NAJNOVIJE
B&F: Srećna Nova godina!
Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje...
Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada...
Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto...
Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?
U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
Sve više škola proizvodi i prodaje struju
Retki minerali postali novo oružje u globalnom ratu tehnologije...
Rastu kupovine karticama preko interneta, ali sporije nego ranije
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

„Borba“ otišla u stečaj

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Privredni sud u Beogradu otvorio je postupak stečaja na Grafičkim preduzećem Kompanija štamparija Borba a.d. Beograd, a kao razlog navedena je „preteća nesposobnost plaćanja“.

Za stečajnog upravnika imenovana je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, a prvo poverilačko ročište održaće se 4. marta.

Podsetimo, skupština akcionara Štamparije Borba većinski je na vanrednoj sednici 5. decembra prošle godine podržala odluku da rukovodstvo te kompanije podnese predlog za pokretanje stečajnog postupka zbog postojanja stečajnog razloga – preteće nesposobnosti plaćanja, piše eKapija.

Ministarstvo privrede objavilo je 2023. godine javni poziv za za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za učestvovanje u postupku privatizacije grafičkog preduzeća kompanija Štamparija Borba ad Beograd.

Ukupna vrednost kapitala firme procenjena je na kraju 2021. godine na 254,36 miliona dinara.

Tada je navedeno da Republika Srbija u kompaniji ima 37,49% kapitala, PIO fond 31,54%, RFZO 12,65%, Grad Beograd 8,15% i ostali 10,15%.

Inače, Štamparija Borba bila je većinski vlasnik Kompanije Novosti, da bi krajem avgusta 2019. godine Udruženje novinara Srbije objavilo da je doneta odluka da svoj kapital u Novostima proda privrednom društvu Media 026 sa sedištem u mestu Vučak kod Smedereva za 300 miliona dinara.

Kompanija Novosti danas je u stopostotnom vlasništvu Media 026, a od nedavno i najstariji dnevni list na Balkanu – Politika.

Izvor:Ekapija
Foto: Pixabay

7. фебруар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Banka Engleske raprodaje zlato iz trezora ispod cene

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Banka Engleske (BoE) trguje na širem tržištu zlatom iz svog trezora s popustom većim od 4 funte (4,8 evra) po unci ispod cene na londonskoj berzi i za te zlatne poluge vlada veliko interesovanje, objavio je Blumberg

Trgovci širom sveta žure da nabave zlato pre potencijalnog nametanja carina koje je najavio američki predsednik Donald Tramp, iako ih on nije posebno usmerio na plemenite metale, ali dileri su zabrinuti da bi mogli da budu uključeni u opšte tarife kojima je on pretio.

Cena zlata porasla je u sredu na 2.864,99 dolara za uncu.

Dok se trgovci utrkuju s vremenom, sve veći redovi čine zlato u trezoru britanske centralne banke manje atraktivnim od poluga u pristupačnijim komercijalnim trezorima širom Londona, napominje Blumberg.

BOE ima u vlasništvu više od 400.000 zlatnih poluga, u vrednosti od više od 450 milijardi dolara po tekućim cenama, koje uglavnom čuva u ime drugih centralnih banaka, ali i za nekoliko vodećih trgovaca pomenutim plemenitim metalom.

To je samo deo od više od 8.000 tona zlata uskladištenog u Londonu, ali veliki deo toga je u vlasništvu fondova i drugih investitora koji možda ne žele da ga prodaju.

Svetska potražnja za zlatom u prošloj godini oborila je sve rekorde, podstaknuta velikim nabavkama centralnih banaka i porastom investicija u ovaj plemeniti metal, navodi se u danas objavljenom izveštaju Svetskog saveta za zlato, prenosi Si-En-Bi-Si.

Prošle godine je ukupan obim trgovine zlatom iznosio 4.974 tona, što predstavlja porast u odnosu na 4.899 tona iz 2023. godine.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Izjave Donalda Trampa izazvala nervozu investitora na berzi

by bifadmin 7. фебруар 2025.

Gotovo po pravilu, berze se ustrepere kada god politika umeša prste. Juče su jasno pokazale nervozu investitora koju je uneo Donald Tramp najavom tarifa. Volstrit je pao, a to su ispratili i indeksi na evropskim i drugim tržištima kapitala. Šta možemo dalje da očekujemo?

„Tržište je inicijalno mislilo da Tramp koristi carine kao pregovaračku strategiju zbog čega nije bilo većih korekcija, barem u segmentima tržišta koji bi bili najviše pogođeni. Od najave carina, po otvaranju futures marketa Nasdaq je otišao u minus 3%, Russell 2000 -4%, dok S&P 500 nešto više od 2%. Kompanije koje su najviše pogođene carinama i više“, počinje svoju analizu za „Blic Biznis“ Mihailo Đurđević, iz Senzal Capital.

SAD berze su u pola 4 po našem vremenu otvorile sa nešto manjim gubitkom, a nagle kupovine su krenule od obraćanja predsednice Meksika da će poslati 10,000 vojnika na granicu i Trampove izjave da će odložiti carine usmerene ka Meksiku za mesec dana. Tu ostaju Kanada sa carinama od 25% (nafta 10%) i Kina sa 10%.

Šta možemo da očekujemo?

„Ono što možemo očekivati je veoma volatilno tržište gde se najviše prate Trampove izjave i reakcije drugih zvaničnika jer sveobuhvatno uvođenje carina bi bilo loše po čitavu globalnu ekonomiju jer Američka potrošnja je od Drugog svetskog rada bila motor globalnog rasta privrede. Bitna komponenta toga je i spremnost da se ima značajan trgovinski deficit koji Tramp sada planira da smanji. Definitivno nas očekuje zanimljiva godina na tržištima“, kaže naš sagovornik.

Na pitanje ima li šanse da na neki način se prelije na naše tržište kapitala, Đurđević podseća na istinu koju retko priznajemo:

„Naša berza ima veoma nisku likvidnost pa globalna dešavanja ne utiču u meri u kojoj bi uticala da imamo značajno veći broj aktivnih investitora“, rekao je on. .

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay

7. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Srbiji zabeležen rast prodaje novih automobila za 10%

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova održala je u Sava centru godišnju konferenciju, na kojoj su predstavljeni trendovi u automobilskoj industriji, analize tržišta automobila i motocikala u Srbiji, ali i ciljevi Asocijacije za naredni period.

U 2024. godini, tržište novih vozila u Srbiji zabeležilo je rast prodaje od 10%, što predstavlja najbolji rezultat u poslednjih pet godina. Ovaj napredak je pozitivan signal, posebno u svetlu globalnih izazova sa kojima se automobilska industrija suočava. Sa druge strane, domaće tržište će u narednom periodu imati zadatak da uskladi poslovanje sa globalnim trendovima ubrzane elektrifikacije i integracije naprednih tehnologija. Prioritet za ekosistem biće da nastavi da deluje proaktivno na ovom polju, pre svega kroz destimulaciju uvoza vozila sa visokim emisijama i podsticanje uvođenja električnih modela.

Značaj bavljenja pitanjima Zelene agende i elektrifikacije istakao je i generalni sekretar Asocijacije, Boris Ćorović: “Iako je primetan rast prodaje novih vozila, uvoz polovnih vozila sa motorima euro 3 i euro 4, koji su označeni kao najveći zagađivači u 2024. godini, dvostruko je veći nego prodaja novih automobila. Takav trend obesmišljava pozitivne efekte subvencija za kupovinu elektičnih i hibridnih vozila, i to je pitanje kome će Asocijacija posvetiti posebnu pažnju”, naglasio je on.

Boris je sa prisutnima podelio i informacije o najprodavanijim brendovima i modelima: „U Srbiji je prošle godine prodato 27.862 novih automobila. Najprodavaniji brendovi su Škoda, Tojota, Folksvagen, a najprodavaniji modeli su Škoda Oktavia, Škoda Kamik, Tojota Jaris Kros“.

Pozitivnim rezultatima u Srbiji može da se pohvali tržište motocikala, skutera i ATV vozila. Članica Upravnog odbora Asocijacije, Jelena Janićijević, istakla je da ovo tržište u Srbiji beleži rast preko 15%, dostižući tržišta Slovenije i Hrvatske, sa perspektivom da u ovoj godini postane najdominantnije u regionu. Ovaj napredak ukazuje na sve veću popularnost dvotočkaša i ATV vozila među domaćim potrošačima, što dodatno doprinosi razvoju celokupne auto-moto industrije u zemlji.

Govoreći o zajedničkim ciljevima, Aleksandra Đurđević, predsednica Asocijacije, između ostalog je istakla razvoj ljudskih resursa. “Auto-industrija u Evropskoj uniji zapošljava čak 13,2 miliona ljudi, i to je čini značajnim stubom ekonomije. Kod nas, predstavništva velikih svetskih brendova i dilerske mreže zapošljavaju hiljade ljudi. Svi oni imaju pristup najnovijim tehnologijama, znanjima, mogućnost poseta centralama u inostranstvu, razmene primera dobre prakse i edukacije. Naš zadatak je da upoznamo mlade ljude i stručnjake sa ovim mogućnostima koje nude naše kompanije. Dobar primer je rad u servisu – danas ovaj posao podrazumeva perspektivnu profesiju u savremeno opremljenim okruženjima, rad sa inovativnim tehnologijama, robotizovanim rešenjima. Želimo da nastavimo da kroz različite programe poput Dualnog obrazovanja, podižemo vidljivost ovih profesija i mogućnosti koje one nude“, zaključila je predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova, Aleksandra Đurđević.

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pasivni prihod: Istina ili mit?

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Sticanje dodatnih prihoda i pametno upravljanje novcem postaju sve važniji aspekti finansijskog planiranja. U današnje vreme postoji mnogo mogućnosti za investiranje, a među pet najčešćih načina ulaganja ističu se kupovina nekretnina, štednja u banci, životno osiguranje, kupovina akcija i investiranje u alternativne investicione fondove.

Prema dostupnim podacima, građani Srbije tradicionalno najviše ulažu u nekretnine, smatrajući ih sigurnim načinom čuvanja kapitala. Ipak, u poslednje vreme sve više raste interesovanje za alternativne investicione fondove, što je opcija koja omogućava veći stepen fleksibilnosti i bolje prinose.

Nekretnine kao investicija – siguran prinos ili dugoročan izazov?

U Srbiji, ulaganje u nekretnine tradicionalno predstavlja jedan od najzastupljenijih oblika pasivnog prihodovanja. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u našoj zemlji je u 2023. ukupno obavljeno 121.627 kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, što je za 15,7 odsto više u odnosu na 2019, pre izbijanja pandemije korona virusa.

Vrednost nekretnina po pravilu raste, a mogućnost izdavanja donosi pasivan prihod. Međutim, da li je zaista tako? Ovakvo investiranje ne dopušta da se zavalite u fotelju dok vaši prihodi rastu, budući da uređivanje i iznajmljivanje stana, kuće ili zgrade zahteva vašu pažnju i vreme.

Dodatno, za ulaganje u nekretnine potrebna su vam značajna početna sredstva, a proces kupovine, održavanja, iznajmljivanja i eventualne prodaje može biti dugotrajan i komplikovan. U Srbiji, da bi se isplatilo ulaganje u stanove i kuće i dobio povraćaj investicije od prosečne rente, potrebno je da prođe 15 do 20 godina. Osim toga, tržište nekretnina nije uvek predvidivo – ekonomske krize mogu uticati na pad cena, što značajno usporava povrat investicije. Imajući u vidu da usled ekonomskih previranja može doći do promena na tržištu nekretnina, diversifikacija, odnosno raspodela ulaganja, je ključna, ukoliko želite stabilne i sigurne prinose.

Životno osiguranje – dugoročna sigurnost za vas i vašu porodicu

Prema podacima Narodne banke Srbije iz 2023. godine, životna osiguranja u Srbiji uglavnom kupuju osobe u tridesetim godinama koje su postale roditelji. Pored osnovne zaštitne funkcije, polise životnog osiguranja često nude i štedne komponente, omogućavajući osiguranicima da akumuliraju kapital tokom vremena. Ovaj oblik ulaganja posebno je značajan za one koji žele da obezbede finansijsku sigurnost svojim najbližima.
Ipak, ukupna premija osiguranja (i životnih i neživotnih) u poslednjoj deceniji u Srbiji zapravo se ne pomera sa cifre od 1,8 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Jedna od najvećih mana ovog načina investiranja je manji povrat na uložena sredstva u poređenju sa drugim investicionim opcijama, dok razumevanje svih aspekata i uslova osiguranja može biti složeno i zahtevno. U moru različitih ponuda potrebno je da pronađete polisu koja najviše odgovara vašim potrebama. Sredstva mogu da se podignu tek nakon mnogo godina, što zavisi od ugovora sa osiguravajućom kućom, a maksimalna starosna granica varira i može biti od 65 do 75 godina.

Štednja u banci – siguran, ali ograničen prinos

Bankarska štednja je jedan od najkonzervativnijih i najčešćih načina ulaganja. Depoziti su osigurani samo do iznosa od 50.000 evra, a sve više od toga izloženo je riziku od uspeha poslovanja banke. Kamatne stope na oročenu štednju su godinama u padu i kreću se oko 2,00 odsto za evre na godišnjem nivou, pa ako vaš novac samo stoji u banci, bez odgovarajuće kamate, svake godine više novca izgubite nego što dobijete zbog inflacije. S obzirom na to da ovogodišnja inflacija iznosi 4,5 odsto, to znači da je realna vrednost vaše ušteđevine opala.

Alternativni investicioni fondovi – prilika za diversifikaciju i veće prinose

Iako štednja u banci deluje kao sigurna opcija, njene kamate često su niske u poređenju sa alternativnim investicionim fondovima, koji istorijski donose prinos između 11 i 20 odsto godišnje. Jedan od primera – Vista Rica alternativni fond, koji omogućava profesionalno upravljanje kapitalom, tokom prošle godine ostvario je prinos od 11,5 odsto.

Sredstva iz alternativnog fonda možete da podignete kad god želite, što je prednost u odnosu na nekretnine i životno osiguranje, budući da brže raspolažete novcem. Međutim, ukoliko ulaganjem u alternativni investicioni fond želite da ostvarite i značajne poreske olakšice, sredstva vam mogu biti na raspolaganju nakon tri kalendarske godine, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana. Takođe, ovaj način investiranja nudi fleksibilnost u odnosu na ulaganje u nekretnine, gde je kapital dugoročno vezan. Još jedna bitna prednost je i komfor za korisnika čijim parama upravlja portfolio menadžer, u odnosu na samostalnu kupovinu akcija.

Zapravo, alternativni investicioni fondovi funkcionišu po principu kupovine investicionih jedinica – investitori ulažu svoja sredstva, a društvo za upravljanje taj novac ulaže dalje i ostvaruje prinos. Za razliku od individualnog ulaganja, gde je potrebno pratiti tržište i analizirati prilike, ulaganje u fondove štedi vreme, jer finansijski stručnjaci donose odluke u ime investitora. Dobit se uvećava kamatom na kamatu svake godine, pa dugoročni potencijal rasta i veći prinosi čine alternativne fondove sve popularnijom opcijom za investiranje.

Kupovina akcija – visok potencijal, ali i veći rizik

Ulaganje na berzi može doneti značajne prinose kroz rast vrednosti akcija i isplatu dividendi. Ovaj vid investiranja pruža mogućnost raspodele kapitala i učešća u rastu vodećih kompanija. Međutim, promenljivost tržišta nosi rizik od gubitka uloženog kapitala, a uspešno investiranje zahteva određeno znanje, strpljenje, značajno uloženo vreme i pažljivo praćenje tržišnih kretanja. Oni koji žele da investiraju u akcije treba da budu spremni na oscilacije vrednosti i da imaju dugoročnu perspektivu ulaganja.

Svakako prilikom donošenja odluke o načinu ulaganja, važno je da uzmete u obzir lične finansijske ciljeve, toleranciju na rizik i vremenski horizont ulaganja. Pametno kombinovanje različitih investicionih opcija, kao i raspodela ulaganja koju obezbeđuju alternativni investicioni fondovi može da doprinese ravnoteži između sigurnosti i prinosa, prilagođenu vašim individualnim potrebama.

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Bloomberg: Generalni direktor STADA grupe vidi snažnu potražnju investitora uoči najveće evropske inicijalne javne ponude

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Nemački proizvođač lekova STADA mogla bi ponovo da otvori tržište za evropsku inicijalnu javnu ponudu, jer se priprema za ono što bi moglo biti najveći izlaz na berzu u regionu ove godine.

Kompanija je doživela „ogromno“ interesovanje tokom ranih edukativnih sastanaka koje je održala sa oko 60 investitora, rekao je generalni direktor STADA grupe Peter Goldschmidt u intervjuu za Bloomberg. Upućeni tvrde da bi STADA mogla da izađe na berzu odmah nakon uskršnjih praznika u aprilu, iako je Goldschmidt odbio da komentariše konkretan vremenski okvir.

„Rastemo bržim tempom od većine kompanija u našem sektoru i imamo veoma atraktivan finansijski profil“, rekao je Goldschmidt. Vrednost kompanija, kao što su švajcarske Sandoz Group, Galderma Group i Haleon iz Velike Britanije, na berzi iznosi i više od 10 puta od njihove procenjene dobiti pre kamate, poreza i amortizacije (Ebitda).

Prema proračunima Bloomberg-a, na osnovu predviđenog profita, to bi za STADA grupu moglo da ukazuje na procenu od više od 10 milijardi evra (10,3 milijarde dolara). Goldschmidt je rekao da je STADA na putu da ostvari zaradu od 930 do 990 miliona evra pre posebnih stavki u 2025. i prihode između 4,25 i 4,4 milijarde evra, nakon što je dostigla svoje ciljeve za prošlu godinu.

STADA prodaje generičke lekove, zdravstvene proizvode široke potrošnje (CHC) i farmaceutske specijalitete. Kompanija planira da smanji svoj dug za oko 3 milijarde evra, sa trenutnog nivoa od 5,6 milijardi evra, rekao je Goldschmidt. To smanjenje duga će doći od njegovih privatnih vlasnika kapitala, Bain and Cinven, kao i od izdavanja novih akcija. Goldschmidt je rekao da Bain and Cinven ne planiraju da obezbede injekciju kapitala finansiranu marginalnim zajmom i obezbeđenu akcijama Stade.

Planiranom prodajom akcija u Frankfurtu moglo bi da se prikupi oko 1,5 milijardi evra, kažu upućeni. To bi se rangiralo kao jedna od najvećih transakcija u oblasti zdravstvene zaštite u Evropi poslednjih godina i označilo bi tržišnu kapitalizaciju dugotrajnih napora Bain and Cinvena da pokrenu prodaju ili izlazak kompanije na berzu. Goldschmidt je odbio da komentariše konkretne brojke.

Izlazak na berzu STADA grupe mogao bi da pruži početnu tačku za veće akvizicije, kaže Goldschmidt.

„Postavili smo Stadu na način za koji verujemo da će podržati dalji rast u budućnosti“, rekao je on.

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Istraživanje: 61 odsto ispitanika smatra da je posao izvor stresa

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Prema istraživanju koje je sproveo istraživački centar Toluna, 61 odsto ispitanika smatra da je posao izvor stresa, dok 22 odsto smatra da njihova profesionalna aktivnost negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje.

U isto vreme, 74 odsto zaposlenih svoj rad vidi kao priliku za napredak.
Advertisement

Istraživanje je pokazalo da su stresom više pogođene žene, posebno one između 45 i 54 godine, među kojima njih 72 odsto izjavilo da smatra da je njihov posao izvor stresa, u poređenju sa 57 odsto muškaraca iste starosti, prenela je danas francuska televizija BFM.

„Da bismo ovo objasnili, očigledno imamo hipotezu o teretu porodice, koji nose uglavnom žene“, rekao je izvršni direktor kompanije „Značenje posla“ (Meaning at work) Johan Marcet.

Ispitanici su generalno najčešće identifikovali rizike za mentalno zdravlje na poslu, među kojima je 21 odsto njih navelo kao razlog gubitak smisla i dosadu, dok je 22 odsto navelo da smatra da njihova profesionalna aktivnost negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje.

Marcet je kazao i da se stariji zaposleni osećaju marginalizovano, i da je u 2024. godini samo četvrtina starijih od 55 godina dobila intervju ili povratnu informaciju od svog menadžera sa ciljem da im pomogne da napreduju.
Zaposleni su u istraživanju iskazali potrebu za autonomijom u izvršavanju zadataka – 46 odsto njih, i ravnotežom između profesionalnog i ličnog života – 34 odsto.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

EU ukida veštački zaslađivač u omiljenim pićima

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Nakon što je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) klasifikovala aspartam, jedan od najčešće korišćenih veštačkih zaslađivača, kao „moguće kancerogen za ljude“, međunarodna organizacija Foodwatch, Francuska liga protiv raka i kompanija Yuka pokrenule su peticiju za njegovu zabranu.

Peticija, koja je objavljena u utorak, upućena je Evropskoj komisiji i državama članicama EU, sa zahtevom da se aspartam ukloni iz prehrambenih proizvoda.

„Nema više vremena za gubljenje“

Predstavnica Foodwatcha, Natacha Cingotti, istakla je da su neaktivnost evropskih institucija i vlada u poslednjih godinu i po dana neprihvatljivi.

„Aditiv sa toliko potencijalnih rizika nema šta da traži u našoj hrani i piću. Evropski donosioci odluka moraju da preduzmu mere kako bi nas zaštitili,“ poručila je Cingotti, prenosi Euronews.

Prema podacima koalicije, aspartam se nalazi u više od 2.500 proizvoda u Evropi, uglavnom u pićima bez šećera: Coca-Cola Zero, Pepsi Max i Sprite Zero.

Potrošači kao pokretači promena

Foodwatch je udružio snage sa aplikacijom Yuka, koja skenira bar-kodove prehrambenih i kozmetičkih proizvoda i procenjuje njihov uticaj na zdravlje.
„Čak 95% korisnika Yuke izjavilo je da su prestali da kupuju proizvode koji sadrže kontroverzne aditive zahvaljujući aplikaciji,“ rekla je Julie Chapon, izvršna direktorka kompanije Yuka.

„Sada želimo da osnažimo potrošače kako bi oni postali ključni faktor u zabrani ovog rizičnog aditiva.“ Aplikacija trenutno ima 45 miliona korisnika u Evropi.

Većina Evropljana podržava zabranu

Prema istraživanju koje je Foodwatch sproveo u sedam evropskih zemalja, 40% Evropljana redovno konzumira proizvode sa aspartamom, pri čemu su najviši nivoi potrošnje zabeleženi u Španiji, Belgiji i Holandiji.
U svim ispitanim zemljama, većina građana podržava zabranu aspartama dok se ne dokaže njegova bezbednost.

Šta kažu naučnici?

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), deo Svetske zdravstvene organizacije, klasifikovala je aspartam kao „moguće kancerogen za ljude“ u julu 2023. godine.
Ova oznaka znači da postoji ograničen broj dokaza o povezanosti aspartama sa rakom kod ljudi i životinja, posebno sa rakom jetre.

IARC preporučuje da dnevni unos ovog veštačkog zaslađivača ne prelazi 40 mg po kilogramu telesne mase, što bi za odraslu osobu od 70 kg značilo oko 12 limenki nezaslađenog napitka dnevno.

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Da li teorija jednakosti može da promeni radno mesto

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Početkom 20. veka, Ajnštajnova Teorija relativiteta (E=mc²) promenila je naše razumevanje univerzuma i sveta kakvog smo poznavali. Teorija jednakosti ™, E = FQ², ima moć da tako nešto učini za poslovanje.

Jednačina je jednostavna, ali transformišuća.

Jednakost (E) se postiže kada pomnožimo pravednost prilika (F) sa kvalitetom zastupljenosti (Q) i zatim kvadriramo njihov kombinovani uticaj.

Da bi se ostvarila ova jednačina, radna mesta moraju osigurati da svi, bez obzira na pol, rasu ili poreklo, imaju jednak pristup prilikama i da su jednako predstavljeni na svakom nivou.

U nauci, Ajnštajn je dokazao da su energija i masa povezane.

U poslovanju, Teorija jednakosti pokazuje da su pravednost i (pravična) zastupljenost nerazdvojni faktori koji, kada su usklađeni, eksponencijalno pojačavaju napredak.

Radna jednačina van ravnoteže

Predugo je radna jednačina bila van ravnoteže.

Sistemske barijere su ograničile pristup liderskim pozicijama, fer platama i moći odlučivanja ženama i nedovoljno zastupljenim grupama.

Žene, na primer, drže manje od 12 odsto pozicija izvršnih direktora u Fortune 500 kompanijama. Manje od jedan odsto korporativnih sredstava za nabavke ide ženskim preduzećima.

Te razlike nisu samo moralni neuspeh – one predstavljaju ogromne propuštene prilike za rast, inovacije i napredak.

Veća različitost, veća profitabilnost

Zastupljenost je množitelj. Ne samo da dodaje vrednost, ona je pojačava.

Kada su različiti glasovi prisutni i ravnomerno zastupljeni u liderstvu i ulogama koje donose odluke, oni stvaraju talasaste efekte kroz organizaciju.

Taj eksponencijalni uticaj je razlog zašto se u jednačini kvadrira zastupljenost.

Istraživanje McKinsey & Company pokazuje da kompanije sa većom raznolikošću u liderstvu imaju 25 odsto veće šanse da ostvare iznadprosečnu profitabilnost.

Slično tome, studija Boston konsalting grupe pokazuje da inkluzivne kompanije imaju 1,7 puta veće šanse da budu lideri u inovacijama.

Različite perspektive ne samo da jačaju donošenje odluka, već pomažu organizacijama da razumeju promene na tržištu, zadovolje potrebe kupaca i stvaraju revolucionarna rešenja.

Veća i produktivnost

Koristi za kompanije idu i izvan inovacija. Preduzeća koja daju prioritet ravnopravnosti zadržavaju zaposlene i imaju veću produktivnost zaposlenih.

Inkluzivna radna mesta imaju 50 odsto niže stope odliva zaposlenih, prema istraživanju Dilojta. To im omogućava da uštede u milionima na troškovima zapošljavanja i obuka. Istovremeno stvaraju angažovaniju radnu snagu.

Ravnopravnost takođe podstiče lojalnost potrošača. Savremeni potrošači sve više usklađuju svoje troškove sa svojim vrednostima. Preduzeća koja daju prioritet pravičnosti i zastupljenosti bolje su pozicionirana da osvoje tržišni udeo i izgrade dugoročno poverenje.

Jednakost je hitna

Hitnost za jednakošću nikad nije bila veća.

Svetski ekonomski forum procenjuje da će biti potrebne 134 godine da se zatvori jaz između polova. Taj vremenski okvir je neprihvatljiv.

Međutim, novo globalno istraživanje koje je sproveo Morning konsalt u partnerstvu sa The Female Quotient otkrilo je da većina zaposlenih u svetu (58 odsto) veruje da lideri preduzeća mogu da reše pitanje rodne ravnopravnosti na svojim radnim mestima za manje od decenije. Zapanjujuće je da je ravnopravnost jedini globalni cilj koji lideri preduzeća mogu da reše u okviru svog liderstva.

Za druge izazove poput klimatskih promena i siromaštva potrebni su široki, sistemski pristupi. Ravnopravnost je u rukama svakog lidera koji se posveti promenama.

Morning konsalt je takođe otkrio da 32 odsto globalne radne snage smatra da je odgovornost lidera preduzeća da reše pitanje rodne ravnopravnosti.

Sa druge strane, veruju da je odgovornost vlade da reši klimatske promene (43 odsto) i siromaštvo (64 odsto). Samo 5-6 odsto veruje da lideri preduzeća mogu da reše ove probleme.

Kao što je Ajnštajnova Teorija relativiteta otvorila put za revolucionarna dostignuća u nauci i tehnologiji, Teorija ravnopravnosti, E = FQ², ima potencijal da redefiniše pravila poslovanja.

Pravednost u prilikama osigurava pravičan pristup resursima, mentorstvu i putu za liderstvo. A kvalitet zastupljenosti pojačava ovu pravednost, obezbeđujući da su različiti glasovi prisutni i cenjeni.

Zajedno, oni stvaraju eksponencijalne, trajne promene.

Izvor: Šeli Zalis, saradnica Forbes
Foto: Pixabay

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Da bi rešili neki problem jako je važno prespavati tvrde naučnici

by bifadmin 6. фебруар 2025.

Narodna izreka „Jutro je pametnije od večeri“ konačno je dobila i naučnu potvrdu. Da bismo rešili neki problem ili nedoumicu, jako je važno da sa mišlju „prespavamo“, pokazalo je istraživanje američkih naučnika.

Faza „brzog“ sna, poznatija i kao REM faza, tokom koje se otkucaji srca i disanje ubrzavaju, stimuliše našu sposobnost da pronalazimo nestandardna, neuobičajena rešenja i pomaže našem mozgu da učvrsti vezu između potpuno nepovezanih sećanja. Upravo zahvaljujući ovako povišenoj aktivnosti moždane mase i neuronskih veza, rešavanje problema i donošenje važnih odluka postaje lakše, otkrila je grupa psihologa sa Univerziteta u Teksasu, u Sjedinjenim Ameirčkim Državama.

Kako bi potvrdili svoju pretpostavku, psiholozi su pozvali 58 dobrovoljaca uzrasta između 18 i 29 godina, koje su nasumično podelili u dve grupe: jednu koja je tokom eksperimenta imala vreme za odmor i spavanje i drugu u kojoj učesnicima nije dopušteno da spavaju. U prvoj fazi eksperimenta na ekranu je dobrovoljcima prikazano osam pitanja, odnosno zadataka, koja zahtevaju logičko ili kreativno rasuđivanje. Jedno od pitanja bilo je i „Kako voćar da zasadi četiri drveta, a da svako od njih bude na jednakoj udaljenosti jedno od drugog?“

Učesnicima eksperimenta dato je po tri minuta da odgovore na svako pitanje, u pisanoj formi, a zatim bi se na ekranu prikazivao i tačan odgovor, koji bi oni trebalo da zapamte. Nakon prve faze, dobrovoljci bi imali 15 minuta pauze, pa sledeći blok pitanja, koja su po strukturi slična prethodnim. Jedno od pitanja bilo je i „Kako rasporediti šest šibica, a da one formiraju četiri jednokraka trougla?“ Međutim, u ovoj etapi psiholozi nisu prikazivali tačan odgovor na ekranu, prenosi ruski portal Nejked Sajens.

Kako san utiče

Zatim su obe grupe dobile pauzu od dva sata, pri čemu su učesnici jedne grupe otišli da odspavaju u zvučno izolovanoj i zamračenoj prostoriji, a učesnici druge grupe ostali budni. Pošto je dva sata prošlo, svi dobrovoljci su vraćeni na svoje „radne“ zadatke, kako bi rešili ona pitanja na koja nisu znali odgovor u prve dve faze eksperimenta. Upravo ovde su naučici i dobili potvrdu svoje hipoteze, postavljene na samom početku istraživanja: san zaista doprinosi našoj sposobnosti rešavanja problema.

Dobrovoljci koji su spavali tokom pauze imali su mnogo bolje rezultate od učesnika eksperimenta koji su svoju pauzu proveli budni. Ispostavilo se i da su „spavači“ mnogo bolje povezali primere iz prvog i drugog bloka pitanja, odnosno uspeli su da ih dovedu u logičku vezu i taj princip primene za rešavanje zadataka koji su im u drugoj fazi bili teški. Oni koji tokom pauze nisu spavali ovakvim uspehom se nisu mogli pohvaliti, pa se psiholozima nametnuo jasan zaključak: za uspeh „spavača“ zaslužna je REM faza, tokom koje je njihov mozak obradio informacije.

Izvor: RT Balkan
Foto: Pixabay

6. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • B&F: Srećna Nova godina!
  • Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje je vreme da se prizovemo pameti
  • Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
  • 2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada zabeležene
  • Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto u odnosu na isti mesec 2024. godine

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit