pripremite na svoj način, bez kompromisa u kvalitetu i aromi.

„Zahvaljujući posebnoj recepturi zasnovanoj na najplemenitijim sortama arabike i načinu mlevenja pažljivo prilagođenom ovoj recepturi, tim Grand kafe je stvorio proizvod koji je zadržao kvalitetan, pun ukus, kao i prepoznatljivi miris – bez obzira na način pripreme. To znači da sada možete da birate – hoćete li je napraviti brzo, ’u hodu’, kada ste u žurbi, ili ćete odvojiti nekoliko minuta da uživate u potpunom ritualu kuvanja i laganog ispijanja omiljene šoljice“, rekla je Zorica Đorđević, rukovodilac razvoja u kompaniji Grand kafa.

Black’n’Easy My Way se prilagođava svakom načinu života – bilo da ste u žurbi ili imate vremena za opuštanje – ovaj proizvod vam omogućava da prilagodite pripremu, ali kada su u pitanju kvalitet i ukus – tu nema ustupaka. Aroma koju volite i na koju ste navikli tu je za vas svakog dana, ma koji izbor napravili – prelivanje ili zakuvavanje.

Zaštitno lice nove kafe je Andrija Kuzmanović, popularni glumac koji savršeno oslikava duh ovog proizvoda – moderan, autentičan i svoj. On poručuje: „Bez obzira kako je pripremiš – ukus je uvek PRAVI.“

Za one koji veruju da kafa treba da bude baš onakva kakvu je vole – na svoj način – Black’n’Easy My Way.

13. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Mali broj, veliki uticaj: Koliko ima stranih preduzeća u EU

by bifadmin 13. новембар 2025.

Samo jedan odsto preduzeća koja su u 2023. godini poslovala na tržištu Evropske unije bilo je pod kontrolom stranih vlasnika. Više od polovine – 60 odsto – kontrolisale su matične kompanije ili institucije iz drugih zemalja EU, dok je 40 odsto bilo pod kontrolom kompanija i institucija van država članica EU, objavio je Eurostat.

U Luksemburgu, preduzeća pod stranom kontrolom čine 28 odsto svih preduzeća, što je najveći udeo među zemljama EU.

Sledi Estonija sa 11 odsto.

U svim ostalim zemljama EU, kako navodi Eurostat, preduzeća pod stranom kontrolom predstavljala su pet odsto ili manje svih preduzeća, sa udelima u rasponu od 0,3 odsto u Poljskoj i Italiji do pet odsto u Hrvatskoj.

„Iako je njihov broj mali, doprinos preduzeća pod stranom kontrolom ekonomiji EU u pogledu zaposlenosti i, posebno, dodate vrednosti je značajan“, ističe Eurostat.

Ova preduzeća, prema podacima zvanične evropske statistike, zapošljavaju 16 odsto svih zaposlenih u Evropskoj uniji, i zajedno ostvaruju gotovo četvrtinu ukupne dodate vrednosti u EU ekonomiji, tj. doprinose BDP-u sa 24 odsto.

Među zemljama EU, dodata vrednost preduzeća pod stranom kontrolom bila je najveća u Irskoj (71%), Luksemburgu (61%) i Slovačkoj (50%).

Nasuprot tome, najniži udeo dodate vrednosti zabeležen je u Francuskoj (15%), Italiji (17%) i Grčkoj i Nemačkoj (po 18%).

„Kada je reč o zaposlenim i samozaposlenim licima, preduzeća pod stranom kontrolom činila su 45 odsto radnih mesta u Luksemburgu i 28 odsto u Slovačkoj i Češkoj. Nasuprot tome, ona su obuhvatala 10 odsto radnih mesta ili manje u Grčkoj (8%), Kipru i Italiji (po 10%)“, naveo je Eurostat.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

13. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

Biznis Top 2024/2025

by bifadmin 13. новембар 2025.

Preduzeća u Srbiji suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji proističu iz unutrašnje strukture privrede i njene prevelike zavisnosti od globalnih dešavanja. Sistemske slabosti dovele su do prekomernog oslanjanja na strane investitore koji se sada povlače jer se resursi zbog kojih su došli u Srbiju polako iscrpljuju, dok su domaća privatna ulaganja među najnižima u Evropi. Zato, kada dođe do usporavanja svetske trgovine, pada stranih ulaganja zbog globalnih tenzija ili najava carina, Srbija to odmah oseti. To je glavni rizik za period koji sledi, ocenjuje se u ediciji BIZNIS TOP 2024/25, koju objavljuje Biznis i finansije.

Trendovi

12. KO ĆE SPAŠAVATI BUDŽETE FRANCUSKE I VELIKE BRITANIJE: Između duga i uličnih nemira
Budžetski deficiti Francuske i Velike Britanije postaju neodrživi, pa se postavlja pitanje ko će ih spašavati ukoliko vlasti ne uspiju staviti rastući dug pod kontrolu. U Parizu i Londonu sa zavišću gledaju na Japan čiji je dug dostigao 235 posto BDP-a, ali još nisu propali.

14. AFERA OKO HOLANDSKOG PROIZVOĐAČA ČIPOVA: Žrtva će biti Evropa, a ne Kina
Ekonomski i politički triler oko odluke holandske vlade da po američkom nalogu preuzme od kineskog vlasnika kontrolu nad proizvođačem čipova „Neksperija“, direktna je posledica ekonomskog rata SAD protiv Kine. Holandija je još jednom dokazala da je američki „trojanski konj“ u Evropskoj uniji, a na duži rok žrtva američke politike neće biti Kina, već Nemačka i cela Evropa, upozorava nemački ekonomista Jens Berger.

18. BUDUĆNOST DOMAĆE PRIVREDE: Previše zavisna od svetske vetrometine
Preduzeća u Srbiji suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji proističu iz unutrašnje strukture privrede i njene prevelike zavisnosti od globalnih dešavanja. Sistemske slabosti dovele su do prekomernog oslanjanja na strane investicije, dok su istovremeno domaća privatna ulaganja među najnižima u Evropi. Zato, kada dođe do usporavanja svetske trgovine, pada stranih ulaganja zbog globalnih tenzija ili najava carina, Srbija to odmah oseti. To je glavni rizik za period koji sledi, upozoravaju stručnjaci.

22. POZICIJA SRPSKIH PREDUZETNIKA IZ REGIONALNE PERSPEKTIVE: Istrajni, prilagodljivi i najviše se oslanjaju na sebe
Većina preduzetnika u Srbiji i širem regionu očekuje rast i nastavlja ulaganja u modernizaciju poslovanja uprkos povećanju operativnih i troškova radne snage i riziku od pada tražnje usled geopolitičke nestabilnosti. Pri tome, većina planira finansiranje razvoja iz sopstvenih sredstava, pokazuje EY Preduzetnički barometar za 2025. godinu, koji po prvi put objavljuje rezultate istraživanja u 16 zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. To omogućava jedinstvenu analizu pozicije srpskih preduzetnika u širem regionalnom kontekstu.

26. PRODUKTIVNOST RADA U SRBIJI: Težak rad nije uvek i pametan
U poređenju sa Srbijom, radnici u Evropskoj uniji rade u proseku pet sati kraće, za naknade koje su po satu veće tri do 3,5 puta, ali su zato po času rada produktivniji 4,2 puta. Poljoprivreda EU je produktivnija 8,7 puta, a IT sektor tri puta, u Irskoj čak 12 puta u odnosu na Srbiju. Razlika u zaradama između Srbije i Evropske unije se smanjuje a jaz u produktivnosti povećava, što domaću privredu čini sve nekonkurentnijom. Ključni problem je u načinu na koji se radi, naročito u državi.

28. UTICAJ CBAM NA IZVOZ ČELIKA, ALUMINIJUMA, ĐUBRIVA I CEMENTA: Troškovi će rasti, ali ne dramatično
Usled promene mehanizma za prekogranično usklađivanja cene ugljenika (CBAM) od naredne godine, troškovi izvoza iz Srbije na tržište EU bi do 2030. mogli u proseku da porastu 15-20% za gvožđe i čelik, 10-15% za đubriva, oko 5% za aluminijum i čak 50% za cement jer se ovaj proizvod najmanje izvozi. Ipak, za razliku od energetike, konkurentnost ovih sektora koji snabdevaju domaću privredu strateškim sirovinama neće biti drastično ugrožena, a može se dodatno ublažiti ubrzanim ulaganjima u dekarbonizaciju.

32. OBRAZOVANJE I EKONOMSKA AKTIVNOST DOSELJENIKA IZ INOSTRANSTVA: Poslodavci „sa strane“ obrazovaniji od domaćih
Migranti i povratnici iz inostranstva čine oko 14% ukupnog stanovništva Srbije, pri čemu je migranata dvostruko više od povratnika i u proseku su mnogo mlađi. Iako najviše doseljenih u obe grupe radi za druge, veći je udeo onih koji osnivaju svoje firme ili su preduzetnici u odnosu na ostale stanovnike u našoj zemlji. Doseljeni iz inostranstva čine petinu poslodavaca u domaćoj privredi, među kojima je migranata preko dva puta više nego povratnika. Poslodavci koji su se doselili ili vratili u Srbiju u proseku su obrazovaniji u odnosu na ostale vlasnike firmi, a izuzetak od pravila su visokoobrazovane žene koje su jednako zastupljene na obe strane.

34. SANKCIONISANJE PRIVREDNIH PRESTUPA Muke sa zastarelim zakonom
Pojedine države u regionu ukinule su privredni prestup kao kazneno delo, ali Srbija to nije učinila. O ovoj vrsti kaznenih dela retko se govori u javnosti, uprkos brojnim problemima u pravilnoj primeni propisa koji se zasnivaju na zakonu donetom još u doba SFRJ i činjenici da broj osuda za privredne prestupe nije zanemarljiv, kao ni zaprećene kazne.

38. PREVENTIVNA ULOGA PORESKE UPRAVE: Poreznik kao savetnik
U zemljama sa razvijenim poreskim sistemom postoji institut postizanja dogovora sa poreskom upravom, koji poreskim obveznicima obezbeđuje pravnu sigurnost, a poreskim upravama efikasniju naplatu poreza. Kada bi Poreska uprava u Srbiji aktivnije učestvovala u savetovanju privrednika, to bi omogućilo veći obuhvat kontrole i imalo bolji učinak na transparentnost poslovanja poreskih obveznika nego sprovođenje pojedinačnih kontrola.

40. VEŠTAČKA INTELIGENCIJA I TRANSFORMACIJA PRIVREDE: Revolucija ili zlatna groznica?
AI trenutno najviše doprinosi rastu u sektorima koji zavise od brzih odluka i personalizovanih usluga, ali većina njenih primena i dalje se nalazi u ranoj fazi razvoja. Napredne sisteme trenutno koriste uglavnom najveće kompanije, dok jeftinije alternative za manje firme često nisu dovoljno pouzdane i stvaraju dodatne troškove.

44. POSLOVNA I FINANSIJSKA TRANSFORMACIJA: Pametnije korišćenje vremena, više kreiranja vrednosti
U vremenu kada stagnacija nije opcija, transformacija poslovanja je put ka otpornosti, efikasnosti i održivom rastu. Moderne finansije povezuju informacije, tehnologiju i strategiju, pretvarajući ih u pokretač transformacije.

48. ZAŠTO JE DATA GOVERNANCE VAŽAN ZA SVAKU KOMPANIJU: Da li mi upravljamo podacima, ili podaci upravljaju nama?
U vremenu kada se tržište menja iz dana u dan, Data Governance nije tehnički detalj – to je osnova poslovanja. Kao što ne biste gradili kuću bez temelja, tako ni digitalnu budućnost ne možete graditi bez uređenih podataka.

Sektorske analize privrede

52. Poljoprivreda – tabele
53. PROTIVUREČNE PROGNOZE O OPORAVKU POLJOPRIVREDE: Krajnji rezultati nejasni, ali je jasno da cene rastu
Slabiji rezultati u biljnoj proizvodnji, naročito u ratarstvu, bili su glavni uzrok što je poljoprivreda 2024. završila u minusu. Ove godine, prognoze o tome kakva će biti poljoprivredna sezona bitno se razlikuju. Nasuprot nejasnim krajnjim rezultatima, kristalno je jasno da cene i dalje rastu, a voće obara sve rekorde.

56. Energetika i rudarstvo – tabele
57. NESTABILAN RAST U ENERGETICI I RUDARSTVU: Hidroelektrane podbacile, lignit prebacio
Proizvodnja energije bila je u minusu od avgusta prošle do avgusta ove godine, najviše zbog loše hidrologije, a delom i zbog Rafinerije NIS-a, čija je poslovna aktivnost pala usled sankcija SAD. Proizvodnja u rudarstvu ove godine stabilizovala se na nivou koji je za 5,5% do 6% iznad prošlogodišnjeg proseka. Eksploatacija uglja u avgustu 2025. porasla je međugodišnje za 22,1%, čemu je doprinela veća proizvodnja lignita.

60. Građevinarstvo i građevinski materijali – tabele
61. PAD GRAĐEVINSKIH AKTIVNOSTI: A sada, nizbrdo
Građevinarstvo se od „zidara“ privrednog rasta u Srbiji tokom prethodnog perioda ove godine zaljuljalo, sa prognozama da će upravo pad građevinskih aktivnosti u dobroj meri „kumovati“ skromnom povećanju bruto domaćeg proizvoda. Šta mogu biti neki od ključnih problema u ovom važnom sektoru za domaću privredu, govore i podaci da skoro tri četvrtine građevinskih firmi finansira poslovanje iz sopstvenih izvora, dok među najuspešnijima ubedljivo dominiraju strane kompanije.

64. Prehrambeni proizvodi – tabele
65. PREHRAMBENA INDUSTRIJA IMA MALE ŠANSE ZA RAST 2025: Teško do sirovina, još teže do tržišta
Za razliku od 2024. kada je zabeležila rast proizvodnje, prehrambena industrija je 2025. započela u minusu sa izgledima da blago poboljša rezultate do kraja godine. Tokom prvih šest meseci tekuće godine, proizvođači i dalje ostvaruju suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni, ali se on tanji iz godine u godinu, zbog sve oskudnije sirovinske baze i oštre inostrane konkurencije. Novi proizvod je teško plasirati na tržište, naročito kada domaća firma postane prevelika za male trgovce, a i dalje je premala za velike trgovinske lance.

70. Proizvodnja pića – tabele
71. PROIZVOĐAČI PIĆA DRUGI NAJVEĆI IZVOZNIK U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI: Otrežnjena Srbija
Proizvođači pića su 2024. imali drugi najveći rast izvoza u prehrambenoj industriji i ostvarili su suficit od 277 miliona evra, a veći izvoz od uvoza ova delatnost beleži i u prvih šest meseci 2025. Međutim, gledano prema kategorijama pića, poslovni rezultati se bitno razlikuju, a uočljivo je da na domaćem tržištu posebno raste tražnja za vodom.

74. Trgovina na veliko i malo – tabele
75. TRGOVCI IZMEĐU RASTUĆIH TROŠKOVA I OGRANIČENIH PRIHODA: Što ste zaradili, zaradili ste
Sektor trgovine na veliko i na malo zabeležio je prošle godine rekordnu dobit od 1,9 milijardi evra. Ali, ove godine poslovanje je neizvesnije jer je na snagu stupila uredba koja ograničava marže osnovnih namirnica, za koju trgovci tvrde da ih vodi u gubitak, dok vlast obećava da će time smanjiti inflaciju i zaštititi standard građana. Ekonomisti ocenjuju da će ovakva intervencija države na tržištu imati više negativnih nego pozitivnih rezultata.

80. Farmacija – tabele
81. VREDNOST FARMACEUTSKOG TRŽIŠTA RASTE, ALI NE I ULAGANJA U ISTRAŽIVANJA: A za razvoj – ako nešto ostane
Očekuje se da će vrednost tržišta lekova u Srbiji porasti sa prošlogodišnjih 1,85 milijardi evra na skoro 2,1 milijardu ove godine. Rastu najviše doprinose lekovi koji se izdaju na recept, a najveći potrošači su bolnice, u čijoj nabavci dominiraju citostatici za lečenje raka. Iako domaće farmaceutsko tržište vrednosno raste, proizvodnja pada, spoljnotrgovinski deficit se povećava iz godine u godinu, dok je svega 17% ukupnih ulaganja u 2025. izdvojeno za istraživanja i razvoj.

86. Metalska i elektro industrija – tabele
87. ZA METALSKU I ELEKTROINDUSTRIJU DOLAZE TEŽI DANI: Carine i kvote postavljaju rampu
Proizvodnja u svim delatnostima metalske i elektroindustrije povećana je 2024. godine u odnosu na prethodnu, izuzev u proizvodnji mašina i opreme. Ove godine rezultati će biti lošiji pod pritiskom američkih carina, novih zaštitnih mera EU na uvoz proizvoda od čelika, ali i globalnih dešavanja koja izazivaju nestabilnost tržišta.

90. Motorna vozila – tabele
91. KUDA IDE AUTOINDUSTRIJA SRBIJE: U rikverc
Poslovni prihod domaće autoindustrije porastao je sa 7,2 milijarde evra u 2023. na 8,3 milijarde evra prošle godine, ali se predviđa da će 2025. biti lošija jer ovdašnje firme prvenstveno rade za tržište EU, koje je u padu. Poseban problem je kriza u nemačkoj autoindustriji, donedavno našem glavnom partneru u ovom sektoru. Zbog lošeg poslovanja, veliki evropski proizvođači sve manje ulažu u inovacije i zato dodatno zaostaju za konkurencijom iz Kine, a sve to se preliva i na naše tržište.

96. Guma i plastika – tabele
97. PROIZVOĐAČI GUME I PLASTIKE I DALJE BELEŽE RAST ALI TRAŽE NOVA TRŽIŠTA: Izvoz gume obezbedio suficit celoj grani
Recesija u evropskoj autoindustriji, kao i veće carine SAD, primoraće domaće proizvođače gume i plastike da eventualni manjak probaju da nadoknade na drugim tržištima. U međuvremenu, ta industrija i dalje beleži rast. Za osam meseci 2025. imala je rast od 20,1%, a u prošloj godini bila je veća 16,4% nego 2023. godine.

100. Turizam i ugostiteljstvo – tabele
101. POSLEDICE EKONOMSKE I POLITIČKE KRIZE U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU: Opšta nesigurnost koči poslovanje
Devizni priliv od turizma u Srbiji premašio je 2,8 milijardi evra 2024. godine. Međutim, od januara do avgusta 2025. broj turista je smanjen za 1,9% u odnosu na isti period prošle godine, a broj noćenja za 3,2%. Promet ugostitelja u prvih šest meseci porastao je za 7,6% u odnosu na isti period lane, ali su njihove cene ovog juna bile za 9,2% veće nego prošlog. Istovremeno, YUTA saopštava da je broj putovanja preko turističkih agencija 2025. opao između 5 i 7%, a jedan od najbitnijih razloga za to je opšta nesigurnost u zemlji, kažu upućeni u ovo tržište.

104. Informacione tehnologije – tabele
105. KOLIKO AUTSORSING KOŠTA SRPSKI IT: Fabrika za tuđe ideje
Iako je autsorsing u izvozu IKT usluga doneo Srbiji stabilnost, zaposlenost i milijarde evra, ovakav model istovremeno ograničava njen tehnološki potencijal. Razvoj sopstvenih IT proizvoda mogao bi udvostručiti prihode, ali zahteva ulaganja, strpljenje i spremnost na rizik.

110. Telekomunikacije – tabele
111. OKASNELA MODERNIZACIJA TELEKOMUNIKACIONOG TRŽIŠTA U SRBIJI: Preuzimanje SBB-a i trasiranje puta za 5G mrežu
Globalne telekomunikacione usluge zabeležile su prošle godine rast iznad očekivanja, dok će u 2025. niža inflacija i povećani troškovi poslovanja očito sputati veću potrošnju. Na domaćem tržištu ove godine je kulminirala borba za kontrolu medijskih sadržaja, što je trasiralo put ka okasnelom razvoju 5G mreže.

116. Banke – tabele
117. BANKAMA IDE TOLIKO DOBRO DA SE NI NE TRUDE DA PROŠIRE POSLOVANJE: „Medeni mesec“ ne posustaje
Drugu godinu zaredom bankarski sektor se protegao i po dužini i po širini, ostvarujući rekordne rezultate poslovanja. Ovom učinku doprinele su i dalje povišene kamate, skromna cena depozita i nezajažljivi tarifnici banaka kada su u pitanju naknade i provizije. Ovdašnjim bankama poslednjih godina ide toliko dobro da se i ne trude da diversifikuju poslovanje.

124. Osiguranje – tabele
125. OSIGURAVAČI U PLUSU I OVE GODINE: Raste premija, ali rastu i štete
Tokom prvih šest meseci, ukupna premija društava za osiguranje porasla je 9,8% u odnosu na isti period prošle godine, dostigavši 97,6 milijardi dinara. Rast premije je rezultat većeg broja ugovora, ali i poskupljenja pojedinih polisa i promenjenih uslova osiguranja. Rastu i štete, i to najviše kod motornih osiguranja i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, ali je profitabilnost sektora zadovoljavajuća. U Narodnoj banci Srbije najavljuju da rade na novim propisima za osiguravače.

Osećajna ekonomija

130. PROVODADŽIJE PONOVO U MODI: Prava ljubav ne pita za cenu
Dok ceo svet prebrojava koliko profesija će završiti na otpadu pred najezdom veštačke inteligencije, stare dobre provodadžije su ponovo u modi i posao im odlično ide. Profesionalci koji rade za najbogatije mušterije naplaćuju svoje usluge od 150.000 do 500.000 dolara po klijentu, sa obrazloženjem da je pravu ljubav veoma teško naći i zato je ona investicija a ne trošak. Pored toga, provodadžije se žale da neto platežni samci mogu da budu izuzetno naporni, naročito revizori iz „velike četvorke“ i IT bogatuni.

Vremeplov

134. HAPŠENJA PRIVREDNIKA U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI: Družba je družba, a služba je Služba
Socijalistička Jugoslavija se u više navrata razračunavala sa nepodobnim privrednicima, a najmasovnija hapšenja odigrala su se u prvoj polovini sedamdesetih, kada je pokrenuta borba protiv „tehnomenadžera“. Formirane su „crne liste“ firmi sa kojima ostala domaća preduzeća nisu smela da posluju. Na listi „za odstrel“ bilo je najviše firmi iz Slovenije, Srbije i Hrvatske. Među optuženim privrednicima našli su se i dojučerašnji saradnici Službe državne bezbednosti, koji su postali „moralno nepodobni“ kada je partija politički pročistila i kadrove zadužene za bezbednost.

BIZNIS TOP 2024/25 liste najvećih preduzeća u Srbiji:

138. Po dobiti
142. Po poslovnom prihodu
146. Po okruzima (po dobiti, po poslovnom prihodu)

13. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

BIZNIS TOP 2024/25: Stiže naplata za lošu politiku države

by bifadmin 13. новембар 2025.

Preduzeća u Srbiji suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji proističu iz unutrašnje strukture privrede i njene prevelike zavisnosti od globalnih dešavanja. Sistemske slabosti dovele su do prekomernog oslanjanja na strane investitore koji se sada povlače jer se resursi zbog kojih su došli u Srbiju polako iscrpljuju, dok su domaća privatna ulaganja među najnižima u Evropi.

Zato, kada dođe do usporavanja svetske trgovine, pada stranih ulaganja zbog globalnih tenzija ili najava carina, Srbija to odmah oseti. To je glavni rizik za period koji sledi, ocenjuje se u ediciji BIZNIS TOP 2024/25, koju je objavio ekonomski mesečnik Biznis i finansije.

Privreda u Srbiji je 2024. ostvarila dobit od 866,3 milijarde dinara, za 9% manju nego 2023. godine, a među sto najprofitabilnijih preduzeća prednjačile su trgovinske i građevinske firme. Međutim, kada se bude svodila računica za ovu godinu, mala je verovatnoća da će trgovci ponoviti prošlogodišnji rezultat zbog odluke republičke vlade da ograniči marže na osnovne namirnice. Istovremeno, prognoze za građevinarstvo ukazuju da će upravo drastičan pad aktivnosti u ovoj delatnosti u celoj Srbiji izuzev u Beogradu, u dobroj meri „kumovati“ skromnom povećanju bruto domaćeg proizvoda u 2025. godini.

Nestabilna ekonomska i politička situacija odrazila se na pad tražnje i u većini drugih sektora, a time i na lošije rezultate u tekućoj godini, zaključuje se u godišnjoj ediciji BIZNIS TOP 2024/25 u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.

Godišnja edicija BIZNIS TOP objavljuje rang liste 150 najvećih preduzeća u Srbiji u 2024. godini, prema ostvarenoj dobiti i po poslovnom prihodu, kao i rang liste po okruzima prema ostvarenoj dobiti i poslovnim prihodima, a na osnovu podataka Agencije za privredne registre (APR).

U ediciji BIZNIS TOP 2024/25 objavljene su i najaktuelnije analize o makroekonomskim kretanjima na svetskom i domaćem tržištu, kao i o poslovanju 15 vodećih sektora, mereno njihovim učešćem u BDP-u Srbije.

Težak rad nije uvek i pametan

Država neproduktivno koristi ljudske i materijalne resurse, što primorava srpsku privredu da ulaže sve više truda za sve mršavije rezultate. U poređenju sa Srbijom, radnici u Evropskoj uniji rade u proseku pet sati kraće, ali su zato po času rada produktivniji 4,2 puta. Najveća razlika je u poljoprivredi, koja je u EU čak 8,7 puta produktivnija nego u Srbiji. Najmanje zaostajemo u IT sektoru, ali je produktivnost i u ovoj delatnosti skoro tri puta veća u EU, dok je u zemljama CIE 1,2 puta veća, a u Irskoj čak 12 puta veća nego u Srbiji, pišu Biznis i finansije.

Prosečna naknada po času rada u EU je veća tri do 3,5 puta, ali ta razlika u nadnicama nije toliko velika kao razlika u produktivnosti po satu rada u korist Unije. U Srbiji nisu zadovoljni ni radnici ni poslodavci, jer radnici smatraju da su potplaćeni, a poslodavci da su zaposleni preplaćeni.

Međutim, u problemu je celokupna srpska privreda, jer neopravdano visoki jedinični troškovi rada kod nas u odnosu na zemlje EU dodatno umanjuju konkurentnost domaćih preduzeća, ističe se u ediciji BIZNIS TOP 2024/25.

Poverenje u poslovnu klimu najniže od korone

Istraživanja objavljena u najnovijoj godišnjoj ediciji mesečnika Biznis i finansije pokazuju da je poverenje domaćih privrednika u poslovnu klimu najniže još od 2020. koju je obeležila pandemija, a rezerve u pogledu novih poslova i zapošljavanja najizraženije su u trgovini, industriji i građevinarstvu.

Mada je skoro tri četvrtine vodećih malih i srednjih preduzeća ostvarilo rast poslovnih prihoda u prošloj godini, kod više od petine taj rast je iznosio 11-20%, što u uslovima inflacije upućuje na stagnaciju. Za razliku od prethod- ne godine kada je 39% najuspešnijih preduzetnika ocenilo poslovnu klimu u zemlji kao nepovoljnu, sada 57% njih smatra da ekonomska i politička nestabilnost koče privredni napredak.

Tri četvrtine vodećih malih i srednjih preduzeća razvija poslovanje iz sopstvenih sredstava, pri čemu najveći broj njih ima prihode do milion dolara, a tek nešto više od trećine između milion i 10 miliona dolara, navodi se u ediciji BIZNIS TOP 2024/25.

Domaći privrednici procenjuju da najveću opasnost za finansijsku stabilnost njihovih firmi predstavlja rast opera- tivnih i troškova radne snage. Ipak, poslodavci su primorani da povećavaju plate zbog sve izraženijeg nedostatka odgovarajućih radnika, a prema njihovoj oceni strani radnici kojima poslednjih godina popunjavaju prazna radna mesta nisu jeftini nego jedini dostupni.

Srbija svake godine u proseku ima oko 11.000 više iseljenika nego doseljenika. Migranti i povratnici iz inostranstva čine oko 14% ukupnog stanovništva, a migranata je dvostruko više nego povratnika i u proseku su skoro duplo mlađi. Iako najviše doseljenih u obe grupe radi za druge, veći je udeo onih koji osnivaju svoje firme u odnosu na ostale stanovnike u Srbiji, pišu Biznis i finansije.

Carine guše sektor koji najviše doprinosi izvozu

Preduzeća u Srbiji suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji proističu iz unutrašnje strukture privrede i njene prevelike zavisnosti od globalnih dešavanja, zbog čega većina ključnih sektora beleži lošije rezultate u poređenju sa prethodnom godinom.

Energetika i rudarstvo nemaju stabilan rast u poslednje dve godine. Proizvodnja energije je bila u minusu od av- gusta 2024. do avgusta 2025. godine, najviše zbog loše hidrologije, a delom i zbog Rafinerije NIS-a, čija je poslovna aktivnost pala usled sankcija SAD. S druge strane, zahvaljujući većoj proizvodnji lignita, eksploatacija uglja u avgu- stu 2025. porasla je međugodišnje za više od petine.

Za razliku od 2024. kada je zabeležila rast proizvodnje, prehrambena industrija je 2025. započela u minusu sa iz- gledima da blago poboljša rezultate do kraja godine. Tokom prvih šest meseci proizvođači i dalje ostvaruju suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni, ali se on tanji iz godine u godinu, zbog sve oskudnije sirovinske baze i oštre inostrane konkurencije.

Metalska i elektroindustrija imaju najveći uticaj na ukupan izvoz Srbije sa udelom od skoro 46%, ali nasuprot pret- hodnoj godini kada je izvoz porastao na 13,9 milijardi evra, podaci za ovu godinu su lošiji jer se porudžbine sma- njuju a troškovi rastu. Američke carine i najavljene nove zaštitne mere EU na uvoz proizvoda od čelika ugrožavaju poziciju domaćih firmi u svetskim lancima snabdevanja, pišu Biznis i finansije.

Fabrika za tuđe ideje

Na pad tražnje u metalskoj i elektroindustriji uticali su i poremećaji na evropskom tržištu motornih vozila, koji se prelivaju i kod nas. Poslovni prihod domaće autoindustrije porastao je sa 7,2 milijarde evra u 2023. na 8,3 milijarde evra prošle godine, ali se predviđa da će 2025. biti lošija jer ovdašnje firme prvenstveno rade za tržište EU, a najviše robe van zemlje plasiraju proizvođači kablova za automobile i proizvođači guma.

Proizvođači guma su najzaslužniji za suficit koji i dalje ostvaruje sektor gume i plastike, a koji je prošle godine iznosio 566 miliona evra. Međutim, recesija u evropskoj autoindustriji i američke carine primoravaju domaće proi- zvođače gume i plastike da traže druga tržišta.

Iako je IT sektor među najproduktivnijima, zbog činjenice da Srbija svoje programere uglavnom iznajmljuje stran- cima, ova industrija je takođe preterano zavisna od globalnih dešavanja. Kada bi Srbija proizvodila sopstvena reše- nja za svetsko tržište umesto što služi kao fabrika za tuđe ideje, samo država bi kroz poreze na plate, dobit i PDV potencijalno inkasirala između 1,5 i tri milijarde evra godišnje. To je dva do četiri puta više od 800 miliona evra, koliko IT sektor sada doprinosi republičkom budžetu, ističe se u ediciji BIZNIS TOP 2024/25.

13. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U oktobru međugodišnja inflacija u Srbiji 2,8 odsto

by bifadmin 13. новембар 2025.

Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine iznosila je 2,8 odsto, a mesečna 0,5 odsto.

Ovo je saopštio Republički zavod za statistiku.

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje, kojima se meri inflacija, u oktobru su, u poređenju sa decembrom 2024. godine, povećane u proseku za 2,4 odsto.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u oktobru, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva (4,5 odsto), odeća i obuća (1,2 odsto), restorani i hoteli (0,8 odsto), rekreacija i kultura (0,5 odsto), alkoholna pića i duvan i zdravlje (za po 0,4 odsto) i obrazovanje (0,1 odsto).

Pad cena je zabeležen u grupama hrana i bezalkoholna pića (0,9 odsto), oprema za stan i tekuće održavanje (0,3 odsto) i transport (0,2 odsto).

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

13. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Otkrivamo šta zaposleni žele prema najnovijem istraživanju o benefitima

by bifadmin 13. новембар 2025.

I ove godine, četvrti put zaredom, Osiguranik, Rezilient, Tim Centar i Infostud sproveli su istraživanje “Šta to radi zaposlene”, koje se bavi beneficijama i wellbeing podrškom zaposlenih u Srbiji i predstavlja najveće istraživanje tog tipa kod nas.

Unakrasnim ispitavanjem donosilaca odluka u kompanijama i zaposlenih, dobijamo realnu sliku sa tržišta rada, a u istraživanju je učestvovalo 3111 zaposlenih i čak 759 donosilaca odluka, što ga čini najobimnijim do sada.

S obzirom na to da su podaci usklađeni sa Republičkim zavodom za statistiku prema svim najvažnijim faktorima, rezultati su potpuno reprezentativni za Srbiju.

U nastavku otkrivamo neke od najvažnijih uvida, a link do celog istraživanja, čije preuzimanje je potpuno besplatno, naći ćete na kraju teksta.

Fleksibilnost je na prvom mestu

Zaposleni su i ove godine bili jasni – fleksibilnost ostaje benefit broj jedan.

Tu se pre svega misli na fleksibilno radno vreme, mogućnost rada od kuće i četvorodnevnu radnu nedelju. Na četvrtom mestu, kao najvažniji benefit, zaposleni su istakli dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Interesantno je da je to jedina novčana beneficija sa uzlaznim trendom, a na vrhu želja zaposlenih nalazi se već nekoliko godina zaredom. Zanimljivo je da bi se veliki procenat njih odrekao i nekog drugog benefita, zarad kvalitetnijeg paketa osiguranja.

Nasuprot tome, druge novčane beneficije poput beskamatnih kredita, dobrovoljnog penzijskog fonda i životnog osiguranja su u padu ili stagnaciji u odnosu na 2024. godinu.

Ipak, dobra vest je da ukupan obim beneficija koje kompanije nude u blagom rastu.

Poseban deo istraživanja posvećen je beneficijama za zaposlene roditelje, kojih u Srbiji ima više od milion i po. Dva od tri zaposlena su roditelji – i upravo oni najteže balansiraju između poslovnih i porodičnih obaveza.

Podaci pokazuju da beneficije koje poslodavci nude roditeljima i dalje imaju ograničen domet. Najzastupljeniji su novogodišnji paketići za decu, koje obezbeđuje 77% kompanija. Samo 24% zaposlenih ima dodatne slobodne dane ili finansijsku podršku prilikom rođenja deteta, dok benefiti poput fleksibilnog radnog vremena i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za decu, ostaju privilegija malog broja roditelja.

Sa druge strane, njihove želje govore drugačije – čak 69% zaposlenih roditelja navodi da bi im dodatni slobodni dani bili najznačajniji benefit koji bi im pomogao da lakše usklade posao i porodicu.

Koliko kompanije brinu o zaposlenima?

Čak 19 od 20 zaposlenih u Srbiji prijavilo je neki od problema vezanih za wellbeing, oblast koja obuhvata mentalno i fizičko zdravlje, emocionalnu ravnotežu, profesionalno zadovoljstvo, finansijsku sigurnost i osećaj svrhe.

Na vrhu liste problema koji “muče” zaposlene su stres, nedostatak energije, pad raspoloženja i nedostatak motivacije.

Dve trećine ispitanika kaže da ovakvi problemi direktno utiču na njihov učinak na poslu. Kao najvažniji vid podrške, zaposleni ističu pomoć u kriznim i stresnim životnim situacijama – to podrazumeva da kompanija ima unapred dostupan i osmišljen program koji je dostupan zaposlenom kada mu je najpotrebnije.

Iako je u odnosu na prošlu godinu zabeležen skok od 15 % u programima wellbeing podrške koje pružaju kompanije, to je i dalje nedovoljno da se adresiraju sve potrebe zaposlenih, koji glasno ističu značaj zdravog i podržavajućeg radnog okruženja.

Jedan od pojmova koji je ove godine posebno odjeknuo u istraživanju jeste carewashing – praksa u kojoj kompanije deklarativno promovišu brigu o zaposlenima, dok u stvarnosti ta briga ostaje na nivou slogana. Reč je o površnim, marketinški motivisanim inicijativama koje više služe reputaciji nego stvarnim promenama u organizacionoj kulturi.

Nažalost, čak 69% zaposlenih veruje da njihova kompanija funkcioniše po principu „zaposleni su nam najvažniji – ali ipak nisu“.

Detaljnije uvide o wellbeing trendovima, ali i konkretnim preporukama za kompanije, možete pronaći u izveštaju istraživanja.

Značajni uvidi za sve kompanije i zaposlene

Ako je prošla godina postavila pitanja, ova je donela odgovore – otvorene, iskrene i vredne pažnje svakog zaposlenog, HR-a i donosioca odluke u kompaniji.

Istraživanje „Šta to radi zaposlene“ ne donosi samo statističke podatke. Ono priča o doslednosti i zajedničkoj odgovornosti – o onome što pravi razliku između radnog mesta i mesta gde ljudi zaista žele da rade.

To je poziv poslodavcima da istraju u izgradnji kulture poverenja i podrške, ali i podsetnik zaposlenima da uspeh nije jednosmerna ulica. Jer, kada kompanija brine o ljudima, važno je da i oni to prepoznaju, cene i uzvrate – naročito u kriznim vremenima.

Na ovom linku možete besplatno preuzeti istraživanje i dobiti dublje uvide u tržište rada u Srbiji, trendove koji nas očekuju u 2026. i mnoge druge informacije koje vam mogu pomoći da napravite planove za uspešnu poslovnu godinu.

I ove godine, istraživanje je imalo humanitarni karakter. Podržana je akcija “Avantura do Kine”, fondacije “Za naše heroje”. Za svaku kompaniju učesnicu, kao i svakog zaposlenog koji je popunio anketu, doniran je novac i prikupljeno je ukupno 690.600 RSD za Institut za neonatologiju u Beogradu, kako bi se obezbedili što bolji uslovi za prevremeno rođene bebe

13. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Podrška Kući mogućnosti za osnaživanje mladih iz osetljivih grupa

by bifadmin 12. новембар 2025.

Wiener Städtische osiguranje je danas svečano uručilo donaciju Udruženju Centar Zvezda, namenjenu podršci mladima bez roditeljskog staranja koji su, po navršenju punoletstva, izašli iz sistema institucionalne podrške i započinju samostalan život. Kroz program Kuća mogućnosti, u okviru Centra Zvezda, ovi mladi dobijaju priliku da žive u sigurnom okruženju, razvijaju radne i životne veštine i osposobljavaju se za samostalan život.

Donacija Wiener Städtische osiguranja namenjena je unapređenju uslova života u Kućama mogućnosti u Beogradu, Nišu i Kragujevcu, kao i podršci izgradnji radionice za obradu drveta na seoskom imanju u Melnici, koja će mladim korisnicima programa, koji se opredele za život u ovom selu, omogućiti da steknu praktične veštine i obezbede sopstvene prihode.

„Ova radionica nije samo prostor u kojem nastaju proizvodi, već mesto gde se rađaju nove šanse, gde mladi uče da veruju u sebe i zajednicu koja ih podržava. To je simbol podrške, vere u potencijal pojedinaca i prilika da kroz rad i zajedništvo naši mladi korisnici pronađu svoj put ka samostalnosti. Zahvaljujemo Wiener Städtische osiguranju na poverenju i podršci koja našim mladim štićenicima pruža nadu, motivaciju i osećaj da nisu sami na putu ka samostalnosti“ izjavila je Tatjana Dražilović, osnivačica Udruženja Centar Zvezda.

Pored podrške u poboljšanju uslova za korisnike programa Kuća mogućnosti, donirana sredstva omogućila su završetak radionice za obradu drveta, u kojoj će štićenici Centra Zvezda izrađivati dekorativne i upotrebne predmete, sveće i suvenire i razvijati ideje socijalnog preduzetništva. Program će doprineti njihovoj ekonomskoj samostalnosti i dugoročnom osnaživanju.

„Mladi koji su odrasli u sistemu institucionalne zaštite suočavaju se s izazovima koje mnogi od nas teško mogu da zamisle. Njihova borba za samostalnost tek počinje kada napuste sistem. Upravo zato je naša kompanija prepoznala značaj održivog programa Kuća mogućnosti, koji korisnicima pruža priliku da žive u sigurnom okruženju, razvijaju radne i životne veštine, i stiču samopouzdanje potrebno za samostalan život. Ova podrška je u potpunosti u skladu sa našim opredeljenjem da podržavamo inicijative koje doprinose inkluzivnom društvu“, istakla je Svetlana Smiljanić, članica Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.

Donacija je realizovana iz sredstava fonda Günter Geyer nagrade za društvenu odgovornost, koju dodeljuje Vienna Insurance Group, a koju je Wiener Städtische osiguranje dobilo kao priznanje za dugogodišnji angažman u društveno odgovornim projektima i posvećenu podršku društvu u Srbiji. Odlukom da sredstva iz fonda u iznosu od 20.000 evra usmeri na realizaciju programa koji mladima iz osetljivih grupa pruža priliku za osamostaljivanje i razvoj, kompanija je želela da profesionalno priznanje pretvori u konkretnu podršku zajednici i potvrdi svoju posvećenost inkluziji.

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Vodoinstalaterke u Jordanu: Žene i majstori i mušterije

by bifadmin 12. новембар 2025.

Nestašica vodoinstalatera u svetu postaje dramatična, a pokušaji da se uveća broj žena koje bi se bavile tim zanatom nisu naročito delotvorni zbog društvenih predrasuda. Ako to ne uspeva najrazvijenijim zapadnim zemljama, gde žene jedva prelaze 1% ukupnog broja vodoinstalatera, kako se ovaj zanat „primio“ među Jordankama, koje žive u mnogo konzervativnijem društvu?

Američki sociolog Musa Al Arabi cinično je zaključio da kada bi u jednom danu nestalo 90% sociologa u svetu to bi malo ko primetio, ali kada bi nestala polovina vodoinstalatera – zavladala bi globalna panika. Ona je već na pomolu, jer se procenjuje da će u naredne dve godine Sjedinjenim Državama nedostajati 550.000 vodinstalatera, Velikoj Britaniji 74.000, Francuska se žali da zbog nedostatka ovih zanatlija trpi štetu od tri milijarde evra godišnje, a poslodavci u Srbiji ne mogu da nađu vodoinstalatera čak ni za platu od 2.000 evra mesečno.

Zato države pokušavaju da zavrbuju mlade za ovu profesiju kroz različite programe, ali sudeći po statistici, bez većeg uspeha. Zašto ona nije popularna i pored mogućnosti da se dobro zaradi, objašnjava jedan irski vodoinstalater na društvenoj mreži Reddit. On ističe da je reč o poslu koji je težak, prljav, prašnjav, sa nezdravim isparenjima, a koji mušterije ne poštuju, optužujući vodoinstalatere da su lopovi koji naplaćuju mnogo više nego što njihov rad zaista vredi.

Po njegovom mišljenju, to su istovremeno razlozi zašto ovaj posao nije za žene, iako se u poslednje vreme insistira na tome da se njihovom obukom popune deficitarna zanatska zanimanja. Prema podacima Svetskog saveta za vodoinstalatere (WPC), žene čine svega oko 2% ukupnog broja vodoinstalatera u svetu, pri čemu taj procenat jedva prelazi 1% čak i u najrazvijenijim državama poput SAD i Nemačke, i u proseku imaju za 15% niže zarade nego njihove muške kolege.

Istina, ta razlika je manja nego u mnogim drugim profesijama, ali do zarade treba doći. Zbog ukorenjenih predrasuda da žene nisu sposobne za ovaj posao, imaju teškoća da usavrše taj zanat u praksi jer ih mnoge radionice odbijaju, a još teže se probijaju na samom tržištu.

Doktoriraj na fakultetu da budeš domaćica

Ako su takvi stereotipi i dalje rašireni u zapadnoj kulturi, kako je došlo do toga da se ovaj zanat „primi“ među ženama u Jordanu, gde je podela uloga među polovima znatno konzervativnija? Iako ova bliskoistočna zemlja može da se pohvali velikim brojem obrazovanih žena, usko grlo nastaje prilikom njihovog zapošljavanja. To potvrđuju i izveštaji o društvenom i ekonomskom napretku žena, koje redovno objavljuje Odeljenje za statistiku Kraljevine Jordana.

Podaci iz ove godine pokazuju da u Jordanu živi nešto više od 5,5 miliona žena, što je 47% ukupnog stanovništva. Preko 61% ženske populacije spada u radno sposobnu grupu od 15 do 64 godine. Udeo obrazovanih žena premašio je 93 procenta, skoro tri četvrtine njih ima završenu srednju školu, 55% diplomiranih studenata su žene, a one preovlađuju i među doktorima nauka (56%). Žene čine petinu u jordanskom parlamentu i zauzimaju četvrtinu visokih pozicija u državnim ministarstvima i diplomatiji.

Međutim, statistika je nije toliko „feminizirana“ kada se analizira celokupno tržište rada. Žene u Jordanu čine manje od 15% aktivne radne snage, što znači da kada završe školovanje, većina njih svoju diplomu „okači o klin“ i posveti se poslu koji im je „određen rođenjem“ – da budu supruge, majke i domaćice. One koje se zapošljavaju uglavnom rade u takozvanim ženskim profesijama, najviše u obrazovnim i vaspitnim delatnostima. Iako su svi veći jordanski gradovi puni plakata koji pozivaju devojke da studiraju tehničke fakultete, samo 16% žena radi u tehničkim strukama.

Borba za svaku kap vode

Otkud onda ideja da se Jordanke obučavaju za vodoinstalatere i zarađuju u profesiji koja svuda u svetu opstaje kao jedno od najtvrdokornijih „muških uporišta“? Glavni razlog zašto se jordanska država odlučila za ovakve programe obuke jeste ekonomski, ali prioritet nije bio da se što veći broj žena finansijski osamostali, već rešavanje jednog drugog problema – gubitka vode u distributivnoj mreži.

Jordan je mala, suva zemlja, gde 75% teritorije zauzima pustinja. Svakom stanovniku dostupno je svega oko 150 kubnih metara vode godišnje. Ta količina je manja od polovine zapremine prosečnog bazena, ona čini svega jednu šezdesetinu količine vode dostupne stanovnicima SAD i četvrtinu svetskog proseka.

Ali, razlozi za jordansku krizu sa vodom sežu dalje od puke geografije. Ovaj region decenijama potresaju politički i vojni sukobi, što onemogućava saradnju oko održavanja i unapređenja vodnih resursa. Štaviše, sukobi često izbijaju upravo zbog pristupa vodi, najviše oko reke Jordan. U ovu reku ulivaju se pritoke iz Libana, Sirije, Jordana, Izraela i sa palestinskih teritorija. To je ometalo pokušaje ne samo da se voda podeli, već i da se zaštiti reka, zbog čega su i kvalitet i količina vode naglo opali u poslednjih nekoliko decenija.

Pored toga, ratovi „proizvode“ veliki broj izbeglica. Prema podacima UNHCR-a, trenutno u Jordanu ima više od 760.000 izbeglica iz Sirije, Iraka, Jemena, Sudana i preko 2,4 miliona registrovanih palestinskih izbeglica, što dodatno iscrpljuje ionako oskudne rezerve vode.

Uz sve to, Jordan ima ogromnih problema sa curenjem vode. U nekim oblastima izgubi se i do 76% vode zbog havarija u distributivnoj mreži i učestalih kvarova u samim domaćinstvima. Neke procene kažu da je u pitanju količina koja bi mogla da zadovolji osnovne potrebe za vodom oko 2,6 miliona ljudi, što je četvrtina trenutne populacije u Jordanu.

„Porođajne muke“ na tržištu

Tražeći rešenja kako da umanji gubitak vode, jordanska vlada je odlučila da jedna od mera bude i obuka žena za obavljanje vodoinstalaterskih radova. Zašto?

Pre svega, za razliku od muškaraca koji su po ceo dan na poslu, većina žena najveći deo vremena provodi u obavljanju kućnih obaveza, koristeći vodu za kuvanje, pranje i čišćenje. Usled toga, mnogo pre nego njihovi muževi primećuju da je došlo do kvara sa vodom i gde su problemi nastali. Ali, one ne smeju da prime nijednog muškarca u kuću, pa ni vodoinstalatera, ako nije prisutan njihov suprug. Međutim, ukoliko je vodinstalater žena, popravka može da se obavi odmah, često i pre nego što se odsutni domaćin vrati s posla ili sa službenog puta.

Dakle, što se pre kvar utvrdi i popravi, to će se izgubiti manje vode. Vođeni ovom logikom, nadležni u Jordanu su prve obuke žena za vodoinstalatere počeli da sprovode još 2011. godine, uz teške „porođajne muke“. Sama ideja da se žene bave ovim zanatom naišla je na ogroman otpor u javnosti. Čak se i veliki deo Jordanki pridružio osudama da bi čeprkanje po vodovodu i kanalizaciji predstavljalo poniženje i sramotu ne samo za žene koje bi prihvatile takav posao, već i za njihovu celokupnu rodbinu.

Šegrtovanje kod veteranki

No, jordansko Ministarstvo za vodosnabdevanje i navodnjavanje je bilo uporno da sprovede svoj plan, a finansijsku podršku su ponudile i međunarodne organizacije za razvojnu pomoć. Ipak, presudni momenat je bio kada su svetovne vlasti ubedile imame da dozvole ženama vodinstalaterima da rade u džamijama.

Nakon toga, pored javnih ustanova vodoinstalaterke su počele da angažuju privatne firme a potom i domaćinstva, naročito bogatiji slojevi stanovništva u prestonici Amanu, za svoje vile širom Jordana. Država redovno izveštava javnost o uštedama koje se postižu zahvaljujući ovom programu, a koje su dostigle 40% u ukupnoj potrošnji vode.

Ipak, vodoinstalerke u Jordanu priznaju da je od uštede vode za njih još važnije to što im je ovaj zanat obezbedio finansijsku nezavisnost. Žene vodoinstalateri zarađuju u proseku 500 dolara mesečno, što je znatno iznad minimalca u Jordanu. Tome je doprinelo i njihovo udruživanje u zadruge, kao i spremnost veteranki u ovom poslu da obučavaju buduće vodoinstalaterke.

Zorica Žarković

Biznis & finansije 238, oktobar 2025. 

Foto: photography33, Depositphotos

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Koji svetski brendovi su u 2025. najbrže gubili vrednost?

by bifadmin 12. новембар 2025.

U dosadašnjem delu 2025. godine među brendovima sa najvim padom vrednosti našle su se kafeterije, proizvođači vozila, društvene mreže i logističke kompanije.

Kako piše portal Visual Capitalist, prvi na ovoj neslavnoj listi bio je lanac kafeterija Starbucks, čija je vrednost smanjena za 21,9 milijardi dolara za samo godinu dana. Razlog tome je pad prodaje u postojećim objektima ali i jačanje konkurencije na ključnim tržištima kao što je kinesko. Da podsetimo, na zapadnim tržištima su u to vreme potrošači pozivani na bojkot Starbucksa zbog tvrdnji da on podržava Izrael koje su se munjevitom brzinom proširile društvenim mrežama. Lanac kafeterija je to demantovao ali pozivanje na bojkot je nastavljeno. Ljubitelji kafe su njegove radnje izbegavali i zbog antisindikalne politike Starbucksa u jeku borbe za veća prava radnika u SAD.

Na drugom mestu tabele, odmah iza Starbucksa, nalazi se Tesla, kompanija koju su potrošači ove godine takođe bojkotovali. Kao razlog za to što je Tesla izgubila 15,3 milijardi dolara u vrednosti navodi se rast konkurencije ali i loš imidž u javnosti njenog vlasnika Ilona Maska koji je pogoršan nakon što je radio na smanjenju troškova američke administracije.

Nisu međutim samo američke kompanije gubile vrednost. Na trećem mestu liste je kineska aplikacija WeChat koja je izgubila 8,8 milijardi dolara, a iza nje su japanski konglomerat Mitsui Group (6,9 milijardi) i nemački automobilski gigant Mercedes-Benz (6,4 milijardi).

Slede ih revizorsko-konsultanska kuća EY (5,8 milijardi dolara), kurirska kompanija FedEx (5,6 milijardi), naftni gigant Shell (4,2 milijarde dolara), zdravstvena osiguravajuća kompanija Elevance Health koja je izgubila 4,2 milijarde dolara, te telekomunikacioni brend Spectrum sa gubitkom od 3,1 milijardi.

Vrednost su ubrzano gubile i kompanije koje se bave strimingom, trgovinom i tehnologijom.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: olly18, Depositphotos

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju – Zašto nije svejedno u kom obliku kupujete zlato

by bifadmin 12. новембар 2025.

Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika – nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit je manje čistoće i poreski se tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato maksimalne čistoće i oslobođeno je poreza, što ga čini pristupačnijim i poreski povoljnijim oblikom ulaganja, štednje i zaštite imovine.

Osim toga, ulagači bi trebalo da razmisle i kako će vratiti investiciju, jer stručnjaci upozoravaju da se nakit uvek otkupljuje po značajno nižoj ceni od prodajne, da zavisi od onog ko procenjuje, dok se investiciono zlato kotira na berzi i prodaje po ceni koja se malo razlikuje o trenutne po kojoj se može kutpiti.

Prema rečima poreskog savetnika Aleksandra Vasića, kada je reč o prometu investicionog zlata, njegovu cenu je najviše opterećivao PDV.

„Srbija je 2017. godine izmenila Zakon o PDV-u, pa je od 2018. i kod nas, poput zemalja EU, promet investicionog zlata oslobođen poreza. Promet zlatnog nakita nema nikakva posebna pravila niti povlastice u smislu poreza i carina”, kaže Vasić i dodaje da se investicionim zlatom, smatra zlato u obliku poluga ili pločica kao i zlatni novčići, uz precizno definisane uslove: „Poluge moraju imati čistoću od najmanje 995/1000 (995 hiljaditih delova), a novčići 900/1000, kao i da su iskovani posle 1800. godine. Dodatni uslov je da se uobičajeno prodaju po ceni koja nije viša od 80% vrednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u novčićima”.

Zlatari kažu da je investiciono zlato uvek 24K (99,99% čisto), a da se nakit najčešće izrađuje od legura nižeg stepena čistoće (npr. 14K ili 18K): “Poslednjih godina se primećuje veće interesovanje za investicionim proizvodima, ali je poklanjanje nakita mnogo dublje u našem mentalitetu. Kupci uglavnom ne znaju razliku između investicionog zlata i nakita čija se prodaja, nama zlatarima, više isplati zbog veće marže. Cena otkupa zavisi od finoće zlata. Cirkoni se odbijaju od težine nakita, vade se ili ugrubo procene. Otkupna cena komada nakita barem je dvostruko niža od prodajne.”

Sa druge strane, Georgi Hristov iz kompanije “Tavex zlato i srebro” objašnjava da se za isti iznos, recimo 300 evra, kupovinom investicionog zlata dobija znatno veća količina čistog zlata nego kupovinom nakita.

“Cena nakita zavisi od dizajna, umetničke izrade, brenda i troškova maloprodaje, a u nju je uračunat i PDV. Vrednost investicionog zlata direktno je vezana za svetsko tržište plemenitih metala. Poslednjih godina raste broj naših klijenata jer sve više građana razmišlja o zlatu ne samo kao o ukrasu, već kao o sigurnoj formi očuvanja vrednosti. Investiciono zlato je univerzalno, standardizovano i prepoznatljivo širom sveta, naročito kada potiče iz renomiranih švajcarskih rafinerija poput Valcambi, PAMP ili Argor-Heraeus. Njegova cena prati berzansku cenu zlata, uz malu maržu prodavca – najčešće oko 3% iznad tržišne vrednosti”, kaže Hristov.

Nasleđivanje, prodaja i poklanjanje

Poreski savetnik Aleksandar Vasić dodaje da se sve ostale vrste zlata različitog kvaliteta, osim investicionog, oporezuju kao i bilo koja druga dobra. Sa druge strane, napominje da prodaja investicionog zlata ne dovodi do oprezivanja porezom na kapitalne dobitke u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.

“Takođe ni prihod koji ostvari fizičko lice zbog rasta cene zlata ne oporezuje se porezom na dohodak ukoliko se radi o prodaji sopstvene imovine i ako je sporadično. Kod učestale kupovine i prodaje, neophodno je pak posedovanje dokaza o kupovini investicionog zlata”.

Kada je reč o trgovini, Vasić kaže da u poreskom smislu postoji razlika između fizičkih i pravnih lica: “Ukoliko je prodavac investicionog zlata pravno lice, prihodi koji se ostvare kao razlika između nabavne i prodajne cene predstavljaju prihode od poslovanja, pa su oporezovana porezom na dobit pravnih lica (15%). Danas nije tako redak slučaj da u zlato ulažu i građani i firme. Jedan od glavnih motiva je zaštita vrednosti imovine. Osim toga, i uvoz zlata je oslobođen PDV-a.. Građani koji imaju ideju i plan za kupovinu zlata u inostranstvu, međutim, moraju zatražiti stručna mišljenja za primenu carinskih i deviznih propisa”.

Vasić napominje da je zlato deo imovine koja se može nasleđivati kao i svaka druga imovina. Porez na nasleđe ne plaćaju naslednici prvog naslednog reda (supružnici, deca, roditelji), dok naslednici drugog i trećeg reda plaćaju porez od 1,5 odnosno 2,5 odsto.

Investiciono srebro nije oslobođeno poreza

Dok je investiciono zlato kao monetarni metal oslobođeno PDV-a, investiciono srebro spada u industrijske metale i podleže PDV-u od 20%, jer ga centralne banke više ne drže kao monetarnu rezervu. Georgi Hristov smatra da je razlika u oporezivanju jedan je od glavnih razloga zbog kojih investitori češće biraju zlato nego srebro.

“Prema našem iskustvu, u Srbiji je kada je reč o kupovini investicionih komada, omiljen zlatni dukat Franc Jozef, koji se tradicionalno poklanjao povodom rođenja deteta, venčanja i drugih važnih događaja”, kaže naš sagovornik i dodaje da investitori s manjim sredstvima obično počinju s kovanicama ili lakšim polugama, dok oni koji ulažu veće iznose češće biraju masivnije poluge, koje imaju nižu premiju po gramu.

“Iako neki kupci veruju da su manje poluge lakše za kasniju preprodaju, to je zapravo zabluda, jer svi sertifikovani investicioni proizvodi od zlata, od 1 do 100 g, mogu se podjednako lako prodati u bilo kom trenutku, pod uslovom da su očuvani i u originalnom pakovanju. Važno je bezbedno skladištenje zlata da bi zadržalo punu tržišnu vrednost, kao i odgovarajuća dokumentacija – fiskalni račun i faktura potvrđuju da je zlato kupljeno od ovlašćenog trgovca koji posluje u skladu sa zakonskim propisima.“

Hristov navodi da je najbolje vreme za prodaju zlata, kada postoji stvarna finansijska potreba, kao i da bi trebalo izbegavati prodaju samo zato što je cena porasla.

”Kratkoročne oscilacije su uobičajene, a zlato je namenjeno dugoročnom očuvanju bogatstva, a ne brzom profitu. Investiciono zlato nije špekulativna imovina, već sredstvo za čuvanje vrednosti koje je idealno zadržati što je duže moguće. Tokom perioda visoke inflacije interesovanje za investiciono zlato primetno je raslo, a razlog je što inflacija umanjuje vrednost valuta, dok cena zlata obično raste, pa ono funkcioniše kao sigurno utočište za očuvanje vrednosti imovine. Trenutna tržišna cena zlata iznosi 3.464 evra po unci”.

U NBS dodaju da s obzirom na to da je na ovaj oblik aktive teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, zlato kao klasa aktive, a kao deo ukupnog ulaganja, omogućuje smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija i doprinosi diversifikaciji ukupnih ulaganja. Smatraju takođe da treba imati u vidu da zlato nije kamatonosni oblik aktive i da ga odlikuje velika volatilnost cene (moguća značajna promena cene zlata u oba smera), pa da i to treba razmotriti prilikom donošenja investicionih odluka.

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi
  • UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća
  • Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit