NAJNOVIJE
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Šta bilansi Poštanske štedionice govore o njenoj stabilnosti?
AP: Velika rasprodaja akcija kompanija povezanih s veštačkom inteligencijom...
Nova vlast obećava da će zadržati ono što funkcioniše...
Kašnjenje po kreditima deset puta manje nego pre deset...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Jubilarna 10. eSecurity konferencija u Beogradu: Četiri dana vrhunskog znanja, druženja i neponovljive energije

by bifadmin 6. октобар 2026.

Od 29. septembra do 2. oktobra 2026. godine, Beograd je ponovo bio regionalni centar sajber bezbednosti. U modernom ambijentu Karbon Event Centra u organizaciji Udruženje eSigurnost održana je jubilarna, 10. eSecurity konferencija, koja je po oceni mnogih učesnika, predavača i partnera bila najsadržajnija i najuspešnija do sada. Okupivši više od 300 profesionalaca iz sveta IT-a, informacione bezbednosti, digitalne forenzike i upravljanja sajber pretnjama, događaj je potvrdio svoju ulogu ključnog mesta za razmenu praktičnog znanja i praćenje najnovijih trendova u industriji.

Od naprednih tehnika do rešavanja realnih izazova

Jubilarna eSecurity konferencija je počela nultim danom (Zero Day), rezervisanim za intenzivan rad kroz hands-on trening pod nazivom #ACK4LIFE. Sa temom „Linux rootkit detection / Hunting for the hidden & undetectable“, polaznici su iz prve ruke radili na detekciji najkompleksnijih i teže uočljivih pretnji u Linux okruženju, postavljajući jak tempo za ostatak događaja.

Konferenciju su zvanično otvorili istaknuti lideri i stručnjaci koji su kroz uvodna izlaganja postavili temelj za ključne diskusije o savremenim sajber pretnjama. Svoju perspektivu i uvid u najveće izazove današnjice podijelili su Jovan Jovanović, vođa tima za bezbjednost u kompaniji Comtrade Distribution, Dejan Đukić, generalni direktor RNIDS-a, dr Igor Franc, predsjednik Udruženja eSigurnost, kao i Vladimir Vujić, načelnik Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a. Njihova uvodna reč pružila je sveobuhvatan pregled trenutnog stanja u industriji i ukazala na pravce u kojima se bezbjednosni ekosistem mora razvijati.

Posebnu atrakciju i tehničku inovaciju na ovogodišnjem otvaranju predstavljali su visokoatrakrivni gosti – humanoidni robot Lumi, sposoban za realistične pokrete, gestikulaciju i interakciju sa okolinom, kao i robotski pas Echo, poznat po svojoj izuzetnoj agilnosti i preciznosti. Lumi sena otvaranju konferencije prisutnima obratio posebno pripremljenim govorom u kom je istakao značaj ove jubilarne decenije i najavio ključna dešavanja na konferenciji. Oba robota su tokom čitavog događaja demonstrirala svoje sposobnosti i neprestano komunicirala sa učesnicima u sali i holu.

Glavni konferencijski dani doneli su bogat niz predavanja i tema koje danas najviše opterećuju i inspirišu IT i security timove – od primene i odbrane veštačke inteligencije (AI), zaštite digitalnog identiteta i Zero Trust arhitekture, pa sve do kontrole i upravljanja Privileged Access nalozima, Cloud/SOC automatizacije, bezbednosti API interfejsa i prevencije napada na lance snabdevanja (supply chain attacks).

Pored predavanja, pažnju publike privukle su i dve izuzetno dinamične panel diskusije. U okviru CISO panela „Izazovi i strategije savremenog lidera u sajber bezbednosti“ vodeći regionalni stručnjaci su diskutovali o balansu između biznisa, regulativa i bezbednosti. Sa druge strane, panel „IT i Security: Plamen koji večno tinja“ je na otvoren i direktan način razotkrio večne kompromise, izazove i neophodne modele saradnje između IT i bezbednosnih timova.

Čitav zvanični program vodio je i moderirao Radomir Lale Marković, koji je svojim dugogodišnjim iskustvom, stručnim vođenjem i prepoznatljivim humorom držao sjajnu atmosferu i dinamiku tokom oba dana.

Hakerski izazovi, nagrade i jedinstven koncept poklona

Jedan od glavnih hitova ovogodišnjeg jubileja bila je hakerska igra #ackOrBe#acked / BreachGym. Zanimanje za ovu simulaciju vladalo je i pre samog početka konferencije, a takmičari su kroz praktične zadatke testirali svoje veštine u uvek izazovnom sajber svetu.

Četvrti dan konferencije bio je u potpunosti posvećen praktičnom radu kroz seriju interaktivnih radionica koje su privukle ogromno interesovanje učesnika. Radionice su pružile priliku prisutnima da na sopstvenim računarima, u realnom vremenu, testiraju i primene vodeće sigurnosne alate – od naprednih AI platformi za proaktivnu zaštitu i mikrosegmentaciju modernih data centara, pa sve do kompletnog SOC procesa detekcije i odgovora na incidente kroz Microsoft bezbednosni ekosistem. Kroz direktan rad sa vrhunskim stručnjacima, polaznici su stekli dragocena praktična znanja koja mogu odmah primijeniti u svojim organizacijama.

Organizatori i sponzori su se potrudili da jubilej bude ispraćen bogatim nagradnim fondom. Pored kvalitetnih ranceva koje je obezbedio generalni sponzor Comtrade Distribution, uvedena je i novina u vidu poklon-tokena. Svi učesnici su organizatora dobili tokene, koje su koristili kako bi i sami birali poklone koje žele da „pazare“ na namenskom štandu. Veliki izbor poklona je izazvao sjajne reakcije i dodatno osvežilo pauze između predavanja.

Događaj je okupio i veliki broj dugogodišnjih partnera i sponzora koji podržavaju eSecurity konferenciju od samog početka, potvrđujući snagu i stabilnost zajednice koja je kroz Udruženje eSigurnost i konferenciju građena više od deceniju. Posebnu pažnju i osveženje tokom pauza privuklo je i brendirano eSecurity pivo, koje je brzo postalo glavna tema za razgovor među učesnicima.

Povezivanje i druženje van IT okvira

Kao i uvek, eSecurity ne čini samo stručni deo, već i ljudi. eSecurity druženje kroz večeru je do kraja napunilo restoran. U opuštenoj i slavljeničkoj atmosferi tražila se stolica više. Uz živu svirku, pevanje i druženje, učesnici su imali priliku da se bolje upoznaju i povežu van uobičajenih poslovnih i tehničkih okvira.

Jubilarna 10. eSecurity konferencija pokazala je da spoj vrhunskih stručnih tema, praktičnog rada i prijateljske atmosfere predstavlja najbolji recept za događaj koji se pamti i kojem se svi rado vraćaju.

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MIKROE prelazi na četvorodnevnu radnu nedelju za sve zaposlene

by bifadmin 6. октобар 2026.

Od 1. oktobra MIKROE zvanično radi četiri dana nedeljno, od ponedeljka do četvrtka, a petak je slobodan. Zaposleni rade 32 sata nedeljno, a plaćeni su za 40, bez nadoknađivanja sati. Projekat nosi naziv “Još Jedan Život”.

Četiri dana su za rad, a tri za putovanja, odmor i potpuno isključivanje od posla. „Ne možemo živeti duže nego što je ljudski vek, ali možemo živeti ispunjenije, biti odmorniji i pozitivniji. Bolje društvo je ono što nam svima treba, a to se postiže odmornim ljudima koji su ispunjeni“, kaže Nebojša Matić, vlasnik i direktor kompanije MIKROE.

Šest godina, korak po korak

Proces je počeo 2020. godine: radno vreme skraćivano je za 30 minuta svakog kvartala, do šest sati dnevno. Usledio je prelazak na četiri dana po osam sati, najpre u proizvodnji, najzahtevnijem sektoru, u oktobru 2022, a zatim i u ostalim sektorima do 2026.

„Produktivnost se ne povećava brzim radom ruku, već u našim glavama: boljim odlukama, organizacijom i promenom svesti svakog člana tima. Prečica ne postoji, a zakon mora da se poštuje: nema smanjivanja godišnjih odmora, produžavanja radnog vremena ni izbegavanja državnih praznika“, objašnjava Matić.

“Samo ne dirajte petak”

Slobodan petak donosi 52 produžena vikenda godišnje, a zaposlenima je trebalo oko šest meseci da ga prihvate kao novu realnost. „Jedan kolega iz proizvodnje mi je rekao: ‘Radite nam ova četiri dana šta god hoćete, samo ne dirajte petak.’ To sve govori koliko im je to bitno sada kada žive kvalitetnije“, kaže Matić.

Zaposleni najčešće ističu da sada imaju više vremena za porodicu i prijatelje, hobije i lični razvoj, kao i za putovanja. Mnogi kažu da se ponedeljkom vraćaju odmorniji i fokusiraniji, i da su naučili da bolje određuju prioritete, pa za četiri dana urade više nego ranije za pet.

„Sada je petak samo moj. Imam vremena za sebe i za svoju decu, i sve je lakše, bez stresa“, kaže Vesna Dragićević iz sektora proizvodnje.

Moguće je i kod nas

MIKROE ovu priču ne deli radi promocije, već da pokaže da četvorodnevna radna nedelja nije rezervisana za razvijenije zemlje i pilot programe. Ona funkcioniše u kompaniji iz Srbije, sa kupcima u više od 140 zemalja. Ako ovo iskustvo pomogne nekoj drugoj kompaniji da napravi prvi korak, priča je ispunila svoju svrhu.

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Euribor prešao tri odsto, šta to znači za rate stambenih kredita?

by bifadmin 6. октобар 2026.

Korisnike stambenih kredita sa promenljivom kamatnom stopom očekuje novo usklađivanje kamata, nakon što je šestomesečni Euribor prvi put ove godine prešao tri odsto.

To ipak ne znači da će rate svim korisnicima biti povećane istovremeno niti za isti iznos. Kamatna stopa se usklađuje u rokovima definisanim ugovorom o kreditu, a visina nove rate zavisi od uslova konkretnog kredita i preostalog roka otplate.

U Narodnoj banci Srbije navode da zbog rasta Euribora nema razloga za paniku, jer su propisima uvedena ograničenja koja treba da spreče nagli rast kamatnih stopa.

Koliko kamate mogu da porastu

Direktor Sektora kontrole banaka NBS Darko Stamenković navodi za NIN da za 2026. i 2027. godinu važe zakonska ograničenja maksimalnih kamatnih stopa na stambene kredite.

Maksimalna kamatna stopa određuje se na osnovu prosečne ponderisane kamatne stope, uvećane za jednu petinu, odnosno 20 odsto.

Važno je, međutim, da se ovo ograničenje odnosi na kamatnu stopu, a ne na mesečnu ratu. To znači da rast kamate od, na primer, 20 odsto ne podrazumeva automatski i povećanje rate za 20 odsto.

Koliko će se rata promeniti zavisi od strukture konkretnog kredita, odnosno od visine preostalog duga, ugovorene marže banke, perioda do narednog usklađivanja i preostalog roka otplate.

Banke su dužne da poštuju zakonom propisani maksimum kamatne stope, dok se visina mesečne rate utvrđuje za svaki kredit pojedinačno.

Foto: Shutter_M, Depositphotos

6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

 Javni dug 41,82 milijarde evra, a njegovo učešće u BDP-u 43,2 odsto

by bifadmin 6. октобар 2026.
Javni dug Srbije je na kraju avgusta ove godine bio je 41,93 milijarde evra, što je 43,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je danas Ministarstvo finansija.

Na kraju jula je javni dug iznosio 41,82 milijarde evra, a njegovo učešće u BDP-u bilo je 43,2 odsto.

Javni dug jer na kraju prošle godine bio 39,34 milijarde evra, odnosno 43,7 odsto BDP-a.

Izvor: Beta
Foto: billiondigital, Depositphotos
6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Budžetski deficit za prvih osam meseci manji od planiranog

by bifadmin 6. октобар 2026.
Deficit republičkog budžeta u periodu januar – avgust 2026. godine iznosio je 98,4 milijardi dinara, što je bolje od budžetskog plana za 78 milijardi dinara, jer je planiran deficit 176,4 milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo finansija.
U avgustu je ostvaren deficit u iznosu od 600 miliona dinara. Naplaćeni prihodi iznose 195,8 milijradi dinara, od čega su poreski prihodi 142,3 milijarde dinara.

Najveći deo poreskih prihoda odnosi se na uplatu PDV u iznosu od 78,2 milijardi dinara i akciza u iznosu od 26,9 milijardi dinara. Nominalno prihodi od PDV-a su povećani za 10 odsto, a realno za sedam odsto u odnosu na isti period lane.

Prihod po osnovu poreza na dobit iznosi 18,3 milijardi dinara, što je za čak 17 odsto više nego u prvih osam meseci prošle godine, dok je realno povećanje ovih prihoda oko 14 odsto. Neporeski prihodi ostvareni su u iznosu od 52,5 milijardi dinara, a priliv donacija u avgustu iznosio je milijardu dinara.

Jedino je zabeležen pad priliva od akciza, i to pre svega na naftne derivate od 16 odsto nominalno i 18 odsto realno, zbog smanjenja akcize usled rasta cena nafte.

Rashodi su izvršeni u iznosu od 196,4 milijardi dinara. Rashodi za zaposlene su iznosili 54,5 milijardi dinara, transferi OOSO (fond PIO, RFZO, NSZ, fond SOVO) 34,4 milijardi dinara.

Kapitalni izdaci iznosili su 33,9 milijardi dinara što je za 28,6 odsto više nego lane, a 25 odsto ukoliko se isključi uticaj inflacije.

Za socijalnu zaštitu potrošeno je 19,4 milijardi dinara. Rashodi za robu i usluge iznosili su 16,4 milijardi dinara, a isplata subvencija 14,2 milijardi dinara.

Na nivou sektora države u osam meseci ove godine je ostvaren fiskalni deficit u iznosu od 109,3 milijardi dinara i primarni fiskalni suficit u iznosu od šest milijardi dinara.

Deficit na nivou države od januara do avgusta iznosio je 109,3 milijarde dinara, što je dvostruko više nego u istom periodu u 2025. godini kada je iznosio 53,5 milijarde dinara, pokazuju podaci Ministarstva finansija.

Izvor: Danas Online
Foto: konradbak, Depositphotos
6. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Dva dana na Impact SEE’26 u Bukureštu

by bifadmin 5. октобар 2026.

Ryan Reynolds o kreativnosti iz ugla preduzetnika, Anna Lembke o borbi za ljudsku pažnju, David Popovici o izvrsnosti – uz ekonomiste, poslovne lidere i kreatore javnih politika iz cele Jugoistočne Evrope, obeležili su dvodnevni program posvećen talentu, tehnologiji, kapitalu i poverenju.

Konferencija Impact SEE’26, pod pokroviteljstvom kompanije Mastercard, okupila je 29. i 30. septembra u Bukureštu blizu 3.000 učesnika i oko 200 govornika. Treće izdanje održano je na tri bine, kroz osam tematskih programa, uključujući dve nove celine – Investicije i startapi i Kultura.

Lideri kompanija Mastercard, Banca Transilvania, McLaren Racing, Trendyol i UiPath delili su binu sa predstavnicima vlada, naučnicima, sportistima i ljudima iz sveta kulture.

Ryan Reynolds: biznis koji stoji iza kreativnosti

Drugog dana konferencije Ryan Reynolds je, u svom prvom zvaničnom pojavljivanju u Rumuniji, sa voditeljkom televizije PRO TV Andreeom Escom razgovarao o preduzetništvu. Iza holivudske zvezde stoje i Maximum Effort, Aviation Gin i Mint Mobile – poduhvati u kojima su humor i prepoznatljiv glas pretvorili reklamu u sadržaj koji publika sama bira da gleda.

„Perfekcionizam je, po meni, bolest koja danas muči gotovo sve nas. Morate biti spremni da u nečemu budete loši da biste u tome postali dobri. Greške su đubrivo. Nije važno da li ste u životu grešili, već šta ste od tih grešaka napravili“, rekao je Ryan Reynolds.

O spoju brenda i vrhunskih rezultata govorila je Louise McEwen, direktorka marketinga kompanije McLaren Racing, u razgovoru koji je vodio Sergiu Mircea iz Banca Transilvania, uz osvrt na partnerstvo kompanije Mastercard sa timom McLaren Mastercard Formula 1.

Pažnja ima svoju ljudsku cenu

Prvog dana dr Anna Lembke, profesorka Medicinskog fakulteta Univerziteta Stenford i autorka knjige Dopamine Nation, govorila je o tome šta borba za pažnju znači za čoveka. Na panelu „Dopaminska ekonomija: liderstvo, tehnologija i borba za ljudsku pažnju“ pridružili su joj se Ömer Tetik, generalni direktor Banca Transilvania, Cosmin Vladimirescu, generalni direktor kompanije Mastercard za Rumuniju i Hrvatsku, i teniski šampion Horia Tecău, uz pitanje kakvu odgovornost kompanije nose kada se bore za tuđu pažnju.

„Više nije bolje kada ‚više‘ znači da neprestano pokušavamo da pobegnemo od stvarnosti. Neumorna potraga za zadovoljstvom radi samog zadovoljstva, nažalost, vodi u bol. Kada nam na telefonu stigne obaveštenje, verovatno osetimo blagu euforiju u iščekivanju nagrade. Zato telefon proveravamo čak i kada smo sebi obećali: ‚Ovaj put neću ni da ga taknem.‘“, rekla je dr Anna Lembke.

David Popovici: šta je potrebno za izvrsnost

O tome koliko su za razvoj talenta važni lična posvećenost i prave prilike olimpijski šampion u plivanju David Popovici razgovarao je sa Ralucom Negulescu Balaci, izvršnom direktorkom Fondacije UiPath, a razgovor je moderirao Michael Atalla, direktor marketinga kompanije UiPath.

Na čemu počiva sledeći talas evropskog rasta

Ekonomski deo programa otvorio je Ilian Mihov, ekonomista i bivši dekan poslovne škole INSEAD, analizom izgleda Evrope za rast i globalnu relevantnost u narednoj deceniji. U razgovoru „Nova pravila konkurentnosti: talenat, tehnologija i kapital“, koji je moderirala Jelisaveta Lazarević, direktorka sadržaja u Bloomberg Adria, pridružili su mu se Bartosz Ciołkowski, generalni direktor kompanije Mastercard za Jugoistočnu Evropu, i Erdem İnan, generalni direktor kompanije Trendyol Group.

„U Centralnoj i Istočnoj Evropi potencijal za rast postoji, ali moramo da ga zgrabimo. Lično smatram da Evropa ima najveću koncentraciju ljudskog kapitala po kvadratnom kilometru. Njen izazov nije manjak ljudskog kapitala, već način na koji su inovacije organizovane. Inovacijama je potreban novac, a evropske berze su rascepkane i veoma male“, istakao je Ilian Mihov.

O tome kako ekonomske ambicije pretočiti u prosperitet i stabilan rast govorili su ministar finansija Rumunije Alexandru Nazare i Carlos Mulas-Granados, regionalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za Centralnu, Istočnu i Jugoistočnu Evropu.

Glas Srbije i regiona

Perspektive iz Srbije i regiona bile su prisutne u nizu sesija. Tanja Kuzman, izvršna direktorka Inicijative „Digitalna Srbija“, učestvovala je u razgovoru „Lider budućnosti: veštine, način razmišljanja i moralni autoritet“, o tome šta se danas očekuje od ljudi na čelu organizacija.

O polarizaciji, održivosti i borbi za poverenje potrošača govorile su Nataša Pavlović, Senior Marketing Expert u kompaniji Sport Vision Group, i Milica Stefanović iz NALED-a, dok je Marko Carević, izvršni direktor kompanije Ananas E-Commerce, govorio o izgradnji regionalne platforme za e-trgovinu.

Panel o novoj potrošačkoj jednačini moderirala je Emina Pazalja, zamenica glavne i odgovorne urednice televizije Bloomberg Adria, a govorili su Aleksandar Manev, generalni direktor kompanije Croatia osiguranje, Ben Herut iz kompanije Chargeflow i Cristian Pelivan, izvršni direktor ARMO-a.

Emir Kurtić, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, učestvovao je na panelu o ekonomskoj konvergenciji i stabilnosti, zajedno sa guvernerkom Narodne banke Moldavije Ancom Dragu i zamenikom ministra finansija Albanije Endritom Yzeirajem. Maja Čengić Miralem, urednica i producentkinja BHT1, moderirala je panel „Kulturno nasleđe kao pokretač transformacije“, a Ivana Bulatović iz Ministarstva turizma Crne Gore govorila je o odgovornom putovanju i dugoročnom razvoju destinacija.

Veštačka inteligencija: od ambicije do primene

Kelly Devine, predsednica kompanije Mastercard za Evropu, svoje izlaganje sažela je u jedno direktno pitanje: „Koji problem zapravo rešavamo?“

„Ne zanimaju me inovacije radi inovacija. Svaku inovaciju procenjujem po jednom jednostavnom merilu: da li čini život boljim? Da li olakšava poslovanje? Za mene liderstvo znači ostati blizu stvarnosti, znati šta ljudima zaista stoji na putu, a onda iskoristiti moć koju svi vi imate da to promenite“, poručila je Kelly Devine.

O tome kako veštačku inteligenciju pretvoriti u stvarnu poslovnu vrednost govorili su Itai Green, osnivač i generalni direktor organizacije Innovate Israel, Victor Negrescu, potpredsednik Evropskog parlamenta, i Barbora Paulovič Deckerová, predsednica kompanije Microsoft za Centralnu Evropu i Centralnu Aziju, koja je ukazala na rizik da ova tehnologija produbi jaz između predvodnika i onih koji ih slede.

Brice van de Walle, izvršni potpredsednik kompanije Mastercard za osnovne platne usluge u Evropi, govorio je o poverenju u trenutku kada ljudsku nameru u transakciju pretvara mašina, a posebne sesije bile su posvećene primeni veštačke inteligencije u bankarstvu i sajber bezbednosti.

Nove teme: startapi i kultura

Programska celina Investicije i startapi bavila se pitanjem može li Centralna i Istočna Evropa da iznedri nove evropske šampione, a preduzetnici i investitori analizirali su snage i prilike startap ekosistema Jugoistočne Evrope.

Celina Kultura bavila se kulturnim nasleđem i savremenom umetnošću kao pokretačima razvoja, dok su razgovori o turizmu i mobilnosti, uz učešće Marcina Moczyróga, generalnog direktora kompanije Uber za Centralnu i Istočnu Evropu, kulturno bogatstvo povezali sa razvojem otpornih destinacija.

Razgovori koji se nastavljaju i van bine

U knjižari Impact Bookstore učesnici su mogli da upoznaju autore, među kojima su Anna Lembke i Itai Green, a formati za umrežavanje povezali su međunarodne kompanije sa ljudima koji grade kompanije i institucije Jugoistočne Evrope.

Autor fotografija: Impact SEE ’26

5. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i naukaIZDVAJAMO

SEO je mrtav! Živeo AEO?

by bifadmin 5. октобар 2026.

Sve više preduzeća želi da se nađe među firmama koje ChatGPT, Gemini, Perplexity i drugi sistemi veštačke inteligencije preporučuju korisnicima. Međutim, to se ne postiže jednim dodatkom na sajtu niti tekstom napisanim posebno za AI. Pre svega, na internetu moraju da postoje tačni, jasni i proverljivi podaci o preduzeću, njegovim uslugama i rezultatima.

Kada mi se firme obrate zbog prilagođavanja sadržaja sistemima veštačke inteligencije, najčešće pitaju šta treba da dodaju na sajt kako bi ih ChatGPT ili Gemini češće pominjali. Pri tome uglavnom očekuju da je dovoljno izmeniti postojeće tekstove, dodati nekoliko novih stranica ili obaviti određena tehnička podešavanja.

U praksi je problem najčešće mnogo dublji. Usluge nisu jasno opisane, podaci na sajtu razlikuju se od onih na poslovnim profilima, a pojedine važne stranice ne pojavljuju se ni u rezultatima Google pretrage. Često se i podaci o delatnosti, iskustvu i stručnosti razlikuju od jednog izvora do drugog. Kada su informacije nepotpune, neusaglašene ili zastarele, ni sistemi veštačke inteligencije ne mogu pouzdano da utvrde čime se firma bavi niti na osnovu čega bi trebalo da je preporuče.

Zato ovaj posao ne započinjem pisanjem novih tekstova. Najpre proveravam šta o firmi piše na njenom sajtu, koji se podaci o njoj pojavljuju na drugim mestima, da li su međusobno usaglašeni i kakve odgovore različiti sistemi daju na pitanja važna za njeno poslovanje. Tek kada utvrdim gde postoje nedostaci, mogu da odlučim šta treba ispraviti, dopuniti ili napisati iznova. U suprotnom, firma može da ulaže u nove sadržaje, a da pritom ne otkloni pravi razlog zbog kog je sistemi veštačke inteligencije ne pominju.

Dobra pozicija na Google-u više nije dovoljna

Generativna pretraga menja način na koji korisnici dolaze do informacija o proizvodima, uslugama i kompanijama. Umesto da samo prikažu spisak stranica, sistemi veštačke inteligencije pretražuju više izvora, izdvajaju relevantne podatke i na osnovu njih sastavljaju odgovor. Kada korisnik zatraži preporuku za određenu uslugu, AI može da izdvoji nekoliko firmi i uporedi njihovu ponudu, bez potrebe da korisnik poseti njihove sajtove. Zbog toga se kompanije više ne nadmeću samo za što bolje pozicije u rezultatima pretrage, već i za prisustvo u odgovorima koje ovi sistemi generišu.

Pew Research Center analizirao je 68.879 pretraga koje je tokom marta 2025. godine obavilo oko 900 punoletnih korisnika u Sjedinjenim Državama. Kada Google nije prikazivao AI sažetak, korisnici su u 15% slučajeva otvorili neki od standardnih rezultata pretrage. Kada se AI sažetak pojavio, taj udeo iznosio je 8%. Na izvore navedene u samom sažetku korisnici su kliknuli u svega 1% slučajeva.

Ovi podaci ne umanjuju značaj poslovnog sajta, jer generativni sistemi odgovore zasnivaju na informacijama preuzetim iz postojećih izvora. Menja se, međutim, njegova uloga u procesu privlačenja kupaca. Kompanija može biti uvrštena među ponuđače koje kupac razmatra, a da njen sajt pritom nije posetio. Istovremeno, visoka pozicija na Google-u više ne znači nužno da će se kompanija pojaviti i u odgovoru sistema veštačke inteligencije.

SEO nije mrtav!

Sa razvojem generativne pretrage pojavile su se tvrdnje da SEO gubi značaj i da će ga zameniti optimizacija za sisteme koji daju neposredne odgovore (AEO) i generativnu pretragu (GEO). Međutim, ove tri vrste optimizacije ne isključuju jedna drugu. SEO omogućava pretraživačima da pronađu stranicu, protumače njen sadržaj i procene njegovu relevantnost za određeni upit. AEO olakšava izdvajanje konkretnog odgovora iz sadržaja, dok GEO nastoji da informacije iz određenog izvora budu korišćene u generisanim odgovorima i da taj izvor, kada je to opravdano, bude naveden ili preporučen.

Da bi sadržaj uopšte mogao da bude korišćen u generativnom odgovoru, sistem najpre mora da ga pronađe i proceni kao relevantan i pouzdan. Na to ukazuje i Google u svojim smernicama za vlasnike sajtova. Za pojavljivanje u generativnim rezultatima nisu potrebne posebne datoteke namenjene veštačkoj inteligenciji, nova vrsta strukturiranih podataka niti zasebna verzija sajta. I dalje su ključni tehnička dostupnost stranice, jasno strukturiran sadržaj i pouzdane informacije.

Zato AEO i GEO ne treba posmatrati kao zamenu za SEO. Ako važne stranice nisu indeksirane, sajt nema preglednu strukturu, a usluge nisu precizno opisane, tekst napisan posebno „za ChatGPT“ neće otkloniti postojeće nedostatke. Ulaganje u optimizaciju za veštačku inteligenciju bez prethodno uređenog sajta isto je što i postavljanje krova na kuću koja nema temelj.

AI traži reference i dokaze za vaše tvrdnje

Jedan od problema na koje najčešće nailazim na poslovnim sajtovima jesu tekstovi zasnovani na pohvalnim, ali teško proverljivim tvrdnjama. Kompanije se predstavljaju kao vodeće, pouzdane i inovativne, ali pritom ne objavljuju podatke koji bi potvrdili takve navode.

Tvrdnja da firma ostvaruje odlične rezultate ne pruža mnogo korisnih informacija potencijalnom klijentu ni sistemu veštačke inteligencije. Veću vrednost imaju konkretni podaci o tome šta je urađeno, na koji način i sa kakvim ishodom. Kada nije moguće objaviti brojke ili imena klijenata, iskustvo se može predstaviti opisom postupka, stručnom analizom ili primerom iz prakse, bez otkrivanja identiteta klijenta.

Zato kompanijama ne savetujem objavljivanje uopštenih tekstova samo radi održavanja kontinuiteta. Sopstvena istraživanja, uporedne analize, precizna objašnjenja usluga, odgovori na pitanja klijenata i prikazi rešenih problema pružaju konkretnije dokaze o stručnosti i iskustvu.

Važno je i kako je kompanija predstavljena u drugim izvorima. Ako samo na svom sajtu tvrdi da je stručna za određenu oblast, bez potvrde u nezavisnim i pouzdanim izvorima, generativni sistemi imaju manje osnova da je prepoznaju kao relevantan izvor. Zato je korisnije graditi prisustvo u poslovnim medijima, stručnim publikacijama, registrima, istraživanjima i drugim proverljivim izvorima nego plaćati umnožavanje tekstova u kojima se samo ponavlja naziv firme.

Ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji!

Iako se tržište usluga za optimizaciju sadržaja za veštačku inteligenciju tek razvija, već se nude rešenja koja obećavaju brzo poboljšanje pozicije kompanija u generativnim odgovorima. Među njima su tekstovi namenjeni isključivo jezičkim modelima, automatsko objavljivanje velikog broja sličnih sadržaja i obećanja da će se kompanija za nekoliko nedelja naći među preporučenim firmama.

Takva obećanja zanemaruju činjenicu da generativni odgovori nisu stalne i unapred utvrđene liste. Izbor kompanija i izvora zavisi od formulacije pitanja, sistema kojem je ono postavljeno, trenutka pretrage i podataka koji su mu dostupni. Zbog toga se položaj firme ne može pouzdano izraziti tvrdnjom da je, na primer, „treća na ChatGPT-u“.

Istraživanje predstavljeno 2024. godine na konferenciji ACM KDD pokazalo je da određene izmene sadržaja u eksperimentalnim uslovima mogu povećati njegovu zastupljenost u odgovorima generativnih sistema i do 40%. Međutim, rezultati su se razlikovali u zavisnosti od oblasti, vrste pitanja i primenjenog postupka, pa se ovaj nalaz ne može tumačiti kao dokaz da pojedinačna izmena sadržaja obezbeđuje trajnu vidljivost.

Zato ozbiljan pristup počinje analizom odgovora koje sistemi daju, izvora koje koriste i podataka dostupnih o kompaniji. Tek na osnovu tih nalaza ima smisla uređivati sajt i planirati nove sadržaje. U suprotnom, ulaganje u nove tekstove može ostati bez stvarnog efekta.

Kada AEO postaje opravdan trošak

Optimizacija za AI nema isti poslovni značaj za lokalni frizerski salon i IT kompaniju koja klijente traži na stranim tržištima. Malom preduzeću koje posluje na ograničenom području obično su važniji tačni podaci na Google mapama, jasno navedeno radno vreme, ocene korisnika, pregledno predstavljene usluge i vidljivost u lokalnoj pretrazi. Dok ti osnovni podaci nisu uređeni, složenija optimizacija teško može da opravda ulaganje.

Drugačija je situacija sa IT kompanijama, savetodavnim firmama, klinikama i drugim pružaocima stručnih usluga. Njihovi klijenti sve češće koriste sisteme veštačke inteligencije za razumevanje složenih usluga, poređenje ponuđača i izbor pružaoca. Kompanijama koje posluju na inostranim tržištima zato nije dovoljno da postojeći sadržaj samo prevedu. On mora biti prilagođen pitanjima kupaca, načinu poslovanja i specifičnostima tržišta kojem se obraćaju.

Pre ulaganja zato treba utvrditi gde kupci traže informacije, šta žele da saznaju pre izbora ponuđača i koliku poslovnu vrednost ima novi klijent. Ulaganje u AEO i GEO ima smisla kada odgovara stvarnom načinu donošenja odluka kupaca. U suprotnom, postaje još jedan marketinški trošak čiji se doprinos poslovnim rezultatima teško može utvrditi.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Foto: Melpomene, Depositphotos

5. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Poslovna aktivnost u evrozoni ubrzava, ali evro slabi

by bifadmin 5. октобар 2026.

Dok evropska ekonomija beleži najbrži rast poslovnih aktivnosti u poslednje tri i po godine, evro je danas pao na oko 1,116 dolara, što je njegova najniža vrednost od maja 2025. godine.

Poslovna aktivnost u evrozoni u septembru je rasla najbržim tempom u gotovo tri i po godine zbog rasta tražnje, koji je pomalo iznenađujuć jer se dešava uprkos rastu inflacije. Da podsetimo, prošlog meseca inflacija je porasla na 3,8 odsto sa 3,2 odsto u avgustu, predvođena rastom cene energenata.

Dodatno iznenađenje predstavlja činjenica da se očekuje dalji rast cena zbog sukoba na Bliskom Istoku, odnosno zbog potencijalne nestašice energenata.

Šta se dešava sa evrom?

Danas je evropska valuta pala na 1,11 dolara, što je njen najniži nivo od maja 2025. Razlog tome je zabrinutost da li će Francuska moći da uspori rast svog budžetskog deficita. Naime, u nacrtu francuskog budžeta za 2027. planirano je smanjenje budžetskog deficita sa 5,4 odsto ove godine na 5 odsto naredne, ali mnogi ekonomisti smatraju da će biti teško to postići.

Istovremeno, u Španiji se intenzivirao rizik od političke nestabilnosti zbog stambene krize do koje je došlo zato što gradnja već godinama ne prati rast broja stanovnika, zaposlenosti, turizma i potražnje u velikim gradovima. Prema proceni Banke Španije koju prenosi Reuters, ovoj zemlji trenutno nedostaje oko 750.000 stanova, a manjak bi do 2028. mogao da premaši milion. Na sve to, prosečna cena stanova i kuća u drugom kvartalu 2026. bila je 12,2% viša nego godinu ranije.

Evropska privreda, dakle, trenutno pokazuje veću otpornost nego što bi se očekivalo, ali se ispod te slike gomilaju rizici. Poslovna aktivnost raste, ali sa njom ponovo ubrzavaju i cene, dok skuplja energija može dodatno da poveća troškove. Istovremeno, fiskalni problemi Francuske i stambena kriza u Španiji pokazuju da pojedine velike evropske ekonomije imaju i svoje specifične slabosti.

Septembarski rast zato nije toliko znak da su problemi evropske privrede rešeni, koliko pokazatelj da ona za sada uspeva da ih apsorbuje.

Foto: Markus Winkler, Unsplash

5. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNIQA Life Invest — životno osiguranje sa mogućnošću dugoročnog investiranja

by bifadmin 5. октобар 2026.

UNIQA Životno osiguranje predstavilo je Life Invest, novi Unit Linked proizvod koji povezuje životno osiguranje sa mogućnošću dugoročnog investiranja u investicione fondove. Namenjen je svima koji žele da kroz dugoročno finansijsko planiranje istovremeno obezbede zaštitu svojih najbližih i stvaraju potencijal za ostvarivanje budućih finansijskih ciljeva.

Savremen proizvod za klijente koji dugoročno planiraju

Life Invest nudi rešenje koje direktno odgovara na potrebe savremenih korisnika – od osiguranja rizika do očuvanja, kao i uvećanja vrednosti novca. Proizvod je osmišljen na osnovu strateške analize tržišta i prepoznavanja da klijenti sve više žele finansijsku sigurnost i mogućnost da svojim sredstvima stvore vrednost.

“Finansijsko planiranje ne odnosi se samo na budućnost već i na sigurnost koju želimo da obezbedimo danas. Life Invest omogućava klijentima da povežu zaštitu porodice sa dugoročnim ulaganjem, u skladu sa svojim potrebama, mogućnostima i odnosom prema riziku. Verujemo da je važno približiti investiranje većem broju ljudi i omogućiti im da postepeno grade finansijsku osnovu za budućnost“, istakao je Tihomir Milošević, predsednik Izvršnog odbora UNIQA Životnog osiguranja.

Kako funkcioniše Life Invest?

Life Invest kombinuje životno osiguranje sa ulaganjem u odabrane investicione fondove kojima upravlja Raiffeisen Invest. Deo premije namenjen je osiguravajućoj zaštiti, dok se deo ulaže u fondove, u skladu sa ugovorenim uslovima i izabranom investicionom strategijom.

Klijentima su na raspolaganju dve korpe fondova. Klasik korpa namenjena je onima koji preferiraju konzervativniji pristup ulaganju, dok je balansirana korpa namenjena klijentima koji su spremni da prihvate viši nivo investicionog rizika u cilju ostvarivanja potencijalno većih prinosa.

Prednosti proizvoda

Fleksibilnost Life Invest proizvoda omogućava da minimalna mesečna premija bude samo 50 EUR, a klijenti mogu birati između mesečne, kvartalne, polugodišnje ili godišnje dinamike uplate, što im daje maksimalnu kontrolu nad svojim investicijama. Takođe, klijenti imaju mogućnost zaključivanja ugovora i sa jednokratnim plaćanjem premije osiguranja.

Dugoročna vrednost je jedno od ključnih obeležja proizvoda. Period ulaganja u Life Invest je od 10 do 30 godina, jer praksa pokazuje da dugoročne investicije generišu konzistentan rast uprkos kratkoročnim fluktuacijama tržišta. Profesionalni menadžment Raiffeisen Invest fondova pružajući klijentima pristup svetskom tržištu i stručnom upravljanju sredstvima, osigurava da njihovi novac radi pod vođstvom iskusnih menadžera.

Dodatne opcije omogućavaju klijentima da dodaju zaštitu od nezgode, dnevnu bolničku naknadu, invaliditet ili druga pokrića prema svojim potrebama, čime se proizvod može prilagoditi svakom individualno.

Jednostavnost zaključivanja polise predstavlja važnu prednost.

Proizvod je dostupan za ugovaranje putem kanala ekskluzivne prodaje i generalnih agencija, eksterne agencijske prodaje, kroz brokerski i banko kanal.

Life Invest predstavlja još jedan korak UNIQA osiguranja ka razvoju savremenih rešenja koja povezuju finansijsku zaštitu i planiranje budućnosti, pružajući klijentima mogućnost da svoje dugoročne ciljeve ostvaruju uz podršku životnog osiguranja.

5. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Biračka mesta u dijaspori otvorena kao u Srbiji, glasaće se i noću

by bifadmin 5. октобар 2026.

Republička izborna komisija (RIK) usvojila je danas odluku o određivanju vremena otvaranja i zatvaranja biračkih mesta u inostranstvu, po kojoj će ta mesta biti otvorena po centralnoevropskom vremenu od 7 do 20 časova.

Ne sednici koja je zaključena u 2.10 sati posle ponoći, većina u RIK-u je odredila da će se birališta van Srbije otvarati i zatvarati u isto vreme kad i u Srbiji, što znači da će pojedina biraišta u Amerikama ili u Australiji i Indoneziji raditi i tokom noći.

Primera radi, glasanje na Novom Zelandu bi počelo u 19 časova i trajalo bi do 8 ujutro po lokalnom vremenu, zbog čega pojedini članovi RIK-a smatraju da će glasanje tamo biti praktično onemogućeno.

Kritike dela članova RIK-a: „nezakoniti presedan“

Kritičari ove odluke među članovima RIK-a ocenili su da je jedini motiv donošenja da se dijaspori oteža ostvarenje biračkog prava, a od Ministarstva spoljnih poslova (MSP) kao inicijatora ove ideje su tražili objašnjenje zašto je predložilo ovakvo rešenje.

Samu odluku su nazvali „nezakonitom“, „presedanom“, „anticivilizacijskom i nebranjivom“, „iživljavanjem“ ili „pravnim nasiljem“.

Član RIK-a Ivan Šebek je rekao da je Ministarstvo spoljnih poslova, u predlogu odluke i pratećem obrazloženju bavilo vremenom otvaranja i zatvaranja birališta, čime je ono izašlo iz svojih nadležnosti, a da je neko iz RIK-a samo prepisao tu odluku i u tabelu uneo satnice po kojima će glasati građani Srbije koji glasaju van matice.

On je upitao kako je odlučeno da se predlog RIK-a usaglasi sa predlogom MSP-a, odnosno ko je stručnoj službi komisije dao nalog da se izradi predlog odluke koji se u svemu slaže sa predlogom MSP-a – predsednik RIK-a ili sekretar ovog tela.

Na ovo pitanje nije dobio odgovor.

Takođe je dodao da je dugogodišnji član RIK-a, da se od uvođenja glasanja u dijaspori nije dogodilo da ovakav predlog izađe pred RIK, a da se nikada nije prijavljivao problem koji bi ovakav presedan opravdao.

„Ovim predlogom dodatno uskraćujete prava biračima, i praktično im vreme za ostvarenje glasačkog prava svodite na pola… Ovo je prevazišlo sve od sada viđeno“, ocenio je Šebek.

Član RIK-a David Krstić kazao je da je i u ovom slučaju, isto kao i sa prethodnom tačkom dnevnog reda koja se ticala otvaranja konkretnih biračkih mesta u inostranstvu, RIK došao u situaciju da ga MSP podučava izbornom pravu, za šta je dodao da „nemaju nikakvu nadležnost“.

On je odbacio ocene MSP-a da potencijalno prevremeno objavljivanje rezultata sa pojedinačnih birališta u inostranstvu može da ugrozi izborni proces u Srbiji, te da ima utisak da je ministarstvo samo želelo dodatno da ograniči glasačko pravo građanima koji su van matice.

Glasanje „u tri ujutru“

Njegov kolega Marko Živanović ocenio je da je „apsolutno neshvatljivo“ da MSP nije svesno, na primer, stanja u Čikagu, za koji je naveo da je grad koji ima jednu od najvećih stopa teškog kriminala u Sjedinjenim Američkim Državama.

Takođe je dodao da se po zvaničnim statistikama polovina tih zločina dešava posle 10 časova uveče, pa da bi organizovanje glasanja tokom noći dovelo građane u nebezbednu situaciju.

Članica komisije Jasmina Belić je rekla da je ovaj predlog odluke preksinoć zaveden na pisarnici i da je o njemu moglo ranije da se raspravlja, kao i da joj nije jasno šta RIK želi da se postigne sa ovakvim pristupom.

„Centralna izborna komisija jedne ozbiljne države predlaže da ljudi dođu na glasanje u tri ujutro. To se kosi sa zdravim razumom. Ovo je nebranjivo. Kakav patriotizam pokazujemo prema našim građanima (u dijaspori). Šta mi ovo radimo, da nam se smeje ceo svet“, upitala je ona.

Vladimir Dragaš je rekao da je predlog odluke „potpuno nezakonit“, da ovakva odluka „može samo da izazove bes (kod dijaspore) što ih neko tera da glasaju, na primer, u sred noći“.

Njegova koleginica Zlata Jusufović rekla je da bi usvajanje ovakve odluke, s obzirom da se zagovornici pozivaju na zakon, značilo da su sve prethodne odluke RIK-a po pitanju perioda kada su otvorena biračka mesta u inostranstvu bile nezakonite.

Argumenti većine: sprečavanje prelivanja rezultata

S druge strane, članica RIK-a Željka Radeta je ocenila da je ovakva odluka u potpunosti u skladu Zakonom o izboru narodnih poslanika, odnosno sa njegovim članom 91 stav 4 zakona, jer on propisuje da izborni dan i u inostranstvu traje 13 časova i najkasnije do 20 časova po vremenu u Srbiji

Tatjana Kitanović takođe je podržala predlog, navodeći da se njime štiti integritet izbornog procesa, jer se ranije dešavalo da se po završetku glasanja u inostranstvu rezultati sa pojedinačnih birališta prošire društvenim mrežama, što su pojedini akteri koristili radi „najave konačne pobede“, ocenjujući da tako može da se utiče na birače koji tek treba da glasaju

Za ovaj predlog glasalo je 20, a protiv je bilo sedmoro članova RIK.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

5. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje domaćeg privatnog sektora
  • Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
  • Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju od 350 miliona
  • Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
  • Međunarodno poslovanje MOL Grupe doprinelo dobrim rezultatima u trećem kvartalu 2026. godine

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit