NAJNOVIJE
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Šta bilansi Poštanske štedionice govore o njenoj stabilnosti?
AP: Velika rasprodaja akcija kompanija povezanih s veštačkom inteligencijom...
Nova vlast obećava da će zadržati ono što funkcioniše...
Kašnjenje po kreditima deset puta manje nego pre deset...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Atraktivne investicione prilike i dalje postoje uprkos rastućim ekonomskim rizicima

by bifadmin 7. октобар 2026.

Svet se sve više kreće ka trajno visokim cenama energenata, ili je barem rizik od takvog scenarija u porastu. Prema oceni stručnjaka OTP Banke iz najnovijeg kvartalnog investicionog izveštaja „Investment Outlook“, takav razvoj događaja mogao bi biti praćen višom inflacijom i višim kamatnim stopama. Analitičari veruju da bi razvoj veštačke inteligencije, kao i regioni manje izloženi visokim cenama energenata, mogli investitorima da ponude nove investicione prilike.

Uprkos carinskom ratu poslednjih godina, ekonomija SAD-a ostala je otporna, zadržavši prethodnu stopu godišnjeg rasta od oko 2%, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama, prema najnovijoj analizi OTP Banke. Kako smatraju stručnjaci Banke, ekonomija SAD-a uspešno se nosi i sa rizicima koji proizlaze iz rata na Bliskom istoku.

Ekonomska otpornost, ali po kojoj ceni?

„Međutim, gledajući unapred, verujemo da bi dugotrajni geopolitički konflikti i trajno visoke cene energenata mogli da pojačaju inflatorne pritiske, dok bi visoke kamatne stope mogle da uspore ekonomski rast”, istakao je Győző Eppich, direktor Centra za analizu OTP-a. Zahvaljujući svojoj energetskoj nezavisnosti, Sjedinjene Američke Države su manje izložene visokim cenama energenata nego Evropa i Azija. Međutim, kako dodaje, prekidi u lancima snabdevanja i sekundarni efekti na ostale proizvode stvaraju neizvesnost kada je reč o rastu BDP-a i budućem kretanju inflacije.

Najznačajniji predstojeći događaj u SAD-u jesu kongresni izbori u novembru, na koje Donald Tramp izlazi sa rekordno niskim rejtingom. Prema mišljenju analitičara, to bi moglo dovesti do neodgovornih obećanja, poput već najavljene „Trampove dividende“ od 5.000 dolara za svakog punoletnog građanina SAD-a.

Visoki fiskalni deficiti u SAD-u i visoke cene energenata u Evropi

Stanje javnih finansija SAD-a sve više zabrinjava: fiskalni deficit od oko 6% znatno je iznad proseka od 3,8% zabeleženog u poslednjih nekoliko decenija. Izdaci za kamate takođe bi mogli značajno da porastu i da se do 2036. godine udvostruče na 2 biliona dolara godišnje. Rast dugoročnih prinosa dostigao je kritičan prag u septembru, kada je prinos na desetogodišnje državne obveznice SAD-a prešao nivo od 5%. Kratkotrajno je dostigao ovaj nivo i 2023. godine, a pre toga poslednji put 2007. godine.

Prema pojedinim pokazateljima, evropska ekonomija ostala je relativno otporna na visoke cene energenata, dok pokazatelji poslovnog poverenja i dalje beleže povoljna kretanja. Prema očekivanjima Evropske centralne banke (ECB), normalizacija cena energenata tokom 2027. godine trebalo bi da poveća raspoloživi dohodak domaćinstava i podstakne domaću potrošnju. Daljem rastu mogle bi doprineti i investicije u veštačku inteligenciju, odbranu i infrastrukturu.

Promene u vrednovanju američkog tržišta akcija

Otpornost privrede ne može da traje večno: ukoliko cene energenata ostanu visoke, potrošači će na kraju ipak osetiti posledice. Međutim, prema analitičarima OTP Banke, za sada rast zarada kompanija, prvenstveno podstaknut investicijama u veštačku inteligenciju, ublažava ovaj rizik na tržištu akcija.

„Globalni rast korporativnih zarada od oko 30% već je izuzetan, a očekuje se da će se takav trend nastaviti i u narednim kvartalima”, istakao je Dávid Sándor, rukovodilac istraživanja za više klasa imovine pri Globalnim tržištima OTP-a, koji je istovremeno ukazao na rizike povezane sa održivošću investicija u veštačku inteligenciju. Istovremeno, rast zarada i brzo poboljšanje očekivanja u pogledu zarada ublažili su precenjenost tržišta akcija: ova klasa imovine postala je znatno jeftinija, iako preostali rizici i dalje zahtevaju selektivan pristup. Imajući u vidu razvoj događaja u vezi sa tenzijama koje uključuju Iran i rast prinosa na obveznice, analitičari OTP Banke smatraju da bi eventualne tržišne korekcije mogle da ponude pogodne ulazne tačke.

Kompanije u Evropi nastavljaju da se suočavaju sa niskim profitnim maržama i slabim rastom, dok su akcije postale manje atraktivne u pogledu relativnog vrednovanja. Evropa se suočava sa značajnim ekonomskim izazovima, a trajno visoke cene prirodnog gasa mogle bi da predstavljaju otežavajući faktor tokom narednih meseci.

Tržišta u razvoju dobijaju na zamahu

Zahvaljujući sektoru veštačke inteligencije, rast zarada kompanija na tržištima u razvoju premašio je rast zabeležen u Sjedinjenim Američkim Državama. Analitičari OTP Banke smatraju da južnokorejsko tržište akcija, koje je u velikoj meri izloženo ovoj industriji, zaslužuje posebnu pažnju. „Tržišta centralne i istočne Evrope do sada su relativno uspešno premostila rast cena energenata. Zahvaljujući rastu korporativnih zarada, atraktivnim vrednovanjima i značajnoj zastupljenosti finansijskog sektora, naš region jedan je od najatraktivnijih za investitore koji traže prilike bez izloženosti veštačkoj inteligenciji”, istakao je Dávid Sándor. Latinska Amerika nalazi se u sličnoj poziciji, pri čemu bi izbori u Brazilu mogli privremeno da podstaknu već ionako jeftino tržište.

Analitičari OTP Banke smatraju da je rast prinosa na obveznice zabeležen tokom poslednjih nedelja opravdan fundamentalnim pokazateljima. Međutim, prinosi značajno viši od sadašnjih nivoa bili bi bolni kako sa ekonomskog, tako i sa političkog stanovišta. Analitičari smatraju da kreatori ekonomske politike raspolažu instrumentima za privremeno držanje tržišta pod kontrolom, ali bi dugoročan uspeh zahtevao fiskalno prilagođavanje.

Ukupni izgledi za robna tržišta ocenjeni su kao neutralni, što je Dávid Sándor pripisao aktuelnim tenzijama na Bliskom istoku i teškoćama u predviđanju njihovog daljeg razvoja. Po njegovom mišljenju, poljoprivredne sirovine i uranijum mogli bi da imaju poseban potencijal u ovakvom okruženju.

Ovaj dokument ne može da posluži kao osnova za bilo kakvu dalju analizu finansijskih instrumenata koji se u njemu pominju i odražava tržišne uslove važeće u trenutku njegove izrade. Ovaj dokument ne sadrži sveobuhvatnu analizu  i daje se isključivo u informativne svrhe. Ne predstavlja investicioni savet niti investicionu preporuku, kao ni pravni, poreski ili računovodstveni savet.

Navedene informacije nisu iscrpne. Dalje detaljne informacije o proizvodima i uslugama dostupne su u ekspoziturama OTP Banke Plc. ili na internet prezentaciji www.otpbank.hu. Pre donošenja informisane odluke o ulaganju ili korišćenju određene usluge, pažljivo pročitajte dokumentaciju, informativne materijale, pravila, ugovorne uslove, obaveštenja, kao i tarife naknada i troškova koje se odnose na relevantan proizvod ili uslugu. Pažljivo razmotrite prirodu i rizike ulaganja, povezane naknade i troškove, kao i mogućnost nastanka gubitka, te se upoznajte sa poreskim propisima koji se primenjuju na predmetni proizvod ili ulaganje. Cena finansijskih instrumenata i hartija od vrednosti varira. Svaka neposredna prodaja može biti realizovana po važećoj tržišnoj ceni, što može dovesti do gubitka. Informacije i mišljenja izneta u ovom dokumentu ne zamenjuju niti predstavljaju zamenu za emisionu dokumentaciju koja se odnosi na predmetne finansijske instrumente, kao što su prospekti i pravila upravljanja, niti za odgovarajuće opise proizvoda i obaveštenja.

Rizike konkretnih pojedinačnih odluka ili ulaganja na osnovu sadržaja ovog dokumenta snosi klijent. OTP Bank Plc. ne snosi odgovornost za uspeh investicionih odluka, ostvarenje ciljeva klijenta, za pojedinačne investicione odluke donete na osnovu ovog dokumenta ili bilo kog njegovog dela, niti za posledice takvih odluka. Svako ulaganje nosi određene rizike koji mogu uticati na ishod investicione odluke. Investitori mogu ostvariti iznos koji je niži od ciljanog prinosa ili od prvobitno uloženog iznosa. Kao rezultat toga, vrednost uloženog kapitala može se umanjiti, kapital može biti izgubljen u celosti, a mogu nastati i obaveze plaćanja koje premašuju iznos uloženih sredstava.

U skladu sa važećim zakonima, OTP Bank Plc. ne preuzima bilo kakvu odgovornost ili obavezu, niti daje jemstvo ili garanciju za bilo koju direktnu ili indirektnu štetu, uključujući gubitke kao posledica ulaganja, troškove ili izdatke, štetne pravne posledice ili druge sankcije, uključujući kazne za krivična dela i obaveze naknade štete, koje je pretrpelo bilo koje fizičko ili pravno lice kao rezultat kupovine ili prodaje ovde opisanih finansijskih instrumenata ili pružanja investicionih usluga, čak i ako je banka OTP Bank Plc. bila obaveštena o mogućnosti nastupanja takvih događaja.

7. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od 15.oktobra boravišna taksa u Beogradu 240 dinara

by bifadmin 7. октобар 2026.
Skupština grada Beograda usvojila je Odluku o izmeni Odluke o boravišnoj taksi, kojom se iznos ove lokalne naknade povećava sa dosadašnjih 160 na 240 dinara po danu boravka.
Nova odluka biće objavljena u „Službenom listu grada Beograda”, a na snagu stupa 15. oktobra 2026. godine.

Povećanje od 50 odsto: Boravišna taksa za posetioce i turiste u Beogradu poskupljuje sa 160 na 240 dinara dnevno.

Prva promena od 2020. godine: Iznosi boravišne takse u prestonici nisu menjani proteklih šest godina.
Efekat na budžet: Očekuje se da će povećanje takse do kraja godine u budžet Grada i gradskih opština doneti oko 123,2 miliona dinara.

Usklađivanje sa novom vladinom uredbom

Pravni osnov za izmenu iznosa boravišne takse proističe iz nove Uredbe Vlade Republike Srbije o najvišem i najnižem iznosu boravišne takse.

Prema rešenju Ministarstva turizma i omladine, Beograd je utvrđen kao turističko mesto prve kategorije. Novom vladinom uredbom za prvu kategoriju turističkih mesta propisan je raspon boravišne takse od najnižih 190 do najviših 240 dinara dnevno. Grad Beograd se novom odlukom opredelio za propisani maksimalni iznos.

Kako se navodi u obrazloženju odluke, dosadašnji iznosi boravišne takse od 160 dinara važili su od 2020. godine, kada su dostigli tadašnji zakonski maksimum. Zbog izostanka korekcija u proteklih šest godina zabeležen je negativan efekat na prihode gradskog budžeta, pa je usvajanje novih iznosa bilo neophodno radi usklađivanja sa inflacijom i rastom troškova turističke i komunalne infrastrukture.

Finansijski efekti po budžet grada i opština

Odluku o izmeni utvrdilo je Gradsko veće grada Beograda, a usvojila Skupština grada Beograda na osnovu nadležnosti iz Zakona o finansiranju lokalne samouprave i Statuta grada Beograda.
Procenjuje se da će primenom uvećane takse od 240 dinara dnevno u 2026. godini biti ostvaren dodatni prihod u budžetu grada i budžetima beogradskih opština u ukupnom iznosu od 123.195.253 dinara. Ova sredstva biće usmerena na dalji razvoj turizma, promociju prestonice i održavanje infrastrukture.
Izvor: Blic
Foto: Pixabay
7. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaPromo

Yettel Bank prva u Srbiji omogućila potpuno samostalno onlajn otvaranje računa

by bifadmin 7. октобар 2026.

Beograd, 7. oktobar

Yettel Bank je prva banka u Srbiji i jedna od prvih u ovom delu Evrope koja je omogućila građanima da tekući račun otvore potpuno samostalno, koristeći samo mobilni telefon. Odlazak u poslovnicu, čekanje u redovima, zakazivanje termina, video-poziv ili razgovor sa zaposlenim više nisu deo procesa – korisnik od prvog do poslednjeg koraka sve završava sam.

Za svega 10 minuta, korisnik kroz Yettel Bank aplikaciju samostalno prolazi sve korake potrebne za otvaranje računa – unosi svoje kontakt podatke i verifikuje ih, fotografiše lični dokument, potvrđuje identitet digitalnom verifikacijom lica, bira paket i elektronski potpisuje ugovor. Po završetku procesa, račun je odmah dostupan, zajedno sa instant karticom koja omogućava korisniku da istog trenutka obavlja svakodnevne transakcije, bez čekanja na fizičku karticu.

„Banka treba da bude dostupna uvek kada je potrebna korisniku, bilo kad i bilo gde. Danas smo napravili najznačajniji korak ka ispunjenju te misije: prvi u Srbiji omogućili smo da korisnik, kada god poželi, otvori račun samo uz pomoć mobilne aplikacije, za svega nekoliko minuta“ rekao je Aleksandar Bogdanović, predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank. Bogdanović odgovorno tvrdi da potpuno digitalno otvaranje računa donosi i viši nivo bezbednosti, baš kao što je plaćanje telefonom danas sigurnije od plaćanja plastičnom karticom, i dodaje: „Tehnologija nam daje mogućnost da menjamo bankarstvo, ali sama nije dovoljna. Potreban je regulator koji razume budućnost. Narodna banka Srbije godinama stvara upravo takvo okruženje, u kojem banke imaju prostor da inoviraju uz najviše standarde sigurnosti i zaštite korisnika. Bez takve podrške regulatora, iskoraci poput ovog ne bi bili mogući.“

Novi proces otvaranja računa oslanja se na Liveness mehanizam, najsavremenije rešenje za digitalnu potvrdu identiteta koje je Yettel Bank uvela još 2024. godine. Njegova dosadašnja primena potvrdila je najviši nivo pouzdanosti i sigurnosti u proveri identiteta korisnika. Putem kamere telefona, tehnologija u realnom vremenu potvrđuje da je ispred uređaja stvarna osoba i proverava njen identitet, čime dodatno štiti proces od pokušaja zloupotrebe. Na taj način, korak koji je ranije zahtevao fizičko prisustvo ili razgovor sa zaposlenim sada korisnik može da završi sam, direktno sa svog telefona.

Uvođenjem potpuno samostalnog otvaranja računa, Yettel Bank još jednom redefiniše pravo digitalno bankarstvo u Srbiji. Korisnici sada mogu da otvore račun, upravljaju njime i obavljaju gotovo sve svakodnevne bankarske poslove onlajn – samostalno, jednostavno i bezbedno.

https://bif.rs/wp-content/uploads/2026/10/Yettel_Freebanking_38s.mp4
7. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

„Investiraju“ u kladionicama: Generacija Z ima zabrinjavajuće finansijske izbore

by bifadmin 7. октобар 2026.

„Sportsko klađenje“ sve više postaje deo svakodnevice Generacije Z u Sjedinjenim Američkim Državama, a stručnjaci upozoravaju da mladi ljudi sve češće klađenje doživljavaju kao oblik ulaganja, iako oni koji se klade po pravilu gube novac.

 

Prema istraživanju investicione platforme Beterment objavljenom u avgustu, 66% investitora iz Generacije Z (rođeni 1997-2012.) se kladi na sportske događaje, prenosi CNBC.

Institut Banke Amerike objavio je da je Generacija Z u julu činila gotovo polovinu ukupne aktivnosti na onlajn platformama za klađenje, tokom Svetskog prvenstva u fudbalu 2026, tako da je prvi put premašila Milenijalce (ili Generacija Y, rođeni 1981-96).

Stručnjake posebno zabrinjava to što mlađi korisnici klađenje sve češće smatraju za oblik ulaganja. U istraživanju Betermenta, 52% ispitanika iz Generacije Z reklo je da je novac prvobitno namenjen investiranju preusmerilo na sportsko klađenje, dok je 26% navelo da klađenje vidi kao deo svoje dugoročne finansijske strategije.

Suštinska razlika

Stručnjaci, međutim, ističu da se klađenje suštinski razlikuje od dugoročnog investiranja.

Kod ulaganja u akcije ili drugu imovinu investitor može da ostvari prinos kroz rast vrednosti imovine i ekonomskog sistema, dok klađenje zahteva stalno donošenje novih odluka i u proseku donosi gubitke korisnicima. Izgleda da Generaciji Z nije poznata ona stara kockarska izreka „Kuća (kockarnica) uvek dobija“.

Institut Banke Amerike navodi da medijan stanja na depozitnim računima domaćinstava koja koriste onlajn klađenje iznosio je samo 59% nivoa kod domaćinstava koja ne koriste takve platforme.

Popularnost tržišta predviđanja pretvorila je platforme Polimarket i Kalši u kompanije vredne desetine milijardi dolara, preneli su mediji. Polimarket je tokom 2026. dostigao više od milijardu dolara godišnjeg prihoda po trenutnoj stopi reasta (run-rate). Kalši je u maju prikupio milijardu dolara uz vrednovanje od 22 milijarde dolara, a kasnije se pojavila procena da njegov godišnji prihod prema trenutnoj stopi premašuje četiri milijarde dolara.

Izvor: BizSrbija

Foto: Unsplash

7. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U čijim je rukama srpski dug?

by bifadmin 7. октобар 2026.
Prema podacima Uprave za javni dug, na kraju avgusta iznosio je 41,93 milijarde evra, što je 43,3 odsto BDP-a.

Tokom avgusta nije bilo emisije državnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu, ali jeste bilo zajmova. Po tom osnovu samo u avgustu povučeno je 30,9 milijardi dinara, piše Forbes Srbja.

Gotovo 80 odsto srpskog duga je u stranoj valuti. Direktne obaveze države su na kraju avgusta iznosile 40,24 milijarde evra. Od toga je unutrašnji dug 10,99 milijardi, a spoljni gotovo tri puta veći i iznosi 29,25 milijardi evra.

Tu su i indirektne obaveze, odnosno garancije koje je država dala. One su ukupno 1,68 milijardi evra. Nešto više od 600 miliona evra je indirektni dug u zemlji, isključivo prema poslovnim bankama. Nešto više od milijardu evra je spoljni indirektni dug, precizno 1,07 milijardi.

Kako se kretao dug Srbije i u čijim rukama je naš dug?

Poređenja radi, srpski javni dug je na kraju 2000. godine iznosio 14,2 milijarde evra. To je, međutim, bilo gotovo 180 odsto vrednosti BDP-a. Na kraju ovog avgusta iznosio je 41,9 milijardi ili tri puta više, ali je udeo u BDP-u drastično drugačiji. Iznosi 43,3 odsto.
Kretanje javnog duga u poslednjih dve i po decenije pokazuje smanjenje duga i nominalno, a naročito u odnosu na BDP. Već 2006. godine, dakle šest godina nakon petooktobarskih promena, udeo duga se u bruto domaćem proizvodu smanjio na samo 30 odsto. Nominalno dug je na kraju te godine iznosio 9,3 milijarde evra.

Najniži dug Srbija je imala na kraju 2008. Njegovo učešće se u odnosu na BDP smanjilo na samo 25,8 odsto, a dug je iznosio samo 8,8 milijardi evra.

Više nego udvostručen u odnosu na 2012.

Od naredne godine kreće njegov ubrzani rast. Na kraju 2012. godine dug je iznosio 17,7 milijardi evra, što znači da se država za ove četiri godine zadužila za gotovo devet milijardi dinara.

Dve godine kasnije, dakle na kraju 2014. udeo duga u poređenju sa BDP-om popeo se iznad kriterijuma iz Mastrihta. Iznosio je 63,4 odsto. Najveći je bio godinu kasnije kada je država otpočela proces fiskalne konsolidacije. Na kraju 2015. godine dug je iznosio nominalno 24,8 milijardi dinara, a udeo je bio 67,2 odsto.

Dakle, u odnosu na 2012. na koju se predstavnici vlasti gotovo svakodnevno pozivaju u izbornoj kampanji, dug države je danas dva i po puta veći. Tada je iznosio pomenutih 17,7 milijardi, danas je gotovo 42 milijarde evra. Kada se, međutim, poredi njegov udeo u BDP-u, razlika je obrnuta. Zbog rasta BDP-a udeo duga je sa tadašnjih 50,8 odsto pao na avgustovskih 43,3 odsto.

Između 2015. i 2018. godine kada je javni dug smanjen za otpilike milijardu evra, pandemija kovida, izdašna davanja države i investicioni bum bez ikakvog jasnog prioritetnog plana i transparentnosti u odabiru partnera, ponovo kreće rast duga.

U čijim je rukama srpski dug

Od 2020. do danas on je gotovo udvostručen. Na kraju prve godine pandemije kovid iznosio je 26,6 milijardi evra, danas je dostigao 42 milijarde.

I spisak najvećih poverilaca pretpreo je poslednjih godina drastične promene.

Prema poslednjim podacima, na prvom mestu poverilaca su kupci evroobveznica Srbije. U njihovim rukama je 12,9 milijardi evra. Na drugom mestu su vlasnici državnih dugoročnih hartija emitovanih u dinarima, sa 6,9 milijardi evra. Poslovnim bankama po osnovu kredita Srbija je na kraju ovog avgusta dugovala 5,5 milijardi evra, a Izvozno-uvoznoj banci Kine 2,8 milijardi dinara.

Srbija se poslednjih šest godina sve više zadužuje kod poslovnih banaka, što se smatra jednim od najskupljih zaduživanja. Naime, prema podacima Uprave za javni dug krediti od banaka porasli su sa nepunih 200 miliona evra na 5,5 milijardi evra za samo šest godina.

Izvor: Forbes Srbija
Foto: Depositphotos
7. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Wienerberger završio akviziciju kompanije Univerzum i započinje poslovnu integraciju

by bifadmin 6. октобар 2026.

Kompanija wienerberger je 1. oktobra 2026. godine zvanično postala vlasnik kompanija Univerzum Export-Import d.o.o. i Univerzum Ciglana d.o.o., jednog od vodećih proizvođača glinenih blokova u Srbiji.

Završetak transakcije, koja je najavljena u maju ove godine, ujedno označava i zvaničan početak integracije dve kompanije i otvara novo poglavlje u razvoju proizvodnih lokacija Univerzuma u Aranđelovcu i Inđiji.

Primarni cilj akvizicije je dodatno unapređenje ponude građevinskih materijala na tržištu Srbije kroz razvoj savremenih, visokokvalitetnih proizvoda u segmentu glinenih blokova, uz istovremenu podršku daljem poslovnom rastu kompanije wienerberger u Srbiji i širom jugoistočne Evrope.

Univerzum zapošljava oko 200 ljudi na svoje dve proizvodne lokacije i ima snažnu poziciju na domaćem tržištu proizvoda za zidanje od gline, zahvaljujući dobro razvijenoj bazi kupaca i efikasnom logističkom sistemu. Očekuje se da će Univerzum u 2026. godini ostvariti prihod od približno 20 miliona evra.

Integracija Univerzuma u međunarodnu proizvodnu i razvojnu mrežu kompanije wienerberger, otvara nove mogućnosti za modernizaciju i unapređenje proizvodnje glinenih blokova i kvaliteta proizvoda, razvoj zaposlenih, kao i sprovođenje mera za povećanje energetske efikasnosti.

Poseban fokus biće stavljen na povezivanje znanja i iskustva kompanije Univerzum sa tehnološkim kapacitetima kompanije wienerberger, njenom međunarodnom ekspertizom i najboljim praksama koje se primenjuju u proizvodnim pogonima širom sveta.

Mladen Samardžija, komercijalni direktor za region Centralnog Balkana u kompaniji wienerberger, izjavio je:

„Završetkom akvizicije kompanije Univerzum otvaramo novo poglavlje našeg poslovanja u Srbiji. Ovu integraciju vidimo kao početak zajedničkog razvoja, a ne samo kao promenu vlasništva. Naš cilj je da spojimo snažno lokalno znanje, iskustvo i tržišnu poziciju kompanije Univerzum sa tehnologijama, ekspertizom i najboljim praksama kompanije wienerberger. Želimo da tržištu ponudimo savremene i visokokvalitetne proizvode iz pogona u Aranđelovcu i Inđiji, uz istovremeno unapređenje i povećanje efikasnosti proizvodnje, kao i pružanje mogućnosti zaposlenima za razvoj u bezbednom i podsticajnom radnom okruženju.“

Građevinsko tržište u Srbiji i širem regionu i dalje pokazuje značajan potencijal za dalji razvoj, dok glineni blokovi ostaju jedan od ključnih materijala za kvalitetnu i dugotrajnu gradnju. Stabilna tražnja u segmentima stambene izgradnje i renoviranja, u kombinaciji sa kontinuiranim ulaganjima i sve višim standardima kvaliteta, predstavlja čvrstu osnovu za dugoročni razvoj ovog tržišnog segmenta.

Proizvodne lokacije kompanije Univerzum u Aranđelovcu i Inđiji strateški su pozicionirane za snabdevanje kako domaćeg, tako i regionalnih tržišta. Njihova integracija u postojeću regionalnu proizvodnu mrežu kompanije wienerberger za zidne građevinske materijale u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji dodatno jača poziciju kompanije u jugoistočnoj Evropi.

Razvoj zaposlenih takođe će biti važan deo procesa integracije. Znanje, iskustvo i posvećenost približno 200 zaposlenih u kompaniji Univerzum predstavljaju ključnu osnovu za budući razvoj kompanije.

Proces integracije biće vođen vrednostima koje čine osnovu kulture kompanije wienerberger, uključujući poverenje, poštovanje, strast i kreativnost, uz snažan fokus na otvorenu komunikaciju, razmenu znanja i kontinuirani razvoj veština i kompetencija.

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaIZDVAJAMOVesti

Vidljivost ima cenu: Koliko vredi preporuka veštačke inteligencije?

by bifadmin 6. октобар 2026.

Kada razgovaram sa direktorima i vlasnicima kompanija koji razmišljaju o vidljivosti svog brenda, prvo pitanje koje mi gotovo uvek postave jeste: koliko to košta i šta za taj novac dobijaju. SEO usluge u Srbiji koštaju nekoliko stotina evra mesečno, dok se na američkom tržištu za iste usluge izdvajaju višestruko veći iznosi. Prilagođavanje sadržaja sistemima veštačke inteligencije dodatno povećava troškove, ali viša cena sama po sebi ne garantuje bolje rezultate. Da li će se ulaganje isplatiti zavisi od toga šta kompaniji zaista nedostaje, koliko zarađuje od novog klijenta i da li optimizacija dovodi do novih poslova.

Kompanije koje razmišljaju o optimizaciji za pretraživače (SEO), kao i o prilagođavanju sadržaja sistemima koji daju neposredne odgovore (AEO – Answer Engine Optimization) i generativnim sistemima (GEO – Generative Engine Optimization), najčešće žele da znaju koliko će ih takav projekat koštati i da li će ih ChatGPT, Gemini ili Perplexity češće preporučivati. Pre početka projekta, međutim, potrebno je proveriti da li sajt tehnički funkcioniše, da li su usluge jasno predstavljene, da li su podaci o kompaniji usaglašeni na različitim mestima i kako je ona već zastupljena u Google pretrazi i odgovorima sistema veštačke inteligencije.

Važno je i kako kupci trenutno pronalaze kompaniju, koliko ona ulaže u pridobijanje novog klijenta i koliku zaradu ostvaruje po ugovorenom poslu. Isti mesečni izdatak nije podjednako opravdan za lokalni salon i IT kompaniju kojoj jedan ugovor može doneti desetine hiljada evra.

Šta sve ulazi u cenu optimizacije?

Pod istim nazivom često se nude sasvim različite usluge. Za 500 evra firma može da dobije tehničku proveru sajta i nekoliko izmena, dok ponuda od 5.000 evra može da obuhvati istraživanje tržišta, pisanje stručnih tekstova, odnose s javnošću i praćenje prodajnih rezultata. Zato dve ponude nije dovoljno porediti samo prema ceni.

U Sjedinjenim Državama mesečna SEO optimizacija najčešće košta od 1.500 do 2.000 dolara, dok rad na zahtevnijim projektima može premašiti 10.000 dolara. U Velikoj Britaniji nacionalni SEO projekti koštaju od 2.500 do 8.000 evra mesečno, u Nemačkoj od 2.000 do 7.000, a u Francuskoj od 1.800 do 6.000 evra. U srednjoj i istočnoj Evropi cene se kreću od 500 do 4.000 evra. Reč je o okvirnim iznosima, a ne o zvaničnim prosečnim cenama, jer se obim usluga i način obračuna značajno razlikuju.

U Srbiji osnovna optimizacija za malu lokalnu firmu košta od 250 do 500 evra mesečno, dok se za kompanije koje posluju širom zemlje izdvaja od 500 do 1.200 evra. Zahtevnije internet prodavnice, B2B kompanije i izvoznici mogu izdvajati od 1.000 do 3.000 evra, a ponekad i više. Budući da domaće tržište nije obuhvaćeno nezavisnim istraživanjem, ove iznose takođe ne treba tumačiti kao prosečne cene.

Srpska IT kompanija koja klijente traži u SAD ne može da određuje budžet prema cenama lokalne optimizacije u Srbiji. Ona se nadmeće sa firmama koje ulažu znatno više, ali posluje i na tržištu na kojem jedan ugovor može višestruko nadmašiti ukupne troškove optimizacije.

Koliko zaista košta GEO optimizacija

Cene AEO i GEO optimizacije još je teže porediti jer na tržištu nije jasno utvrđeno šta sve ove usluge podrazumevaju. Jedna ponuda može obuhvatiti samo preuređivanje nekoliko tekstova, dok druga uključuje analizu odgovora sistema veštačke inteligencije, izvora koje koriste, neusaglašenih podataka o kompaniji i kreiranje stručnog sadržaja prilagođenog generativnoj pretrazi.

Na američkom tržištu mesečni GEO paketi koštaju oko 5.800 dolara, dok se za obimnije projekte naplaćuje od 7.500 do više od 25.000 dolara. U Srbiji početna analiza i manji broj izmena koštaju nekoliko stotina evra, dok zahtevniji projekti mogu premašiti 1.000 evra mesečno. Međutim, ove cene nije moguće neposredno porediti jer se pod istim nazivom nude različit obim usluga i nivo stručnosti.

Pre ulaganja u GEO optimizaciju najpre treba proveriti da li pretraživači pronalaze važne stranice, jesu li usluge jasno opisane i da li su podaci o kompaniji usaglašeni u različitim digitalnim izvorima. Tek tada ima smisla analizirati šta o firmi odgovaraju ChatGPT, Gemini i Perplexity, koje izvore koriste i koje konkurente preporučuju.

Ukoliko te osnove nisu uređene, GEO se svodi na obično uređivanje sadržaja pod novim nazivom. Prava optimizacija za generativne sisteme počinje tek kada se sadržaj i podaci organizuju tako da modeli mogu pouzdano da ih razumeju, provere i koriste kao izvor za odgovore.

Na koji način SEO posredno utiče na troškove oglašavanja

Bolja pozicija sajta među neplaćenim rezultatima neće automatski smanjiti cenu oglasa na Google-u. Na cenu i položaj oglasa utiču iznos koji je oglašivač spreman da plati, očekivani broj klikova, relevantnost oglasa za korisnikov upit, kvalitet odredišne stranice i konkurencija.

Optimizacija sajta ipak može pomoći da se novac uložen u oglase bolje iskoristi. Ako se tokom tehničkog i sadržajnog rada poboljšaju brzina, preglednost i jasnoća stranica na koje oglasi vode, veći procenat posetilaca može se odlučiti za kontakt ili kupovinu.

Pretpostavimo da firma mesečno izdvaja 10.000 evra za oglase i u proseku plaća dva evra po kliku. Tako na sajt dovodi 5.000 posetilaca. Ako se 2% njih obrati firmi, dobiće 100 upita, pa će prosečan trošak po kontaktu iznositi 100 evra. Ako se uređenjem sajta taj udeo poveća na 3%, istih 5.000 poseta doneće 150 upita, a trošak po kontaktu pašće na 66,67 evra. Budžet i cena klika ostali su isti, ali je firma za isti novac dobila 50 dodatnih potencijalnih klijenata.

Navedena računica nije prognoza, već jednostavan primer koji pokazuje zašto broj poseta i pozicija u pretrazi nisu dovoljni za procenu uspešnosti. Ukoliko posetilac na sajtu ne pronađe jasan opis usluge, dokaz stručnosti i jednostavan način da pošalje upit, veća posećenost sama po sebi neće doneti više poslova.

Da li je kupca doveo Google ili veštačka inteligencija?

Ako ista firma, pored 10.000 evra za oglase, uloži 2.000 evra u SEO i još 1.000 evra u prilagođavanje sadržaja generativnim sistemima, njeni ukupni izdaci rastu na 13.000 evra. Ukoliko oglasi donesu 100 upita, organska pretraga još 35, a pominjanje u odgovorima sistema veštačke inteligencije i naknadne direktne pretrage brenda još 15, prosečan trošak jednog upita pada sa 100 na 86,67 evra.

U praksi se često susrećem sa izazovom preciznog utvrđivanja koji je kanal zaista doveo kupca. Korisnik može prvi put saznati za kompaniju iz odgovora ChatGPT-a, a zatim, nekoliko dana kasnije, potražiti naziv firme na Google-u i tek tada poslati poruku. Analitički softver taj kontakt može pripisati pretraživaču, iako je prvi podsticaj došao iz odgovora veštačke inteligencije.

Zato sam broj pominjanja u odgovorima modela kao što su ChatGPT ili Perplexity sam po sebi ne dokazuje isplativost ulaganja. U radu na kampanjama zato pratim koliko raste broj pretraga brenda, koliko posetilaca direktno dolazi na sajt, koliko se novih upita generiše i koliko se poslova na kraju realizuje. Klijentima preporučujem i da redovno pitaju kupce gde su prvi put čuli za kompaniju, jer taj podatak često nije moguće pouzdano utvrditi samo na osnovu digitalne analitike.

Kome se zaista isplati ulaganje u AEO i GEO?

Isplativost direktno zavisi od marže i profita koji firma ostvaruje na ugovorenom poslu. U kalkulacijama koje radim sa klijentima polazimo od jasne relacije: ako SEO, AEO i GEO zajedno koštaju 3.000 evra mesečno, a svaki novi klijent donosi 1.000 evra bruto dobiti, potrebna su najmanje tri realizovana posla mesečno samo da bi se pokrili troškovi optimizacije. Ako svaki peti kvalifikovani kontakt preraste u ugovor, kampanja mora da generiše najmanje 15 takvih upita mesečno.

Takva računica nema isti značaj u svim delatnostima. Advokatskoj kancelariji, privatnoj klinici, B2B softverskoj kompaniji ili proizvođaču industrijske opreme jedan ili dva nova klijenta mogu u potpunosti da opravdaju višemesečni budžet. Nasuprot tome, trgovcu koji na jednom artiklu zarađuje pet evra bilo bi potrebno 600 dodatnih narudžbina mesečno da bi pokrio isti iznos. Zato manjim lokalnim biznisima otvoreno kažem da su im tačni podaci na Google mapama, verifikovane ocene i jasno predstavljena ponuda često korisniji od skupih GEO paketa.

Kada kompanija obustavi budžet za Google oglase, prestaje i priliv poseta koje su ti oglasi obezbeđivali. Tehnički stabilan sajt, autoritativni izvori i kvalitetan sadržaj, međutim, mogu nastaviti da donose organsku vidljivost i preporuke i mesecima nakon početnog ulaganja.

Zato pitanje pre angažovanja stručnjaka ne treba da glasi koliko košta pojavljivanje u odgovorima veštačke inteligencije, već koliko novih poslova ta vidljivost mora da donese da bi se ulaganje isplatilo. Bez jasne finansijske računice, optimizacija ostaje trošak; tek kada prihod od novih poslova premaši njen trošak, ona postaje poslovna investicija.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Zašto je važno prvo postaviti dobre osnove sa kvalitetnim sajtom, a tek posle se baviti veštačkom inteligencijom saznaćete na ovom linku. 

Foto: WrightStudio, Depositphotos

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

NAMMOS HOTELS & RESORTS ŠIRI POSLOVANJE U SEGMENTU ULTRALUKSUZNIH BRENDIRANIH REZIDENCIJA KROZ NAMMOS RESIDENCES MONTENEGRO

by bifadmin 6. октобар 2026.

Nammos Hotels & Resorts, hotelski ogranak prepoznatljivog brenda Nammos posvećen ultraluksuznom hotelijerstvu, zvanično je najavio projekat Nammos Residences, Montenegro. Predstavljanje na ekskluzivnom događaju u Beogradu označava značajnu prekretnicu u daljem razvoju brenda, koji od svog prepoznatljivog restoranskog koncepta nastavlja da se razvija u celovit ekosistem luksuznog načina života.

Oslanjajući se na dvadesetogodišnje nasleđe i prisustvo na destinacijama kao što su Mikonos, Dubai i London, kao i nedavno otvoreni rizort u Amaali na Crvenom moru, Nammos širi svoje poslovanje u segment brendiranih stambenih nekretnina. Smešten na Budvanskoj rivijeri, između Budve i Petrovca, na svega deset minuta od Svetog Stefana, Nammos Residences, Montenegro donosi prefinjen spoj privatnosti, elegancije i dinamičnog društvenog života na obali zaliva Smokva Bay.

Celovit ekosistem luksuznog načina života

Obraćajući se gostima tokom ekskluzivnog predstavljanja u Beogradu, Carolyn Turnbull, izvršna direktorka kompanije Nammos Hotels & Resorts, istakla je razvoj brenda izvan njegovog prepoznatljivog restoranskog koncepta:

„Više od 20 godina Nammos stvara prepoznatljiv osećaj luksuza, povezanosti i pripadnosti mestu. Danas taj duh prenosimo u ultraluksuzno hotelijerstvo i brendirane rezidencije, stvarajući celovit Nammos ekosistem u kojem vlasnici i gosti svakodnevno mogu da dožive energiju i karakter brenda. Crna Gora je izuzetno okruženje za to novo poglavlje i drago nam je što predstavljamo Nammos Residences Montenegro.“

Dizajn, sadržaji i iskustvo stanovanja

Arhitektonska vizija: Arhitekturu potpisuje crnogorski studio ANDU, a enterijere atinski studio ELASTIC. Projekat odlikuju prirodni kamen, nežni tonovi i prostrane terase sa panoramskim pogledom na zaliv. Enterijeri su inspirisani Jadranom i spajaju hladne tonove kamena, toplinu drveta i prefinjene detalje od mesinga, stvarajući sofisticiranu primorsku estetiku.

70 brendiranih rezidencija: Projekat obuhvata ekskluzivnu kolekciju od 70 rezidencija, koju čine apartmani i privatne vile sa jednom do četiri spavaće sobe. Cene počinju od 1,9 miliona evra.

Pristup rizortu i kompleksu Nammos Village: Vlasnici će uživati u personalizovanoj usluzi i direktnom pristupu susednom kompleksu Nammos Resort, u kojem će se nalaziti prepoznatljivi restoran Nammos, Ilios lounge, restoran Nalu sa celodnevnom ponudom i bar uz bazen na krovu. Projekat će obuhvatiti i Nammos Village, koji u Smokva Bay donosi vodeće svetske luksuzne modne brendove, renomirane juvelirske kuće i butike posvećene luksuznom načinu života.

Bezbrižan način života i program izdavanja: Život u Nammosu objediniće wellness, vežbanje na otvorenom i sportove na vodi na Jadranu, od planinarenja i veslanja na dasci do vožnje električnom hidrokrilnom daskom, odnosno e-foilinga. Vlasnici će moći da uključe svoju rezidenciju u ekskluzivni program izdavanja u okviru rizorta, kojim će direktno upravljati Nammos Hotels & Resorts.

„Drago nam je što u partnerstvu sa Nammosom realizujemo projekat Nammos Residences, Montenegro“, dodao je Vadim Verhovski, osnivač kompanije Smokva Bay. „Crnogorska obala pruža redak spoj prirodne lepote i kulturnog bogatstva. Zajedno stvaramo mesto na kojem se dizajn, usluga i ambijent objedinjuju kako bi vlasnicima ponudili zaista izuzetan način života.“

Projekat razvija Smokva Bay, dok kompanija Mereha Developments, sa sedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vodi njegovo planiranje i realizaciju. Otvaranje kompleksa Nammos Resort & Residences Montenegro planirano je za 2029. godinu.

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Hitachi električni bager EX2600-7E: Premijera u Jugoistočnoj Evropi kao stub stabilnosti energetskog sistema Crne Gore

by bifadmin 6. октобар 2026.

Prvi električni Hitachi bager sedme serije (EX-7) ultra-velike klase isporučen u Evropi, stigao je na prostor jugoistočne Evrope.

Ovlašćeni distributer kompanije Hitachi, West Balkans Machinery (WBM), isporučio je u martu 2026. godine bager EX2600-7E težine 250 tona Rudniku uglja Pljevlja. Ova kapitalna mašina odmah stupa na snagu u eksploataciji uglja na kopu u Pljevljima, koji je od ključnog značaja za energetski sektor Crne Gore.

Iako je ovo deveti električni bager u floti Rudnika uglja Pljevlja, on donosi istorijsku smenu generacija. Rudnik se decenijama oslanjao na šest starih ruskih bagera koji su u operativnoj upotrebi preko 40 godina. Nabavkom novog EX2600-7E, rudnik nastavlja intenzivnu modernizaciju opreme, dramatično podiže proizvodne kapacitete i minimizira rizik od otkazivanja starih sistema. Nova mašina direktno povećava stabilnost celokupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore, dok istovremeno smanjuje ukupan CO2 otisak samog rudnika kroz eliminaciju lokalnih emisija izduvnih gasova na samom kopu.

Prema rečima Nemanje Lakovića, generalnog direktora RU Pljevlja:

„Rudnik uglja Pljevlja kontinuirano modernizuje mehanizaciju sa ciljem unapređenja efikasnosti površinske eksploatacije uglja. Novi elekto bager predstavlja najsavremenije tehnološko rješenje koji će omogućiti veću efikasnost rada na otkrivci, ubrzati proces otkopavanja i obezbijediti pouzdaniji kontinuitetu proizvodnje, što će u cjelini doprinijeti rastu produktivnosti i efikasnosti u snabdijevanju ugljem TE „Pljevlja.  Ovo je direktan ulog u stabilnost cjelokupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Posebno nas raduje što izborom tehnologije poput ove smanjujemo operativne troškove i zavisnost od uvoznih energenata, dok istovremeno direktno smanjujemo emisiju štetnih gasova na samom kopu. Partnerstvo sa kompanijama Hitachi i West Balkans Machinery garantuje nam visoku pouzdanost u radu 24/7, što nam daje čvrst oslonac za ispunjenje svih proizvodnih planova, ali i za dalje jačanje naše pozicije i izvoznih potencijala u regionu.“

Pored starijih dreglajna, jednog Liebherr bagera i manjih dizel mašina od oko 120 tona, rudnik već poseduje dokazanu Hitachi flotu ultra-velike klase. Prethodni model, dizel bager EX2600-6 isporučen 2019. godine, u prošloj godini je bio najproduktivniji bager na celom kopu, te se od nove, električne sedme serije opravdano očekuje da nastavi i nadmaši taj rekordni trend. Flotu upotpunjuju i dva modela EX1200-6, koji su stigli na kop 2019. i 2022. godine.

Upotreba nove električne opreme dovešće do nižih dugoročnih operativnih troškova zbog jednostavnijeg održavanja u poređenju sa konvencionalnim dizel mašinama. Elektromotori snage 860 kW obezbeđuju konstantan obrtni moment, čime se značajno povećava operativna efikasnost. Kako rudnik može da koristi električnu energiju proizvedenu na licu mesta, iz susedne Termoelektrane Pljevlja, to direktno smanjuje njegovu zavisnost od uvoznog dizel goriva i zaokružuje proces lokalne energetske održivosti.

Poverenje u pouzdane partnere i mašine

Kao prvi model ove vrste isporučen u regionu i Evropi, EX2600-7E je montiran na samom kopu uz podršku servisnih tehničara kompanije Hitachi Construction Machinery iz Japana, kao i predstavnika kompanije WBM. Lokalni distributer je pouzdan dobavljač i partner Rudnika uglja Pljevlja sa kojim je izgrađen snažan profesionalni odnos. WBM će nastaviti da pruža podršku ovoj kapitalnoj mašini kroz isporuku delova i servisiranje tokom dvogodišnjeg garantnog roka (ili 8.000 radnih sati).

„Naša saradnja sa Rudnikom uglja Pljevlja traje duže od tri decenije i predstavlja snažan partnerski odnos, a isporuka prvog EX2600-7E u Evropi značajan je korak u njenom daljem razvoju. Ovaj model ispunjava najviše ekološke standarde i doprinosi modernizaciji opreme i održivom poslovanju kupca. Za nas u WBM-u, posao se ne završava prodajom mašine – on tu tek počinje. Naš servisni tim, obučen po najvišim Hitachi standardima, obezbeđivaće maksimalnu tehničku ispravnost i podršku na terenu, kako bi ovaj ultra-veliki bager radio punim kapacitetom 24/7. Ovakvi projekti su dokaz da imamo stručnost i logistiku da podržimo najkompleksnije sisteme u regionu.“ kaže Tomislav Marijančić, izvršni direktor kompanije WBM.

Slobodan Sretenović, vlasnik kompanije West Balkans Machinery, ističe važnost ovog projekta za regionalno tržište:

„Isporuka prvog električnog bagera ove veličine u regionu predstavlja ogroman iskorak, ne samo za našu kompaniju, već i za kompletnu industriju rudarstva na Balkanu i u Evropi. Ponosni smo što našim kupcima možemo da ponudimo rešenja koja direktno utiču na produktivnost, profitabilnost, uz istovremeno poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine. Ovaj projekat potvrđuje našu dugoročnu posvećenost uvođenju najsavremenijih svetskih tehnologija na naše tržište.“

Rudnik je nedavno produžio ugovor o proizvodnji najmanje 1,65 miliona tona mrkog lignita godišnje, mada stvarna proizvodnja često varira između 1,5 i 2,2 miliona tona. Približno 85-95% proizvedenog uglja ide direktno u Termoelektranu Pljevlja, koja obezbeđuje preko 40% ukupne električne energije Crne Gore. Manji deo se prodaje za grejanje domaćinstava i preduzećima u regionu Pljevalja. Međutim, izvoz postaje sve važniji deo poslovne strategije Rudnika uglja Pljevlja, te kompanija ima potpisane ugovore sa Elektroprivredom Srbije (EPS).

„Ponosni smo što isporučujemo naše pouzdane ‘narandžaste’ bagere ultra-velike klase, uključujući i prvu električnu mašinu serije EX-7 u zemlji, kako bismo igrali važnu ulogu u energetskom sektoru Crne Gore,“ izjavio je dr Hubertus Muenster, direktor prodaje, zakupa i upravljanja distribucijom u HCME. „Cenimo poverenje koje je Rudnik uglja Pljevlja ukazao našim proizvodima, kao i odličnu podršku našeg lokalnog distributera.“

WBM ove godine proslavlja desetu godišnjicu rada kao ovlašćeni distributer kompanije Hitachi Construction Machinery. „Uspešna isporuka i montaža našeg prvog električnog bagera ultra-velike klase u jugoistočnoj Evropi dokaz je snage našeg dugogodišnjeg partnerstva,“ dodaje Hubertus.

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kuga nikada nije nestala, ali u Rusiji zasad nema potvrđene zaraze

by bifadmin 6. октобар 2026.

Vest o mogućoj pojavi kuge u Rusiji izazvala je strah od nove epidemije, samo nekoliko godina nakon pandemije korona virusa. Međutim, između prvih izveštaja i onoga što su kasnije saopštile ruske zdravstvene vlasti postoji velika razlika.

Saznanje da je Rusija, nakon misteriozne smrti naučne radnice u sibirskom institutu za borbu protiv kuge, stavila u karantin gotovo 200 ljudi brzo je podgrejalo strah od nove epidemije. Ali, istine radi, kuga nikada nije ni nestajala.

Bakterija koja izaziva ovu bolest i dalje je prisutna u raznim delovima sveta, među kojima su i neke bivše sovjetske republike, u kojima se povremeno zabeleži poneki slučaj zaraze. Mongolija je posebno podložna izbijanju bolesti jer lokalno stanovništvo lovi mrmote, prirodne domaćine bakterije kuge, koji se tamo tradicionalno koriste kao hrana.

Međutim, oko onoga što se dogodilo u Rusiji vlada velika zabuna. Moskva insistira na tome da je naučna radnica umrla od upale pluća nepoznatog uzroka i da nema razloga za uzbunu. Sumnje u zvaničnu verziju pak podsećaju na dugu istoriju sovjetskog ćutanja o velikim katastrofama. Posle havarije u Černobilju 1986. godine, na primer, vlastima je trebalo više od 36 sati da javno potvrde šta se dogodilo.

Hronologija događaja u Sibiru

Darja Šipilova, 28-godišnja zaposlena u Irkutskom istraživačkom institutu za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka, primljena je u bolnicu u Šelehovu, nedaleko od Irkutska, zbog teške upale pluća. Umrla je nekoliko dana kasnije.

U prvim izveštajima navodilo se da je Šipilova slučajno razbila epruvetu sa živim bakterijama kuge dok je uzimala uzorke. Lokalni mediji opisali su sumnjivu infekciju kao plućnu kugu, najopasniji oblik bolesti, jer napada pluća i može da se prenosi sa čoveka na čoveka putem respiratornih kapljica.

Izveštaji su pokrenuli brzu reakciju. Najmanje 197 osoba koje su bile u kontaktu sa Šipilovom stavljeno je pod zdravstveni nadzor, uključujući 189 ljudi koji su hospitalizovani. „Za sada kod njih nema znakova bolesti, a rezultati laboratorijskih testova su negativni“, rekao je gubernator Irkutske oblasti Igor Kobzev.

Promenjena zvanična verzija

Bolnica u Šelehovu uvela je karantinska ograničenja, javni događaji su odloženi, a glavna ruska sanitarna doktorka Ana Popova otputovala je u region kako bi nadgledala mere protiv širenja bolesti. Obližnja fabrika aluminijuma u Irkutsku uvela je obavezno nošenje maski za svojih 2.154 zaposlenih.

A onda se zvanična verzija promenila. Ruska služba Rospotrebnadzor saopštila je da Šipilova nije umrla od kuge, već od „upale pluća nepoznate etiologije“. Testovi nisu pokazali prisustvo mikroorganizama povezanih sa opasnim patogenima sa kojima je radila, dok istraga nije pronašla dokaze da je u laboratoriji došlo do nezgode.

Naknadni testovi među osobama koje su bile u kontaktu sa Šipilovom pokazali su dva slučaja kovida 19 i dve infekcije rinovirusom, ali nijedan slučaj kuge.

Genadij Oniščenko, epidemiolog i nekadašnji direktor Rospotrebnadzora, ocenio je da „najverovatnije nije reč o kugi“.

Kuga nije nestala

Razmere preduzetih mera – karantin, zdravstveni nadzor, obavezne maske i direktno uključivanje Popove – privukle su pažnju jer se na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza zaista povremeno pojavljuju slučajevi kuge.

Svetska zdravstvena organizacija identifikovala je aktivna prirodna žarišta u Kazahstanu, Kirgistanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu, koja obuhvataju oko 1,8 miliona kvadratnih kilometara. U tom regionu sporadični slučajevi su beleženi gotovo svake godine.

Važno je, međutim, razlikovati oblike ove bolesti. U slučaju Šipilove sumnjalo se na plućnu kugu, koja može da se prenosi među ljudima, dok se većina podataka o prirodnim žarištima i ranijim slučajevima u regionu odnosi na bubonsku kugu, koja se najčešće prenosi preko buva sa zaraženih glodara.

Kako se leči kuga?

Kugu inače izaziva bakterija Yersinia pestis, koja prirodno opstaje među populacijama divljih glodara i buvama koje na njima žive. Bolest je i dalje prisutna u delovima Azije, Afrike i Amerike, ali se danas uspešno leči antibioticima ako se dovoljno rano dijagnostikuje.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, nelečena bubonska kuga ima smrtnost od oko 30 do 60 odsto, dok su nelečeni plućni i septikemijski oblici praktično uvek smrtonosni. Rizik je, međutim, znatno manji kada se bolest na vreme prepozna i leči antibioticima.

Rusija je poslednji potvrđeni slučaj kuge zabeležila 2016. godine, kada je desetogodišnji dečak u Republici Altaj oboleo od bubonske kuge nakon kontakta sa mrmotom. Sedamnaest osoba koje su bile u kontaktu s njim, uključujući šestoro dece, stavljeno je u karantin, a dečak se nakon lečenja oporavio.

Za sada, dakle, nema dokaza da se kuga širi po Rusiji. Ali slučaj iz Irkutska podseća da bolest koju vezujemo za srednjovekovnu pandemiju nije nestala, njena prirodna žarišta i dalje postoje, a povremeni slučajevi i danas se pojavljuju.

Izvor: Intellinews

Foto: Darko Stojanovic, Pixabay

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje domaćeg privatnog sektora
  • Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
  • Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju od 350 miliona
  • Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
  • Međunarodno poslovanje MOL Grupe doprinelo dobrim rezultatima u trećem kvartalu 2026. godine

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit