NAJNOVIJE
Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za...
Alternativnim investicionim fondovima uvode se nova pravila za poslovanje
Japanski astronomi pokrenuli organizaciju posvećenu potrazi za vanzemljskim životom
EPS je najveći pojedinačni akcionar Politike
Da li je za poslovni sajt bolje da bude...
Vrednost nekretnina obara rekorde
Velika smena kapitala: Kako investiraju milenijalci
Grčka suspenduje EES sistem od 1. juna do 30....
EU uvodi limit na keš kupovine, ograničenje do 10.000...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Menadžeri imaju bolje živote, ali lošije dane

by bifadmin 9. април 2026.

U najnovijem godišnjem izveštaju o stanju na radnim mestima za 2026. godinu, koji su preneli vodeći poslovni mediji, Gallup razotkriva dubok i uznemirujući paradoks koji definiše vrh modernih korporativnih piramida.

Podaci pokazuju da lideri (definisani kao menadžeri koji upravljaju drugim menadžerima) žive u svojevrsnom emotivnom procepu. Dok se na opštem nivou izjašnjavaju kao ljudi koji „cvetaju” u životu znatno češće nego njihovi zaposleni (43% naspram 32%), njihova svakodnevica obojena je „znatno mračnijim tonovima nego što bi to posmatrač spolja pretpostavio“.

Emotivni teret visokih pozicija

Izveštaj precizno navodi da viši rang na korporativnoj lestvici donosi srazmerno veći nivo negativnih emocija na dnevnom nivou. Lideri su, u poređenju sa zaposlenima na individualnim pozicijama, znatno podložniji stresu (46%), besu (33%), tuzi (34%) i onome što se čini najtežim bremenom savremenog rukovodioca, a to je usamljenost (31%). Ovaj podatak ukazuje na to da moć i viši status dolaze uz visoku cenu mentalne izolacije. Dok su angažovanost na poslu i opšte zadovoljstvo životom kod lidera na višem nivou, njihovi stvarni radni dani su, prema ličnim svedočenjima, iscrpljujući i često lišeni onih jednostavnih trenutaka radosti koje imaju njihovi podređeni.
Zabrinjavajući je i podatak da su lideri danas manje skloni da kažu da su se prethodnog dana smejali ili osetili istinsko uživanje u radu. Ovaj trend opadanja menadžerskog entuzijazma, koji je zabeležio pad od pet procentnih poena u poslednjih godinu dana, govori da pritisak transformacije ubrzan uvođenjem veštačke inteligencije i novom geopolitičkom neizvesnošću, najteže pogađa upravo one koji treba da donose ključne odluke. Lideri se nalaze u poziciji u kojoj moraju da projektuju stabilnost i uspeh, dok se privatno bore sa emocijama koje su sve samo ne stabilne.

Gubitak zajedništva u vrhu

Analitičari ističu da se iza impresivnih titula krije kriza kvaliteta povezanosti.

Dok zaposleni na nižim nivoima češće pronalaze podršku u timu, lideri se suočavaju sa fenomenom „usamljenosti u gomili”. Čak i kada su okruženi kolegama, kvalitet tih odnosa je često narušen imperativom profesionalne distance i takmičarskom prirodom visokog menadžmenta. Usamljenost od 31% nije samo statistika. To je dijagnoza sistema u kojem se uspeh na dugi rok plaća gubitkom bliskosti i radosti u svakodnevnim procesima.

Ljudi su zakoraečili u eru u kojoj „materijalni uspeh i visoka životna procena“ više nisu garant srećnog radnog dana. Gallupov izveštaj za 2026. godinu šalje ovakvu poruku:

Korporativni vrh je postao mesto visokih performansi, ali i duboke emotivne iscrpljenosti. Pitanje koje se postavlja pred upravne odbore nije više samo kako povećati profit, već kako sačuvati ljude koji taj profit kreiraju od sagorevanja u tišini svojih kancelarija.

Izvor: Bonitet
Foto: Hunters-race, Unsplash
9. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pola veka poverenja: Frikom slavi 50. rođendan uz novitete

by bifadmin 8. април 2026.

Retki su brendovi koji su uspeli da postanu nezaobilazan deo svake porodične trpeze, a kompanija Frikom ove godine obeležava upravo takav jubilej – 50 godina postojanja. Decenije iskustva naučile su ovog regionalnog lidera da osluškuje potrebe svojih potrošača, pa se rođendanska godina proslavlja uvođenjem inovacija koje prate savremeni način života.

Dok se trendovi menjaju, ono što u Frikomu ostaje nepromenjeno jeste posvećenost ukusima koji su postali standard u svakoj kuhinji. Pored dobro poznatih klasika bez kojih ne prolazi nijedno porodično okupljanje, poput mešavine za rusku salatu, povrća za supe i čorbe ili jedne od novijih kombinacija začinjenog povrća 4 godišnja doba, asortiman nudi i rešenja koja štede vreme, a zadržavaju visok kvalitet i odličan ukus. Tako su riblji štapići u panadi od pereca ili fileti sa sedam vrsta semenki postali prvi izbor za sve koji žele nutritivno bogat obrok i spreman za svega nekoliko minuta. Takođe, za opuštena večernja druženja sa društvom tu su kukuruzne rolnice sa sirom, kao i slatka varijanta sa jabukom i karamelom, koje su se već izdvojile kao omiljeno posluženje u svakoj prilici.

Budući da potrošači već dugi niz godina biraju i vole Frikom mešavine povrća, kompanija je odlučila da tu tradiciju nagradi novim proizvodima – mešavina graška i šargarepe, kao i povrće za supe i čorbe olakšavaju pripremu kvalitetnih obroka svakog dana, pružajući nove izbore onima koji cene proveren kvalitet.

Frikom već pola veka nije samo ime na pakovanju, već glavni sastojak u svakom domu. Povodom ovog velikog jubileja, kompanija želi da zahvali svim svojim potrošačima na decenijama vernosti i poverenja. Upravo su te zajedničke uspomene za trpezom motivacija da Frikom i u budućnosti ostane veran pratilac generacija porodica širom regiona.

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

PwC Srbija produžava prijave za treći konkurs „ESG Lideri“

by bifadmin 8. април 2026.

Zbog velikog interesovanja, kompanija PwC Srbija produžila je rok prijave za prestižni konkurs „ESG Lideri“, za dodatne dve nedelje, do 30.aprila.

Ovaj konkurs pruža vidljivost organizacijama koje podstiču strateško opredeljenje za održivi razvoj, primenu inovativnih i ekološki prihvatljivih rešenja, kao i kreiranje obrazovnih programa koji doprinose društvenoj i ekonomskoj zelenoj transformaciji.

Učešće na konkursu je besplatno, a konkurs je otvoren za sve organizacije (od mikro, malih i srednjih preduzeća do velikih kompanija i udruženja), kao i za pojedince.

Na konkurs mogu da se prijave projekti koji su ili realizovani u prethodne dve godine ili su planirani za realizaciju u 2026, odnosno 2027. godini.

Takmičenje obuhvata četiri glavne kategorije:

  • Strategija – kompanije sa dugoročnim ESG planovima i implementacijom održivih modela poslovanja.
  • Inovacije – tehnološki, ekološki i društveni projekti koji donose konkretne promene i poboljšanja.
  • Obrazovni program – inicijative koje kroz edukaciju šire svest o ESG principima (otvoreno za udruženja, fondacije i organizacije).
  • Lider u održivom razvoju – pojedinci koji svojim radom i aktivnostima doprinose ESG transformaciji svojih organizacija.

Prijave se vrše putem sajta www.pwc.rs/sr/esg-lideri, a učešće je besplatno. Ocenjivanje će vršiti nezavisni stručni žiri, a pobednici će biti svečano proglašeni krajem maja. Osim priznanja, konkurs nudi i dragocenu priliku za umrežavanje sa vodećim ekspertima iz ESG oblasti.

Da podsetimo, ESG izveštavanje će u 2026. godini postati zakonski uređeno i obaveza za privredne subjekte. Republika Srbija će nastojati da u potpunosti uskladi nacionalno zakonodavstvo sa strogom Direktivom EU o korporativnom izveštavanju o održivosti (CSRD). Ministarstvo finansija je već objavilo Smernice za nefinansijsko izveštavanje, a uveliko se radi na uspostavljanju novog zakonskog okvira, kako bi se privreda pripremila za nadolazeće obaveze.

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Štark proširio portfolio sa novim proizvodom

by bifadmin 8. април 2026.

Štark je predstavio novi proizvod u okviru brenda Prima sa puterom od semena bundeve, čime je dodatno proširio portfolio u segmentu savremenih pečenih slanih grickalica i potvrdio strateški fokus na dalji razvoj ovog brenda. Prima Golica razvijena je kao odgovor na potrebe potrošača za kvalitetnijim, pažljivo osmišljenim i savremenim opcijama za grickanje ili brzu užinu, spajajući prepoznatljiv ukus sa benefitima semenki bundeve i trendovima moderne ishrane.

Novi proizvod plasiran je u trenutku značajnog tehnološkog unapređenja Prima proizvodnje. Pokrenuta je nova modernizovana linija koja duplira proizvodne kapacitete, a zahvaljujući ovim osavremenjivanjem procesa danas je moguće proizvesti 500 kilograma Prima štapića na sat, dok nova oprema na godišnjem nivou može da proizvede više od 3.600 tona. Zajedno sa postojećom linijom, ukupan godišnji kapacitet dostiže oko 7.000 tona Prima štapića, što Prima brendu omogućava veću dostupnost na tržištu. Prima se danas izvozi u 20 država, a proizvodi su već prisutni i na regularnim snack policama pojedinih evropskih zemalja, uključujući Austriju, a sa novim kapacitetima omogućeno je dodatno jačanje brenda i na tržištima Nemačke, Švedske i Švajcarske.

Modernizacija je obuhvatila i unapređenje pakovanja. Nova ambalaža osmišljena je tako da duže čuva svežinu, hrskavost i kvalitet proizvoda, dok standardizovane shelf-ready kutije odgovaraju savremenim logističkim zahtevima domaćih trgovinskih lanaca i evropskog tržišta. Time Prima dodatno jača svoju tržišnu konkurentnost i spremnost za dalju internacionalizaciju.

Važan deo razvoja brenda odnosi se i na sastav proizvoda i održivost. Prima je bila prvi proizvod u Štark portfoliju koji je u potpunosti isključio palmino ulje i zamenio ga repičinim uljem, u skladu sa ESG standardima i savremenim očekivanjima potrošača. Istovremeno, Prima proizvodi imaju Vegan i Halal sertifikate, što dodatno potvrđuje usklađenost sa različitim potrebama potrošača i standardima savremenog tržišta.

Štark nastavlja da razvija svoje brendove u skladu sa savremenim navikama potrošača, uz fokus na kvalitet, inovacije i održiviji pristup proizvodnji. Ovaj pristup vidljiv je i u razvoju drugih prepoznatljivih brendova iz portfolija: Bananica, koja traje još od 1938. godine, danas ostaje jedan od najsnažnijih simbola kompanije, a potpuno automatizovan proces omogućava proizvodnju i do 840 komada u minuti. Uz Bananicu i drugi brendovi prolaze kroz kontinuirana unapređenja, od čokoladnog asortimana, gde se insistira na kvalitetu i originalnim recepturama, do Smokija, koji prati savremene standarde kroz održiviji sastav i razvoj proizvoda usklađen sa sve zahtevnijim potrebama na tržištu.

Foto: Štark

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Flying Tiger Copenhagen dolazi u Srbiju otvaranjem prve radnje u Beogradu

by bifadmin 8. април 2026.

Flying Tiger Copenhagen ulazi na srpsko tržište otvaranjem svoje prve radnje u Beogradu, 8. aprila u BEO Shopping Centru. Ovim otvaranjem nastavlja se širenje danskog retail brenda u regionu Zapadnog Balkana, uz planirano otvaranje više radnji širom zemlje u narednim nedeljama.

Osnovan pre 30 godina u Danskoj, Flying Tiger Copenhagen izrastao je u globalni retail brend sa više od 1.000 prodavnica širom Evrope, Bliskog istoka i Azijsko-pacifičkog regiona. Brend se zasniva na jednostavnoj ideji: bogatiji život ne mora da košta bogatstvo.

Njegov koncept objedinjuje funkcionalan dizajn, pristupačne cene i stalno osvežavan asortiman. Ponuda obuhvata svakodnevne proizvode, poklone i kreativne artikle.

U Flying Tiger Copenhagen-u fokus nije samo na proizvodima, već i na celokupnom iskustvu kupovine. Koncept je osmišljen tako da inspiriše kreativnost, unese radost u svakodnevni život i ponudi zabavno i interaktivno iskustvo kupovine. Novi proizvodi uvode se svakog meseca, podstičući kupce da pri svakoj poseti otkriju nešto novo.

„Veoma nam je drago što otvaramo našu prvu radnju u Srbiji i predstavljamo Flying Tiger Copenhagen kupcima u Beogradu, zajedno sa našim strateškim partnerom, kompanijom Balfin Group. Naša ambicija je da kreiramo retail iskustvo koje je inspirativno, pristupačno i ispunjeno malim iznenađenjima, i radujemo se daljem razvoju na ovom tržištu“, izjavio je Jens Aarup Mikkelsen, Group CEO kompanije Flying Tiger Copenhagen.

Otvaranje u Beogradu deo je šire regionalne strategije širenja, usmerene na uvođenje koncepta brenda na nova tržišta.

„Naš fokus je na daljem širenju prisustva u Srbiji i otvaranju novih radnji u narednom periodu. Želimo da kupcima ponudimo jednostavno i inspirativno iskustvo kupovine, uz nešto novo za otkriti pri svakoj poseti“, dodao je Predrag Đokić, Managing Director kompanije Flying Tiger Copenhagen Serbia.

Sa širokim i stalno promenljivim asortimanom, Flying Tiger Copenhagen namenjen je širokoj publici – od porodica do mladih – kao i svima koji traže male stvari koje svakodnevicu čine lepšom, zabavnijom i šarenijom.

Fotograf: Aleksandar Bubonja

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Kada pravda postane finansijski rizik: Kadija te tuži, kadija te brani

by bifadmin 8. април 2026.

Za prosečnog građanina Srbije odlazak kod advokata predstavlja finansijski rizik, jer pravni spor može ozbiljno da ugrozi kućni budžet. Visoke i netransparentne advokatske tarife, neusklađene sa niskim primanjima građana, čine da svaki sudski postupak predstavlja značajno finansijsko opterećenje i razlog za odustajanje od sudskog postupka.

Advokatske usluge u Srbiji se ne formiraju slobodno na tržištu. Naime, Advokatska komora Srbije kroz obavezujući Tarifnik propisuje minimalne cene po pojedinačnim pravnim radnjama, koje se primenjuju u svim sudskim postupcima i služe kao osnov za odlučivanje o naknadi troškova.

U praksi, advokati ne mogu da naplate uslugu ispod propisane tarife ako žele da im sud prizna trošak i ako žele da izbegnu disciplinsku odgovornost. Iako je formalno dozvoljeno da svoju uslugu naplatite više, prostor za snižavanje cene praktično ne postoji, pa klijenti nemaju realnu pregovaračku poziciju.

Ovakvo uređenje Komora opravdava zaštitom profesije od cenovnog „dampinga“ i očuvanjem kvaliteta usluge, ali sa ekonomskog stanovišta njegov efekat je ograničenje konkurencije cenom i de fakto fiksiranje minimalnih troškova za korisnike.

Posledica je da građani ne mogu da biraju pristupačniju pravnu zaštitu, već se izbor svodi na reputaciju i specijalizaciju, dok cena ostaje unapred određena i neusklađena sa kupovnom moći stanovništva.

Ako advokat za sastavljanje jednog podneska i prisustvo na jednom ročištu naplati ukupno između 25.000 i 40.000 dinara (uzeti su najniži iznosi iz Advokatske tarife sa sajta paragraf.rs), taj iznos već predstavlja oko 29–46% medijalne mesečne plate (85.267 dinara, za septembar 2025, prema Republičkom zavodu za statistiku). Ukoliko postupak uključuje tri ročišta i nekoliko pisanih podnesaka, ukupan trošak vrlo lako prelazi nekoliko mesečnih plata, bez uračunatih sudskih taksi (od 3.000 do 30.000 dinara, u zavisnosti od vrednosti predmeta spora) i eventualnih troškova veštačenja (od 20.000 dinara za jednostavnije slučajeve do preko 100.000 za složenije).

Drugim rečima, jedan prosečan spor može da košta koliko i cela jedna mesečna plata građanina. Ako se postupak razvuče na godinu ili dve, što je u domaćoj sudskoj praksi česta pojava (prema izveštaju Svetske banke za 2024, prosečno trajanje građanskog postupka je 18 meseci), ukupan iznos dostiže vrednost dve ili više mesečnih zarada. Za domaćinstvo koje živi od plate do plate, to više nije običan trošak i može da ugrozi finansijsku stabilnost cele porodice.

Zašto je nemoguće poređenje Srbije i Zapadne Evrope

Advokati u Srbiji se često brane činjenicom da su u poređenju sa tarifama advokata u zemljama Evropske unije, njihove znatno niže! Takav pristup, međutim, zanemaruje ključnu ekonomsku činjenicu: trošak usluge ne određuje nominalna cena, već njen odnos prema dohotku onoga ko je plaća.

U većini zemalja Evropske unije advokatske usluge jesu nominalno skuplje, ali predstavljaju znatno manji teret za građane. Prosečna neto plata u zemljama poput Nemačke ili Holandije kreće se između 3.200 i 3.800 evra mesečno (Eurostat, 2025), a ukupni trošak jednostavnijeg pravnog postupka, na primer radnog spora ili razvoda, može iznositi 2.000 do 5.000 evra, što je na prvi pogled 50–150% mesečne plate. Međutim, većina građana retko plaća pun iznos.

Ključni razlog je široko rasprostranjeno pravno osiguranje (na primer Rechtsschutzversicherung u Nemačkoj), koje košta 150–400 evra godišnje (mesečno 12–35 evra). Ono pokriva 80–100% troškova advokata, sudskih taksi, veštačenja i čak troškova protivne strane u slučaju gubitka spora. Građanin plaća samo premiju i eventualnu franšizu (iznos koji plaća po sporu, odnosno slučaju) od 150–300 evra, ukupno često 400–600 evra, ili manje ako se spor brzo reši. Osim toga, u radnim sporovima medijacija je obavezna i jeftina (do 200 evra ili besplatna), a za građane sa niskim prihodima postoji državna pomoć koja može pokriti ceo iznos troškova advokata i sudskih troškova, ili sindikati plaćaju advokate svojim članovima.

U Srbiji situacija je suštinski drugačija. Kao što je u tekstu već naznačeno, medijalna neto plata u Srbiji je oko 730 evra, a ukupan trošak sličnog postupka od 500 do 800 evra (ukoliko se slučaj reši u samo dva ili tri ročišta) i predstavlja 70–110% mesečnih primanja.

Poseban problem je činjenica da sve sudske troškove kao i troškove advokata građani plaćaju iz svog džepa. Relativni teret na kućni budžet je stoga 3–5 puta veći nego u razvijenim evropskim zemljama. Iako se troškovi formalno nadoknađuju u slučaju dobijenog spora, na povraćaj novca čeka se mesecima, a često i godinama, dok se svi tekući životni troškovi u međuvremenu moraju redovno podmirivati.

Koliko zaista zarađuju advokati u Srbiji

Sistem advokature u Srbiji strukturno je podešen tako da pre svega štiti prihode profesije, a ne pristup pravdi za građane. Kao što je već objašnjeno, advokatske tarife su formalno regulisane, konkurencija cenom je ograničena.

Dodatni paradoks predstavlja činjenica da se značajan deo budućih advokata obrazuje uz podršku države, pre svega kroz budžetska mesta na pravnim fakultetima koja se finansiraju sredstvima poreskih obveznika. Međutim, nakon ulaska u profesiju, advokatske usluge se naplaćuju isključivo po tržišnoj logici i u skladu sa tarifama koje propisuje Advokatska komora, bez sistemske obaveze da se ta javna investicija „vrati“ kroz široku i pristupačnu pravnu zaštitu za građane.

Kada je reč o zaradama advokata, precizna statistika u Srbiji ne postoji. Advokati većinom rade kao samostalni preduzetnici, pa promet advokatskih usluga ne prolazi kroz fiskalne kase, ne postoji javni trag pojedinačnih naplata, država nema uvid u stvarni obim prihoda po predmetu, a javnost ne može da utvrdi koliko su te usluge zaista naplaćene.

Prihodi advokata nisu obuhvaćeni zvaničnim statistikama kao što su prosečne zarade u privredi. Republički zavod za statistiku (RZS) ne izdvaja advokate kao posebnu kategoriju, pa su dostupni podaci ograničeni i indirektni.

Iz prakse se može zaključiti da prihodi advokata značajno variraju u zavisnosti od broja klijenata, vrste i složenosti predmeta, specijalizacije, lokacije i reputacije. Advokati u većim gradovima, u proseku ostvaruju znatno više prihode od kolega u manjim sredinama, dok su razlike između pojedinačnih kancelarija često veće nego u bilo kojoj drugoj profesiji sa regulisanim tarifama.

Nedostatak transparentnih i uporedivih podataka o zaradama dodatno otežava javnu raspravu o tome koliko advokatske usluge zaista koštaju i koliki deo tog troška čine realni prihodi profesije. U takvim okolnostima, sistem u kojem su cene za korisnike jasno definisane, a prihodi pružalaca usluga netransparentni, prirodno izaziva pitanja o ravnoteži između zaštite profesije i javnog interesa.

Pravda je skupa ali (ne)dostižna

U Srbiji advokatske usluge nisu problem zato što su nominalno skuplje nego u Evropi, već zato što su potpuno neusklađene sa primanjima građana i lišene zaštitnih mehanizama koji postoje u razvijenim pravnim sistemima.

Vrlo često, odluka da li pokrenuti spor često se ne donosi na osnovu pravnih argumenata i šanse da se spor dobije, već na osnovu procene da li domaćinstvo može da izdrži višemesečne ili višegodišnje troškove.

U takvom okruženju, cena advokatskih usluga postaje filter koji razdvaja one koji mogu da priušte da se bore za svoja prava od onih koji su primorani da odustanu. Posledica nije samo nepravda koju trpi pojedinac, već i slabljenje poverenja u institucije i normalizacija situacije u kojoj je pravda nedostižna jer je preskupa.

Bez reformi poput uvođenja pravnog osiguranja ili dostupnije besplatne pravne pomoći, ovaj jaz će samo rasti, sa dugoročnim ekonomskim posledicama za celo društvo.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Biznis i finansije 243, mart 2026.

Foto: Tumisu, Pixabay

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

SAD i Iran: Jutro je pametnije od večeri

by bifadmin 8. април 2026.

Američki predsednik je juče najavio maltene smak sveta ali ubrzo se ispostavilo da se tresla gora a rodilo se krhko primirje.

Da podsetimo, Tramp je napisao veoma dramatičan tvit koji je izazvao nelagodu u javnosti. U pitanju je ova objava: “Čitava civilizacija će večeras umreti, nikada se neće vratiti. Ne želim da se to desi, ali verovatno hoće. Međutim, sada kada imamo potpunu i totalnu promenu režima, kojom dominiraju drugačiji, pametniji i manje radikalizovani umovi, možda se može desiti nešto revolucionarno divno, KO ZNA? Saznaćemo večeras, u jednom od najvažnijih trenutaka u dugoj i složenoj istoriji sveta. 47 godina iznude, korupcije i smrti će konačno prestati. Bog blagoslovio veliki narod Irana!”

Nije svejedno kada ovako nešto napiše osoba sa prstom na dugmetu za aktivaciju nuklearnog oružja, čija zemlja je u ratu sa Iranom. Međutim, već smo navikli, može se reći i oguglali, na čitavu plejadu rijaliti političara kojima kao da je posao da prave senzacije za medije umesto da upravljaju državama najbolje što mogu. Dakle, ništa se nije desilo ni Iranu, ni svetu.

Primirje ipak dogovoreno

Naime, samo sat vremena pre isteka dramatičnog ultimatuma kojim je Tramp tražio da se ponovo otvori Ormuski moreuz, SAD i Iran postigle su primirje.

Obe strane pristale su da zaustave direktne napade i dalju eskalaciju sukoba, makar na dve nedelje tokom kojih će njihovi predstavnici pregovarati u Islamabadu o trajnijem miru. Ormunski moreuz će za to vreme biti otvoren za brodove, a njihovu koordinaciju vršiće iranska vojska.

I SAD i Iran proglasile su sporazum o prekidu vatre svojom pobedom u ovom sukobu. S druge strane Izrael je pomenuti sporazum proglasio nevažećim za sebe i Liban, pa je nastavio sa napadima na ovu zemlju.

Pale cene nafte

Tržišta su promptno reagovala na vest o otvaranju moreuza kroz koji prolazi petina svetske nafte. U jednom danu cena nafte je pala za oko 15%, sa 110 dolara po barelu na oko 95. U Evropi je cena gasa pala čak za 20%.

Međutim, stručnjaci ne očekuju da će se energetsko tržište brzo vratiti u normalu. Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, ocenio je da će globalnim energetskim tržištima biti potrebni meseci da se oporave čak i uz otvaranje Ormuskog moreuza.

Foto: nito103, Depositphotos

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

EU nedelja mogućnosti 2026 – Kada lična priča postane inovacija

by bifadmin 8. април 2026.

„Kada imate ideju koja rešava pravi problem i ljude koji stoje iza nje, možete da napravite nešto što zaista menja živote“, poručuje osnivač kompanije NeuroBlast Marko Grujić. 

Za Marka, ideja za startap nije počela u kancelariji već u sopstvenom domu. Kada je njegovoj supruzi Mariji, nakon porođaja 2017. godine, dijagnostikovana multipla skleroza, rehabilitacija je postala deo njihove svakodnevice.

„Marija je govorila da bi želela da smanji zavisnost od odlazaka na kliniku, a ja kao inženjer elektronike, pokušavao sam njene ideje da pretvorim u stvarnost. Ono što je počelo kao porodična potreba, brzo je preraslo u nešto što može pomoći hiljadama drugih. To je bio naš pravi motiv – da niko više ne mora da bira između porodice i terapije“, priseća se Marko.

Upravo tada rodila se ideja – Napraviti uređaj koji bi omogućio ljudima da rehabilitaciju nastave i kod kuće, na jednostavan, motivišući i pristupačan način. Tako je u njihovoj dnevnoj sobi nastao prvi prototip NeuroBlasta.

Veliku podršku na tom putu pružili su programi Evropske unije, konkretno kroz Fond za inovacionu delatnost, čiji je jedan od programa bio Katapult akcelerator.

„Program Katapult nam je bio prekretnica. Nismo dobili samo finansijsku podršku – dobili smo mentore, kontakte i pomoć da uređaj razvijemo u skladu sa svetskim standardima. Zahvaljujući EU mnogo brže smo prešli taj put od ‘ideje u garaži’ do pravog biznis modela“, kaže Marko.

NeuroBlast povezuje terapiju sa video igrama i vizuelnom stimulacijom, čime podstiče korisnike da ponavljaju pokrete oštećenih ekstremiteta kroz igru.

Ako i vi imate ideju za inovativni projekat, EU nedelja mogućnosti je pravi događaj za vas. Prvi dan, koji će se održati u ponedeljak, 20. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, obuhvata teme Biznisa i inovacija. Zainteresovani će čuti stvarne priče korisnika koje pokazuju da evropska saradnja nije apstraktna politika već merljiv napredak. Kroz praktične info sesije, ekspertska izlaganja i direktan dijalog sa predstavnicima programa, privrednici i preduzetnici moći će iz prve ruke da se upoznaju sa različitim prilikama za finansiranje i tehničku podršku, ali i da se povežu sa onima koji imaju slične ideje i ambicije.

 

Agenda dana posvećenog biznisu i inovacijama

Glavni govornik prvog dana biće Auvo Kajkonen, glavni savetnik i vodeći sektorski inženjer u Evropskoj investicionoj banci (EIB), u okviru Odeljenja za inovacije i konkurentnost. Predvodi aktivnosti Banke u oblasti tehnološke procene za Fond Evropskog saveta za inovacije (EIC), pružajući podršku ulaganjima rizičnog kapitala u evropski deep tech sektor. EIC Fond – osnovan 2020. godine sa više od 4 milijarde evra kapitala – predstavlja ključni instrument Evropske komisije za skaliranje disruptivnih inovacija.

Tema njegovog izlaganja biće – Evropski trenutak deep tehnologija. Ova tema osvetljava ulazak Evrope u novu digitalnu eru u kojoj se veštačka inteligencija, deep tehnologije i poverenje razvijaju paralelno, uz velika ulaganja i jasne regulatorne okvire. Razmatra se i novi EU zakon o veštačkoj inteligenciji – sa jedne strane obezbeđuje zaštitu i odgovornost, dok sa druge izaziva zabrinutost inovatora. Tema pruža realan uvid u savremene izazove i mogućnosti, kao i ulogu Srbije u ovom dinamičnom inovacionom okruženju.

Učesnici EU nedelje mogućnosti moće će da saznaju i šta je Stećakland. Ova digitalna platforma koristi modernu tehnologiju kako bi oživela priču o srednjovjekovnim spomenicima – stećcima. Kada stavite VR naočare, ulazite u prostor gde su ovi spomenici prikazani u punoj veličini i visokoj rezoluciji, pa se detalji vide bolje nego na pravom terenu. Glavni cilj je da se ovi dragoceni spomenici, koji su često udaljeni i izloženi propadanju, sačuvaju u digitalnom obliku i postanu dostupni svima. Projekat ne nudi samo naučne činjenice, već priča priču o ljudima, njihovim običajima i simbolima koji su klesani u kamenu pre više stotina godina.

Tokom svih dana, učesnicima će biti dostupna Networking zona. Posetioci će imati priliku da u neformalnoj atmosferi direktno razgovaraju sa predstavnicima svih EU programa dostupnih Srbiji o mogućnostima finansiranja, procesu apliciranja i implementaciji projekata.

Speed Dating zona osmišljena je za kratke, fokusirane razgovore sa predstavnicima odabranih programa, uz mogućnost konkretnog savetovanja i mentorske podrške. Svakog dana od 12 do 15 časova, zainteresovani će saznati kako da pripreme kvalitetne projektne prijave i unaprede svoje ideje. Prijave su obavezne na mejl adresu office@eumogucnosti.rs

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Londonski CapVest i zvanično novi vlasnik Hemofarma

by bifadmin 8. април 2026.

Investiciona firma CapVest Partners LLP iz Londona saopštila je poslednjeg dana marta da je završila preuzimanje većinskog udela u STADA Arzneimittel AG, nemačkoj farmaceutskoj kompaniji specijalizovanoj za proizvode za široku potrošnju, generičke i specijalizovane lekove.

Ovom akvizicijom vršačka farmaceutska kompanija Hemofarm, kao deo STADA Grupe, i zvanično je dobila novog vlasnika.

STADA je kupila privatnu kompaniju Hemofarm 2006. godine, a 2017. sama STADA je prešla u većinsko vlasništvo fondova Bain Capital (SAD) i Cinven (Velika Britanija), koji su kupili oko 63% akcija, vrednih približno 4,1 mlrd EUR, dok je kompanija istovremeno izašla sa berze.

Proces preuzimanja Stade od strane CapVest Partners LLP započelo je potpisivanjem obavezujućeg sporazuma septembra 2025. godine, nakon čega su usledila regulatorna odobrenja.U saopštenju londonskog fonda se navodi da će, nakon snažnih rezultata u 2025. godini, završetak transakcije omogućiti ubrzanje globalnog rasta kompanije STADA i ulaganja u organski razvoj i nove akvizicije, navedeno je u saopštenju.

STADA zapošljava oko 12.000 ljudi širom sveta i u prošloj godini ostvarila je prihode od 4,3 mlrd EUR uz rast od šest odsto, kao i rekordni prilagođeni EBITDA od 961 mil EUR.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Priključak za gas za domaćinstava poskupljuje 25 odsto

by bifadmin 8. април 2026.
Preduzeće „Srbijagas“ je saopštilo da će od 11. aprila priključak za gas za domaćinstva umesto 780 evra koštati 980 evra u dinarskoj protivrednosti.

Naveli su da cena nije menjana pet godina, a da je korekcija usledila zbog značajnog povećanja cena opreme i radova na tržištu, javio je RTS.

Taj trošak je do sada išao na teret preduzeća, ali je u trenutnim uslovima poslovanja i brojnim izazovima na tržištu energenata, korekcija cene priključka bilo jedino i neminovno rešenje, navodi se u saopštenju.

Napomenuto je da je za buduće potrošače i dalje ostavljena mogućnost plaćanja troška priključenja na 36 jednakih mesečnih rata, beskamatno, s tim što iznos PDV-a, koji ulazi u novu cenu od 980 evra, kupac plaća avansno.

Rok za završetak radova na izgradnji tipskog gasnog priključka i dalje je 90 dana od dana plaćanja prve mesečne rate troškova za priključenje.

Odluka stupa na snagu 11. aprila, a primenjuje se 30 dana od objavljivanja.

Izvor: Beta
Foto: Magnascan, Pixabay
8. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Rekordna godina za reciklažu: više od 900 hiljada limenki prikupljeno u Srbiji inicijativom „Svaka limenka se računa“
  • Rekordni finansijski rezultati za UniCredit u prvom kvartalu 2026.
  • Kompanija Visa imenovala Sergija Martinčuka za višeg potpredsednika i regionalnog menadžera za 17 tržišta
  • Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
  • Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za nju

Архиве

  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit