NAJNOVIJE
Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje...
Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada...
Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto...
Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?
U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
Sve više škola proizvodi i prodaje struju
Retki minerali postali novo oružje u globalnom ratu tehnologije...
Rastu kupovine karticama preko interneta, ali sporije nego ranije
Od dijaspore više novca nego od stranih investicija
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Čuvena istanbulska cisterna Bazilika pretvorena u spa

by bifadmin 18. фебруар 2025.

Cisterna stara 1.500 godina koja je snabdevala vodom centar vizantijskog Carigrada nezakonito je preuređena i pretvorena u spa centar.

Nadležni su je već zatvorili zato što je utvrđeno da je prilikom njene rekonstrukcije osetno narušen izvorni izgled cisterne. A taj izgled ali i funkcionalnost su bili ono po čemu je Bazilika bila nadaleko poznata. Naime, izgrađena je u 6. veku, za vreme vladavine Justinijana I, i dugo je snabdevala Carigrad pijaćom vodom. Ta voda je dopremana i u druge delove grada tada savremenim sistemom akvadukta i cevi. Posle pada Konstantinopolja, odnosno Vizantijskog carstva, nastavile su da je koriste Osmanlije, u iste svrhe.

Međutim, danas je neko pak odlučio da je koristi za druge namene. Cisterna sada radi pod imenom “Navitas Spa Sarnic” tačno ispod hotela Hilton u Istanbulu, a izgleda kao spa centar, sa prostorijama za masažu i đakuzijima.

Građani Istanbula nisu hteli da zažmure na ovo skrnavljenje istorije, pa je tamošnje Ministarstvo kulture i turizma, posle burnih reakcija javnosti, pokrenulo istragu o neovlašćenom korišćenju zaštićenog istorijskog dobra. Istraga je pokazala da je prilikom rekonstrukcije značajno izmenjen originalni dizajn ovog objekta.

Pošto su očigledno zaključili da istorija donosi manje novca nego saloni za masažu, operatori spa centra, za koje se ispostavilo da rade u okviru Hiltona, dodavali su u cisternu različite prostorije i bazene bez dozvola, po sopstvenom nahođenju. Time su prekršili zakon o očuvanju turskog kulturnog nasleđa ali još se čeka da se vidi kako će za to biti kažnjeni.

Izvor: Greek Reporter

Foto: Fromsalih, Pixabay

18. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Coca-Cola HBC zadržala vodeće pozicije u okviru dve najvažnije ESG rang liste

by bifadmin 18. фебруар 2025.

Kompanija Coca-Cola HBC rangirana je osmi put zaredom kao najodrživija u industriji pića u 2024. godini, prema Dow Jones (Dau Džons) klasifikaciji najboljih u svojoj kategoriji. Ovu klasifikaciju, ranije poznatu kao Dau Džons indeks održivosti, rangira korporacija „S&P Global“*, koja je potvrdila lidersku poziciju kompanije Coca-Cola HBC na globalnom nivou.

Kompanija Coca-Cola HBC AG, u okviru koje posluje i Coca-Cola HBC Srbija, posvećena je održivom poslovanju, što uključuje borbu protiv klimatskih promena i zaštitu vodnih resursa. Zahvaljujući ovim naporima, rangirana je i kao lider na CDP listi (Carbon Disclosure Project, odnosno merenju učinka kompanije u oblasti klimatskih promena), dostigavši dvostruku A ocenu za klimu i vodu u 2024. godini.

Zoran Bogdanović, glavni izvršni direktor Coca-Cola HBC istakao je da kompanija kontinuirano razvija svoj poslovni model, kako bi uspešno i održivo ostvarila rast, sa jasnim strateškim pristupom održivosti koji biznis čini rezilijentnijim.

„Svake godine ostvarujemo dobar napredak ka našim ambicioznim i merljivim ciljevima u oblasti održivosti. U 2025. godini, inicijativa Science Based Targets (SBTi) odobrila je naš cilj NetZero do 2040. godine, koji sada po prvi put uključuje i Egipat. Svesni smo da su inicijative u oblasti održivosti sve važnije za naše kupce i potrošače. Kupci nam ukazuju na to da cene našu ekspertizu i naše uzajamne inicijative u oblasti održivosti koje doprinose rastu njihovog poslovanja, što zauzvrat jača i naš biznis. Hvala našim kolegama, kupcima, dobavljačima i partnerima što nam pomažu da nastavimo ovo putovanje i otvorimo vrata ka održivijoj budućnosti“, poručio je Bogdanović.

18. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Srbija je na začelju Evrope po udelu zaštićenih područja

by bifadmin 18. фебруар 2025.

Tek nešto malo preko 8% teritorije Srbije je zaštićena priroda što nas čini trećom zemljom po ovom kriterijumu u Evropi, ali otpozadi.

Često govorimo o prirodnim lepotama naše zemlje, ali podaci po svemu sudeći pričaju svoju priču: od 45 zemalja Evrope u bazi UN i Svetske banke, Srbija ima treći najmanji udeo zaštićenih područja u Evropi. Ovde se naime radi o procentu površine nečije teritorije koji je pod zaštitom, bilo da je u pitanju nacionalni park ili neki „niži“ oblik zaštite prirode.

Najbolje rangirane države po ovom kriterijumu su Bugarska koja je zaštitila 41,04% svoje teritorije, Slovenija (40,44%), Portugal (39,57%) i Hrvatska (38,51%). I mnoge druge zemlje imaju dvocifreni procenat teritorije pod zaštitom, osim nekolicine koja se zajedno sa nama našla na začelju pomenute tabele.

Mi štitimo tek 8,14% svoje teritorije a jedini gori od nas na Starom kontinentu su Farska ostrva i Bosna i Hercegovina.

Mapu sa ovim podacima možete pogledati na sajtu Klima101.

Izvor: Klima101, eKapija

Foto: anarxi, Pixabay

18. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od sada možete i u pravoslavnoj crkvi plaćati karticom

by bifadmin 18. фебруар 2025.

Osobe koje posećuju Mitropolitsku katedralu u Jašiju i žele da učine dobro delo sada mogu donirati novac i platnom karticom. Uređaj je kupljen u Velikoj Britaniji za 800 funti i postavljen u dvorištu crkve. Ovih dana, prikupljaju se sredstva za 180 starijih osoba bez pomoći iz jednog sela u Jašiju.

– Ovu metodu su naši kolege videli u inostranstvu i pomislili smo – zašto ne bismo i mi u Jašiju uveli ovakav brz i siguran način prenosa novca, kako bi sredstva direktno stizala do onih kojima su namenjena – objašnjava predstavnik Mitropolitske katedrale u Jašiju.

Uređaj koji je zamenio tradicionalnu „kutiju milostinje“ olakšava donacije onima koji preferiraju korišćenje kartice umesto gotovine. Postavljen je u crkvenoj prodavnici u dvorištu Mitropolitske katedrale u Jašiju.
Kako funkcioniše donacija putem kartice?

Novinarka Digi24, Ligia Prikopi, pojasnila je proces:

– Oni koji žele da doniraju novac karticom za socijalne projekte crkve mogu izabrati jednu od ponuđenih suma na ekranu – 30, 60 ili 90 leja. Odaberemo iznos, prislonimo karticu i transakcija je gotova za samo nekoliko sekundi! Prikupljeni novac biće iskorišćen za medicinsko lečenje 180 starijih osoba u potrebi.

Predstavnik Mitropolitske katedrale u Jašiju dodaje:

– Osoba može donirati bilo koji iznos, recimo 10 leja u ovom slučaju, a iznos se odmah prenosi preko POS uređaja i, kao što vidite, jednim jednostavnim potezom donacija je izvršena.

Prikupljeni novac ide direktno na račun centra pod okriljem Mitropolije i raspodeljuje se za različite humanitarne svrhe.

Andrej Ignja, grafički dizajner, objašnjava:

– Svaka kampanja ima svoj vizuelni identitet, a na ekranu se prikazuju naši korisnici, što omogućava donatorima da vide kome novac ide.

Jedan od donatora ističe:
– Ako novac zaista ode tamo gde treba, ja sam zadovoljan. To je najvažnije.

Žena koja retko dolazi u Rumuniju kaže da prvi put donira karticom:
– Za one koji žele, ovo je mnogo lakše.”

Druga donatorka dodaje:
– Mnogo je jednostavnije, u slučaju da nemam gotovinu kod sebe, super je što mogu donirati i karticom.

Mitropolija Moldavije i Bukovine planira da do juna postavi 50 ovakvih uređaja širom grada, kako bi što više ljudi moglo da donira na moderan i praktičan način.

Izvor:Telegraf Biznis
Foto: Pixabay

18. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta je pranje novca i koje su najčešće zablude?

by bifadmin 18. фебруар 2025.

Pranje novca u javnosti se često vezuje za mafiju i filmske scenarije u kojima kriminalci otvaraju fiktivne restorane ili kazina kako bi legalizovali milione stečene ilegalnim poslovima. Međutim, stvarnost je mnogo kompleksnija.

Pranje novca je zapravo proces kojim se ilegalno stečeni novac prikazuje kao zakonit, odnosno kao da potiče iz legalnih izvora. Cilj ovog procesa je da se sakrije pravo poreklo novca, kako bi se on kasnije mogao slobodno koristiti bez sumnje ili pravnih posledica.

Poreski savetnik Aleksandar Vasić objašnjava da pranje novca nije isključivo domen organizovanog kriminala, već je sve prisutnije i u privredi.

– Prevashodno treba razumeti da se pranjem novca suštinski smatra postupanje sa novcem ili drugom imovinom koja je stečena izvršenjem nekog krivičnog dela. Pod postupanjem sa imovinim smatra se konverzija, prenos, prikrivanje, sticanje, držanje ili korićenje imovine. Najčešće se to povezuje sa trgovinom narkoticima, ali možda češći slučajevi su pranje novca koji je stečen u privredi izvršenjem nekih od poreskim krivičnih dela – kaže Vasić za eKapiju.

Kako funkcioniše pranje novca?

Proces pranja novca obično se odvija u tri faze:

Ubacivanje (placement) – Nelegalno stečeni novac ulazi u finansijski sistem, najčešće kroz banke, kazina, kupovinu nekretnina ili fiktivne poslove.

Slojevitost (layering) – Novac prolazi kroz niz transakcija, kao što su međunarodni transferi, fiktivni poslovi ili prebacivanje kroz offshore kompanije, kako bi mu se zametnuo trag.
Integracija (integration) – „Oprani“ novac se vraća u legalne tokove i može se koristiti bez straha od otkrivanja, često kroz investicije u nekretnine, biznis ili luksuznu imovinu.

Kako se prepoznaje sumnjiva transakcija?

Otkrivanje pranja novca povereno je dvema grupama subjekata – finansijskim institucijama i državnim organima.

– Obveznici po Zakonu su banke, menjači, osiguravajuće kuće, brokersko-dilerska društva, revizori, računovođe, advokati, ali i priređivači igara na sreću, posrednici u prometu nekretnina i pružaoci usluga u vezi sa digitalnom imovinom – objašnjava Vasić.

S druge strane, kontrolu nad transakcijama vrše Uprava za sprečavanje pranja novca, tužilaštvo, poreski organi i policija. Sudovi donose konačne odluke o sankcijama.

Posebno su pod lupom transakcije koje uključuju gotovinu, kao i sumnjive finansijske operacije povezane sa nekretninama i off-shore kompanijama.

– Prljav novac često se konvertuje u nepokretnosti, koje se potom izdaju kako bi prihod dobio ‘opran’ karakter – navodi Vasić.

Obaveze kompanija i preduzetnika

Kompanije i preduzetnici, kao obveznici Zakona, imaju dužnost da identifikuju klijente i prate njihove transakcije.

– Prevashodno, postoji obaveza da se izvrši jasna identifikacija stranke sa kojom se stupa u poslovni odnosi i da se u kontinuitetu prati njeno poslovanje. Posebna pažnja se posvećuje transakcijama koje obavljaju stranke, tj. naši klijenti, kao i poreklu novca koji je predmet transakcija. Najviši nivo pažnje i sumnje izaziva gotov novac koji se polaže na lične ili poslovne račune. U tom smilsu, posebnu ulogu imaju banke koje vrše praćenje i proveru podataka ali i redovno dostavljanje podataka o transakcijama – kaže Vasić.

On ističe i značaj firmi iz sektora računovodstva i revizije.

– Obveznici koji su u sektoru računovodstva i revizije, takođe imaju obavezu praćenja i anlize poslovanja svojih stranaka. Zakonom propisane obaveze neretko predstavljaju veliki opterećenje za same obveznike, stvarajući pravnu nesigurnost i na granici su realnim mogućnosti i znanja lica koja su po zakonu dužna da ih sprovode – pojašnjava.

Kazne i posledice

Kazne mozemo da podelimo u dve grupe, ističe naš sagovornik.

Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma predviđa visoke kazne za prekršaje i propuste u sprovođenju mera – do tri miliona dinara za kompanije i odgovorna lica. Ove kazne se, pojašnjava Vasić, izriču obveznicima i odgovornim licima ukoliko učine neke propuste u sprovođenju Zakona.

Međutim, mnogo ozbiljnije posledice snose oni koji svesno učestvuju u pranju novca.

– U slučaju da neko učesvuje u pranju novca dolazi pod udar Krivičnog zakonika. Krivična odgovornost podrazumeva svesnu nameru da se izvši ili učestvuje u pranju novca, zbog čega mogu biti izrečene kazne zatvora do čak 12 godina. Imovina i novac se oduzimaju – pojašnjava.

Nekretnine i off-shore poslovanje pod posebnim nadzorom

Sektor nekretnina jedan je od najrizičnijih kada je reč o pranju novca, zbog čega su i agenti za promet nekretnina obavezni da vrše procenu rizika transakcija.

– Sektor nekretnina je posebno izložen pranju novca. Iz tog razloga su agenti za promet nekretnina obveznici prmene ovog zakona i imaju obavezu da vrše procenu rizika stranaka i transakcija. Prljav novac može i često jeste predmet konvertovanja u nepokrentosti koje se kasnije izdaju i ostvareni prihod ima „oprano“ poreklo. Drugi aspekt rizika jesu investitiri i izvođači, odnosno sektor gradnje. Ovaj sektor je visoko izložen riziku od pranju novca – kaže poreski savetnik.

Takođe, rad sa off-shore kompanijama nosi visok rizik, naročito ako dolaze iz zemalja sa slabim mehanizmima za sprečavanje finansijskih zloupotreba.

– Rad sa takvim firmama ima povišen rizik, ali je dozvoljen i ne znači da se radi o pranju novca – zaključuje Vasić.

Izvor: Ekapija.com
Foto: Pixabay

18. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Srbiji i dalje isplativije štedeti u dinarima

by bifadmin 18. фебруар 2025.

Narodna banka Srbije (NBS) je saopštila da je u Srbiji i dalje isplativije štedeti u dinarima i da su štedni ulozi u domaćoj valuti krajem 2024. dostigli rekordni iznos od 191,2 milijarde dinara.

U proteklih 12 godina, dinarska štednja je bila isplativija od devizne štednje – kako u kratkom, tako i u dugom roku. To je potvrdila najnovija polugodišnja analiza isplativosti dinarske i devizne štednje, urađena za period od decembra 2012. do decembra 2024, navela je NBS.

Istaknuto je da je većoj isplativosti štednje u domaćoj valuti u odnosu na štednju u evrima, osim viših kamatnih stopa na dinarsku štednju nego na štednju u evrima i neoporezivanja prihoda od kamate na dinarsku štednju nasuprot oporezivanju prihoda od kamate na deviznu štednju po stopi od 15 odsto, doprinela dostignuta i održana makroekonomska i finansijska stabilnost u proteklim godinama.

Štednja u domaćoj valuti u poslednjih dvanaest godina je povećana skoro 11 puta. Brži rast dinarske štednje u odnosu na deviznu, doveo je do rasta njenog učešća u ukupnoj štednji sa 1,87 odsto u decembru 2012. godine na 9,6 odsto na kraju 2024.

Najviše štednih uloga ročnosti od šest do 12 meseci

Kada se posmatra struktura dinarske štednje u drugoj polovini 2024. godine, rast je najizraženiji kod štednih uloga ročnosti od šest do 12 meseci (22,5 milijardi dinara), koji su i najzastupljeniji u štednji (53,7 odsto).

Umerenije povećanje beleži se kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (8,6 milijardi dinara) i kod štednje po viđenju (6,3 milijarde dinara), dok je štednja ročnosti od jedne do dve godine smanjena (za 9,1 milijardu dinara – deo ovog smanjenja duguje se kalendarskom efektu prestupne 2024. godine), navela je NBS.

Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem 2024. godine iznosio je 192.000 dinara.

Devizna štednja udvostručena

Devizna štednja je u proteklih 12 godina skoro udvostručena, sa 8,3 milijarde evra u decembru 2012. godine na 15,4 milijarde evra u decembru 2024.

Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem 2024. godine iznosio je 3.605 evra.

Sagledavanjem isplativosti štednje oročene na godinu dana (od decembra 2012.), koja je reoročavana u periodu od dvanaest godina, utvrđeno je da bi štediša na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u decembru 2024. godine, dobio skoro 48.000 dinara (preko 400 evra) više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa (preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja).

Takođe, dinarska štednja oročena na godinu dana, koja nije zanavljana, bila je isplativija od štednje iste ročnosti u evrima u gotovo svim posmatranim godišnjim potperiodima (preko 98 odsto).
Štediša koji je od decembra 2023. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u decembru 2024. preko 2.200 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima.

I dinarska štednja oročena na tri meseca bila je isplativija od takve štednje u evrima u preko 90 odsto posmatranih potperioda, a štednja oročena na dve godine u svim posmatranim potperiodima.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

18. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Istraživanje pokazalo: Roditelji ipak imaju omiljeno dete

by bifadmin 17. фебруар 2025.

Da li je moguće da roditelji imaju omiljeno dete? Prema novoj studiji Američkog udruženja psihologa, odgovor je „da“.

Iako većina roditelja tvrdi da podjednako voli svu svoju decu, nauka ukazuje na to da često postoji suptilna pristrasnost.

Međutim, takvo favorizovanje može imati i pozitivne i negativne posledice na porodičnu dinamiku.
Studija koja je analizirala podatke 19.469 učesnika iz 30 anketa pokazala je da roditelji imaju tendenciju da favorizuju dete koje je savesnije i odgovornije. Takva deca često odaju utisak lakoće upravljanja i zrelosti, što ih čini prirodnim izborom za roditeljsku naklonost.

Roditelji pokazuju svoju naklonost na različite načine – od načina na koji komuniciraju, preko količine pažnje i finansijske podrške, do nivoa kontrole koju primenjuju.

Međutim, zanimljivo je da u SAD ekstrovertna ličnost, iako generalno cenjena u društvu, ne igra veliku ulogu u određivanju „omiljenog deteta“.

Dok omiljeno dete može da uživa više podrške i pažnje, istraživači upozoravaju na posledice koje ovaj tretman može imati na drugu decu. Manje favorizovana deca često imaju lošije mentalno zdravlje, osećaj inferiornosti i zategnute porodične odnose.

„Razumevanje ove dinamike je ključno za identifikaciju potencijalno štetnih porodičnih obrazaca“, kaže autor studije Aleksander Jensen i dodaje da je „važno je da sva deca osete ljubav i podršku roditelja“.

Kako izbeći favorizovanje?

Stručnjaci savetuju roditelje da postanu svesni svoje interakcije sa svakim detetom. Pravedan i jednak tretman, bez obzira na ličnost ili odgovornost dece, može pomoći da se očuvaju harmonični porodični odnosi, prenosi Index.hr.

„Sledeći put kada se zapitate da li je vaš brat ili sestra omiljeno dete, zapamtite da je to složenije od puke preferencije najstarijeg ili najmlađeg. Možda se radi o odgovornosti, temperamentu ili o tome koliko je dete lako ili teško odgajati“, zaključuje Jensen.

Izvor:Index.hr/021.rs
Foto: Pixabay

17. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Hrvati nastavljaju sa bojkotom na red došle banke i telekomunikacione kompanije

by bifadmin 17. фебруар 2025.

Hrvatska potrošačka platforma „Halo, inspektore“ saopštila je danas da je bojkot pekara u Hrvatskoj bio velik uspeh i najavila da će se iduće sedmice nastaviti bojkot, ovoga puta banaka i telekomunikacionih kompanija jer su povećale cene svojih usluga.

Platforma je navela da su potrošači izrazili nezadovoljstvo zbog povećanja cena usluga banaka i telekomunikacionih operatera i najavila da će 20. februara pred Hrvatskom narodnom nabkom (HNB) u Zagrebu biti organizovana akcija „Pet minuta ćutanja upozorenja“ tokom koje će potrošači moći da iskažu nezadovoljstvo zbog svega što se događa na tržištu, preneo je portal Index.

– Pozivamo ih da dođu s prospektima i katalozima za akcije i popuste, da dođu pred guvernera i njegove saradnike koji su nas pozvali da kupujemo na akcijama. U redu, pa ćemo pokazati kako to izgleda kada živite od akcije do akcije – naveo je savetnik potrošačke platforme „Halo, inspektore“ Josip Kelemen.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

17. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koja je zemlja vodeća u proizvodnji nakita

by bifadmin 17. фебруар 2025.

Ukupna proizvodnja nakita u Evropskoj uniji dostigla je 4,36 milijardi evra u 2023. godini, što predstavlja povećanje od jedan odsto u odnosu na prethdonu godinu (4,32 milijarde evra), objavio je danas Evrostat.

Kancelarija EU zadužena za statistiku napominje da je Italija bila vodeći proizvođač, sa ukupnom vrednošću od 1,55 milijardi evra (36 odsto ukupne proizvodnje u EU).

Sledi Francuska sa 1,44 milijardi evra (33 odsto), ispred Nemačke sa 507 miliona evra (12 odsto).

Najveći relativni porast vrednosti proizvodnje nakita zabeležen je u Hrvatskoj (26 osto), Češkoj (25 odsto) i Irskoj (20 odsto).

Nasuprot tome, najveći pad zabeležen je u Litvaniji (36 odsto), Letoniji (16 odsto) i Italiji (8,0 odsto).

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

17. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako ispraviti netačne podatke u Kreditnom birou

by bifadmin 17. фебруар 2025.

Proces brisanja netačnog podatka iz Kreditnog biroa predstavlja važnu proceduru koja može značajno uticati na finansijsku budućnost pojedinca. Razumevanje ovog procesa je ključno za sve građane koji se nađu u situaciji da moraju da ospore podatke u Kreditnom birou.

Šta je Kreditni biro

Kreditni biro predstavlja mesto na kojem se vodi evidencija o finansijskom ponašanju građana u odnosu na njihove kreditne obaveze. Čuva pozitivne i negativne podatke o aktivnim uslugama kao i podatke o uslugama koje su otplaćene ili ugašene u poslednje tri godine.

Proces podnošenja reklamacije

Kada građanin primeti netačne podatke u svom kreditnom izveštaju, prvi korak je podnošenje reklamacije. Ovo se radi putem posebnog obrasca koji se zove Zahtev za ispravku-dopunu. Ovaj dokument se dobija prilikom izdavanja Ličnog izveštaja i podnosi se direktno banci ili drugoj finansijskoj instituciji koja je unela sporne podatke.

Rokovi za rešavanje

Zakonski rok za rešavanje reklamacije iznosi maksimalno 15 dana. U tom periodu, banka ili druga finansijska institucija ima obavezu da proveri navode iz reklamacije i, ukoliko je zahtev opravdan, izvrši potrebne izmene u bazi podataka Kreditnog biroa.

Uloga banaka i finansijskih institucija

Finansijske institucije imaju obavezu da obrade svaku primljenu reklamaciju i donesu odluku o njoj. Nakon donošenja odluke, moraju proveriti da li su ispravno uneli izmene u bazu podataka putem Kontrolnog izveštaja. Ovo je ključni korak u procesu ispravke netačnih podataka.

Prava građana

U slučaju da banka ili druga finansijska institucija ne izvrši ispravku podataka ili ne odgovori na reklamaciju u zakonskom roku, građani imaju pravo da se obrate Narodnoj banci Srbije. Konkretno, mogu se obratiti Centru za zaštitu i edukaciju korisnika finansijskih usluga, koji je nadležan za rešavanje ovakvih sporova.

Preventivne mere

Da bi se izbegle neprijatne situacije sa Kreditnim biroom, važno je redovno proveravati svoj kreditni izveštaj i odmah reagovati na eventualne nepravilnosti. Takođe je preporučljivo čuvati svu dokumentaciju o finansijskim transakcijama i izmirenim obavezama.

Posledice negativnog upisa

Negativan upis u Kreditnom birou može imati ozbiljne posledice na finansijski život pojedinca. Čak i nakon izmirenja duga, podaci o kašnjenju ostaju vidljivi u sistemu tri godine, što može otežati dobijanje novih kredita ili drugih finansijskih usluga.

Saveti za uspešno rešavanje problema

Prilikom podnošenja reklamacije, važno je priložiti svu relevantnu dokumentaciju koja potvrđuje navode. Ovo uključuje dokaze o uplati, prepisku sa bankom i druge relevantne dokumente. Takođe je preporučljivo voditi evidenciju o svim koracima u procesu reklamacije.

Kod procesa brisanja netačnog podataka iz Kreditnog biroa važno je biti uporan i pratiti sve procedure. Poznavanje svojih prava i obaveza u ovom procesu može značajno olakšati put do uspešnog rešenja problema.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

17. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje je vreme da se prizovemo pameti
  • Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
  • 2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada zabeležene
  • Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto u odnosu na isti mesec 2024. godine
  • Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit