NAJNOVIJE
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Ko ne mora da plati porez na nasledstvo?

by bifadmin 19. септембар 2025.

Kada preminuli ostavi imovinu iza sebe, njegovi naslednici se, pored ostavinske rasprave, suočavaju i sa mogućom poreskom obavezom. U Srbiji postoji jasan zakon koji propisuje ko mora, a ko ne mora da plati porez na nasledstvo.

U većini slučajeva, naslednici imaju zakonsku obavezu da prijave nasleđenu imovinu Poreskoj upravi. Ako to nije učinjeno tokom ostavinske rasprave, obaveza ostaje i mora se ispuniti samostalno. Poreska uprava zatim izdaje rešenje kojim se utvrđuje visina poreza.

Ko ne plaća porez na nasledstvo?

Prema važećem Zakonu o porezima na imovinu, potpuno su oslobođeni poreza:

– Prvi nasledni red: bračni partner, deca i unuci

– Drugi nasledni red: roditelji, braća, sestre i njihova deca ako su najmanje godinu dana pre smrti živeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem

-Humanitarne i državne organizacije

– Oslobađanje u drugom naslednom redu ne važi automatski – mora se dokazati zajedničko domaćinstvo.

Ko plaća porez?

Porez na nasledstvo plaćaju:

– Drugi nasledni red ako nije ispunjen uslov zajedničkog domaćinstva

– Dalji rođaci (npr. tetke, stričevi, ujaci, rođaci trećeg kolena)

– Prijatelji i osobe koje nisu u krvnom srodstvu, ako su imovinu nasledili testamentom

– Pravna lica (npr. firme koje naslede imovinu testamentom)

Koliki je porez?

– Za fizička lica iz drugog naslednog reda: 1,5% od tržišne vrednosti imovine

– Za ostale fizičke i pravne osobe: 2,5% ili više, u zavisnosti od vrednosti imovine i statusa naslednika

– Tržišnu vrednost utvrđuje Poreska uprava na osnovu svoje procene, a ne prema oglašenoj ili ličnoj proceni naslednika.

– Primer nasleđivanja: stan vredan 100.000 evra

– Ako stan naslede deca, unuci ili bračni partner – ne plaća se ništa

– Ako naslede roditelji, braća ili sestre koji nisu živeli s preminulim – plaćaju 1.500 evra (1,5%)

– Ako imovinu nasledi neko ko nije u srodstvu – plaća 2.500 evra (2,5%)

Kada i kako se plaća porez?

Nakon pravosnažnog rešenja o nasleđu koje se dobija na ostavinskoj raspravi, Poreska uprava donosi rešenje o porezu. Rok za prijavu imovine Poreskoj upravi je 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja o nasledstvu – osim ako je postupak već automatski sproveden preko suda.

Može li se zakonito izbeći plaćanje poreza?

Da. Ako ste naslednik iz prvog reda ili ispunjavate uslove iz drugog reda (zajednički život s preminulim najmanje godinu dana), možete biti oslobođeni od poreza. Potrebno je da to dokumentujete – npr. izvodom iz matične knjige, prijavom prebivališta ili drugim dokazima.

Porez na nasledstvo u Srbiji ne mora da bude dodatni trošak za sve. Ako pripadate prvom naslednom redu ili ste iz drugog reda sa ispunjenim uslovima, moguće je potpuno oslobađanje.

Za sve ostale, iznos poreza zavisi od tržišne vrednosti imovine i vašeg naslednog statusa.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

19. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kad poslovanje prevaziđe ograničenja postojećeg ERP sistema: Koji je naredni korak?

by bifadmin 18. септембар 2025.

„Samo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promeniti, a to ste vi sami“ – govorio je Haksli. Isto važi i za kompanije: trenutak kad odluče da preuzmu kontrolu nad sopstvenim razvojem obično počinje preispitivanjem postojećih alata i sistema. Za mnoge firme to znači – ERP.

Ovaj sistem je dugo bio sinonim za red, integraciju i efikasnost. Ali kako poslovanje raste i postaje složenije, a tržište se ubrzano menja, kompanije se suočavaju sa pitanjem: šta kada ERP više ne pruža ono što je nekada bio u stanju? Odgovor je – unapređenje, kako bi sistem zadržao svoju ključnu funkciju i nastavio da podržava rast.

Bez obzira na industriju – maloprodaju, proizvodnju, distribuciju, usluge ili HR – firme se često suočavaju sa sličnim izazovima: podaci su rasuti, manuelni unos podložan greškama, a ključne informacije nedostaju u trenucima kada su najpotrebnije. Tradicionalni ERP sistemi osmišljeni su da obezbede unos, obradu i izveštavanje podataka, ali u eri digitalne transformacije takav pristup više nije dovoljan. Ograničenost na desktop računare, manuelni rad i slaba integracija sa drugim rešenjima stvaraju izolovane baze podataka i otežavaju pravovremeno donošenje odluka.

ERP koji je nekada predstavljao prednost poslovanja danas može postati kočnica. Brze promene na tržištu zahtevaju od organizacija da budu fleksibilne i prilagodljive, a statični, tradicionalni modeli više ne zadovoljavaju potrebe modernog poslovanja.

Kako objašnjava Srđan Budalić, Chief Product Officer u jednoj od vodećih IT i tehnoloških kompanija u regionu M&I Systems Co, u trenutku kad ERP sistem više ne prati kompleksnost poslovanja, kompanije moraju da naprave strateški iskorak – da pređu na fleksibilniju, skalabilniju platformu.

„Upravo fleksibilnost omogućava agilnost u upravljanju resursima, prilagođavanje promenama u zahtevima korisnika i efikasno reagovanje na promenjive okolnosti. Najnoviji trendovi u svetu ERP sistema to omogućavaju jer su doneli inovacije koje dalje unapređuju njihovu važnost, a organizacije moraju da budu u mogućnosti da ih integrišu kako bi efikasno odgovorile na nove poslovne izazove. Tako, na primer, integracija veštačke inteligencije (AI) i mašinskog učenja (ML) omogućava prediktivnu analitiku i donošenje odluka zasnovanih na podacima, dok IoT obezbeđuje potpunu povezanost procesa i uređaja u realnom vremenu. Zahvaljujući ovim inovacijama, ERP više nije samo operativni alat, već strateška platforma koja daje kompanijama konkurentsku prednost“, ističe Budalić.

Takva rešenja o kojim govori Srđan Budalić postoje, a jedno od njih je svakako Beyond 360 ERP koji je razvila M&I Systems Co, članica Seyfor Grupe. Beyond 360 ERP pruža sve što je savremenom biznisu potrebno u procesu digitalizacije. Reč je o jedinstvenoj platformi koja povezuje ERP sa pratećim rešenjima, poput aplikacija za magacinsko poslovanje (WMS), podrške prodaji na terenu (Beyond Salesman) ili Beyond POS sistema. Svi ovi moduli deo su integrisanog ekosistema koji podržava end-to-end procese i omogućava razmenu podataka u realnom vremenu.

„Lepota Beyond 360 ERP leži upravo u njegovoj izuzetnoj fleksibilnosti i prilagodljivosti, bez obzira na industriju, veličinu preduzeća ili tržište – od startapa do velikih sistema, bilo da je reč o proizvodnji, maloprodaji ili sektoru usluga. Na primer, iz aspekta tržišta Beyond 360 ERP dizajniran je tako da se neprimetno prilagodi lokalnim propisima i poslovnim praksama, obezbeđujući da preduzeća mogu da posluju efikasno u različitim regionima, bez gubitka relevantnosti ili usklađenosti. Pored toga, izuzetno je jednostavan za korišćenje i ne zahteva dodatne alate. Sve funkcionalnosti potrebne za efikasno upravljanje svim poslovnim procesima su već tu“, kaže Srđan i dodaje:

„Kad bih morao u što manje reči da ga opišem, rekao bih: „Jedan sistem, bezbroj prednosti“. Upravo je to neophodno savremenim kompanijama koje žele da ostanu agilne u uslovima brzih promena. Jer, najuspešniji su oni koji ne samo da se brzo menjaju, već koji istinski razumeju tržište na kom posluju i prilagođavaju svoje strategije u skladu sa tim. Da bi se postigao održiv rast, neophodno je kontinuirano inovirati i prilagođavati, a to je ono što pravi ERP sistemi omogućavaju – da kompanije uvek budu korak ispred“.

O tome da Beyond 360 ERP omogućuje evidenciju, bolju kontrolu, brže donošenje odluka i podršku strateškom rastu najbolje pokazuju primeri iz prakse. Jedan od takvih primera je Metalfer, vodeća kompanija u industriji čelika i distribuciji metalnih proizvoda, sa složenim prodajnim procesima i širokom mrežom klijenata.

Naime, zbog sve veće kompleksnosti poslovanja, odlučili su se za implementaciju ERP sistema Beyond 360 za veleprodaju i distribuciju, uz partnerstvo sa M&I Systems Co iz Seyfor Grupe. Na ovaj način, Metalfer je postigao višestruke koristi čime su stekli dodatnu konkurentsku prednost u odnosu na tržište. Rezultati su bili jasno merljivi: 60% preciznije praćenje i optimizacija proizvodnih procesa, 50% optimizovanih i automatizovanih poslovnih tokova unutar jedinstvene platforme, 80% ubrzani procesi prodaje, 20% efikasnije upravljanje ljudskim resursima i 50% brži obračun zarada. Ukupni efekat? Veća preciznost, brži tok informacija i bolje donošenje odluka što je, u industriji gde marže zavise od operativne efikasnosti, ogroman iskorak.

„Posebno značajan korak bila je potpuna digitalizacija procesa otpreme robe kroz aplikaciju Beyond Terminal, kao i integracija sa MES sistemom za upravljanje proizvodnjom. Na taj način, u ERP su integrisane sve ključne informacije u realnom vremenu – od potrebnih sirovina do utrošenih resursa – što donosi dodatnu preciznost i kontrolu“, objašnjava Budalić.

Bilo da je reč o maloprodaji, gde ERP postaje osnova za kontrolu, rast i omnichannel operacije; trgovini i distribuciji gde donosi brzinu, preciznost i transparentnost; ljudskim resursima gde je kičma modernog HR-a u rastućim kompanijama; prehrambenoj industriji gde pomaže u usklađivanju kvaliteta, regulative i logistike; ili sektoru usluga gde povezuje timove, projekte i klijente u jednu celinu – uvođenje ERP sistema je strateški potez. On firmi daje ono što joj najviše treba kad raste: red, jasnoću i mogućnost da skalira.

 

 

 

 

 

 

 

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Srbija prva u Evropi po kršenju medijskih sloboda

by bifadmin 18. септембар 2025.

Srbija se u prvoj polovini 2025. našla na prvom mestu neslavne liste kršenja medijskih sloboda u Evropi, objavila je platforma Media Freedom Rapid Response (MFRR).

Monitoring je rađen između januara i juna ove godine i obuhvatio je 35 zemlje Starog kontinenta. U njima je zabeleženo 709 kršenja medijskih sloboda od kojih je čak 96 počinjeno u Srbiji, što je dramatičan rast imajući u vidu da je u celoj prošloj godini zabeleženo 84 kršenja medijskih sloboda, a u 2023. godini 49.

Iza nas na listi su se našle Turska sa 64 kršenja, Ukrajina sa 62 i Nemačka sa 57.

Zašto su naši novinari najugroženiji na Starom kontinentu?

MFRR u svom izveštaju Srbiju navodi kao trenutno najproblematičniju zemlju u Evropi i pojašnjava da je pritisak na novinare vrtoglavo porastao tokom protesta protiv korupcije zbog koje je nastradalo 16 ljudi novinari.

U prvoj polovini ove godine u našoj zemlji su mapirani napadi na 199 medijska entiteta i osoba koje rade u medijima. Zabeleženo je 19 fizičkih napada na novinare, 19 napada na medijsku imovinu kao što je radna oprema poput kamera, 57 slučajeva verbalnih delikata poput pretnji, zastrašivanja, sajber zlostavljanja i vođenja kampanja protiv zaposlenih u medijima, 25 incidenata koji uključuju ometanje pri obavljanju novinarskog posla i osam sudskih postupaka.

Sumirajući sve izazove sa kojima su se naši novinari suočavali MFRR navodi da su protiv pojedinih novinara u Srbiji vođene prljave kampanje u javnosti, da su neki od njih bili napadani prilikom izveštavanja sa demonstracija, neki su trpeli velike pritiske od strane uredništva, a bilo je i onih koji su dobijali neopravdane otkaze.

Odnos države prema medijskim radnicima

Pomenuta platforma je izrazila posebnu zabrinutost zbog verbalnih napada državnih zvaničnika na novinare, kao i zbog nezakonitog ponašanja onih kojima je sprovođenje zakona u opisu posla. Kako stoji u izveštaju, bezbednosni sektor je “sa neaktivnosti prešao u direktnu konfrotaciju sa novinarima koji prate proteste”. Drugim rečima, policija i bezbednosne službe su učestvovale u 12 incidenata vezanih za kršenje medijskih sloboda koji su pogodili tridesetak novinara, od čega je njih devetoro pretrpelo fizičke napade. Posebno je zabrinjavajuće, piše MFRR, što većina ovih slučajeva nije istražena.

Medijske radnike u Srbiji dodatno ugrožava postojanje ozbiljnih indicija da ih bezbednosne službe nadziru, kao i indicija da su neke njihove kolege otpuštane zato što nisu želele da se autocenzurišu.

U ovom dokumentu se pominje i nezakonit izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji bi trebalo da osigurava medijski pluralizam i nezavisnost medija, dakle jedan od bitnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji. No, čini se da EU ili nije mnogo zabrinuta što ne ispunjavamo uslove za članstvo ili možda nije ni uverena da ćemo ih ikada ispuniti.

Celokupan izveštaj možete pročitati na ovom linku.

Foto: bwbstudio, Depositphotos

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

FED oborio referentnu kamatnu stopu

by bifadmin 18. септембар 2025.

Američke federalne rezerve (FED) smanjile su referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, međutim reakcija berzi je bila različita.

Prema novoj odluci FED-a kamatne stope u SAD će se kretati između 4 i 4,25%, bar do sledećeg smanjenja referentne kamate, kojih će prema najavama američke centralne banke biti još u ovoj godini.

Na konferenciji za medije predstavnici FED-a saopštili su da je razlog snižavanja kamata činjenica da je američka ekonomija sada “umerena”, dodavši da treba i nadalje biti oprezan jer zaposlenost raste sporo a inflacija je povišena.Tačnije, indeks potrošačkih cena porastao je nedavno za 2,9% na godišnjem nivou, što je najveći skok od januara. Očekuje se da će cene i ubuduće rasti zbog carina koje je Tramp uvodio cele prošle godine.

Tokom konferencije za novinare, predsednik FED-a Džerom Pauel ovaj potez naveo je kao meru predostrožnosti, odnosno način za bolje upravljanje rizicima. Dodao je da je „slika rizika“drugačija nego ranije, i da se pretnje sada više odnose na hlađenje tržišta rada nego isključivo na inflaciju.

Ako se ove diplomatski sročene objave čitaju između redova može se učiniti da američka privreda još nije na putu snažnog oporavka, šta više da postoje indicije da bi kupovna moć stanovništva ubuduće mogla pasti.

Evropske akcije više porasle nego američke

Zanimljivo je da su na vesti o smanjenju kamatnih stopa u SAD bolje reagovala evropska tržišta kapitala nego američka. Panevropski indeks STOXX 600 porastao je za 0,67% a tehnološki SX8F za čak 2,1%.

S druge strane, odmah posle najave sniženja referentne kamatne stope, fjučersi američkog S&P 500 indeksa porasli za 0,2%, isto kao i Nasdaq 100, dok je rast Dow Jones indeksa bio blaži (0,1%). Kasnije je Dow Jones porastao za 0,57% a druga dva indeksa su pala.

Izvor: CNBC, Cryptopolitan

Foto: qimono, Pixabay

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Biznis između redova“ – prva knjiga sa Naše mreže otkriva iskustva i lekcije domaćih preduzetnika

by bifadmin 18. септембар 2025.

U Velikoj dvorani Doma omladine Beograda održana je promocija knjige „Biznis između redova“, svojevrsne zbirke kolumni nastalih na poslovnoj platformi Naša mreža. Knjiga predstavlja jedinstven pregled tema, iskustava i praktičnih saveta namenjenih svima koji žele da razvijaju svoj biznis, od ideje do uspešnog poslovanja.

U razgovoru sa autorima, Ivan Minić, urednik i jedan od autora knjige, istakao je da je platformu do sada posetilo više od 3 miliona ljudi, sa prosečno 135.000 posetilaca mesečno. U tom periodu realizovano je preko 150 intervjua, napisano 125 autorskih kolumni na više od 180 biznis tema, a dokumenta sa platforme preuzeta su više od 60.000 puta, što potvrđuje da je Naša mreža postala jedno od ključnih mesta za razmenu znanja i inspiraciju u domaćem preduzetništvu.

„Naša mreža je za dve i po godine postala mesto susreta, razmene iskustava i ideja, kao i podrške svima koji žele da unaprede svoje poslovanje. Knjiga ‘Biznis između redova’ je naš način da sačuvamo deo tog znanja i damo mu novu vrednost – da bude inspiracija i podsticaj na dalje stvaranje. Ova promocija je zapravo slavlje zajedničkih rezultata svih naših autora, saradnika i čitalaca,“ rekao je Ivan Minić, urednik portala Naša mreža i jedan od autora knjige.

Branka Pudrlja Durbaba, glavna direktorka za biznis korisnike A1 Srbija, kompanije koja je lansirala Našu mrežu 2019. godine, skrenula je pažnju na to da 99 odsto domaće privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća. Registrovano je oko 360 hiljada takvih privrednih subjekata i oni zapošljavaju 63 odsto radnika. To znači da su oni kičma privrede, ali i da se suočavaju sa brojnim problemima.

„Digitalizacija poslovanja je privredna šansa za sve, ali je neophodno da je približimo privrednicima i pokažemo da ona nije privilegija velikih sistema. Zato u našem portfoliju imamo rešenja koja su modularna i prilagodljiva — biznis može da krene od najjednostavnijih servisa, kao što su cloud za čuvanje podataka ili alat za onlajn saradnju, pa da se postepeno širi prema naprednim ICT uslugama. Cilj je da im omogućimo da budu efikasniji, brži i konkurentniji, a da pri tom nemaju osećaj da ulaze u komplikovane i skupe procese.“ – dodala je Pudrlja-Durbaba.

Tokom večeri prisutnima su se obratili predstavnici kompanije A1 Srbija – stručnjaci Jovana Mihailović i Nikola Gulas, koji su predstavili najnovija ICT rešenja i projekte namenjene poslovnim korisnicima.

Naša mreža je besplatna poslovna platforma koja je prvobitno bila namenjena povezivanju učesnika na tržištu. Vremenom je prerasla u svojevrstan medij sa ciljem da edukuje i informiše preduzetnike i pomogne im na putu ka uspehu i dobrom poslovnom rezultatu.

U prethodnom periodu održana je serija Naša mreža razgovora o preduzetništvu, koja je okupila više stotina ljudi u Subotici, Nišu i Kragujevcu, sa ciljem da podstakne razgovor i razmenu iskustava i ideja van Beograda.

Foto: Vojislav Vujanić

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Galenika obeležila jubilej na nesvakidašnji način

by bifadmin 18. септембар 2025.

Povodom svog velikog jubileja, 80 godina postojanja, kompanija Galenika je predstavila film „Projekat G80“ i time je na originalan način dočarala značaj najstarije farmaceutske kompanije u Srbiji kroz vreme, sve do danas.

Za samo četiri nedelje, film o tajanstvenoj formuli G80 (Galenika 80) privukao je više od 1,7 miliona pregleda na Youtube kanalu i pokrenuo brojne diskusije na društvenim mrežama. Za uspeh ove dokumentarne fikcije zaslužni su spoj istorije, tradicije, misterije i inovacija. Arhivski snimci u kombinaciji sa kreativnim narativom bili su okidač za evociranje uspomena, ali i potvrda da je Galenika bila brend od poverenja za brojne generacije u Srbiji i regionu.

„Osnivači Galenike su verovali da nauka i saosećanje mogu da oblikuju zdraviji svet. Zahvaljujući viziji, istrajnosti i našoj posvećenosti ljudima i zdravlju, tokom svih ovih godina, našu misiju ispunjavamo kroz generacije. Svet medicine i farmacije se danas menja brže nego ikada, a mi smo odlučni da nastavimo da stvaramo budućnost koju karakterišu hrabrost, inovacije, odgovornost i humanost“, izjavio je Rikardo Vian Markes, generalni direktor kompanije Galenika.

Film „Projekat G80“ kreativno osvetljava inovativni duh koji definiše Galeniku kao kompaniju i jednog od lidera farmacije u Srbiji, ali i u regionu. To je metafora koja spaja prošlost i sadašnjost i simboliše posvećenost stalnom razvoju i pomeranju granica.

Ceo film možete da pogledate na sledećem linku.

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto većina Evropljana kupuje stanove, dok Amerikanci radije iznajmljuju?

by bifadmin 18. септембар 2025.

Više od dve trećine Evropljana živi u stanovima i kućama koje poseduje, što pokazuje snažnu vezu kontinenta sa kulturom vlasništva nad nekretninama. I dok u Evropi dominira ideja da je dom sigurna luka i najbolja investicija, u SAD-u je mentalitet drugačiji – fleksibilnost i iznajmljivanje često imaju prednost nad dugoročnim zaduživanjem za krov nad glavom. Podaci do kojih je došao portal Investitor otkrivaju i kako su rast cena i inflacija dodatno zakomplikovali kupovinu nekretnina.

Iako je stambena kriza sve izraženija, više od dve trećine građana Evropske unije živi u stanovima koje poseduje. Taj podatak jasno govori da je u evropskoj kulturi i dalje duboko ukorenjena ideja da je kupovina stana ili kuće najvažniji životni cilj i najbolja zaštita od nesigurnosti.

Cene rastu – kupovina sve teža

Prema podacima Eurostata i Deloittea koje je analizirao portal Investitor, cijene stanova u EU porasle su za gotovo 50% u periodu od 2015. do 2023. godine. U pojedinim državama rast je bio dramatičan – u Mađarskoj više od 170%, dok je u Finskoj rast bio tek 5%. Kirije su u istom periodu rasle sporije, ali i dalje znatno – oko 18% od 2010. do 2022. godine.

Istraživanja pokazuju da prosečan Evropljanin mora štedjeti oko šest godina svoje bruto plate da bi kupio stan od 70 m². U nekim gradovima situacija je još teža – u Amsterdamu je potrebno više od 15 godišnjih plata, u Atini i Pragu oko 15, dok su gradovi poput Odensea ili Torina daleko pristupačniji (oko pet godišnjih plata).

Mentalitetske razlike: Evropa vs. SAD

Za razliku od Evrope, gde posedovanje stana predstavlja status, sigurnost i oblik štednje, u Sjedinjenim Američkim Državama vlasništvo nije toliko dominantno. Tamošnji mentalitet vrednuje mobilnost i fleksibilnost – menjanje posla i grada češće zahteva da ljudi iznajmljuju stanove, a ne da se vezuju kreditima na 20 ili 30 godina.

U SAD-u se oko 65% stanovništva smatra vlasnicima stambenih jedinica, dok je u EU taj procenat viši. Međutim, Amerikanci imaju razvijenije tržište rentiranja, sa širim spektrom ponude i poreskim olakšicama koje smanjuju pritisak na kupovinu.

Šta nam govore trendovi?

Evropa se suočava sa paradoksom: dok većina građana i dalje posjeduje stanove, ulazak novih generacija na tržište nekretnina sve je teži.

Visoke cene i rast kamata značajno su smanjili kupovnu moć – mladi u velikim gradovima teško dolaze do prve nekretnine bez podrške porodice.

Kultura vlasništva ipak ostaje snažna: dom se ne vidi samo kao mesto stanovanja, već kao investicija i oblik sigurnosti, dok je u Americi naglasak na likvidnosti i slobodi kretanja.

Evropski mentalitet vezan za kupovinu nekretnina duboko je povezan sa osećajem sigurnosti i porodičnom tradicijom. Iako cene rastu brže od primanja, a krediti postaju sve teži, Evropljani i dalje teže da žive u sopstvenim domovima. U poređenju sa Amerikancima, koji češće biraju rentiranje zbog fleksibilnosti, jasno je da razlike nisu samo ekonomske, već i kulturološke.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

LIDL: Knjiga za decu o osvešćenoj ishrani „Planeta spelta“ od danas u prodaji

by bifadmin 18. септембар 2025.

Kompanija Lidl Srbija, u saradnji sa izdavačkom kućom JRJ, objavila je edukativnu knjigu za decu pod nazivom „Planeta Spelta“. Kao deo strateške posvećenosti kompanije društveno odgovornom poslovanju i konceptu osvešćene ishrane, Lidl je uz podršku partnera, kroz kreativne ilustracije i lako razumljive pojmove, najmlađima približio način ishrane koja „čuva zdravlje“ ljudi i planete.

Čak 2.700 primeraka knjige Lidl će donirati vrtićima širom Srbije i na taj način edukovati mališane o benefitima zdravije i održivije ishrane, dok je „Planeta Spelta“ od danas dostupna i u prodaji u svim Lidl prodavnicama.

U cilju pružanja podrške roditeljima u misiji formiranja što zdravijih navika mališana već u ranom detinjstvu, kroz galaktičke avanture glavnog junaka Zigija, koji dolazi sa imaginarne planete Spelte, knjiga edukuje decu o važnosti izbalansirane ishrane, kao i uticaju njihovih svakodnevnih obroka na čitavu planetu i njene stanovnike. Dečak Zigi, prilikom posete Zemlji, shvata koliko neobične navike imaju njeni stanovnici – kupuju previše hrane i bacaju je, unose previše šećera i soli, meso je podrazumevana namirnica u svakom obroku, dok celo zrno žitarica konzumiraju veoma retko. Zato tokom svog putovanja, Zigi upoznaje decu širom sveta i uči ih kako male promene u ishrani mogu dati veliki doprinos na globalnom nivou.

„Znamo da deca najbolje uče kroz priču, slike i igru – upravo zato smo stvorili ’Planetu Speltu’, kako bismo, kroz maštovitu priču i ilustracije, mališanima pokazali da upravo oni mogu biti ti super junaci, koji svojim osvešćenim navikama imaju moć da unaprede svoje zdravlje, ali i „sačuvaju“ planetu“, izjavila je Marija Kojčić, rukovodilac odeljenja Corporate Affairs kompanije Lidl Srbija.

Polazeći od uverenja da je usvajanje zdravih prehrambenih navika važno od najranijeg detinjstva, a imajući u vidu da roditelji neretko nailaze na izazove u nastojanju da deci približe njihov značaj, kompanija Lidl prepoznala je svoju ulogu i odlučila da bude pouzdan i dugoročan partner porodicama u ovoj važnoj misiji. U svim Lidl prodavnicama širom Srbije, knjiga „Planeta Spelta“ u prodaji je od danas po ceni od samo 399,99 dinara, a preporučuje se za decu uzrasta od četiri i više godina.

Dodatno, kompanija Lidl Srbija će deo tiraža knjige donirati vrtićima širom Srbije, sa ciljem da knjigu učini lako dostupnom velikom broju dece. Čak 2.700 knjiga biće podeljeno u više od 340 vrtića, kako bi mališani na zabavan i afirmativan način sticali zdravije navike i tako i sami bili deo promena koje čuvaju našu budućnost.

Šta je osvešćena ishrana?

Lidlova osvešćena ishrana, kao jedan od stubova održivog poslovanja kompanije, zasniva se na „planetarno zdravoj dijeti“, naučno zasnovanom konceptu, koji je razvila EAT Lancet Komisija. Takva ishrana fokusira se kako na individualno, tako i na zdravlje planete, podrazumevajući pretežno biljnu ishranu, ali i očuvanje resursa kako bi bilo moguće prehraniti globalnu populaciju od 10 milijardi ljudi, koja se očekuje do 2050. godine. Više informacija o ovoj temi možete pronaći na sajtu kompanije.

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Država prodala blizu 11 milijardi dinara javnog duga – manje od polovine ponuđenih obveznica

by bifadmin 18. септембар 2025.

Uprava za javni dug Republike Srbije održala je aukciju državnih hartija od vrednosti, na kojoj je zabeleženo umereno interesovanje investitora, što je rezultiralo realizacijom znatno ispod planiranog obima.

Rezultati današnje aukcije pokazuju da je država uspela da proda obveznice u nominalnoj vrednosti od 10,98 milijardi dinara, dok je ukupan obim tražnje bio nešto viši od 20,6 milijardi dinara.

Detalji aukcije i ponuda investitora

Na aukciji su nuđene desetogodišnje obveznice denominovane u dinarima, sa datumom dospeća 27. jula 2035. godine i godišnjom kuponskom stopom od 5,25%.

Ukupna vrednost emisije, inače, iznosi 180 milijardi dinara, dok je preostali obim aukcije bio postavljen na nešto više od 28,5 milijardi dinara.

Tokom aukcije, ukupna nominalna vrednost dostavljenih ponuda iznosila je 20,6 milijardi dinara. Od toga, najveći deo, odnosno 20,3 milijarde dinara, činile su konkurentne ponude. Ipak, država je prihvatila ponude u ukupnoj nominalnoj vrednosti od 10,9 milijardi dinara, što predstavlja procenat realizacije od samo 38,47% – odnosno manje od polovine ponuđenih hartija.

Postignute povoljnije stope prinosa

Ključni pokazatelji sa aukcije otkrivaju uslove pod kojima su investitori bili spremni da kupe državni dug.

Izvršna stopa prinosa fiksirana je na 5,1%. Prosečna ponderisana ponuđena stopa prihvaćenih ponuda bila je niža i iznosila je 4,9060%, što sugeriše da je veći deo prodatih obveznica realizovan po povoljnijim uslovima za državu.

Raspon interesovanja investitora bio je relativno širok, sa najnižom ponuđenom stopom od 4,7% i najvišom koja je dostigla 5,25%.

Prosečna ponderisana cena prihvaćenih ponuda iznosila je 10.340,33 dinara.

Struktura učesnika na aukciji

Na aukciji je učestvovalo ukupno sedam investitora, koji su podneli 30 ponuda. Od toga, prihvaćeno je 14 ponuda.

Najaktivniji su bili investitori iz kategorije „ostala pravna lica“, čijih je osam ponuda prihvaćeno.

Bankarski sektor je učestvovao sa četiri prihvaćene ponude, dok su po jednu uspešnu ponudu imali „fizička lica“ i „kastodi klijenti“.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

18. септембар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Rast bez kompromisa“ — Nataša Vuca o putu MaxBeta ka globalnim standardima

by bifadmin 18. септембар 2025.

1. Kako je u ovoj godini poslovao MaxBet, šta biste izdvojili kao njegove najznačajnije poslovne uspehe?

MaxBet je tokom ove godine uspeo da ostvari stabilan i održiv rast, uprkos promenama u industriji i širem ekonomskom okruženju. Najznačajniji iskorak svakako je bila puna integracija u Flutter International grupu, koja nam je otvorila vrata ka globalnim standardima, novim tehnologijama i metodama rada. To nije bio samo tehnički proces – integracija je značila i usklađivanje sa najvišim principima finansijskog upravljanja, većom transparentnošću i fokusom na dugoročne ciljeve. Paralelno s tim, nastavili smo da ulažemo u digitalizaciju i razvoj proizvoda, jer je unapređenje korisničkog iskustva jedan od ključnih stubova našeg poslovanja.

Ponosna sam što smo uspeli da balansiramo između rasta i stabilnosti – sa jedne strane, ostvarili smo širenje na tržištu i unapređenje operativnih procesa, a sa druge strane, očuvali smo finansijsku disciplinu i odgovorno poslovanje. To je, u ovom trenutku, najveći uspeh kompanije: dokazali smo da možemo da rastemo na zdravim osnovama, sa jasnom strategijom i vizijom.

2. Da li se industrija u kojoj poslujete može oceniti kao zasićena i čime se MaxBet izdvaja na tržištu?

Industrija u kojoj poslujemo svakako je vrlo kompetitivna, i to se često doživljava kao svojevrsna zasićenost tržišta. Međutim, ja to vidim drugačije – upravo ta dinamika donosi priliku da se razvijate, uvodite inovacije i podižete standarde. Tržište je zahtevno, ali zahvaljujući tome imamo stalni podsticaj da unapređujemo i proizvode i interne procese.

MaxBet se na tržištu izdvaja na više načina. Na prvom mestu, kroz strategiju odgovornog poslovanja i promociju odgovornog igranja – jer nam je važno da rast ne bude samo komercijalan, već i društveno održiv. Zatim, kroz stalna ulaganja u inovacije i digitalna rešenja, čime korisnicima obezbeđujemo kvalitetnije i sigurnije iskustvo. Takođe, naša prednost leži u ljudima – posvećenost i stručnost timova su temelj na kojem gradimo poverenje i sa igračima i sa partnerima.

Za mene lično, posebna vrednost kompanije je u načinu na koji neguje kulturu poverenja, saradnje i razvoja zaposlenih. Ta interna snaga uvek se preliva i na tržište – jer jaka i motivisana organizacija uvek daje najbolju uslugu svojim korisnicima.

3. Pošto ste se u ovoj kompaniji bavili kontrolingom, možete li pojasniti našim čitaocima koliko je kontroling važan za poslovanje jednog preduzeća i koliko je u ovom konkretnom slučaju on doprineo ostvarivanju pozitivnih rezultata za MaxBet?

Kontroling je, po mom mišljenju, jedna od najvažnijih funkcija u savremenom poslovanju. Njegova uloga prevazilazi klasično praćenje troškova ili izveštavanje – on je, zapravo, centralna tačka koja povezuje strategiju i operativne aktivnosti. Bez snažnog kontrolinga, menadžment nema jasnu sliku o pravcu u kojem se kompanija kreće, niti dovoljno podataka za donošenje odluka.

U MaxBetu smo razvili kontroling tako da on postane strateški partner poslovanja. To znači da finansijski podaci nisu samo brojke, već alati koji omogućavaju razumevanje trendova, predviđanje rizika i identifikovanje prilika. Konkretno, kroz kontroling smo postigli veću predvidivost poslovanja, optimizaciju troškova i efikasnije upravljanje resursima.

U ranijim intervjuima često sam naglašavala da otpornost kompanije zavisi od sposobnosti da brzo i pametno reaguje na promene. Kontroling nam upravo to omogućava – on nam daje jasne signale gde treba da se usmerimo, kako da zadržimo stabilnost i na koji način možemo da postignemo rast. Naš pozitivan rezultat poslednjih godina u velikoj meri je proizašao upravo iz tog sistema.

4. Vi ste nedavno preuzeli poziciju Deputy CFO u MaxBetu. Koliko će se Vaš novi posao razlikovati od prethodnog i šta će vam biti prioritet u daljem radu?

Prelazak na poziciju Deputy CFO predstavlja novi izazov i veću odgovornost. Dok sam se ranije primarno bavila kontrolingom i analitikom, sada je obim posla mnogo širi – uključuje celokupno finansijsko upravljanje, strateško planiranje, budžetiranje, upravljanje rizicima, investicije i regulatornu usklađenost. To zahteva i širu perspektivu i dublju povezanost sa svim poslovnim funkcijama.

Moj glavni prioritet biće harmonizacija procesa sa standardima Flutter grupe, jer nam to donosi veću transparentnost, efikasnost i mogućnost poređenja sa globalnim benchmark-ovima. Takođe, želim da razvijamo nove modele finansijskog upravljanja koji će biti prilagođeni izazovima budućnosti – od digitalne transformacije do ESG standarda.

Ipak, ono što smatram jednako važnim jeste razvoj ljudi. Liderstvo, za mene, podrazumeva osnaživanje drugih da postignu svoj maksimum. Samo sa jakim timom, motivisanim i spremnim na učenje, kompanija može da ide napred. Zato je moj cilj da kroz mentorstvo i ulaganje u talente dodatno osnažim finansijski sektor MaxBeta, jer verujem da su ljudi najveći kapital koji kompanija ima.

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi na osnovu ugovora o delu
  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit