NAJNOVIJE
U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
Sve više škola proizvodi i prodaje struju
Retki minerali postali novo oružje u globalnom ratu tehnologije...
Rastu kupovine karticama preko interneta, ali sporije nego ranije
Od dijaspore više novca nego od stranih investicija
Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na...
Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200...
Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan...
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Sve veći broj ljudu u EU ne mogu da priušte sebi tople domove

by bifadmin 3. март 2025.

Broj ljudi u Evropskoj uniji koji ne mogu da priušte da greju svoje domove porastao je za 16 miliona tokom inflacije i rasta cena, a većina ovih ljudi je bila zaposlena.

Evropska konfederacija sindikata (ETUC) upozorava da Evropa klizi u energetsko siromaštvo, brže nego pre nekoliko godina. Prema proračunima ETUC-a, na osnovu podataka Evrostata, broj zaposlenih koji ne mogu da priušte grejanje porastao je sa sedam odsto stanovništva EU na 10,6, što je povećanje od deset miliona radnika.

Prema njihovim procenama, u 2019. godini sedam odsto stanovništva u EU, odnosno 30,7 miliona ljudi, nije moglo da priušti grejanje. Među tih 30 miliona zaposleno je čak 13,4 miliona. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da će se udeo ljudi koji žive u energetskom siromaštvu povećati na 10,6 odsto 2023. godine, što odgovara oko 47,5 miliona ljudi, uključujući 23,7 miliona zaposlenih.

To znači, piše Evropska konfederacija sindikata, „da je od još 16 miliona ljudi koji su pali u energetsko siromaštvo od 2019. godine, njih 10,3 miliona zaposleno. Polovina svih onih koji ne mogu da priušte grejanje sada radi, u poređenju sa 44 procenta u 2019. Međutim, mnogi od njihovih poslova su sada ugroženi zbog visokih troškova energije sa kojima se industrija suočava.”

Šokantno povećanje otkriveno je u analizi podataka Eurostata od strane Instituta sindikata Evropske unije i dolazi uoči pokretanja Pakta Evropske komisije o čistoj industriji, koji uključuje akcioni plan pristupačne energije, piše ETUC. Brojke pokazuju potrebu za punom implementacijom Evropske direktive o minimalnoj platama, od koje će imati koristi više od 20 miliona ljudi ako je države članice pravilno sprovode.

Povećati minimalne plate na nivou EU

Evropska konfederacija sindikata (ETUC) takođe poziva EU da uključi sledeće mere u Akcioni plan za pristupačnu energiju potrebne kako bi se sprečilo da visoki troškovi energije izvrše pritisak na preduzeća, radna mesta i domaćinstva:

Kontrole cena za zaštitu domaćinstava od promenljivih cena energije i sprečavanje energetskog siromaštva

Sprovodljiva zabrana isključenja struje za one koji ne mogu da priušte svoje račune

Povećane odredbe i sredstva za javno i opštinsko vlasništvo i ulaganja u energetsku infrastrukturu;
Niži troškovi zaduživanja za obnovljive i nisko-karbonske projekte i mrežnu infrastrukturu kroz javna ulaganja i javno vlasništvo;

Osigurati da se svo javno finansiranje energije pridržava društvenih uslova u cilju promovisanja i zaštite kolektivnog pregovaranja, pravednih plata, sigurnih uslova rada i prava radnika;
Akcije za obezbeđivanje pristupačne čiste energije za industriju, preduzeća i domaćinstva, uz demokratskiju kontrolu i infrastrukturne planove;

U saopštenju ETUC ističe izjavu svog generalnog sekretara Ester Linč: „Direktiva o minimalnoj plati, ako se pravilno primeni, ne samo da će obezbediti da osnovne stope plata budu u skladu sa troškovima života, uzimajući u obzir troškove grejanja doma, već i da više ljudi ima koristi od zaista pravednih plata dogovorenih kroz kolektivno pregovaranje.“

ETUC na kraju dodaje da u vreme kada već 363.500 ljudi u Evropi svake godine umire od hladnoće, ogroman porast broja onih koji ne mogu da priušte da greju svoje domove zahteva hitnu akciju.

Oni vide rešenje kao „rešavanje fundamentalnih tržišnih neuspeha, davanje veće uloge javnom sektoru u planiranju pristupačnih, čistih i pouzdanih snabdevanja energijom i sprečavanje odluka zasnovanih na profitu koje guraju milione ljudi u siromaštvo. To ne bi značilo samo jeftinije račune za struju u domaćinstvima za radnike i njihove porodice, već bi zaštitilo i radna mesta ljudi smanjenjem pritiska koji visoke cene energije vrše na preduzeća“.

Izvor: tPortal
Foto: Pixabay

3. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorene prijave za drugi konkurs „ESG Lideri”

by bifadmin 3. март 2025.

ESG standardi više nisu budućnost – oni su postali naša svakodnevica. Održivo poslovanje jeste ključno za konkurentnost i dugoročni uspeh kompanija i organizacija. U tom duhu, kompanija PwC Srbija otvara prijave drugu godinu zaredom za prestižni konkurs ”ESG Lideri”, koji ima za cilj da prepozna i nagradi one koji svojim projektima, inicijativama i strategijama doprinose zaštiti životne sredine, društvenoj odgovornosti, kao i unapređenju korporativnog upravljanja.

„Danas je održivost ne samo poslovni prioritet, već i način razmišljanja koji vodi ka dugoročnoj vrednosti. Prepoznajemo da su upravo hrabre ideje i inovativni pristupi ono što menja pravila igre. ESG Lideri u 2025. godini pružaju platformu za one koji oblikuju održivu budućnost – bilo kroz inovacije, strategije ili edukaciju. Prošle godine smo krenuli u ovu priču koja je potvrdila da sve veći broj kompanija vodi računa o ESG prinicipima. Zato i ove godine pozivamo sve koji primenjuju i dele ESG viziju da se prijave, jer je sada pravo vreme za konkretne korake ka odgovornom poslovanju“, istakla je Biljana Bogovac, rukovodeća partnerka kompanije PwC za Srbiju, Crnu Goru i BiH.

Od 3. marta do 17. aprila, kompanije, organizacije i pojedinci imaju priliku da prijave svoje inovativne pristupe ka održivosti i postanu deo zajednice lidera koji svojim delovanjem oblikuju bolju budućnost.

Ko može da se prijavi i u kojim kategorijama?

Konkurs ”ESG Lideri otvoren je za sve organizacije, od mikro, malih i srednjih preduzeća do velikih kompanija i udruženja, kao i za pojedince koji svojim delovanjem pokreću promene. Takmičenje se odvija u četiri kategorije:

Strategija – kompanije sa dugoročnim ESG planovima i implementacijom održivih modela poslovanja.

Inovacije – tehnološki, ekološki i društveni projekti koji donose konkretne promene i poboljšanja.

Obrazovni program – inicijative koje kroz edukaciju šire svest o ESG principima (otvoreno za udruženja, fondacije i organizacije).

Lider u održivom razvoju – pojedinci koji svojim radom i aktivnostima doprinose ESG transformaciji svojih organizacija.

Prijave se vrše putem sajta www.pwc.rs/sr/esg-lideri, a učešće u konkursu je besplatno. Ocenjivanje će vršiti nezavisni stručni žiri koji će birati najbolje projekte i inicijative na osnovu inovativnosti, uticaja i dugoročnih efekata na životnu sredinu i društvenu zajednicu.

Osim što pruža priznanje najuspešnijima, konkurs „ESG Lideri“ nudi priliku za umrežavanje i saradnju sa vodećim kompanijama i ekspertima u ESG oblasti. Pobednici će biti svečano proglašeni krajem maja, a njihovi projekti poslužiće kao inspiracija drugima da krenu istim putem.
Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.pwc.rs/sr/esg-lideri.

3. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Na DIDS-u o budućnosti interneta: Regulative, tehnologije i poslovni horizonti

by bifadmin 3. март 2025.

Nova era u sajber bezbednosti stiže u Evropu, a samim tim i u Srbiju. Petnaesta konferencija Dan internet domena Srbije (DIDS 2025), koja će se održati 18. marta u Domu omladine Beograda, posebnu pažnju posvetiće upravo ovoj temi kroz panel „Budućnost interneta: Regulative, tehnologije i poslovni horizonti“.

NIS2 direktiva predstavlja najsveobuhvatniji evropski zakon o sajber bezbednosti do sada, koji značajno proširuje obaveze kompanija u zaštiti digitalnih sistema. Ova regulativa uvodi strože bezbednosne zahteve za kritičnu infrastrukturu, uključujući energetski sektor, zdravstvo, bankarstvo, kao i digitalne usluge poput cloud computinga i data centara. Za srpske kompanije koje posluju ili planiraju poslovanje sa EU, razumevanje NIS2 direktive postaje ključno za opstanak na tržištu.

Panel će okupiti vodeće stručnjake koji će detaljno analizirati sve aspekte nove regulative i pružiti praktične savete za prilagođavanje novim standardima. Među njima je Rastko Petaković, stariji partner u Karanović & Partners i član upravnog odbora Digitalne Srbije, čija je ekspertiza u oblasti prava konkurencije i poslovne regulative posebno značajna za razumevanje novih obaveza kompanija. Petaković će govoriti o proširenim bezbednosnim merama koje kompanije moraju implementirati, novim protokolima za upravljanje rizicima, kao i obavezama izveštavanja o sajber incidentima.

Mika Tasić tehnološki vizionar sa preko 25 godina iskustva u radu sa gigantima kao što su Google i BMW, osvetliće tehničku stranu implementacije novih standarda. Njegovo bogato iskustvo u cloud arhitekturi i veštačkoj inteligenciji pomoći će učesnicima da razumeju kako praktično primeniti nove bezbednosne zahteve u postojećim sistemima. Tasić će posebnu pažnju posvetiti izazovima sa kojima se kompanije suočavaju pri usklađivanju svojih tehnoloških rešenja sa novim regulatornim zahtevima.

Kristijan Kaufman je potpredsednik za tehnologiju kompanije Akamai i jedan od članova ICANN boarda direktora. On će govoriti o uticaju NIS2 na razvoj digitalne infrastrukture. Kao stručnjak koji vodi tehnološki razvoj jedne od vodećih svetskih platformi za isporuku sadržaja, Kaufman će predstaviti kako kompanije mogu da usklade svoj hardver, data centre i mrežnu arhitekturu sa predstojećim promenama u regulativi. Njegov fokus biće na praktičnim rešenjima koja će pomoći organizacijama da se pripreme za nove bezbednosne standarde.

Panel će moderirati Danko Jevtović, član Upravnog odbora RNIDS-a i stručnjak sa bogatim međunarodnim iskustvom u oblasti korporativnog upravljanja i sajber bezbednosti. Njegovo dugogodišnje iskustvo u ICANN-u i drugim međunarodnim organizacijama omogućiće sveobuhvatan pogled na izazove koje NIS2 donosi. Učesnici će imati priliku da saznaju više o prioritetnim oblastima za implementaciju, vremenskom okviru za usklađivanje i potencijalnim posledicama neusklađenosti sa novom regulativom.

NIS2 direktiva nije samo još jedan regulatorni zahtev – ona predstavlja fundamentalnu promenu u pristupu sajber bezbednosti. Za kompanije u Srbiji, bez obzira na veličinu, razumevanje i priprema za ove promene postaje ključno za dugoročni uspeh i konkurentnost na evropskom tržištu. Kroz diskusiju na panelu, učesnici će moći da saznaju kako da procene trenutno stanje svoje sajber bezbednosti, identifikuju kritične tačke koje zahtevaju unapređenje i razviju strategiju za usklađivanje sa novim standardima.

Tokom panela posetioci će dobiti odgovore i na pitanja: koje će implikacije na razvoj interneta i na korisnike imati tehnologije, regulative i AI, kako će Web i AI tehnologija uticati na marketing, poslovanje i strategije rasta, kakve scenarije budućnosti možemo da očekujemo, kako bismo se pripremili na nadolazeće promene.

DIDS 2025 održaće se 18. marta u Domu omladine Beograda. Zbog značaja teme i ograničenog broja mesta, organizatori preporučuju pravovremenu registraciju putem zvaničnog sajta konferencije. Za sve koji nisu u mogućnosti da prisustvuju uživo, biće obezbeđen prenos putem RNIDS-ovog YouTube kanala.

3. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tramp: SAD će stvoriti „strateške kripto rezerve“

by bifadmin 3. март 2025.

Predsednik Donald Tramp izjavio je juče da će SAD stvoriti „strateške kripto rezerve“. One će uključivati glavne kriptovalute poput bitkoina i etereuma. Takva najava dovela je do rasta cena kriptovaluta.

Ovo je najnoviji Trampov potez u nastojanju da pridobije industriju kriptovaluta. U poslednjim mesecima istakao se kao njen veliki zagovornik.

Nacionalna kripto rezerva će „uzdići ovu ključnu industriju nakon godina korumpiranih napada“, rekao je Tramp. Dodao je da je naložio svojoj administraciji da „krene napred sa Kripto strateškom rezervom“. Uključivaće i kriptovalute XRP, solana i ADA.

Kasnije je objavio i poruku u kojoj je naveo da će rezerva „očigledno“ uključivati bitkoin i etereum kao „srce rezerve“. Dodao je da „voli“ dve najveće kriptovalute.

Reakcija tržišta, skok vrednosti bitkoina

Trampova najava u nedelju nadovezuje se na izvršnu naredbu koju je doneo 23. januara. Njom je naložio svojoj administraciji da oformi „radnu grupu“ za predlaganje regulatornog okvira za digitalnu imovinu. Uključujući i procenu „nacionalnog fonda digitalne imovine“.

Cene bitkoina su skočile za više od 10% nakon Trampove objave, dostižući više od 94.000 dolara u nedelju popodne. Cena etereuma porasla je više od 13%, privremeno premašivši 2.500 dolara. Cene kriptovaluta s manjom tržišnom kapitalizacijom, koje je Tramp pomenuo—XRP, ADA i solana—porasle su najmanje 20% ubrzo nakon njegove objave.

Još nije jasno kako bi konačna struktura kripto fonda izgledala. Trampova izvršna naredba sugeriše da bi rezerva mogla biti „potencijalno formirana“ od kriptovaluta koje je savezna vlada zaplenila „kroz svoje aktivnosti sprovođenja zakona“.

Njujork Tajms je u januaru naveo da savezna vlada već poseduje oko 19 milijardi dolara u bitkoinu koje bi mogla jednostavno zadržati kako bi uspostavila rezervu. Prethodno je vlada povremeno prodavala svoje kripto zalihe. To je obično dovodilo do pada cena, pa bi zadržavanje tih sredstava sprečilo takav efekat.

Ostaje da se vidi da li će Tramp pokušati da nabavi značajne količine novih kriptovaluta za formiranje rezerve, što bi verovatno dodatno ojačalo industriju i postojeće investitore u kriptovalute. Ali bi takođe verovatno zahtevalo odobrenje Kongresa, navodi Tajms.

Ekonomisti ne vide logiku

Iako je industrija kriptovaluta sa oduševljenjem dočekala vest o nacionalnoj rezervi, neki ekonomisti izražavaju zabrinutost povodom ovog predloga. Oni ističu volatilnost kriptovaluta. Tvrde da bi vladina kupovina bila kockanje koje bi pre svega koristilo postojećim investitorima u kriptovalute. A moglo bi rezultirati i gubitkom milijardi dolara iz budžeta ukoliko industrija doživi pad.

„Nema nikakve logične osnove za ovakvu odluku“, rekao je Mark Zandi, glavni ekonomista Moody’s Analytics, za Vašington post u novembru povodom predloga nacionalne rezerve. „Razumem zašto bi investitori u kriptovalute to voleli. Osim njih, ne vidim nikakvu vrednost u tome, posebno ako bi poreski obveznici morali da snose trošak“.

Osim jačanja industrije kroz vladine kupovine i sprečavanja pada cena usled prodaje državnih kriptovaluta, zagovornici smatraju da bi nacionalna rezerva mogla smanjiti državni dug povećanjem budžetskih prihoda kroz rast vrednosti državnih investicija u kripto. Senatorka Sintija Lamis, republikanka iz Vajominga, podnela je u julu predlog zakona za osnivanje nacionalne rezerve bitkoina, tvrdeći da bi to moglo služiti kao „tehnologija štednje“ za vladu i način da se „ojača američki bilans stanja“. Prema njenim rečima, ova inicijativa bi „prepolovila državni dug“.

Šta je sa teterom

Jedna kriptovaluta koju Trampova objava u nedelju nije pomenula jeste teter, koja je vezana za američki dolar. Vašington post izveštava da zaplenjene kriptovalute koje bi mogle biti deo rezerve uključuju i ovu valutu. To je značajno jer Trampov sekretar za trgovinu Hauard Latnik ima veze sa teterom.

Javna dokumenta sugerišu da firma Cantor Fitzgerald, kojom je Latnik dugo rukovodio, pomaže u upravljanju portfoliom tetera i nedavno je sklopila ugovor koji bi mogao rezultirati vlasništvom od 5% nad teterom. Latnik je podneo ostavku u Cantor Fitzgeraldu i izjavio da će se povući iz firme zbog svoje uloge u vladi, ali su demokrate kritikovale njegovu povezanost sa teterom.

Senatorka Elizabet Voren, demokrata iz Masačusetsa, napisala je pismo Latniku izražavajući „ozbiljne zabrinutosti“ povodom njegove povezanosti sa teterom i navodeći da bi njegova pozicija sekretara za trgovinu mogla omogućiti donošenje politika koje direktno ili indirektno utiču na teter i celokupnu industriju kriptovaluta. Bela kuća i Ministarstvo trgovine nisu odgovorili na zahtev za komentar o tome da li će Latnik biti uključen u Kripto stratešku rezervu.

Izvor: Forbes
Foto: Pixabay

3. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Kako do većeg broja besplatnih bankarskih usluga?

by bifadmin 3. март 2025.

Instalirajte mobilnu Yettel Bank aplikaciju i isprobajte Bank MAX paket 3 meseca bez ikakvih obaveza, a uz prenos zarade uživajte u velikom broju besplatnih bankarskih usluga.

Iskoristite posebnu ponudu i upoznajte bankarstvo u kom nema naknada za mesečno održavanje računa, za dinarske transakcije u domaćem platnom prometu do 300.000 dinara, za izdavanje Mastercard debitne kartice, kao i za podizanje novca na bankomatima bilo koje banke u Srbiji.

Da, zaista je svaki bankomat vaš bankomat, a ukoliko prenesete celu ili deo zarade u Yettel Bank ova ponuda nema nikakvo vremensko ograničenje. Dokle god primate zaradu možete da uživate u svim pogodnostima ovog jedinstvenog paketa na tržištu.

„Ne dozvolite da vam neko uzima novac. Ne pristajte na bankarstvo koje nije jednostavno i fer, bez sitnih slova i skrivenih troškova. Mi vam nudimo mogućnost da isprobate našu ponudu i otkrijete novi svet bez naknada i provizija. Kada pomislite da je sve ovo suviše dobro da bi bilo istinito, mi vas podsećamo da ova ponuda može da važi sve dok ste naš primalac zarade. Da, zaista je dobro i istinito, a to potvrđuje više od 120 hiljada otvorenih Bank MAX računa do sada“, izjavio je Aleksandar Bogdanović, Predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank.

Korisnici koji nisu u mogućnosti da prenesu deo ili celu zaradu takođe mogu da postanu Bank MAX korisnici sa svim pogodnostima još dodatnih 7 meseci, nakon početna 3 meseca, uz benefit izjavu, prenos minimum 35.000 dinara mesečno na Yettel Bank tekući račun sa računa druge banke i minimum 5 kartičnih transakcija mesečno.

Ukoliko još uvek niste Yettel Bank korisnik ovde možete preuzeti mobilnu aplikaciju. Jednostavno registrujte se, izaberite Bank MAX paket, a zatim svratite do Yettel poslovnice potpišite ugovor i za samo par minuta postaćete korisnik sa svim pogodnostima. Dodatno, možete se prijaviti i preko sajta ili direktno u bilo kojoj Yettel poslovnici.

Yettel Bank korisnici koji još uvek ne koriste pogodnosti Bank MAX računa, u aplikaciji na putanji Meni/Promeni paket/Pogledaj detalje/ klikom na dugme „Prijavi se za proizvod“ mogu odmah da prihvate ponudu.

Osnova poslovanja banke je transparentan pristup, stoga ukoliko se ne opredelite da prenesete zaradu nakon ili pre isteka promotivnog perioda, uvek možete da nastavite da koristite Bank MAX paket uz naknadu za mesečno održavanje, odlučite se za neki drugi paket ili ugasite tekući račun bez bilo kakve naknade za probni period.
Za više informacija o samoj ponudi posetite Yettel Bank sajt.

3. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Stopa nezaposlenosti 8,6 odsto u četvrtom kvartalu 2024.

by bifadmin 3. март 2025.

U Srbiji je u četvrtom kvartalu 2024. bilo 273.100 nezaposlenih, pa je stopa nezaposlenosti iznosila 8,6 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku

Zaposlenih je bilo 2.894.900, a stopa zaposlenosti je iznosila 51,4 odsto.

Prema podacima Ankete o radnoj snazi, broj stanovnika van radne snage iznosio je 2.462 200, a stopa stanovništva van radne snage 43,7 odsto.

U odnosu na četvrti kvartal prethodne godine, broj zaposlenih povećan je za 50.700, dok je broj nezaposlenih smanjen za 11.600, a broj stanovnika van radne snage za 65.300.

Stopa zaposlenosti porasla je za 1,1 procentni poen, a stopa nezaposlenosti smanjena je za 0,5 procentnih poena, kao i ;stopa stanovništva van radne snage za jedan procentni poen.
U odnosu na treći kvartal 2024. godine došlo je do pada broja zaposlenih lica za 28.600, a porasta broja nezaposlenih za 16.000 i stanovništva van radne snage za 6.300 lica.

Ukupna stopa neformalne zaposlenosti iznosila je 11,9 odsto, pri čemu je stopa neformalne zaposlenosti u sektoru poljoprivrede iznosila 48,5 odsto, a u sektorima van poljoprivrede 6,8 odsto.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

3. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prodaje se Aviogeneks u stečaju

by bifadmin 2. март 2025.

Agencija za licenciranje stečajnih upravnika je danas objavila prodaju imovine beogradske avio-kompanije Aviogeneks (Aviogenex) u stečaju na javnom nadmetanju po početnoj ceni od 11 miliona dinara.

Javno nadmetanje je zakazano za 2. april, a uslov za učešće je uplata depozita od 4,4 miliona dinara.

Aviogeneks je bila čarter avio-kompanija u čijoj imovini su sada jedan „Boing 737-200“, jedan sportski avion i sitnija oprema.

Stečaj nad Aviogeneksom otvoren je 2023. godine.

Osnivač Aviogeneksa, kompanija Generalexport, poznatija kao Genex, u stečaj je otišla 2015. godine.

Sada je jedini vlasnik Aviogeneksa kompanija Internacional CG, osnovana 1999. godine koja je potom preuzela značajan deo imovine i preostalih zaposlenih Genexa. Internacional CG je takođe u stečaju.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

2. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kompanija Microsoft je odlučila da ugasi Skype

by bifadmin 2. март 2025.

Kompanija Microsoft je odlučila da ugasi Skype, komunikacionu i video platformu koja je nekada bila dominantan način povezivanja korisnika na internetu sredinom 2000-ih, piše CNN.

Skype „više neće biti dostupan“ za korišćenje od maja, potvrdila je kompanija na X-u, rekavši korisnicima da se njihove informacije za prijavu mogu koristiti na besplatnom nivou Microsoft Teams-a u „narednim danima“.

Gašenje Skype-a dolazi 14 godina nakon što je Microsoft kupio platformu za 8,5 mlrd USD u gotovini, što je u to vreme bila najveća akvizicija te kompanije ikada. Američka kompanija je integrisala ovu uslugu u svoje druge proizvode, kao što su Office i njegov ne baš uspešni mobilni operativni servis Windows Phone.

Popularnost Skype-a je izbledela poslednjih godina, uprkos rastu tokom pandemije koji je podigao i druge konkurentske proizvode, uključujući Zoom, Google Meet i Cisco WebEx. Skype se takođe suočio sa povećanom konkurencijom u poslednjih deceniju i po od strane aplikacija kao što su Apple-ov FaceTime i Metain WhatsApp. Osim toga, Microsoft ulaže velika sredstva u Teams, koji nudi mnoge od istih usluga.

Skype je pokrenut 2003. u Estoniji i brzo je popularisan kao način za besplatne pozive širom sveta, što je značajna prednost s obzirom na to da su međunarodni pozivi na tradicionalnim telefonima nekada bili skupi. Usluga je brzo postala popularna, što je dovelo do toga da je eBay kupi 2005. za 2,6 mlrd USD. Međutim, partnerstvo nije uspelo, i eBay je prodao svojih 65 odsto udela u Skype-u grupi investitora za 1,9 mlrd USD 2009. pre nego što ga je Microsoft kupio 2011.

Izvor: Euronews
Foto: Pixabay

2. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Transformacija poslovanja Kaizen konceptom

by bifadmin 1. март 2025.

Sada kada su promene na tržištu brze i neizbežne, konkurencija jaka i agresivna, kompanije moraju da traže načine da poboljšaju efikasnost, smanje troškove i povećaju produktivnost. Jedna od najuspešnijih metoda za postizanje ovih ciljeva je Kaizen koncept – filozofija kontinuiranog unapređenja, poreklom iz Japana.

Filozofija kontinuiranog unapređenja

Ovaj pristup nije alat za optimizaciju procesa, već način razmišljanja koji podstiče inovacije i dugoročni rast. Reč ili bolje reći kovanica Kaizen dolazi iz japanskog jezika i sastoji se od dva dela: kai (promena) i zen (na bolje). Ova filozofija naglašava stalno unapređenje u svim aspektima poslovanja – od proizvodnje, preko logistike do menadžmenta, sa posebim akcentom na stvaranje pozitivne organizacione kulture.

Svaki iskusan i uspešan menadžer zna da je pozitivna organizaciona kultura ključna za uspešno poslovanje i konstantan napredak. Pravilno implementirana Kaizen metodologija obuhvata bukvalno sve zaposlene u kompaniji, bez izuzetka. Jedna od najznačajnijih karakteristika Kaizen pristupa je da se poboljšanja implementiraju postepeno, kroz male, ali konstantne promene koje dovode do velikih rezultata na duže staze.
Uvođenje Kaizen metodologije u kompaniju donosi niz konkretnih prednosti.

Pre svega pomaže nam da eliminišemo rasipanja iz naših procesa i na taj način povećamo efikasnost. Kaizen identifikuje i eliminiše nepotrebne korake u procesima, što smanjuje troškove i ubrzava proizvodnju. U japanskoj industriji, ovaj pristup se često primenjuje uz pomoć Lean metodologije i njegovih alata. Takođe, Kaizen podstiče zaposlene na svim nivoima da učestvuju u poboljšanjima, dajući im priliku da aktivno doprinesu poslovnim rezultatima.

Kaizen omogućava kompanijama da budu agilne, brzo reaguju na promene i održavaju konkurentsku prednost, a kroz stalne analize i optimizaciju, pomaže u smanjenju defekata i povećanju kvaliteta proizvoda. Mnoge globalne kompanije poput Toyote, Honde i Sony-a koriste ovaj pristup kako bi osigurale vrhunski kvalitet svojih proizvoda.

Nije metoda, već filozofija, način razmišljanja…

Kaizen nije metoda, već filozofija, način razmišljanja koji može transformisati svako poslovanje. Ova filozofija primenjiva je bukvalno svuda, kako u košenju travnjaka kod kuće tako i u proizvodni delova za svemirske letilice. Kompanije koje ga uspešno implementiraju postižu veću produktivnost, bolji kvalitet i veću konkurentsku prednost. Ključ uspeha leži u kontinuiranom unapređenju i angažovanju celog tima u procesu promene.

Ako želite da vaša kompanija postane agilnija, efikasnija i inovativnija, Kaizen je pravi put za vas. Sve najuspešnije svetske, a u poslednjih nekoliko godina i domaće kompanije implementiraju Kaizen pre svega kao način malih, inkrementalnih poboljšanja koji zajedno daju jako veliki pozitivan uticaj. To pokazuje referentna lista konsultantske kuće Tecor Consulting koja trenutno broji preko 150 domaćih klijenata iz svih grana privrede ali i uslužnih delatnosti.

1. март 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se pravi vinjak?

by bifadmin 1. март 2025.

Vinjak je posebno i intrigantno piće koje često izaziva pometnju zbog svoje bliske sličnosti sa vinom. Mnogi se pitaju: kakve su tačno veze između vinjaka i vina? Da li su ova dva pića zapravo srodnici ili je vinjak nešto sasvim drugačije?

Vinjak je destilovano piće koje ima svoju bogatu tradiciju i karakteristike, prenosi sajt tosici.rs.

Da bismo bolje razumeli ovaj specifičan napitak, potrebno je upoznati se sa njegovim osnovnim elementima i istorijom vinjaka koja se proteže vekovima.

Šta je vinjak?

Šta je vinjak? To je visoko kvalitetno destilovano piće bazirano na vinu, najčešće od belih sorti grožđa. Vinjak se odležava u hrastovim buradima, što mu daje jedinstvenu aromu i karakter. Njegova proizvodnja počela je sredinom 20. veka i od tada je vinjak postao simbol kulture i tradicije u Srbiji.

Istorija vinjaka

Prvu podrumski burad napunili su vinskim destilatom 1958. godine, čime je otpočela proizvodnja ovog jedinstvenog pića. Godine 1978. lansirana je proizvodnja Rubinove Petice, koja se smatra jednim od najkvalitetnijih vinjaka danas, ostavljajući tragu u domaćim i međunarodnim krugovima.

Vinjak se, kroz vredne nagrade, potvrđuje kao vrhunski proizvod, osvojivši 99 zlatnih medalja na raznim manifestacijama, uključujući 9 Grand prija i 43 šampionata.

U proteklih 60 godina, ukupno 400 miliona litara vinjaka prodato je širom sveta, s tim da se vinjak izvozi u više od 20 zemalja.

Recenzija 14 vinjaka domaće proizvodnje iz lične kolekcije @nnultra vinjak (prvo ocenjivanje)

Kako se pravi vinjak?

Proizvodnja vinjaka je umetnost koja zahteva znanje, veštinu i pažljiv odabir osnovnih sastojaka vinjaka.

Kada se odlučite da zaronite u svet vinjaka, otkrivate čarobni svet fermentacije i destilacije, koji zajedno daju prepoznatljive arome i ukuse vinjaka.

Osnovni sastojci vinjaka

Za pravljenje vinjaka koristi se posebna sorta grožđa, najčešće Prokupac, koja se odlikuje niskim sadržajem alkohola i višim kiselinama.

Osnovni sastojci uključuju:

Grožđe (Prokupac ili druge sorte)
Kvasac
Voda

Minimalna starost vinjaka zavisi od tipa, a vino se može starenjem pretvoriti u različite vrste vinjaka, kao što su Vinjak VS, koji ima 3 godine starosti, i Vinjak XO, koji je stariji od 20 godina.

Fermentacija i destilacija vinjaka

Tokom fermentacije, važno je održati odgovarajuće nivoe kiselina. Nakon toga sledi destilacija, koja se najčešće obavlja dvokratno na šarantskim aparatima kako bi se postigao kvalitet sličan francuskom konjaku.
proces pravljenja vinjaka

Fermentacija vinjaka je ključni proces u kojem se šećeri iz grožđa pretvaraju u alkohol, a optimalni sadržaj alkohola u vinu trebao bi biti između 7% i 12% vol.

Razlika između vinjaka i vina

Iako dele osnovne komponente, proizvodnja vinjaka značajno se razlikuje od vinske proizvodnje.

Vinjak se pravi destilacijom vina što dovodi do povećanja sadržaja alkohola i koncentracije aroma.
Proizvodnja vinjaka

Vino koje se koristi za destilaciju obično potiče od grožđa s karakteristikama koje su idealne za ovaj proces.

Ova grožđa se gaje u umerenoj klimi, dok je zemljište od krucijalnog značaja, s naglaskom na krečno, kamenito i glinovito.

Generalno, brendovi poput kompanije Rubin pružaju kvalitetne proizvode koji su rezultat tradicije dugog 60 godina.

Razlika između vinjaka i vina ogleda se i u samim karakteristikama pića.

Vinjak, kao produkt fermentacije i destilacije, obično sadrži između 40% i 53% alkohola, dok vino ima znatno niži sadržaj alkohola, koji se kreće od 7% do 12%.

Nakon destilacije, vinjak često stari dugo vremena, minimalno 2 godine, dok vino može biti servirano bez dodatnog starenja.

Ove dve vrste alkohola imaju različite namene i rituale konzumacije, što dodatno naglašava razliku između vinjaka i vina.

Kao jedan od najznačajnijih predstavnika jakih alkoholnih pića, vinjak oslikava strast proizvođača, a njegov proces pravljenja vidi se kao umetnost.

Sa kapacitetima proizvodnje od 15 miliona litara, Srbiji pripada mesto jednog od vodećih proizvođača vinjaka u Evropi.

Ovaj zaključak o vinjaku poziva vas da istražite ovaj divan svet i otkrijete sve njegove tajne, uživajući u svakom gutljaju.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

1. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
  • Sve više škola proizvodi i prodaje struju
  • Retki minerali postali novo oružje u globalnom ratu tehnologije i moći
  • Rastu kupovine karticama preko interneta, ali sporije nego ranije
  • Od dijaspore više novca nego od stranih investicija

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit