NAJNOVIJE
Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu...
Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Obeležen Međunarodni dan biodiverziteta

by bifadmin 22. мај 2026.

Neophodno je da ubrzamo napore za očuvanje biodiverziteta, čime ulažemo ne samo u zaštitu prirode, već i u otpornost na klimatske promene, očuvanje važnih resursa i zdravu privredu, poručeno je danas na obeležavanju Međunarodnog dana biodiverziteta 2026 u zgradi Ujedinjenih nacija. Događaj pod nazivom „Od lokalnih inicijativa do globalnog uticaja, Srbija na putu ka CBD COP17”, organizovalo je Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i tima UN-a u Srbiji.

„Međunarodni dan biodiverziteta prilika je da se podsetimo koliko je priroda dragocena, ali i kolika je naša dužnost prema njoj, kako bismo je brigom i odgovornim ponašanjem sačuvali za generacije koje dolaze. Očuvanje biodiverziteta nije samo stručni zadatak, niti politika jedne vlade ili jedne institucije, već obaveza svakog pojedinca. Republika Srbija zaštitu prirode postavlja kao jedan od svojih strateških prioriteta i u tom pravcu deluje kontinuirano i odlučno“, istakla je ministarka zaštite životne sredine, Sara Pavkov.

S obzirom da će 17. Кonferencija Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu (CBD COP17) u oktobru ove godine biti održana u Jerevanu, u Jermeniji, u ime ambasadora Jermenije u Srbiji na događaju se obratio šef beogradske kancelarije ambasade Jermenije u Pragu, Hajk Hemćijan.

„Ovo predstavlja veliku odgovornost i čast za Jermeniju, kao i važnu priliku da doprinesemo globalnom upravljanju zaštitom životne sredine i međunarodnoj saradnji. Takođe bih želeo da napomenem da je ambasador Jermenije u Srbiji, NJ.E. Ašot Hovakimijan, u razgovorima sa srpskim institucijama i predstavnicima Ujedinjenih nacija snažno podržavao i promovisao ideju o organizovanju posebnog događaja u Srbiji povezanog sa COP17 i saradnjom u oblasti biodiverziteta“, poručio je Hemćijan.

Predstavnici međunarodnih organizacija, uključujući Švedsku razvojnu agenciju i Program UN za životnu sredinu, Ministarstva zaštite životne sredine i kompanije IКEA, razgovarali su o značaju partnerstava između različitih aktera, unapređenju upravljanja zaštićenim područjima, i obezbeđivanju dodatnih finansijskih sredstava kao ključnim preduslovima za efikasnu zaštitu prirode. Upravljači zaštićenih područja Tare, Gornjeg Podunavlja, Obedske bare i Кraljevca predstavili su uspešne inicijative za očuvanje vrsta i njihovih staništa koje su sproveli uz podršku Evropske unije, Švajcarske i Švedske.

„Кoristeći Zelenu agendu Evropske unije kao mapu puta, Švedska jača zaštitu i ulaganje u biodiverzitet i ekosisteme u Srbiji kroz međusektorska partnerstva i mobilizaciju finansiranja za biodiverzitet. Švedski pristup zasnovan na ekosistemima podrazumeva posmatranje prirode kao ključne infrastrukture – obnavljanjem i upravljanjem močvarnim ekosistemima, istovremeno se bavimo izazovima u oblasti klime, vode i biodiverziteta, uz ostvarivanje konkretnih koristi za ljude i privredu,“ izjavila je ambasadorka Švedske u Srbiji, NJ.E. Šarlota Samelin.

„Srbija se odlikuje bogatim biodiverzitetom. Njane zdrave šume, travna i vlažna staništa obezbeđuju sigurnost vodnih resursa i podržavaju poljoprivredu, energetsku otpornost, turizam i javno zdravlje. Кako bismo sačuvali prirodna bogatstva za buduće generacije, uz podršku međunarodnih i nacionalnih partnera, tokom poslednje tri godine smo pomogli sprovođenje 42 lokalne inicijative za očuvanje retkih vrsta i njihovih staništa. Ove inicijative već pomažu u obnovi i revitalizaciji ključnih ekosistema u zaštićenim područjima kao što su Nacionalni park Tara, Fruška gora i klisura reke Gradac“, rekao je Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji.

Obeležavanje Međunarodnog dana biodiverziteta organizovano je u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom, uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Fotografija oslobođena od autorskih prava

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Da li je Evropska unija predala svoju budućnost Španiji?

by bifadmin 22. мај 2026.

Socijalistička vlada u Španiji nametnula se kao predvodnik u Evropskoj uniji. Španija je trenutno najbrže rastuća ekonomija u EU, najglasnija članica protiv Izraela, odskočna daska za kineska ulaganja u EU i evropske investicije u Latinskoj Americi. Politički i ekonomski epicentar kontinenta se možda pomerio na jug, a ovakav preokret niko nije predvideo, piše IntelliNews.

Priče u Evropskoj uniji tokom 2025. godine uveravale su nas u privredni oporavak Nemačke, ozdravljenje francuske privrede i konsolidaciju italijanske ekonomije. U 2026. godini nema ništa od toga. Najveća priča u Evropskoj uniji je – Španija.

Brojke je sada teško ignorisati. Prema preliminarnim procenama Evrostata objavljenim 30. januara, BDP Španije porastao je za 2,8% u 2025. godini, u odnosu na prosek evrozone od 1,5%. Samo u četvrtom kvartalu zabeležen je rast od 0,8%, više nego duplo u poređenju sa rastom od 0,3% u evrozoni i to je najjači rast među svim velikim ekonomijama Evropske unije.

ING je u svojoj prognozi za Španiju početkom 2026. godine primetio da je španska ekonomija rasla 2,8 procentnih poena brže od evrozone od kraja 2019. godine. Goldman Sachs je u analizi iz jula 2025. godine ocenio da u Španiji dolazi do velikih strukturnih promena jer se ekonomija, umesto prevelike zavisnosti od turizma, pomera ka finansijama, nekretninama, IT i profesionalnim uslugama kao novom motoru rasta.

Prognoza Evropske komisije u septembru 2025. godine predvidela je rast od 2,9% za 2025. i 2,3% za 2026. godinu. BBVA Research i CaixaBank Research, dve vodeće španske banke, uglavnom se slažu sa ovakvim prognozama, kao i MMF.

Glasni neprijatelji u inostranstvu i tihi rezultati kod kuće

Malo ko u Evropskoj uniji je očekivao ovakav preokret. Španija je većinu vremena nakon finansijske krize 2008. godine tretirana kao slaba karika evropskog juga, zemlja koju je neophodno spasiti od sopstvenih banaka i kao posrnula država u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih dostigla čak 50% 2013. godine.

Međutim, usledio je toliko oštar ekonomski zaokret, da će, prema procenama Evropske komisije, javni dug Španije pasti ispod 100% BDP-a 2026. godine sa vrhunca od 120% tokom pandemije. Takođe, stopa nezaposlenost od 9,9% u četvrtom kvartalu 2025. godine, pala je ispod dvocifrenog broja prvi put od 2008. godine. Ništa od ovoga niko nije predvideo čak ni pre tri godine.

Politički motor koji stoji iza ekonomskog preokreta je Socijalistička radnička partija Španije (PSOE) Pedra Sančeza. Otkako je postao premijer Španije, Sančez je gomilao glasne neprijatelje u inostranstvu, dok je tiho isporučivao rezultate kod kuće.

Sančez se pozicionirao kao najotvoreniji evropski lider u kritikama izraelskog rukovodstva, zbog ponašanja Izraela tokom rata u Gazi. Španija je bila prva velika zapadnoevropska država koja je još u maju 2024. godine formalno priznala palestinsku državnost, zajedno sa Norveškom i Irskom. Bila je to prva evropska zemlja koja je izrazila spremnost da se pridruži Južnoj Africi u tužbi protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde.

Španija je u oktobru 2025. godine usvojila devet mera za „zaustavljanje genocida u Gazi“, uključujući stalni embargo na oružje, zabranu brodovima koji prevoze vojno gorivo za izraelske snage da pristaju u španske luke, uskraćivanje španskog vazdušnog prostora izraelskim vojnim letovima, embargo na robu iz naselja na Zapadnoj obali i zabranu ulaska pojedincima „direktno umešanim u genocid, kršenje ljudskih prava i ratne zločine“.

„Rebrendiranje“ Španije na svetskoj sceni

Ovakav politički stav ima svoju cenu. Španska odbrambena i izvozna industrija dvostruke namene izgubile su značajne ugovore u Izraelu, a odnosi Madrida sa Vašingtonom pod Trampovom administracijom su vidljivo zahladneli. Ali, politička ekonomija ovog poteza je ono što je važno. Zauzimajući moralno najčitljiviji stav u Evropi o Gazi, Sančez je pretvorio Španiju u prirodnog diplomatskog sagovornika za arapski svet, Afričku uniju i, što je ključno, Latinsku Ameriku.

Dokument o strateškoj politici za period 2025-2028. godine, koji je objavilo Ministarstvo spoljnih poslova u Madridu, eksplicitno identifikuje Mediteran i Latinsku Ameriku kao dva stuba za globalno repozicioniranje Španije. Takvo opredeljenje je dovelo i do značajnijeg otvaranja španske privrede za kineska ulaganja.

Španija je postala glavna evropska ulazna tačka za kineski industrijski kapital. CATL i Stellantis su u novembru 2025. godine započeli radove na ogromnoj fabrici za proizvodnju baterija namenjenih električnim vozilima, u vrednosti od 4,1 milijardu evra. Buduća fabrika LFP baterija nalaziće se u pogonima kompanije Stellantis u Saragosi i mogla bi da dostigne kapacitet do 50 GWh godišnje. Fabrika će zaposliti više od 4.000 radnika i obezbedila je preko 298 miliona evra finansiranja iz programa EU „Next Generation EU“, a CATL je već doveo 2.000 kineskih radnika da nadgledaju izgradnju.

Jasan obrazac

U istom kompleksu, kompanija Leapmotor, koju podržava Stellantis, počeće proizvodnju električnih vozila na kineskoj platformi u drugoj polovini 2026. godine. Chery je već počeo da sklapa vozila u bivšoj fabrici Nissan u Slobodnoj trgovinskoj zoni Barselone u okviru svog zajedničkog preduzeća Ebro. SAIC-ov MG, najprodavaniji kineski brend u Španiji u 2025. godini, objavio je u aprilu 2026. da će izgraditi svoju prvu evropsku fabriku električnih vozila na španskom tlu.

Krajem aprila 2026. godine, luksuzni brend Hongqi grupe FAW je u poodmaklim pregovorima sa Stellantis-om o proizvodnji vozila u istom pogonu u Saragosi. Vozila kineskih proizvođača činila su preko 11% prodaje španskih automobila u 2025. godini, što je skoro dvostruko više u odnosu na 6,6% iz 2024. godine.

Obrazac je jasan. Sančezova vlada pozicionirala je Španiju kao zemlju EU koja je najspremnija da primi kineske industrijske investicije. Dok su Berlin, Pariz i Rim oklevali, plašeći se američkog i kineskog uticaja, Madrid se oslobodio monokulturne politike Evropske unije.

Rezultat je obnavljanje španske industrijske baze zahvaljujući kineskoj tehnologiji baterija i električnih vozila, uz podršku EU, čak i dok se tarife Unije na direktan kineski uvoz pooštravaju. Kakav god stav prema ovoj strategiji imali u Briselu, ona funkcioniše i jača špansku ekonomiju.

Mladi migranti umesto stranih, a neproduktivnih penzionera

Otvaranje prema Latinskoj Americi je drugi politički i ekonomski front. Španija je najveći pojedinačni investitor u Latinskoj Americi, doprinoseći sa 9,4 milijarde evra agendi EU „Globalna kapija“ za region Južne Amerike, od čega je 5,3 milijarde evra već mobilisano. Analiza koju je sproveo Vilson centar pokazala je da bilateralno vođstvo Španije, utemeljeno u zajedničkom španskom jeziku i istorijskim vezama, daje ovoj zemlji komparativnu prednost na tržištu Južne Amerike kojoj nijedna druga evropska država ne može da parira. Takođe, Španija dobija mnogo mladih migranata koji govore istim jezikom, umesto neproduktivnih penzionera iz severne Evrope.

Mediteran je treći front. Sastanak Španije sa Marokom na visokom nivou krajem 2025. godine, produbio je dobre odnose sa Rabatom i pozicionirao Španiju kao glavnog posrednika EU u južnom Mediteranu.

Iz svega ovoga sledi pitanje da li Evropa ima novu funkcionalnu prestonicu? Berlin je najveća ekonomija EU, ali raste po stopi od 0,4% i paralisan je koalicionom aritmetikom. Pariz je zaokupljen domaćom politikom. Rim se vezao za Vašington u napadu kratkovidosti, a sada ne zna kako da se iz toga izvuče. London nastavlja da se udaljava od EU, nakon što je Britanija izgubila svoj uticaj zbog loših pregovora o Bregzitu.

Madrid, nasuprot tome, raste tri puta brže od evrozone, ima političku saglasnost za sprovođenje spoljnopolitičkih odluka koje se Brisel ne usuđuje da donese i u Sančezu ima lidera koji je spreman da zauzme diplomatsko tlo koje su druge evropske prestonice napustile.

Činjenica da je u Španiji tokom cele godine vreme mnogo sunčanije nego u Nemačkoj, možda više neće biti samo rezultat meteoroloških prilika.

Izvor: IntelliNews

Foto: captainvector, Depositphotos

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Umesto da ih bacamo, lekove ćemo moći da vratimo u apoteku

by bifadmin 22. мај 2026.

Srbija će se napokon pozabaviti problemom odlaganja lekova sa isteklim rokom trajanja koji su do sada završavali na deponijama zato što gađani nisu mogli da ih predaju apotekama.

Naime, u planu je uspostavljanje sistema za prikupljanje i bezbedno odlaganje farmaceutskog otpada iz domaćinstava, a u vezi sa tim pokreće se i pilot projekat #VRATILEK koji sprovodi Ministarstva zaštite životne sredine u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov tvrdi da je namera podizanje svesti građana o važnosti pravilnog postupanja sa neiskorišćenim lekovima i lekovima kojima je istekao rok trajanja, ali i da se omogući da se potpuno besplatno farmaceutski otpad predaje apotekama.

„Osluškujući probleme građana, prepoznali smo potrebu da pokrenemo pilot projekat koji se odnosi na farmaceutski otpad. Do sada nije postojala mogućnost da u lokalnim apotekama građani bezbedno predaju lekove kojima je istekao rok, niti su apoteke imale kapacitete za njihovo preuzimanje. Zbog toga su ovi lekovi često završavali u komunalnom otpadu i na deponijama, što želimo da sistemski promenimo uspostavljanjem održivog rešenja. Ono što je važno da građani znaju jeste da će apoteke preuzimati i privremeno bezbedno skladištiti lekove, nakon čega će uslediti njihov transport i pravilno zbrinjavanje“, rekla je Pavkov.

Ministarka je istakla da je cilj ovog pilot projekta da se sa parcijalnog modela postepeno pređe na održiv nacionalni model.

Izvor: eKapija

Foto: stevepb, Pixabay

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Finansijski direktori iz regiona o profitabilnosti, investicijama i budućnosti controllinga

by bifadmin 22. мај 2026.

U Beogradu će u ponedeljak, 25. maja 2026. godine, biti održan 11. CFO & Controlling kongres, jedan od najvećih regionalnih skupova finansijskih direktora, direktora controllinga i poslovnih lidera. Događaj organizuje Menadžment Centar Beograd, a kongres će biti održan u hotelu Crowne Plaza.

Na kongresu se očekuje više od 600 učesnika iz Srbije i regiona, među kojima su CFO-i, direktori controllinga, generalni direktori, članovi uprava, predstavnici banaka, osiguravajućih društava, IT kompanija, konsultanata i privrede.

Program kongresa obuhvata više od 30 panela i prezentacija, sa fokusom na teme koje su danas u vrhu agende finansijskog menadžmenta: profitabilnost, cash flow, controlling, forecasting, investicije, ESG, upravljanje rizicima, ERP sisteme, BI, AI i prediktivnu analitiku. U uslovima promenljivih tržišnih okolnosti, rasta troškova, pritiska na marže i potrebe za pametnijim investicionim odlukama, uloga CFO-a sve više prevazilazi tradicionalno finansijsko izveštavanje. Finansijski direktori danas imaju sve važniju ulogu u oblikovanju strategije, očuvanju likvidnosti i donošenju odluka koje utiču na dugoročnu održivost poslovanja. Cilj kongresa je razmena iskustava, povezivanje finansijske i poslovne zajednice i otvaranje pitanja koja su važna za budućnost finansija, controllinga i poslovnog odlučivanja.

Više informacija o programu i učesnicima dostupno je na sajtu 11. CFO & Controlling kongresa: cfo-kongres.rs

Foto: Menadžment Centra Beograd

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Generali nastavlja da ostvaruje snažan rast u svim segmenatima poslovanja. Potvrđena solidna kapitalna pozicija

by bifadmin 22. мај 2026.

·      Bruto fakturisana premija dostigla je 28,2 milijarde € (+6,8%), uz rast kako u segmentu životnih osiguranja (+7,5%) tako i u segmentu neživotnih osiguranja / P&C (+5,8%)

·      Nastavljeni pozitivni neto prilivi u segmentu životnih osiguranja iznosili su 4,3 milijarde €, zahvaljujući svim linijama biznisa. New Business Value značajno je porastao na 977 miliona € (+19,1%)

·      Kombinovani racio iznosio je 90,5% (+0,8 p.p.), dok je nediskontovani kombinovani racio bio 93,1% (+1,1 p.p.), pri čemu su oba pokazatelja bila pod uticajem prirodnih katastrofa (Nat Cat)

·      Asset & Wealth Management zabeležio je snažan rast (+15,5%), zahvaljujući kako Asset Managementu tako i Banca Generali

·      Operativni rezultat značajno je porastao na 2,2 milijarde € (+8,1%), uz pozitivan doprinos svih segmenata

·      Prilagođena neto dobit povećana je na 1,3 milijarde € (+5,2% ili +9,3% bez jednokratne poreske stavke). Prilagođeni EPS porastao je na 0,84 € (+6,0% ili +10,2% bez iste jednokratne poreske stavke)

·      Snažna kapitalna pozicija, sa raciom solventnosti na 212% (219% na kraju 2025. godine)

Finansijski direktor Generali Grupe, Cristiano Borean, izjavio je:

„Rezultati Grupe u prvom kvartalu 2026. godine potvrđuju uspešnu realizaciju našeg strateškog plana ‘Lifetime Partner 27: Driving Excellence’, uz snažan rast operativnog rezultata podržan svim segmentima, što se odražava i na prilagođeni neto rezultat. Segment životnog osiguranja zabeležio je veoma snažne poslovne performanse, zahvaljujući pozitivnom doprinosu svih linija biznisa. U segmentu neživotnih osiguranja, uprkos većem uticaju prirodnih katastrofa, tehnička profitabilnost nastavila je da se poboljšava. Operativni rezultat u Asset & Wealth Managementu imao je koristi od snažnih rezultata Generali Investments Holdinga i Banca Generali. Oslanjajući se na snažan bilans stanja, visokokvalitetne i diverzifikovane izvore generisanja gotovine, kao i čvrstu kapitalnu poziciju, ostajemo u potpunosti fokusirani na stvaranje održive vrednosti za sve naše akcionare i zainteresovane strane.“

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Španiji novo instant plaćanje bez posredovanja Visa i Mastercard mreža

by bifadmin 22. мај 2026.

Španska aplikacija za plaćanje Bizum, koja je već promenila način na koji građani šalju novac jedni drugima, sada ulazi i u fizičke prodavnice. Novi sistem omogućava direktna instant plaćanja sa računa na račun, bez posredovanja Visa i Mastercard mreža, čime Španija pravi možda i najveći evropski korak ka finansijskoj nezavisnosti od američkih kartičarskih giganata.

Aplikacija Bizum, koja je u Španiji praktično postala sinonim za slanje novca među građanima, sprema se za svoj najveći iskorak do sada — ulazak u fizičke prodavnice i direktnu konkurenciju globalnim kartičarskim gigantima poput Visa i Mastercard.

Od 18. maja, korisnici će putem NFC tehnologije moći da plaćaju direktno sa svog bankovnog računa trgovcu, kroz instant transfer, bez korišćenja tradicionalnih kartičarskih mreža. Drugim rečima, novac više neće „putovati” preko američkih sistema za obradu kartičnih transakcija, već direktno između banaka.

To predstavlja veliki zaokret za evropsko tržište plaćanja, ali i potencijalni udar na poslovni model američkih kartičarskih kompanija koje godinama dominiraju globalnim platnim prometom.

Do sada je svaka beskontaktna kupovina podrazumijevala korišćenje mreža Visa ili Mastercard, pri čemu su trgovci plaćali različite provizije i naknade. Istovremeno, podaci o potrošnji obrađivani su uglavnom na serverima van Evrope, što je otvaralo pitanja digitalnog suvereniteta i kontrole podataka.

Bizum sada želi da promijeni upravo to.

Španski fenomen sa 30 miliona korisnika

Ono što je počelo kao zajednički eksperiment španskih banaka preraslo je u jedan od najuspješnijih evropskih fintech projekata.

Bizum danas koristi više od 30 miliona ljudi — praktično kompletna odrasla populacija Španije koja ima bankovni račun. U sistem je uključeno oko 111 hiljada kompanija i oko 40 banaka, koje funkcionišu kao jedinstvena mreža.

Tokom 2025. godine platforma je dostigla prosjek od 3,4 miliona instant transfera dnevno.

Prvu fazu fizičkih plaćanja predvodiće banke poput CaixaBank, Banco Sabadell i Bankinter, dok se očekuje da se ostatak bankarskog sektora priključi postepeno do kraja godine.

Najveći rast očekuje se od jeseni, kada bi Bizum mogao postati standardni način plaćanja u velikom broju prodavnica širom Španije.

Direktan izazov američkim gigantima

Ako iskustvo iz online trgovine bude pokazatelj budućnosti, Bizum bi mogao značajno da promijeni tržište.

Platforma je već premašila 100 miliona online plaćanja godišnje i pokazala da smanjuje broj odustajanja kupaca tokom online kupovine.

Analitičari procjenjuju da bi u naredne dvije do tri godine Bizum mogao preuzeti između 25 i 35 odsto ukupnog volumena fizičkih plaćanja u Španiji.

Njegova ključna prednost nije samo niža cena za trgovce, već i činjenica da je korisnicima već postao svakodnevni alat za plaćanje.

Ipak, Visa i Mastercard imaju snažne adute. Prvi su programi lojalnosti — cashback, nagrade, osiguranja i benefiti koje Bizum trenutno nema. Drugi je kreditiranje i odloženo plaćanje, gdje kartičarske kuće i dalje imaju ogromnu prednost.

Dok Bizum omogućava trenutno prebacivanje stvarnog novca, kartice korisnicima „prodaju vreme”, odnosno mogućnost odloženog plaćanja.

Evropa traži sopstveni platni sistem

Španski model sada se posmatra i kao potencijalna osnova za širi evropski sistem plaćanja.

Dok su Nemačka i Francuska razvijale fragmentirane i međusobno nepovezane modele, Španija je uspela da objedini gotovo celi bankarski sektor oko jedinstvenog standarda.

Bizum već ima vodeću ulogu u inicijativi EuroPA Alliance, dok se sve češće pominje i kao mogući temelj Evropske platne inicijative (EPI).

Ambicija je da građani jednog dana mogu jednako lako platiti račun u Milanu ili Lisabonu kao što danas prijatelju pošalju deset eura za rođendan.

Takav scenario mogao bi ozbiljno da promeni evropsko tržište digitalnih plaćanja i smanji zavisnost kontinenta od američke finansijske infrastrukture.

Pritisak i na Stripe, PayPal i Adyen

Promene bi mogle pogoditi i velike međunarodne procesore plaćanja poput Stripe, PayPal i Adyen.

Za kompanije koje posluju uglavnom sa španskim kupcima, plaćanje provizija međunarodnim posrednicima moglo bi postati sve manje racionalno.

Bizum trgovcima nudi gotovo trenutnu naplatu i znatno niže troškove u odnosu na standardne kartične provizije, koje se kreću između 0,2 i dva odsto po transakciji.

Ako iskustvo plaćanja u prodavnicama bude jednako jednostavno kao online verzija, španski trgovci mogli bi imati snažan finansijski motiv da preferiraju domaći sistem umesto američkih mreža.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mars širi proizvodne kapacitete u Evropi kroz investiciju od 220 miliona evra

by bifadmin 22. мај 2026.

Kompanija Mars najavila je investiciju vrednu 220 miliona evra u modernizaciju svoje fabrike koja postoji više od devet decenija u Sloughu u Velikoj Britaniji, nastavljajući širu strategiju ulaganja u evropsku proizvodnju, inovacije i održivo poslovanje. Investicija je deo ranije najavljenog plana kompanije da uloži milijardu evra u proizvodne i operativne kapacitete širom Evrope do kraja 2026. godine.

Fabrika u Sloughu, u kojoj je još 1932. godine nastala čuvena Mars čokoladica, biće transformisana u savremeni proizvodni centar nove generacije. Plan uključuje uvođenje naprednih tehnologija, automatizacije, AI sistema i energetski efikasne infrastrukture, uz dodatna ulaganja u razvoj i usavršavanje zaposlenih.

Mars istovremeno nastavlja investicije i na drugim evropskim tržištima. Tokom prethodnih godina kompanija je uložila gotovo 500 miliona evra u modernizaciju proizvodnje u Francuskoj, dok u Holandiji i Poljskoj nastavlja razvoj velikih proizvodnih i logističkih centara za evropsko tržište.

Ove investicije deo su dugoročne strategije kompanije usmerene ka izgradnji otpornijih, održivijih i tehnološki naprednijih proizvodnih sistema, kao i smanjenju ukupnog uticaja poslovanja na životnu sredinu.

Mars danas posluje u više od 80 zemalja i upravlja portfoliom globalno poznatih brendova među kojima su M&M’s®, SNICKERS®, EXTRA®, PEDIGREE® i WHISKAS®. Evropa predstavlja jedno od ključnih tržišta kompanije, sa više od 24 fabrike i preko 25.000 zaposlenih širom regiona

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OTVORENA IZLOŽBA „UNBOUNDED VOICES” (NESPUTANI GLASOVI) U FRANCUSKOM INSTITUTU U BEOGRADU

by bifadmin 22. мај 2026.

U Francuskom institutu u Beogradu sinoć je otvorena izložba fotografija „Unbounded voices (Nesputani glasovi) – žene Balkana, snaga i nasleđe“. Ovaj jedinstveni projekat Agencije Frans Pres (AFP), uz podršku L’Oréal Grupe, donosi seriju upečatljivih fotografija, audio zapisa i priča koji osvetljavaju živote žena širom regiona – od Beograda i Sarajeva, preko Tirane, do Banja Luke.

Izložbu su zvanično otvorili Amos Rajhman (Amos Reichman), direktor Francuskog instituta, Kamij Bujisu (Camille Bouissou), šefica biroa AFP-a za Balkan i urednica izložbe, Andrej Isaković, šef fotografije AFP-a za Balkan i Sanja Burg, direktorka komunikacija i angažmana u kompaniji L’Oréal Adria-Balkan.

Direktor Francuskog instituta Amos Rajhman istakao je da je izložba u potpunom skladu sa politikom ustanove na čijem je čelu, jer već decenijama predano i posvećeno rade na  promovisanju jednakosti polova.

– Ova izložba još jedno je svedočanstvo i potvrda našeg čvrstog angažovanja na polju ravnopravnosti, i ostaće važan segment politike naše kuće. Srdačno se zahvaljujem agenciji Frans pres i Kamij Bujisu, na čiju inicijativu je čitav ovaj projekat nastao, Pjeru Oseju (Pierre Ausseill), direktoru AFP-a za Evropu i Afriku koji je večeras sa nama, kao i Sanji Burg iz kompanije L’Oreal, zahvaljujući kojoj je ova izložba i realizovana – rekao je Rajhman. – Projekat „Unbounded Voices“ (Nesputani glasovi) je nastao iz duboke potrebe da se istinski čuju glasovi žena Balkana, i da se „razgrade“ česti stereotipi koje ostatak Evrope projektuje na njih. Izložba hrabro istupa protiv klišea koji žene ovog regiona vide kao žrtve, potčinjene ili slabe, nudeći umesto toga uvid u stvarnu snagu i kompleksnost njihovih života.

Ajhman je najavio da će u Francuskom institutu, u sklopu izložbe, 26. i 28. maja biti organizovana i dva susreta (panela).

–          Prvi će se odnositi na feminističku diplomatiju i govornice će biti Florans Ferari (Florence Ferrari), francuska ambasadorka u Srbiji, i An Lugon-Mulen (Anne Lugon-Moulin), ambasadorka Švajcarske, dok će moderator biti novinarka Jelena Glušac. Drugi susret, održaće se 28. maja u 18 časova. Razgovor će moderirati novinarka i autorka podkasta „Snaga uma“ Miljana Nešković, a učestvovaće Nina Pavićević, dr Jovana Milosavljević, dr Mia Popić i Nikolina Vujević. Svi ste dobrodošli – poručio je direktor Francuskog instituta.

Projekat „Unbounded voices (Nesputani glasovi) – žene Balkana, snaga i nasleđe“, zabeležen kroz objektive AFP-ovih fotografa i novinara iz celog regiona, prikazuje devet žena u njihovim sopstvenim, autentičnim okruženjima.

Kamij Bujisu, urednica izložbe i šefica biroa AFP-a za Balkan, istakla je da je cilj izložbe pokretanje društvene debate i suočavanje pojednostavljenih stereotipa sa stvarnošću, realnim životima i snagom balkanskih žena koje zahtevaju svoj prostor.

–          Hvala vam od srca što ste danas ovde. Oduvek sam osećala da je biti novinarka privilegija. Imam priliku da se budim ne znajući šta ću tog dana videti, šta ću naučiti, i koga ću upoznati. Privilegija je provesti veliki deo života susrećući različite ljude, i zato kada sam došla na Balkan, jedva sam čekala da upoznam nove ljude. Mi novinari volimo da kažemo da negde dolazimo kao nepristrasna, prazna stranica. Istina je da to nije baš tako – iskreno je sa gostima podelila Bujisu. – Došla sam ovde sa slikom regiona oblikovanom televizijskim serijama o kriminalu i ženama, i istorijskim knjigama. A onda sam upoznala ljude. Posmatrala sam njihove svakodnevne živote. Upoznala sam žene, razgovarala sa njima, slušala ih i posmatrala. Nijedna od njih nije odgovarala klišeima koje sam imala na umu svega šest meseci ranije. Bile su snažne, duhovite, ponekad mrzovoljne, a većina njih imala je i zaista sjajnu kosu.

Bujisu je istakla da je veoma brzo nastala želja da njihove priče ispriča izvan tih stereotipa.

–          To je postala moja potreba i tako je nastala ova izložba, najpre u mojoj glavi. Zatim smo, zahvaljujući neverovatnom radu našeg AFP tima ovde, ogromnoj podršci Andreja i pomoći Sanje i kompanije L’Oreal, uspeli da joj damo život. Imali smo privilegiju da upoznamo devet izuzetnih žena i, pre svega, da ih saslušamo. Njihovi glasovi danas čine jedan zajednički hor koji govori o univerzalnom iskustvu žene. Biti žena znači boriti se protiv stereotipa i nasilja – kod kuće, na ulici, na poslu. To je teško, opasno i često – svakodnevno. Ali, da citiram jednu od ovih neverovatnih žena: „Iskreno, volim što sam žena.  Jer, biti žena sa sobom nosi snagu i poseban dar za radovanje životu“. Još jedanput veliko hvala svim ovim divnim ženama na iskrenosti i na tome što su podelile svoje priče sa nama. Velika je privilegija biti novinarka, ali je još veća privilegija – upoznati njih – zaključila je Kamij Bujisu.

Kroz objektiv koji ih prati od rudnika do vinskih podruma, ove žene otkrivaju svoje stvarne živote, dajući celovitu sliku o hrabrosti i kompleksnosti ženskog nasleđa u našem regionu. Umesto da govore u njihovo ime, autori su želeli da im daju sopstveni glas, kao živi dokaz snage koja teče kroz žene ovog regiona.

Šef fotografije AFP-a za Balkan, Andrej Isaković, osmislio je vizuelni identitet projekta.

–          Ceo ovaj projekat, a potom i ova izložba koju smo večeras otvorili, nastali su iz želje moje drage koleginice Kamij da kroz priče i fotografije prikažemo žene našeg regiona onakvim kakve zaista jesu: snažne, autentične, dostojanstvene i pune života. Svaki portret koji večeras vidite je rezultat poverenja, vremena provedenog sa ženama koje su nam otvorile vrata svog sveta. Imao sam privilegiju da fotografišem žene u Srbiji – Stašu, Sašku i Ivanu, dok su priče u Bosni i Hercegovini zabeležile kolege Elvis Barukčić, a u Albaniji kolega Adnan Beci. Imao sam zadovoljstvo da budem njihov saradnik i asistent. Iako dolaze iz različitih sredina njihove priče povezuju ista snaga, tolplina i odlučnost.

Isaković je istakao da su se fotografi trudili da svaku od njih prikažu iskreno i sa poštovanjem, u okruženju koje najbolje govori o njihovom životu radu, i autentičnosti.

–          Nadamo se ćete u ovim fotografijama osetiti njihovu iskrenost i energiju. A, kada već govorimo o pričama, pozivamo vas da obratite pažnju na QR kodove ispod fotografija – skenirajte ih i poslušajte šta svaka od ovih izuzetnih žena ima da kaže. Njihove priče pronaći ćete i na veb-sajtu izložbe.

Podrška L’Oréal Grupe doprinela je realizaciji celokupnog projekta.

–          U L’Oréal Grupi verujemo u lepotu koja pokreće svet, a tu lepotu najbolje oslikavaju autentičnost, sloboda i hrabrost. Podrška projektu „Nesputani glasovi“ je prirodan izraz tih vrednosti, jer smo želeli da osvetlimo snagu koja često ostaje skrivena iza predrasuda. Ove izuzetne žene su dokaz da lepota našeg regiona leži u njegovoj raznolikosti i nesputanim glasovima, i čast nam je što smo deo ovog projekta. Sigurna sam da smo sve večeras ponosne što smo žene Balkana – istakla je Sanja Burg, direktorka komunikacija i angažmana u kompaniji L’Oréal Adria-Balkan.

Izložbu u Francuskom institutu u Beogradu prati i višejezični, multimedijalni veb-sajt unboundedvoices.org sa bogatom galerijom fotografija, pričama i audio sadržajem. Platforma nudi mogućnost svim posetiocima da podele sopstvene priče i komentare sa širokim auditorijumom.

Foto: Ivana Todorović / L’Oréal Adria-Balkan

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji su uzroci ekonomskog usporavanja Srbije

by bifadmin 22. мај 2026.
Posle pada prethodne godine, ekonomski rast Srbije ove godine će dostići 2,8 odsto, a sledeće 3,9 odsto, prognozira Evropska komisija (EK).

Kao jedan od glavnih razloga, navodi se da će domaća tražnja imati koristi od velikih javnih investicija povezanih sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 i od rastućih plata i penzija.

U objavljenim Prolećnim ekonomskim prognozama Evropske komisije, predviđa se i da će ovogodišnji fiskalni deficit Srbije privremeno porasti na 3,2 odsto, jer je vlada smanjila akcize na gorivo kao odgovor na sukob na Bliskom istoku, kao i da će javni dug blago porasti na 45 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) sledeće godine.

Komisija je navela da je ekonomski rast Srbije u 2025. usporio na dva odsto sa 3,9 odsto u 2024. zbog usporavanja rasta investicija i privatne potrošnje pogođenih kontinuiranim političkim nemirima usled studentskih protesta, kao i zbog negativnog doprinosa neto izvoza. Takođe su neto direktne strane investicije prepolovljene u odnosu na 2024.

U izveštaju se navodi da kratkoročni indikatori ukazuju na neujednačen početak 2026, da je indikator ekonomskog raspoloženja, iako je još ispod dugotrajnog proseka, u prvom kvartalu pokazao trend unapređenja ali i da je industrijska proizvodnja u padu u većini podsektora, osim auto-industrije.

Analitičari Komisije očekuju da javne investicije, koje su podbacivale u 2025, ove godine dobiju zamah pre izložbe Ekspo 2027. u Beogradu i investicionog programa „Skok u budućnost – Srbija 2027“.

U delu izveštaja o Srbiji zaključuje se da, iako izgledi za ekonomiju deluju pozitivno, ostaje nekoliko rizika za negativan scenario, uključujući kontinuiranu domaću političku nestabilnost i nedavni pad direktnih stranih investicija koji potencijalno mogu da ugroze srednjeročne izgleda za rast.

Brzi rast plata takođe može dovesti do niže od očekivanje spoljne konkurentnosti, upozorava se u izveštaju.

Na Zapadnom Balkanu veći rast od Srbije ove godine će, prognozira se, imati Albanija, od 3,3 odsto, i Severna Makedonija, od 3,2 odsto, dok će Crna Gora imati isti rast kao Srbija, od 2,8 odsto, a Bosna i Hercegovina od 1,8 odsto.

EU se u 2026. prognozira slabija ekonomska aktivnost jer sukob na Bliskom istoku pokreće novi energetski šok koji ponovo rasplamsava inflaciju i potresa ekonomsko raspoloženje.

BDP Unije će ove godine usporiti na 1,1 odsto sa 1,5 odsto u prethodnoj godini, što je za 0,3 procentna poena manje nego u Jesenjim prognozama. Za sledeću godinu Uniji Komisija prognozira rast od 1,4 odsto.

Savetuje putnicima da od agencija traže račun kojim je povećanje cene obračunato.
Izvor: Beta
Foto: Pixabay
22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Novčanica od 500 evra više se neće štampati, ali ostaju u opticaju bez vremenskog ograničenja

by bifadmin 22. мај 2026.

Redizajn novčanica evra predstavlja jednu od najvećih promena u evrozoni u poslednje dve decenije. Evropska centralna banka završava veliki projekat izmene izgleda evra, koji je pokrenut krajem 2021. godine.

Nova serija novčanica doneće značajne promene u dizajnu, ali i u samim apoenima, među kojima je i ukidanje novčanice od 500 evra.

Evropska centralna banka je prošlog jula raspisala konkurs za evropske grafičke dizajnere kako bi prikupila predloge za novi izgled novčanica.

Dizajneri koji su prošli izbor imaju rok do kraja ovog meseca da dostave konačna rešenja. Nakon toga, predlozi će biti poslati stručnom žiriju, a zatim i Upravnom savetu ECB, koji će doneti konačnu odluku.

ECB je potvrdila da u novoj seriji više neće biti novčanice od 500 evra. Ova odluka doneta je kako bi se smanjio rizik od pranja novca i olakšalo praćenje finansijskih tokova.

Ipak, građani koji već imaju novčanice od 500 evra ne treba da brinu. One će i dalje važiti kao zakonito sredstvo plaćanja i moći će da se koriste bez vremenskog ograničenja, iako se nove više neće štampati.

Redizajn evra smatra se jednom od najvećih promena u evropskom monetarnom sistemu u poslednjih 20 godina, a nova serija novčanica trebalo bi da bude predstavljena nakon što ECB završi izbor dizajna i tehničkih rešenja.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

22. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu u fudbalu?
  • Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit