NAJNOVIJE
Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje...
Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada...
Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto...
Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?
U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
Sve više škola proizvodi i prodaje struju
Retki minerali postali novo oružje u globalnom ratu tehnologije...
Rastu kupovine karticama preko interneta, ali sporije nego ranije
Od dijaspore više novca nego od stranih investicija
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Ko su dobitnici nagrada TOP 50?

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Redakcija PC Press-a ove godine 28. put organizuje Top50, koji je jedini zvanični izbor najboljih sajtova, stranica na društvenim mrežama i aplikacija u Srbiji.

Nagrade bira žiri sastavljen od kolegijuma redakcije PC Press, i stručnog žirija kog ove godine čine Robert Čoban, President, Color Press Group; Slobodan Marković, Digital Advisor, UNDP; Jana Dačović, Influenser i prošlogodišnja dobitnica Top50 priznanja; Aleksa Simić, Influenser i prošlogodišnji dobitnik Top50 priznanja.
Najbolje online stvari proglašavamo u okviru kategorija: Vesti i mediji, eCommerce, Poslovni i društveni servisi, Obrazovanje i kultura, Dom i zabava, Sport i turizam, Društvene mreže (Facebook, Instagram, LinkedIn, X, YouTube, TikTok), Mobilne aplikacije, i specijalne nagrade.

Svečanu dodelu priznanja PC Press Top50 otvorio je Dejan Ristanović, glavni urednik PC Press-a.
Specijalno priznanje Digital Omnichannel – za izuzetan kvalitet online komunikacije, dodeljeno je kompaniji SBB a priznanje je preuzela Minja Jugović Janjić, direktorka sektora marketing i komunikacije.

Specijalno priznanje Digital Experience, dodeljeno je kompaniji Univerexport za potpuno korisničko iskustvo online kupaca, a priznanje je preuzela Ana Kovačević, stručni saradnik za digitalnu komunikaciju.

Specijalno priznanje Digital Industry Leader, dodeljeno je kompaniji Forma Ideale za ukupan digitalni identitet na internetu, a priznanje je preuzela Tamara Pantelić Jeremić, marketing menadžer za maloprodaju.

Specijalno priznanje CSR Leader, dodeljeno je kompaniji MaxBet za humane i društveno odgovorne aktivnosti u 2024. godini, a priznanje je preuzela Nataša Manojlović, CSR manager.

U okviru kategorije Vesti i mediji dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: radar.nova.rs, insajder.net, crta.rs, 021.rs i n1info.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije eCommerce dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: bcgroup-online.com, lilly.rs, eponuda.com, diplon.net i shop.miele.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Poslovni i društveni servisi dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: cuvamte.gov.rs, farmit.rs, doprinesi.rs, i polazak.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Obrazovanje i kultura dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: jevremovac.bio.bg.ac.rs, galerijamaticesrpske.rs, pozoristeterazije.com i prosvetitelj.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Dom i zabava dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: cenoteka.rs, pricajmi.rs, filmovipreporuke.com i beogradskatvrdjava.co.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Sport i turizam dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: filiptravel.rs, hotsport.rs, borkovac.org i vrelegume.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Mobilne aplikacije dobitnici priznanja su sledeće aplikacije: Znam majstora, Mjob Serbia, DIS Naša aplikacija i Moj dm koja je i nosilac statue.

U okviru kategorije Facebook dobitnici priznanja su sledeće stranice: Baština bez zaštite i Dr. Oetker Srbija koja je i nosilac statue.

U okviru kategorije Instagram dobitnici priznanja su sledeći profili: osnazzene, food.journalista, belgradish, mada_faka_maka i serbialive_beograd koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije LinkedIn dobitnici priznanja su sledeće stranice: Ivana Cvetković i Roche Srbija koja je i nosilac statue.

U okviru kategorije X dobitnici priznanja su sledeći nalozi: PartizanBC i FDU u blokadi koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije YouTube dobitnici priznanja su sledeći kanali: HistoryCast, Velike priče, Dario Kesegi, Snaga bilja i Emisija SAT koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije TikTok dobitnici priznanja su sledeći nalozi: el.dra7on, Mamica ajkulica, Yandex muzej i Mara Ognjenović koja je i nosilac statue.

Priznanje Nagrada publike je jedinstvena po tome što je od početka do kraja u rukama publike, koja prvo predlaže svoje omiljene sajtove, a zatim za njih glasa, a ove godine priznanje je odneo YouTube kanal Košarkaški podcast sa Lukom i Kuzmom.

Foto: Andrija Ćeranić

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Uređaj koji nas je povezivao žicom

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Dobitak promenom telefonije sa fiksne na mobilnu je ogroman, ali ponešto se i izgubilo, pre svega u društvenom smislu

Da li vam je poznat taj jedinstven plastičan oblik, spiralna žica koja se mogla razvući preko cele sobe i zadovoljavajućeg klika spuštanja slušalice? Da ne govorimo o magičnom zvuku rotirajućeg brojčanika…

Ako imate manje od 25 godina, verovatno ne znate o čemu pričamo. Nije ni čudno jer nekada sveprisutni „fiksni“ telefon, taj verni stanovnik kuhinjskih zidova i stočića u hodniku, pridružuje se „discontinued“ tehnologijama zajedno sa magnetofonskim trakama, VHS kasetama, faks mašinama… ali polako i televizorima. Pre 20 godina svaka kuća je imala bar jedan, danas ga koriste samo bake i deke, a stručnjaci tvrde – za 10 godina neće postojati nijedan.

Prema nedavnim telekomunikacionim podacima, broj pretplatnika fiksne telefonije u svetu je opao za više od 70% samo u poslednjoj deceniji. Brojke su dramatične. U tehnološki naprednom Japanu, vlasništvo fiksnih telefona među ljudima mlađim od 30 godina palo je na samo 4%. Čak i u tradicionalno tehnološki konzervativnoj Nemačkoj, Deutsche Telekom izveštava da su nove instalacije fiksnih telefona postale toliko retke da su gotovo isključivo za poslovne korisnike.

Čak i u Srbiji, gde se tehnološke „novotarije“ takođe sporo primaju, odlazak fiksnog telefona je jasno vidljiv. Poslednji podaci RATEL-a, za treći kvartal 2024. godine, kažu da je 2,2 miliona pretplatnika preko fiksnog telefona u proseku razgovaralo po 1,5 minuta dnevno, gotovo pet puta manje nego preko mobilnog telefona.

I to kada se sve sabere, i privatno i poslovno, i zvanje prijatelja i rođaka, kao i pozivanje firmi i institucija koje i dalje sve redom koriste fiksni telefon pre nego mobilni u komunikaciji sa klijentima i korisnicima. A na kraju 2020. godine pretplatnika je bilo 200.000 više nego danas, početkom 2000-tih čak milion.

Kulturološka, a ne samo tehnološka promena

Zamislite porodičnu sliku iz 1995. godine – telefon zvoni tokom večere, i cela porodica pogađa ko bi mogao da zove. A 2025. godine svaki član porodice je u svom digitalnom mehuru, gde pametni telefoni zvone sa personalizovanim melodijama, porukama i aplikacijskim obaveštenjima.

Zajedničko iskustvo kućnog telefona postalo je jednako staromodno kao okupljanje oko radija radi večernje zabave.

Ali ono što je fascinantno kod ove „modernosti“ nisu samo neograničene mogućnosti smart tehnologije, koja donosi ne samo smrt onoj staroj, već i smrt čitavom nizu društvenih rituala.

Nekadašnja umetnosti telefonskog razgovora počinjala je sa učtivim: „Mogu li da razgovaram sa…“, što je nestalo brže nego što može izgovoriti „neograničeni internet paket“.

Transformacija je možda najvidljivija u modernom dizajnu domova. Novi stanovi u metropolama sve češće potpuno preskaču telefonske priključke, a karakteristične telefonske niše i ugrađeni stočići za telefon iz sredine prošlog veka postali su „vintage“ elementi, prenamenjeni u stanice za punjenje mobilnih ili dekorativne displeje.

Sociolozi kažu da nije reč samo o tehnologiji, već da kada smo izgubili fiksne telefone, izgubili smo i svojevrsno prinudno zajedničko deljenje komunikacionog prostora. Svaki poziv je, na neki način, bio porodični događaj, a sada je komunikacija intenzivno privatna i individualna.

Ali, i površna. Ranije se jednim kratkim telefonskim razgovorom mogao dogovoriti sastanak ili druženje sledeće nedelje, ili čak sledećeg meseca, dok se danas za prenos jedne konkretne informacije „zahteva“ niz tekst poruka na mobilnom, audio-poruka i „zivkanja“.

Uređaj koji nas je povezivao

Dok se opraštamo od ovog stuba života 20. veka, možda vredi zastati i razmisliti šta smo izgubili. Naravno, sada možemo video-četovati sa nekim na drugom kraju sveta dok naručujemo namirnice i proveravamo email, mobilnim telefonom kotrolisati uređaje na desetinama kilometara udaljenom mestu, plaćati račune…

Ali, postojalo je nešto posebno u vezi sa tim zajedničkim porodičnim telefonom, u iščekivanju dolazećeg poziva, u načinu na koji je fiksni telefon činio svaki razgovor događajem vrednim sedenja.

Sledeći put kada vidite stari fiksni telefon u muzeju (i da, već su tamo), uzmite trenutak da se setite: ovo nije bio samo komad plastike i žice. Bio je to otkucaj srca kućne komunikacije više od jednog veka, uređaj koji je oblikovao način na koji su porodice razgovarale, volele i povezivale se preko daljina. Sada se konačno oprašta, ostavljajući za sobom svet povezaniji nego ikada — samo ne žicom.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lidl pijaca i pekara broj 1 treću godinu zaredom

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Kompanija Lidl Srbija je treću godinu zaredom prepoznata kao trgovinski lanac čiji asortiman svežeg voća i povrća, kao i pekare, potrošači najbolje ocenjuju prema devet kriterijuma koje ispituje „Fresh Perception Report“.

Svežina, kvalitet, širina asortimana, fer cena, prezentacija i atraktivnost promocija, lokalno poreklo, sveukopno zadovoljstvo kategorijom i „value for money“ su atributi koje je putem pomenutog istraživanja ocenilo više od 2.900 potrošača, a koje je sprovela nezavisna međunarodna organizacija YouGov – Consumer Panel Serbia. Ovi rezultati potvrđuju da Lidl još jednom postavlja najviše standarde, nudeći svojim potorošačima proizvode visokog kvaliteta po najpovoljnijim cenama na tržištu.

Kvalitet i svežina pijace

Lidlova posvećenost kvalitetu ponude voća i povrća prisutna je od prvog koraka – pažljiv odabir dobavljača koji ispunjavaju najviše standarde obezbeđuje da Lidl pijaca nudi asortiman najboljeg odnosa cene i kvaliteta. U ponudi je širok i raznovrstan asortiman svežeg voća i povrća, a dobavljači poseduju Global G.A.P. i GRASP sertifikate, koji garantuju sigurnost i vrhunski kvalitet, dok dodatne provere osiguravaju da kupci dobijaju samo najbolje i najsvežije proizvode. Na taj način, Lidl omogućava da zdravija, nutritivno bogatija i održivija ishrana postane deo svakodnevnog života potrošača.

Briga o kvalitetu i svežini proizvoda ne prestaje ni kada proizvodi stignu na police. Posebnu ulogu u održavanju visokih standarda pijace imaju Lidlovi menadžeri svežine koji svakodnevno proveravaju njihovo stanje i svežinu u 77 Lidl prodavnica širom Srbije – obučeni da uoče i najmanje odstupanje u kvalitetu voća i povrća od propisanog.

Pekara koja postavlja standarde

Lidlova pekara poznata je po bogatom izboru svežeg hleba i peciva, koji se peku više puta tokom dana, te Lidlovi potrošači u svakom trenutku mogu uživati u toplim, hrskavim i mirisnim pekarskim proizvodima. Bilo da je reč o klasičnim hlebovima, specijalizovanim varijantama poput proteinskog i beskvasnog hleba ili pak aromatičnim, filovanim pecivima, Lidl nudi izbor za svačiji ukus i priliku.

Svestan važnosti zdravijih i održivijih izbora, Lidl kontinuirano unapređuje svoj asortiman. Vodeći se principima osvešćene ishrane, u Lidlu su dodatno unapredili recepture pekarskih proizvoda, smanjujući udeo aditiva, šećera i soli u brojnim proizvodima, čineći ih zdravijim izborom za potrošače.

Jedna od posebnosti Lidl pekare je i svima dostupan rezač za hleb, koji potrošačima omogućava da na licu mesta sami iseku svoj odabrani hleb. Na ovaj način, potrošači koji preferiraju rezani hleb mogu lako da ga pripreme prema svojim željama još prilikom kupovine u prodavnici.

Glas potrošača – najveća potvrda uspeha

Studija „Fresh Perception Report“ se svake godine sprovodi putem onlajn upitnika na reprezentativnom uzorku potrošača u Srbiji od strane nezavisne organizacije YouGov – Consumer Panel Serbia, specijalizovane za istraživanje tržišta i analizu podataka. Ove godine, u dva talasa ispitivanja, obuhvaćeno je više od 2.900 potrošača, reprezentativnog uzorka donosilaca odluka o kupovini za domaćinstvo, koji su ocenili proizvode na osnovu devet kriterijuma – od svežine, kvaliteta, širine asortimana, preko fer cene, prezentacije i atraktivnosti promocije, do lokalnog porekla, sveukopnog zadovoljstva kategorijom, kao i „value for money“.

 

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko je kupio SBB?

by bifadmin 12. фебруар 2025.

SBB provajder koji je bio u vlasništvu United Group prodat je kompaniji e& PPF Telecom Group B.V. (“e& PPF Telecom”). Vrednost transakcije je 825 miliona evra.

e& PPF Telekom Grupa BV („e& PPF Telecom“) potpisala je danas obavezujući ugovor s kompanijom United Group BV („United Group“) o preuzimanju 100 odsto vlasništva u kompaniji SBB d.o.o. („SBB“), provajderom usluga kablovske televizije i širokopojasnog interneta u Srbiji, sa više od 700 hiljada aktivnih korisnika u zemlji.

Vrednost transakcije je 825 miliona evra (bez gotovine i bez dugovanja), navodi se u saopštenju.

Grupa je, podsetimo, vlasnik Jetela u Srbiji.

Biznis i baza Vlasniku Jetela, satelit TV Telekom Srbiji

Prema uslovima ugovora, a kako se navodi u saopštenju, e& PPF Telekom Grupa će u potpunosti preuzeti poslovanje i bazu korisnika kompanije SBB, dok će poslovanje SBB-a u oblasti satelitske televizije biti izdvojeno i prodato kompaniji Telekom Srbija.

Dodatno, istaknuto je da United Grupa zadržava svoje medijske kompanije, uključujući informativni program N1 i Nova S, kao i zabavne kanale koji će se i dalje emitovati na SBB-u, što znači da transakcija neće imati nikakav uticaj na postojeću ponudu televizijskih usluga SBB-a, precizirano je u saopštenju.

„Ovaj ugovor omogućiće nam da upotpunimo postojeće usluge koje pružamo Yettel korisnicima u Srbiji, kao i da obezbedimo širu ponudu za SBB-ove korisnike. Siguran sam da će i jedni i drugi imati koristi od sinergije koju će ova transakcija doneti“, izjavio je Baleš Šarma, generalni direktor e& PPF Telekom Grupe.

Prvi posao od partnerstva sa Arapima

„SBB je dobro poznat brend u Srbiji, cenjen zbog visokog kvaliteta usluga i izuzetnog tima zaposlenih. Sa zadovoljstvom im želim dobrodošlicu u našu Grupu i radujem se budućoj saradnji koja će dodatno unaprediti kvalitet usluga za korisnike u Srbiji. Nama u e&PPF Telekom Grupi ovo je prvo preuzimanje od osnivanja i pravi je primer je strateškog partnerstva između PPF-a i e&“, dodao je Šarma.

Transakcija će dodatno omogućiti grupi da pruži nove usluge korisnicima, kao i da nastavi da investira u tehnologije.

Transakcija će u potpunosti biti finansirana eksternim izvorima finansiranja koji će obezbediti e& PPF Telekom Grupa i podleže uobičajenim regulatornim odobrenjima.

BNP Paribas je bio finansijski savetnik e& PPF Telekom Grupi. Sullivan & Cromwell LLP and SOG a.o.d. u saradnji sa Kinstellar bili su pravni savetnici e& PPF Telecom, dok su Kirkland & Ellis LLP bili pravni savetnici United Grupi.

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uzgoj rena donosi dobru zaradu

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Samo uzgajanje obezbeđuje veoma pristojan život, a prava prilika za finansijski uspeh je u gotovim proizvodima od rena. Na to je ukazao i pre nekog vremena Milovan Adžić, proizvođač iz Novog Bečeja.

– Jedno od isplativijih ulaganja je ren i od jednog hektara dobije se 5.000 kilograma korena. Kada se preradi i prepakuje u teglice, ren na inostranom tržištu dostiže cenu i do 2 EUR za sto grama, što čini da se sva proizvodnja i radna snaga ispati. To se pokazalo kao bolji posao od voćarstva, maline i kajsije, koje su postale neizvesne što se tiče roda i zarade – kaže Milovan.

Objasnio je da odluku da se bavi proizvodnjom rena nije doneo slučajno, već je najpre analizirao tržište i prikupljao informacije:

– Hteo sam da uzgajam nešto čega nema mnogo na tržištu, čega je zapravo manjak. Išao sam po pijacama i prodavnicama da vidim šta se najviše koristi u ishrani, a da ga ima malo, posebno u domaćoj formi. Nakon što sam pričao i sa nekim poljoprivrednicima, video sam da je ren najbolji izbor. Prvo sam zasadio 10 ari, pa nakon toga 35 ari i imao sam prinos od oko 2.000 kilograma. Sada već imam jedan hektar.

Registrovao je poljoprivredno gazdinstvo. Odlučio se za domaći ren, odnosno organsku proizvodnju, a posle je shvatio da je najisplativije prodavati gotov proizvod, pa je proširio asortiman.

– Od početka proizvodnje rena već je prošlo više od 10 godina. Pokrenuli smo preradu i oni koji u Srbiji otkupljuju od nas za ovo vreme su shvatili kakvog kvaliteta je ren i da li im ukus odgovara. Sada smo počeli da proširujemo proizvodnju. U saradnji sa tehnologom, radimo na ispitivanju tri arome namaza od rena, tako da je izbor sve veći.

Koliko god da nema mnogo proizvođača rena, tržište Srbije je malo i najbolja varijanta za zaradu jeste kada proizvođač dogovori siguran izvoz. Ako proizvedete sve prema standardima, prodaja, kaže Milovan, zaista nije problem.

Mnogi ren nazivaju korovom i zahteva „puno ruku za rad“.

– Mesec dana nakon sadnje skidaju se zaperci, bukvalno se svaki koren otkopa, skine zaperak, vraća se u zemlju, sve se to radi ručno. Na stranom tržištu traže samo prvu klasu, dužine 25 centimetara, dva centimetra debljine, pravilnog oblika. Važna je prihrana i navodnjavanje, kako biste imali dobar prinos. Za okopavanje treba zaista puno radne snage. Za štetočine se mogu koristiti samo dozvoljeni proizvodi, a u to vreme, ren treba paziti – dodaje Adžić.

Izvor: Kurir

Foto: Pixabay

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Evropa značajno zaostaje sa razvojom veštačke inteligencija

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Veštačka inteligencija se razvija u SAD, gde se ulažu stotine milijardi dolara. Kina ih prati u stopu. A Evropa?

Mnogi ugledni učesnici najavili su dolazak na „AI Action Summit“ ovog ponedeljka i utorka (10. i 11. februar) u Parizu.

Okupiće se šefovi država i vlada, lideri međunarodnih organizacija i kompanija, naučnici, umetnici i predstavnici civilnog društva. Samit će biti održan u Grand Palasu, jednom od mesta održavanja Olimpijskih igara prošle godine.

Francuski predsednik Emanuel Makron biće domaćin skupa zajedno s indijskim premijerom Narendrom Modijem. Učestvovaće i potpredsednik kineske vlade Ding Suešjang.

Za potpredsednika SAD Dž. D. Vensa poseta Parizu biće prvo inostrano putovanje od stupanja na dužnost. Bela kuća potvrdila je njegovo učešće.

Veštačka inteligencija dolazi s drugog kontinenta

Sektorom veštačke inteligencije (AI) trenutno dominiraju američke korporacije – a kineske kompanije ih prate u korak. Francuska i Evropa, s druge strane, značajno zaostaju.

Tako će američka korporacija Amazon ove godine uložiti oko sto milijardi dolara u infrastrukturu za veštačku inteligenciju. Potražnja IT-klijenata za resursima u ovom sektoru toliko je velika da AWS, Amazonov odsek za klaud usluge, već nailazi na probleme s kapacitetima, rekao je direktor Amazona Endi Džesi. Samo u prošlom tromesečju, kompanija je uložila više od 25 milijardi evra u svoju infrastrukturu.

Pre samo nekoliko nedelja kineski DeepSeek izazvao je buru u svetu veštačke inteligencije. Veliki jezički model ove kompanije izgleda jednako moćno kao američka konkurencija, ali je razvijen znatno jeftinije i uz manje tehničke resurse.

Za razliku od ChatGPT, četbota američke kompanije OpenAI, DeepSeekov algoritam nije tajan, već je slobodno dostupan (open source).

„Iako je teško predvideti budućnost DeepSeeka kao kompanije, čini se da su strukturni efekti prilično dalekosežni“, rekao je, kako prenosi agencija Rojters, investitor Sandžot Malhi.

Jedno od ključnih pitanja koje je DeepSeek otvorio jeste da li se uopšte isplati ulagati milijarde dolara u veštačku inteligenciju u SAD.

DeepSeek je detalje o AI modelu objavio baš na dan kada je američki predsednik Donald Tramp najavio projekat nazvan Stargate, u koji OpenAI i druge tehnološke kompanije planiraju da ulože oko 500 milijardi dolara za razvoj AI infrastrukture.

A Evropa?

Francuska takođe planira sopstveni AI projekat: u Parizu bi, prema zvaničnim najavama, trebalo da nastane najveći AI kampus u Evropi. Srce ovog projekta biće ogroman centar sa sopstvenim, snažnim energetskim sistemom.

Planirane su investicije u iznosu „od 30 do 50 milijardi evra“, pri čemu će se u finansiranje uključiti i Ujedinjeni Arapski Emirati, navodi se iz Jelisejske palate.

Istovremeno, američka kompanija OpenAI proširuje prisustvo u Evropi. Nakon Londona, Dablina, Pariza, Brisela i Ciriha, Minhen će postati prvi nemački grad s njihovom kancelarijom.

„Kao zemlja poznata po tehničkom znanju i industrijskoj inovaciji, nije iznenađenje da je Nemačka svetski lider u korišćenju veštačke inteligencije“, rekao je osnivač OpenAI Sem Altman prilikom posete Nemačkoj.

Prema podacima dnevnog lista Frankfurter algemajne cajtung, Nemačka je u Evropi država s najviše pretplatnika na ChatGPT i jedna od tri vodeće zemlje u svetu po tom pitanju.

Nemačka se takođe nalazi među tri vodeće zemlje izvan SAD prema broju poslovnih korisnika koji plaćaju AI usluge. No najvažnije, Nemačka ima drugi najveći broj programera (nakon SAD) koji integrišu ChatGPT-a u druge aplikacije.

Više ili manje regulacije?

U SAD više ne postoji regulacija razvoja veštačke inteligencije. Predsednik Tramp ukinuo je propise koje je uveo njegov prethodnik Džo Bajden ubrzo nakon što je preuzeo dužnost.

U Evropi su, pak, zahtevi za državnu regulaciju sve glasniji. Pre početka pariskog samita, oko 100 naučnika iz 30 zemalja upozorilo je da bi nova tehnologija mogla dovesti do „gubitka kontrole“ s dramatičnim posledicama.

Uoči samita, istraživači su predstavili prvi međunarodni izveštaj o bezbednosti veštačke inteligencije, na kojem su sarađivali i stručnjaci iz UN, EU i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Nemački fizičar Aksel Nauman, koji živi i radi u Švajcarskoj, takođe se zalaže za razvoj etične i održive veštačke inteligencije – kao i za analizu njenog uticaja na inovacije, transparentnost i poverenje.

Evropske vrednosti

Evropa treba sopstvenu open source infrastrukturu, rekao je Nauman za DW. Cilj je, kako ističe, „pokazati evropskim kompanijama i institucijama da ima smisla zajednički ulagati i zajedno uživati plodove otvorenog koda“.

No, to zahteva ulaganja, na primer u „prilagođavanje administrativnih procesa, prilagođavanje proizvoda, promociju otvorenog koda i savetovanje politike i industrije“.

Svoju viziju digitalne budućnosti Evrope formuliše ovako: „Vizija mora biti da Evropa suvereno skladišti i obrađuje sopstvene podatke, da naš softverski ekosistem odražava naše vrednosti.“

U budućnosti se više ne sme događati da se Evropa samo priključuje drugima i zatim plaća za licencna prava.

Evropa mora, kaže Nauman, „koordinisano preusmeriti fokus na zajednički razvoj open source proizvoda“.

Ključno je, međutim, jedno: „Za to nam je potrebna infrastruktura koju tek treba izgraditi.“

Izvor: Dojče vele
Foto: Pixabay

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Obeležavanje Dana bezbednog interneta: UNICEF i Yettel podržavaju roditelje u digitalnom dobu

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Dan bezbednog interneta, koji se globalno obeležava od 2005. godine, podseća na zajedničku odgovornost u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za decu. Zahvaljujući internetu, deca su danas povezanija više nego ikada ranije.

Digitalni svet im pruža ogromne mogućnosti, ali ih izlaže i ozbiljnim rizicima – dezinformacijama, nasilju, štetnom sadržaju i zloupotrebama. Kako njihova prisutnost na mreži raste, tako raste i odgovornost odraslih da ih zaštite i podržavaju.

Sve države se suočavaju sa različitim izazovima u razvijanju digitalne pismenosti kod učenika što pokazuju i rezultati nedavno objavljene međunarodne ICILS studije (International Computer and Information Literacy Study) u kojoj je Srbija prvi put učestvovala. Odgovornost roditelja i obrazovnih ustanova je da im obezbede podršku i nauče ih kako da koriste digitalne tehnologije tako da im služe za učenje, za komunikaciju i za povezivanje sa svetom. Bezbedno ponašanje na internetu je jedan je od ključnih aspekata digitalne pismenosti.

Dodatno, istraživanje sprovedeno kroz UNICEF-u U-Report platformu pokazuje da u Srbiji skoro polovina mladih (44%) deli svoje lične podatke na mreži da bi pristupili sadržajima, dok njih 25% to čini samo zbog besplatnog pristupa WiFi mreži.

Kako bi odgovorili na ove izazove, UNICEF u Srbiji i kompanija Yettel pokrenuli su inicijativu za unapređenje digitalne pismenosti dece. U saradnji sa ministarstvima prosvete i informisanja i telekomunikacija, izdata je publikacija „Digitalna pismenost“ namenjena roditeljima i starateljima. Ovo je prva publikacija u okviru edicije „Digitalni kompas za roditelje“, koja pruža konkretne savete i resurse za razumevanje digitalnog okruženja u kojem deca odrastaju.

Publikacija „Digitalna pismenost“ pomaže roditeljima da prepoznaju ključne izazove i mogućnosti digitalnog sveta, pružajući im smernice kako da decu zaštite od onlajn pretnji, ali i kako da ih osnaže da koriste internet na kreativan i edukativan način. Edukacija i otvoreni dijalog između roditelja i dece ključni su za razvijanje digitalnih veština i razumevanja digitalne etike. Roditelji često osećaju nesigurnost u vezi sa načinom na koji bi trebalo da prate digitalni razvoj svog deteta, što ovu publikaciju čini neprocenjivim resursom.

„Nedavni izveštaj UNICEF-ove kancelarije za istraživanja ,Innocenti’ ističe brzu digitalizaciju društva kao jedan od ključnih megatrendova koji oblikuju detinjstvo. Mladi su na čelu ove transformacije, ali mnogima nedostaju veštine da bezbedno upravljaju njenim izazovima. Digitalni pristup ne znači nužno i digitalnu pismenost. Da bismo zaista osnažili decu, nije dovoljno da nauče da koriste digitalne tehnologije, potrebno je da ih opremimo znanjem i veštinama da bi znali sigurno da se snalaze u kompleksnom digitalnom svetu. Ovo je naša zajednička odgovornost. Stvaranjem sigurnog i podsticajnog digitalnog okruženja ne samo da štitimo decu danas, već i oblikujemo budućnost u kojoj mogu da napreduju“, istakla je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.
UNICEF u Srbiji i Yettel nastavljaju da rade na unapređenju digitalne pismenosti dece i boljoj povezanosti škola i učenika sa internetom. Pored izdavanja publikacija, planirane su i edukativne radionice i digitalni alati koji će omogućiti roditeljima i nastavnicima da se aktivno uključe u podučavanje dece o bezbednom i odgovornom korišćenju interneta.

„Kao telekomunikaciona kompanija imamo odgovornost i potrebu da prenesemo znanje potrebno za bezbedno korišćenje interneta i zaštitu od rizika i pretnji. Višegodišnja saradnja UNICEF-a i Yettela pokrenuta je sa m ciljem da sva deca imaju iste mogućnosti za obrazovanjem i razvojem u sigurnom internet okruženju. Zato smo samo kroz ovaj projekat obezbedili obuku za razvoj digitalnih veština i digitalne pismenosti koju će proći 60 hiljada učenika, profesora i roditelja. Nastavljamo da se bavimo ovom bitnom temom i aktivnostima koje unapređuju digitalnu sigurnost, kako bismo edukovali što veći broj ljudi, a naročito dece”, rekla je Milica Begenišić, ESG menadžerka u Yettelu.

Obeležavanje Dana bezbednog interneta je prilika da se podsetimo da je stvaranje sigurnog digitalnog prostora za decu zajednička odgovornost roditelja, nastavnika, regulatornih tela i privatnog sektora. Uz adekvatnu edukaciju i resurse, svako dete može da bude deo digitalnog sveta i to na bezbedan i smislen način.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rekordni rezultati UniCredit Grupe za 2024. godinu

by bifadmin 11. фебруар 2025.

UniCredit Grupa ostvarila je rekordne rezultate u 2024. godini, krunisala tri godine uspeha i nadmašila postavljene ciljeve u “UniCredit Unlocked” planu.

Grupa je ostvarila 16. uzastopni kvartal održivog profitabilnog rasta. Ovo izvanredno postignuće dokaz je značajnog potencijala koji je otključan tokom početne faze “UniCredit Unlocked” plana. Postavljeni ciljevi su značajno premašeni u svim zemljama, koristeći jedinstveni panevropski model: raznovrsne naknade i visokokvalitetan rast neto prihoda, organsko stvaranje kapitala, jak RoTE i ukupne raspodele akcionarima kroz dividende.

Ispunjen je i cilj upravljanja troškovima postavljen u 2021. godini, uprkos mnogo većem inflatornom okruženju od predviđenog. Sa ovom čvrstom osnovom, Grupa je sada spremna da uđe u sledeću fazu plana, odnosno u ubrzanje od 2025. do 2027. godine.

Neto profit u fiskalnoj 2024. godini je iznosio 9,3 milijarde evra, uz povećanje od 8,1% u odnosu na prethodnu godinu. Statutarni neto profit iznosio je 9,7 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 2,2% u odnosu na 2023. godinu i dokaz je transformacije UniCredita.

U četvrtom kvartalu 2024. godine, neto prihodi su dostigli 5,6 milijardi evra, od čega 2,0 milijardi evra naknada uz značajan rast od 8,9% u odnosu na prethodnu godinu. Sve kategorije naknada su porasle u odnosu na prethodnu godinu, što odražava fokus na klijente, inovativnu ponudu proizvoda i efikasnost svih inicijativa koje su do sada pokrenute.

Prethodno dodatno potvrđuje kontinuirana odlična profitabilnost i stvaranje vrednosti za akcionare sa RoTE od 17,7%, ili 20,9% na 13% CET1 raciom adekvatnosti kapitala za celu 2024. godinu, što je povećanje za 1,1% u odnosu na prethodnu godinu i EPS od 5,74 evra, veći za skoro 22% u odnosu na prethodnu godinu.

Andrea Orcel, CEO, UniCredit Grupe istakao je: „Pre tri godine najavili smo „UniCredit Unlocked“ sa finansijskim ciljevima za koje su mnogi rekli da su previše ambiciozni. Sada smo ostvarili sve te ciljeve, nadmašujući ih po svim pokazateljima, uključujući profitabilnost i ciljeve raspodele, i ulazimo u sledeću fazu našeg plana. U ovoj fazi ćemo ubrzati rast, sa težnjom da dodatno proširimo jaz u odnosu na naše konkurente i učvrstimo UniCredit kao banku budućnosti Evrope i merilo za bankarstvo. Završili smo 2024. sa snažnim četvrtim kvartalom, krunišući 16. kvartal kvalitetnog profitabilnog rasta i naše najbolje statutarne neto dobiti od 9,7 milijardi evra.“

Kako je Orcel istakao, svaki neorganski rast mora ispuniti stroge finansijske i strateške zahteve.

„Makroekonomska i geopolitička pozadina ostaje složena i nepredvidiva. Međutim, mi smo u dobroj poziciji da apsorbujemo normalizaciju kamatnih stopa, troškova rizika i inflacije troškova. Naša diverzifikacija zajedno sa upravljačkim potezima, troškovima integracije i već preduzetim pokrićima pruža nam važnu prednost. Ovo će nam omogućiti da održimo snažnu profitabilnost i raspodelu. Na kraju, iskreno se zahvaljujem zaposlenima na njihovom trudu i posvećenosti svim zainteresovanim stranama. Ponosan sam na vaše uspehe dok zajedno gradimo banku za evropsku budućnost“, rekao je Orcel.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Visa uvodi novu opciju za jednostavno dodavanje kartice u digitalni novčanik

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Kompanija Visa predstavila je novu opciju “Tap to Add Card” u Srbiji, koja omogućava korisnicima da dodaju svoje Visa beskontaktne kartice u digitalne novčanike samo jednim dodirom – jednostavnim prislanjanjem kartice na mobilni uređaj. Ova inovativna tehnologija odgovara na sve veću potrebu za sigurnim i pojednostavljenim rešenjima za digitalna plaćanja.

Prilikom kontakta kartice i telefona generiše se jedinstveni, jednokratni kod koji verifikuje Visa Chip Authenticate usluga. Kod osigurava bezbedno dodavanje podataka o kartici i predstavlja znatno bržu i sigurniju alternativu tradicionalnim metodama. Donoseći poboljšanu sigurnost i praktičnost, “Tap to Add Card” eliminiše zamoran proces ručnog unosa podataka, koji je čest izvor grešaka koju prevaranti koriste za zloupotrebu osetljivih informacija o kartici.

“Verujemo da će Tap to Add Card igrati ključnu ulogu u daljem usvajanju i korišćenju digitalnih novčanika kod nas. U isto vreme novom opcijom poboljšavamo sigurnost podataka, unapređujemo korisničko iskustvo i pojednostavljujemo proces plaćanja”, izjavila je Ana Drašković, generalna direktorka i potpredsednica kompanije Visa za jugoistočnu Evropu.“Tap to Add Card“ pruža korisnicima veću sigurnost prilikom dodavanja kartice u digitalni novčanik, zbog saznanja da su njihovi lični podaci zaštićeni naprednim sigurnosnim merama.“

Globalni značaj i regionalni uticaj

Funkcija “Tap to Add Card” brzo je stekla popularnost širom sveta od njenog predstavljanja prošlog septembra, kao deo paketa novih usluga kompanije Visa usmerenih na poboljšanje digitalnih plaćanja.

Prednosti za ekosistem

“Tap to Add Card” je nastala sa ciljem da koristi svim učesnicima u platnom sistemu. Nudeći iskustvo slično plaćanjima u prodavnici, korisnici mogu uživati u bržem, praktičnijem i sigurnijem načinu dodavanja kartica u digitalne novčanike, što podstiče veću upotrebu digitalnih plaćanja.

Za izdavaoce kartica, “Tap to Add Card” može smanjiti rizik i troškove povezane sa prevarama u procesu dodavanja kartice, pojednostaviti proces dodavanja u novčanik, smanjiti broj upita korisničkoj podršci i poboljšati stopu odobravanja transakcija.

Ova tehnologija je podržana od strane digitalnih novčanika širom sveta, omogućavajući neometanu integraciju sa postojećim iskustvima digitalnih novčanika.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Beč: Održivo korišćenje resursa – iznajmljivanje alata

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Koliko vam se puta desilo da kupite neki alat za domaćinstvo a da ga upotrebite jednom ili nijednom. Kažu da se, na primer, bušilica u jednom domaćinstvu u proseku koristi samo jedanaest minuta za čitav period koliko je imate.

Nedavno osnovan bečki start-up „Toolbox 24“ nudi alternativu kupovini alata tj. omogućava iznajmljivanje alata i mašina 24 časa dnevno putem automata. Cilj je smanjenje broja neiskorišćenih uređaja u domaćinstvima i ušteda troškova.

U ponudi su pored većih uređaja poput čistača nameštaja, koji je trenutno među najpopularnijim proizvodima za iznajmljivanje, i manji uređaji kao što su akumulatorski šrafcigeri i bušilice. Za osobe koje planiraju preseljenje, postoji i komplet za selidbu koji pomaže pri sklapanju i rasklapanju nameštaja. Proces iznajmljivanja je potpuno automatizovan. Zainteresovani mogu na veb stranici da pregledaju sve uređaje i provere njihovu dostupnost određenog dana. Rezervacija se vrši onlajn do sat vremena pre preuzimanja. Pomoću dva koda, može se ući u radnju i uzeti artikl iz automata, a alat se može vratiti 24 časa dnevno.

U Beču se ne iznajmljuje samo alat, već i brojni drugi predmeti, od reflektora do mašine za testeninu, za samo nekoliko evra dnevno. Takođe je moguće iznajmiti i odeću, dirndl haljine ili narodnu nošnju.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje je vreme da se prizovemo pameti
  • Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
  • 2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada zabeležene
  • Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto u odnosu na isti mesec 2024. godine
  • Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit