NAJNOVIJE
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Proradio informacioni sistem Ministarstva pravde i katastra

by bifadmin 21. август 2025.

Posle skoro dva meseca blokade proradio je informacioni sistem katastra čime su omogućeni kupoprodaja stanova i kuća i podizanje stambenih kredita.

Direktor Republičkog geodetskog zavoda Borko Drašković izjavio je da ponovo funkcioniše informacioni sistem Ministarstva pravde koji nije radio zbog hakerskog napada i istakao da notari ponovo mogu da šalju rešenja katastru.

„Sistem je imao prekid zbog hakerskog napada, što je otklonjeno i u prethodna dva dana sistem nesmetano funkcioniše za notare koji mogu da prosleđuju rešenja RGZ-u.

Sistem je bio zaustavljen zbog zaštite podataka građana sve dok nije otklonjena opasnost i sada notari, sudovi i izvršitelji imaju pristup katastru“, istakao je Drašković.

On je dodao da katastar sa svoje strane ni u jednom momentu nije prestao da radi. U Ministarstvu pravde je takođe potvrđeno Tanjugu da sistem nakon skoro mesec i po dana ponovo radi. Kako je rečeno, do zastoja u sistemu je došlo zbog hakerskog napada na pravni informacioni sistem 4. jula, zbog čega je bila onemogućena i kupoprodaja stanova i kuća, kao i podizanje stambenih kredita. Usled ovog zastoja u sistemu novi podaci nisu mogli da se upišu u katastar niti da se ažuriraju.

Foto: Pixabay

21. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nova potrošačka era: Krah brendova milenijalaca

by bifadmin 21. август 2025.

Brendovi za milenijalce, nekada simbol modernog dizajna, inovacije i vrednosti, danas gube sjaj. Od povlačenja miliona klima Midea, do bankrota startapova poput SmileDirectCluba i Brandlessa – generacija koja je oblikovala novi potrošački identitet sada svedoči kraju jedne ere.

Pre desetak godina činilo se da su milenijalci promenili svet potrošnje. Startap kompanije su nudile direktan odnos sa kupcima, pastelna pakovanja i obećanja da kupovinom proizvoda ne biramo samo naočare, papuče ili dušek – već i vrednosti. Warby Parker je napravio revoluciju s naočarima koje ste mogli probati kod kuće, Casper je uveo trend “dušeka u kutiji”, a Glossier je od beauty bloga postao globalni hit sa flagship prodavnicom u centru Menhetna.

Ali ta era je sada završena.

Midea – simbol uspona i pada

Klimatizacija nikada nije bila predmet strasti, sve dok Midea nije predstavila model iz 2020. godine. Svojim modernim dizajnom, aplikacijom za upravljanje i preporukama influensera, klima je ubrzo postala kultni predmet među urbanim milenijalcima.

Ipak, početkom godine usledio je šok: povučeno je čak 1,7 miliona jedinica zbog rizika od buđi. Vest je eksplodirala na TikToku, X-u i stigla do svih velikih medija – što je za mnoge označilo simbolični kraj ere “cool” potrošačkih brendova.

Bankroti i razočaranja

Sudbinu Midee deli i niz drugih pionira milenijalskog marketinga:

SmileDirectClub, koji je obećavao jeftinije ispravljanje zuba, završio je u bankrotu.

Brandless, startap koji je prodavao “osnovne proizvode bez brenda”, ugašen je.

Jet.com, nekadašnji konkurent Amazonu, potpuno je nestao sa tržišta.

Čak je i Glossier, svojevremeno oličenje “milenijalskog cool-a”, morao da se povuče iz ekskluzivne niše i prebaci na police Sephore, gde danas funkcioniše kao običan makeup brend.

Zašto su propali?

Stručnjaci upozoravaju da brendovi imaju 10 do 15 godina da prerastu etiketu “generacijski brend”. Oni koji ostanu vezani samo za jednu grupu potrošača – gube tržište.

Problem milenijalskih kompanija je što su mnoge nudile prosečan proizvod upakovan u “priču” o vrednostima i stilu života. Kada je potrošački talas prošao, ostala je samo realnost – cene, kvalitet i održivost biznis modela.

Nova realnost

Milenijalci, koji su nekada tražili brendove što će ih izdvojiti od prethodnih generacija, danas su stariji, sele se u predgrađa i traže pouzdanost i funkcionalnost.

To znači da njihovi omiljeni brendovi ili postaju “obični” veliki proizvođači, ili nestaju. Kroz taj proces prolazi čitava jedna generacija – i potrošača i kompanija.

Era pastelne estetike i hipsterskih showroom prodavnica je završena. Preživeće samo oni brendovi koji nude stvarnu vrednost.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

21. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Lutka Labubu doprinela rastu profita kompanije za 396,5 odsto

by bifadmin 21. август 2025.

Kineska kompanija Pop mart, poznata po svojoj popularnoj lutki Labubu, saopštila je danas da je njen neto profit u prvoj polovini 2025. godine porastao za čak 396,5 odsto međugodišnje, dok su prihodi skočili za 204,4 odsto.

Akcije Pop marta porasle su za više od 200 odsto od početka godine, čime je tržišna vrednost kompanije prestigla tradicionalne proizvođače igračaka kao što su Matel, proizvođač lutke Barbi, ali i japansku firmu Sanrio, vlasnik brenda Helou Kiti.

Prihod od lutaka Labubu za prvu polovinu 2025. iznosi 4,81 milijardu juana (oko 575 miliona evra), što čini 34,7 odsto ukupnih prihoda Pop marta, prenosi Rojters.

Fanovi Labubu lutaka su i poznate ličnosti među kojima je i pop pevačica Rijana i bivši fudbaler Dejvid Bekam, kao i pevačica Liza iz južnokorejske grupe Blekpink, što je dodatno doprinelo popularnosti ovog brenda.

Kompanija navodi da su zalihe lutaka Labubu u maloprodaji širom sveta rasprodate, a izvršni direktor Vang Ning izjavio je prošlog meseca da će prodaja ovih traženih igračaka od septembra premašiti 10 miliona jedinica dnevno.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

21. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uzgoj pistaća vrlo isplativ biznis

by bifadmin 21. август 2025.

Pistaći su zagospodarili kulinarskim svetom, pa njihov uzgoj sve više poljoprivrednika prepoznaje kao dobar poslovni potez. Ova voćka zahteva veoma visoke temperature za rast, pa tako 99 odsto globalne proizvodnje dolazi iz Kalifornije, SAD, zatim iz Irana i Turske.

Ipak, i domaći voćari se sve više upuštaju u avanturu gajenja biljke latinskog naziva Pistacia vera, jer se kilogram sirovih pistaća kod nas trenutno prodaje po ceni od 15 do 22 evra, a prerađeni i pakovani plodovi na tržištu mogu dostići i do 40 evra po kilogramu.

Ubrzana promena klime, odnosno globalno zagrevanje, primorava voćare da isprobavaju nove, otpornije biljne vrste. Takođe, veliku ulogu igraju i društvene mreže koje popularizuju poslastice sa pistaćima, naročito sladolede, ali i filove peciva. Domaća poljoprivreda želi „deo tog kolača“ jer zarada neretko prelazi 10.000 evra.

„Domaća proizvodnja pistaća je krenula skromno i bez istraživanja instituta. Neki ljudi su nabavili sadnice sa Mediterana i započeli uzgoj. Slično je bilo i sa drugim voćnim vrstama, poput oraha i kajsije, koje su postale odomaćene kod nas, iako nisu domaće vrste,“ izjavio je Davidović za „Blic TV“. Dodaje da se kod nas počinju gajiti mnoge mediteranske vrste, poput maslina ili badema.

Početna ulaganja velika

Bavljenje poljoprivredom nije lako ni kada su u pitanju autohtone vrste, a svakako ni kada su egzotične biljke u pitanju. Izazovi su brojni kod gajenja pistaća, a među prvima je visoka cena sadnica. Koštaju između 10 i 15 evra po komadu, a na hektar zemljišta ide oko 250 sadnica.

„Sadnice pistaća su skupe jer ih proizvodi samo jedan ili dva rasadnika. Međutim, kako se uzgoj bude širio, sve više kalemara će se uključiti u proizvodnju, pa će cena sadnica vremenom padati, izjavio je Davidović.

Da bi se napravila plantaža ovog bobičastog voća, potrebno je početno ulaganje od 3.000 do 5.000 evra po hektaru. Drugi izazov je spor rast biljke, što znači spor povrat investicije.

Prvi rod se bere posle 5-7 godina, ali kalemljena stabla mogu da rode već nakon 3-5 godina. Punu rodnost stablo dostiže nakon 15-20 godina. Zrelo stablo daje do 80 kilograma svežih pistaća ili oko 30 kilograma suvih godišnje. Pistaći rađaju naizmenično – jedne godine bogat rod, sledeće slabiji, piše The Spruce. Dodaju da se u rasadnicima najčešće prodaju stabla sorte Karman, popularne po tome što daje visokokvalitetne pistaće.

Cena pistaća u Srbiji

U Srbiji, prosečna maloprodajna cena pistaća (oljuštenih, u ljusci ili sirovih) varira u zavisnosti od formata i kvaliteta:

Prema podacima za Beograd i Novi Sad od jula meseca, cena pistaća u maloprodaji kreće se između 831 i 1.247 dinara po kilogramu.

Organski ili „bio“ pistaći mogu biti skuplji, oko 2.070 dinara po kilogramu.

U rinfuznoj prodaji (veliko pakovanje), mogu se naći po ceni od 1.912 dinara po kilogramu. – na primer, kod jednog dobavljača iz Beograda.

Sirovo jezgro pistaća nudi se i po ceni od 4.620 dinara po kilogramu.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

21. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Repetitivna administracija i dalje troši najveći deo vremena u HR sektoru

by bifadmin 20. август 2025.

Uloga sektora ljudskih resursa kontinuirano se razvija, paralelno sa poslovnim okruženjem. Nekad je predstavljao gotovo isključivo administrativnu funkciju zaduženu za ugovore, evidencije i pravila, a danas je HR prepoznat kao strateški stub organizacije, odgovoran za ljude, kulturu, podatke i reputaciju.

Ipak, administracija nije nestala. Naprotiv, postala je kompleksnija i zahtevnija, a od HR sektora se više nego ikad očekuje da bude brži, precizniji i dostupniji. Prirodno se nameće pitanje „Kako to ostvariti?“.

U organizacijama sve češće postoji ozbiljan jaz između onoga što HR sektor treba da bude i onoga što zapravo jeste, a izazovi su brojni. Planiranje radne snage retko se sprovodi strateški, proces zapošljavanja postaje sve složeniji, a razvoj zaposlenih ostaje fragmentiran i nedovoljno povezan sa širim poslovnim ciljevima. Tome treba dodati i operativne probleme: birokratiju koja usporava donošenje odluka, tromost internih sistema, nepreciznosti u vođenju evidencija i administraciji, komplikovane obračune plata, otežanu komunikaciju među timovima i nedostatak uvida u prave podatke u pravom trenutku. Ukratko – sistemi upravljanja zasnovani na starim pravilima više ne odgovaraju savremenoj dinamici poslovanja.

Zašto je automatizacija HR procesa danas prioritet?

Neophodan je novi model rada u okviru HR-a: fleksibilan, povezan, automatizovan i prilagođen promenama koje oblikuju tržište rada. Savremene kompanije koje žele da ostanu konkurentne, optimizuju upravljanje zaposlenima i smanje operativne troškove, ne mogu više da ignorišu digitalizaciju HR procesa. Implementacija ERP-a sa HR modulom ili integracija nekog HR modula sa već postojećim ERP rešenjem više nije luksuz, već strateška investicija u produktivnost i optimizaciju poslovanja. Jer, bez tehnologije, danas nema prostora za ono što je zaista važno – ljude, upravljanje talentima i planiranje razvoja zaposlenih.

U tom kontekstu se posebno izdvajaju sistemi koji ne nude samo digitalizaciju radi efikasnosti, već povezuju sve ključne HR i obračunske funkcije sa širim poslovnim ciljevima. Takvo rešenje je Beyond Workforce, modul u okviru poslovno-informacionog sistema Beyond 360 ERP kompanije M&I Systems Co, članice Seyfor Grupe. Njegova glavna karakteristika je u tome što ne funkcioniše kao još jedan izolovan softver, već kao centralna tačka za savremeno upravljanje ljudskim kapitalom.

Sveobuhvatno rešenje za HR i obračun zarada

Beyond Workforce osmišljen je tako da objedinjuje sve ključne funkcije HR sektora i finansija u jedinstvenom okruženju, bez dupliranja podataka, potrebe za eksternim alatima i kompromisa između efikasnosti i tačnosti. To postiže integracijom dva različita modula – HR i Payroll.

Naime, HR modul pokriva čitav životni ciklus zaposlenih – od sistematizacije radnih mesta i procesa regrutacije i selekcije, preko upravljanja ličnim podacima, do praćenja performansi, evidencije odsustava i formalizacije prestanka radnog odnosa. Svaka funkcionalnost je dizajnirana tako da pojednostavi kompleksne procese i omogući bolje donošenje odluka. Zahvaljujući naprednim opcijama izveštavanja, HR timovi dobijaju potpuni uvid u stanje ljudskog kapitala.

Sa druge strane, Payroll modul omogućava pouzdan i automatizovan obračun zarada (pomaže u smanjenju vremena za obradu zarade čak 50%), uz podršku i za naknade eksternih saradnika. Sve obračunske listiće zaposleni mogu da dobiju direktno putem sistema, dok se zakonom propisani obrasci, poput PPP PD i PPP PO, generišu i šalju automatski. Modul je povezan sa e-banking sistemima i omogućava automatsko knjiženje isplata, kao i pravovremenu pripremu svih potrebnih izveštaja i rekapitulacija u skladu sa važećim propisima.

Upravo ta integracija između HR i Payroll modula čini Beyond Workforce posebno moćnim alatom. Njihova sinergija donosi manje administracije, sigurnost podataka na jednom mestu, precizan obračun zarada i naknada, brze i prilagodljive izveštaje i potpunu usklađenost sa zakonskim regulativama čime eliminiše rizike od grešaka i kazni.

Prema rečima Snježane Pivaš, R&D direktorke u kompaniji M&I Systems Group, sledeći korak u razvoju ove platforme je primena veštačke inteligencije unutar samih HR procesa:

„Budućnost HR-a ne znači zameniti ljude tehnologijom, već im dati prostor da vode. Naša Beyond Workforce platforma uključuje AI agente direktno u HR module, procese i zadatke, od vođenja odsustava, brzog izveštavanja do obrade upita zaposlenih – brzo, tačno i jasno. Upravo time HR timovi dobijaju vreme i fokus za strateške, ‘high touch’ inicijative koje unapređuju angažovanost i kulturu zaposlenih. Naša platforma eliminiše birokratske i ponavljajuće zadatke, uvodi inteligentne tokove rada i pruža zaposlenima prave informacije – svaki put, na jednom mestu. Rezultat je HR koji je rasterećen, zaposleni koji se osećaju informisano i podržano, i organizacija koja raste kroz veći angažman, inovacije i zadovoljstvo zaposlenih. To je AI koji ne zamenjuje humanost – već je oslobađa.“

Na ovaj način Beyond Workforce ne samo da povezuje ključne HR i obračunske funkcije, već uvodi i inteligentne asistente koji dodatno ubrzavaju procese i unapređuju iskustvo zaposlenih.

Kao rešenje osmišljeno za kompleksne potrebe savremenih organizacija, Beyond Workforce kombinuje intuitivan interfejs sa visokim stepenom fleksibilnosti. Njegova moć leži i u sposobnosti integracije sa platformama poput SAP-a, čime postaje idealan izbor za srednja i velika preduzeća koja žele da objedine podatke i procese na jednom mestu.

Pored toga što HR-u omogućava da se oslobodi rutinskih i administrativnih zadataka, a timovima za obračun zarada pruža alate za precizan, zakonit i automatizovan obračun plata i naknada, Beyond Workforce takođe daje top menadžmentu neophodne uvide za donošenje odluka – od troškova rada, preko trendova odsustava, do razvoja i angažovanosti zaposlenih.

Tako je, na primer, savremena finansijska institucija u Srbiji, 3Bank, implementacijom Beyond Workforce-a uspela da unapredi svoje poslovanje i fokusira se na strateške ciljeve. 3Bank je implementacijom ovog modula centralizovao svoju bazu podataka – svi ključni HR podaci objedinjeni su u jedinstvenu bazu i obezbeđen je visok nivo njihove tačnosti i kvaliteta. Zaposleni su dobili pristup digitalnom portalu za podnošenje zahteva odsustva, a menadžeri ključnim informacijama o svojim timovima, što značajno smanjuje administrativno opterećenje HR službe i ubrzava procese odobravanja. Dodatno, proces obračuna zarada je automatizovan, te se realizuje u roku od nekoliko radnih dana.

U eri kad su brzina, tačnost, transparentnost i uvidi ključni za održivost, rešenja poput Beyond Workforce ne predstavljaju samo digitalnu podršku, već temelj pametnijeg, efikasnijeg i strateškog upravljanja ljudskim kapitalom.

20. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lidl ove sezone otkupio oko 5.000 tona lubenice iz Srbije

by bifadmin 20. август 2025.

Lidl Srbija je i ovog leta ostao veran podršci domaćim proizvođačima, partnerski investirajući u kvalitet i razvoj srpskih proizvoda, naročito voća i povrća. Od početka ove sezone, Lidl je otkupio oko 5.000 tona domaćih lubenica svih vrsta – obična, besemena, baby, žuto srce i crna besemena, a glavni dobavljač je bio Vasa Rajčević iz sela Klenak, u blizini Šapca, koji sa Lidlom sarađuje od prve sezone njegovog poslovanja u Srbiji.

Da je za Lidl saradnja sa domaćim dobavljačima više od poslovne odluke, da predstavlja odgovornost prema zajednici i potrošačima, potvrdila je Jovana Majstorović, ispred sektora Corporate Affairs kompanije Lidl Srbija i dodala:

„Ponosni smo na kvalitet i svežinu naših lubenica – Vasine lubenice prolaze put od branja na njivi do rafa u prodavnici kroz svega dva dana, uz sprovedene sve potrebne provere i testiranja proizvoda. Podatak da smo ukupno oko 5.000 tona domaćih lubenica otkupili ove godine potvrđuje to da potrošači cene i prepoznaju našu posvećenost“.

Svi domaći dobavljači voća i povrća kompanije Lidl Srbija poseduju Global GAP I GRASP sertifikate, koji garantuju da su proizvodi u skladu sa propisanim standardima u oblasti kvaliteta i bezbednosti hrane, održivosti i socijalne zaštite. To se odnosi i na dobavljače lubenice.

„Jasno se primeti da je Lidl itekako razumeo značaj domaćih dobavljača i da je spreman da tu saradnju gradi. Nama je omogućio sigurnost, stabilnost, rast i razvoj poslovanja – od početka saradnje mi smo udvostručili naše kapacitete i obezbedili neophodne standarde. Pažnja koju Lidl posvećuje standardima kvaliteta uvek nas dodatno motiviše da nastavimo da unapređujemo svoju proizvodnju“, kaže Lidlov dobavljač lubenica, Vasa Rajčević.

Tokom zajedničke posete Vasinom imanju, predstavnici medija i kompanije Lidl imali su priliku da od Rajčevića saznaju šta je sve potrebno za uzgoj lubenica i kako izgleda celokupan proces od sadnje do dospevanja lubenica u Lidlova skladišta. Takođe, objašnjeno je kako prepoznati najslađu lubenicu – iako to za svoje potrošače čine Lidl zaposleni svakoga dana u logističkom centru prilikom prijema robe, mereći procenat slatkoće, fizičkom opservacijom i testiranjem ukusa proizvoda.

Zahvaljujući kontinuiranoj podršci lokalnim proizvođačima, kompanija Lidl nastavlja da podržava i razvija proizvodne kapacitite u zemlji, nastojeći da pruži čvrst oslonac onima koji svoje znanje, vreme i trud ulažu u proizvodnju kvalitetnih namirnica za trpeze širom Srbije, ali i uz potencijal i za izvoz u druge Lidl zemlje.

20. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Hrana u avionu: Prekobrojni list salate

by bifadmin 20. август 2025.

Predstavnici firmi koje pripremaju obroke za avionske prevoznike žale se da njihovi klijenti gledaju da „uštinu“ na troškovima gde god mogu. Namirnice se prebrojavaju do „u sitna crevca“, čak i listovi salate, jer ušteda na svakoj od njih može da snizi ukupne troškove za tako velike količine hrane i po nekoliko desetina hiljada dolara.

Jedan avionski prevoznik je na prekookeanski let za Njujork sa 400 putnika, u avion greškom ukrcao samo 200 obroka. Kada je nakon poletanja posada shvatila da za polovinu ljudi u avionu nema hrane, visprena stjuardesa je došla na ideju kako da reši problem i iznela svoj predlog putnicima: „Dame i gospodo, ne znamo kako se ovo dogodilo, ali imamo 400 putnika u avionu i samo 200 večera! Svako ko ljubazno želi da se odrekne svog obroka za nekog drugog, dobiće besplatno neograničeni broj alkoholnih pića tokom celog leta!“

Dva sata kasnije, ista stjuardesa je objavila: „Dame i gospodo, ako neko želi da promeni mišljenje, još uvek imamo 180 obroka na raspolaganju!“

Ovo nije novinska vest, već šala objavljena na sajtu koji je posvećen isključivo vicevima na račun bezukusne hrane u avionu. Iznenađujuće je koliko na internetu ima sadržaja koji se šaljivo ili vrlo ozbiljno bave temom zašto su avionski obroci postali „traumatično iskustvo“ za putnike. Da bi se ustanovio razlog, prethodno je potrebno odgovoriti na drugo pitanje – kako je hrana uopšte dospela u letelice?

Zlatno doba „nebeske“ gastronomije

Dvadesetih godina prošlog veka, avioni su primali najviše 20 ljudi i nisu mogli da ponesu mnogo tereta. Zato su putnici dobijali sendviče i voće, i to uglavnom u nekom hangaru kada bi se avion zaustavio da dopuni gorivo za dalji let, navodi istoričar Gijom de Sion. Deset godina kasnije, neke aviokompanije uvode obilnije obroke, poput pečene piletine i krompira, ali priprema hrane za avione počinje ozbiljnije da se razvija tek posle Drugog svetskog rata.

Letovi su postajali sve duži, a u danima kada nije bilo filmskih projekcija niti interneta u avionu, hrana i piće, uključujući i alkohol, predstavljali su glavnu zabavu za putnike koji su satima gledali samo oblake. Obroci u avionu su postali stvar prestiža u sve većoj konkurenciji u vazdušnom saobraćaju, pa se nije štedelo na količinima i kvalitetu. Na jelovniku je bilo pečene govedine, svinjetine, jagnjetine, jastoga, kolača sa različitih kontinenata… Na letu Konkordom, putnik je dobijao obrok od šest jela sa biftekom, kavijarom i šampanjcem, sve servirano na finim porcelanskim tanjirima i belim stolnjacima!

Stjuardese su imale posebne obuke kako da posluže hranu, da bi se putnik osećao kao da jede u nekom otmenom restoranu u Parizu ili Njujorku. Morale su da znaju kako pravilno da seku meso, posluže salatu, gde da stave prelive… Sve je to bilo detaljno osmišljeno, uključujući i uputstva kako da se putnicima poslužuje alkohol a da se oni ne napiju i počnu da prave probleme, već da nakon obroka utonu u blaženi san i tako što bezbolnije prekrate duge časove leta, ističe de Sion.

Ušteda na maslinkama od 40.000 dolara

Hrana u avionu je počela da gubi miris i ukus krajem sedamdesetih godina prošlog veka, kada dolazi do značajne deregulacije u avionskom saobraćaju, čime se širom otvaraju vrata niskobudžetnim prevoznicima. Kompanije su počele da privlače kupce niskim cenama karata na račun drugih pogodnosti, poput hrane. Gubitke na sve jeftinijim kartama nastojale su da nadoknade „ekonomijom obima“, pokušavajući da naguraju što više putnika na let, pa su počeli da se prave sve veći avioni.

Ali, toliki ljudi u vazduhu morali su i da jedu, što je prevoznicima donelo novu glavobolju – kako da obezbede što više hrane po što nižoj ceni? Cela industrija je počela drastično da štedi na hrani, do te mere da se prilikom planiranja obroka prebrojavaju listovi salate ili maslinke. Tako se izvršni direktor kompanije American Airlines hvalio da je uklonivši jednu maslinku iz svake salate za večeru koja se služila u avionu, preduzeću uštedeo 40.000 dolara godišnje.

Maslinkama mogu da se nadaju samo oni koji kupuju najskuplje karte, dok ostali imaju dijetalni jelovnik. On se najčešće sastoji od flašice vode, tu i tamo poneke grickalice, a u slučaju prevoznika koje dotira država, i rasipničkog sendviča zagonetnog ukusa, navodi Gijom de Sion.

Ketering za avione

Današnji obroci u avionima se pripremaju u ogromnim količinama u kuhinjama blizu aerodroma. Nekada su veliki avionski prevoznici imali sopstvene kuhinje. Sada, većina njih taj posao prepušta privatnim kompanijama za ketering u avionima. Njihovi zaposleni osmišljavaju recepte, naručuju sastojke, kuvaju svu hranu i prevoze obroke do aviona na pisti.

Jedna od najvećih je kompanija Gate Gourmet, u sastavu švajcarske multinacionalke Gategroup koja pruža usluge turističkoj industriji, od hotela i restorana, do brodova i aviona. Gourmet posluje sa avioindustrijom duže od sedam decenija i svakodnevno priprema na desetine hiljada obroka za putnike u avionima. Ovo preduzeće, sa preko 27.000 zaposlenih, dostavlja hranu za 250 avioprevoznika u 60 zemlja, od Severne i Južne Amerike, preko Azije i Bliskog istoka, do Evrope, gde svoju podružnicu ima i u Srbiji, na Novom Beogradu.

Švajcarska multinacionalka ostvaruje globalne prihode veće od šest milijardi dolara godišnje, a značajan deo tog novca obezbeđuje proizvodnja hrane za prevoznike u vazdušnom saobraćaju. Svake godine usluže oko 650 miliona putnika na više od 3,8 miliona letova.

Gate Gourmet i druge velike kompanije koje obezbeđuju ketering za avioindustriju imaju višegodišnje ugovore sa velikim prevoznicima na određenim rutama. Ovi ugovori su tajni, ali dostupni podaci ukazuju da najveći prevoznici troše prilične sume na hranu. United Airlines, na primer, ima godišnji budžet za hranu od oko dve milijarde dolara za posluživanje oko 60 miliona obroka svojim „premijum“ putnicima.

Iako budžeti za hranu u aviokompanijama mogu značajno da se razlikuju, predstavnici firmi koje pripremaju obroke za ovu industriju žale se da njihovi klijenti gledaju da „uštinu“ na troškovima gde god mogu. Namirnice se prebrojavaju do „u sitna crevca“, jer ušteda na svakoj od njih može da snizi ukupne troškove za tako velike količine hrane i po nekoliko desetina hiljada dolara.

Zašto pilot i kopilot jedu različita jela?

Međutim, serviranje obroka na 10.000 metara visine nije samo pitanje novca. Uslovi u avionu koji leti „nebu pod oblake“ su potpuno drugačiji nego u nekom tipičnom restoranu na zemlji. Unutar kabine aviona, vazduh može biti suvlji nego u pustinji, a kako se avion penje na veću visinu, vazdušni pritisak opada. Stručnjaci objašnjavaju da ovakvi uslovi smanjuju osetljivost ljudskog čula ukusa na slanu hranu i do 30 procenata. Zato neke firme koje pripremaju hranu za avionske prevoznike dodaju više soli u svoje obroke, dok neke pokušavaju da zamaskiraju bljutavi ukus raznim prelivima, sosovima i mešavinama začina.

Pored toga, obroci namenjeni avionima moraju da izdrže posebne temperature. To znači da se hrana za konkretne letove pravi nedeljama unapred. Ona se kuva i potom ostavlja da se dobro ohladi na sobnoj temperaturi. Zatim se zamrzava do određenog stepena u određenom vremenskom periodu, a u avionu se ponovo zagreva u konvekcijskim pećnicama.

Neke vrste namirnica jednostavno ne mogu da izdrže ovu muku, pa je njihov izbor ograničen. Ipak, najveći problem je kako sprečiti da hrana ne pretrpi izmene koje mogu dovesti do njenog kvarenja. A i to se dešavalo, ne baš tako retko. Prošle godine, na primer, putnici su se otrovali hranom na letovima kompanija United Airlines i Japan Airlines, a u junu ove godine isto se dogodilo na letu kompanije Air India od Londona do Mumbaja. Zato se pilotima služe drugačiji obroci od onih koji su namenjeni putnicima. Šta više, pilot i kopilot dobijaju potpuno različita jela, kako bi se osiguralo da ukoliko se jedan od njih otruje, drugi može bezbedno da upravlja avionom.

Zorica Žarković

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: ruramos, Depositphotos

20. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AikBank strateški partner SEE UP Akceleratora

by bifadmin 20. август 2025.

AikBank je postala strateški partner SEE UP, prvog domaćeg privatnog startap akceleratora, čime je još jednom potvrdila svoju stratešku posvećenost digitalizaciji i inovacijama u finansijskom ekosistemu.

SEE UP akcelerator, koji ulazi u treću kohortu, posvećen je skaliranju tržišno potvrđenih inovacija. Pored investiranja, SEE UP povezuje startape sa investitorima, distributerima, korporacijama i mentorima, sa ciljem da ubrza njihov rast i izlazak na globalno tržište. Predstojeća treća kohorta otvorena je za startapove iz celog sveta koji se mogu prijaviti do 31. avgusta 2025. putem f6s.com platforme, a ovo je prva godina u kojoj je otvorena mogućnost prijave za FinTech startapove.

AikBank, kao najveća domaća privatna banka, uspešno kombinuje višedecenijsko iskustvo sa snažnim fokusom na modernizaciju usluga i korisničkog iskustva. Ova stručnost, kao i činjenica da je AikBank deo jedne od najbrže rastućih bankarskih grupacija u Jugoistočnoj Evropi, AikGroup, čine banku partnerom koji Fintech startapovima može da ponudi dragocene uvide i podršku u komercijalnom razvoju.

Kroz ovo partnerstvo, AikBank i SEE UP će zajednički birati i podržavati perspektivne startape na putu globalnog skaliranja. Odabrani timovi dobiće finansijsku i nefinansijsku podršku do 250.000 evra, uključujući direktnu investiciju, pristup vodećim mentorima i strateške tržišne konekcije.

Pored finansijskog ulaganja i mentorstva top menandžmenta, AikBank će globalnim startapima obezbediti jedinstven “playground” – okruženje u kojem mogu testirati, unapređivati i validirati svoja FinTech rešenja. Upravo je kombinacija finansijske i strateške podrške ono što ovakav poslovni model čini jedinstvenim na tržištu Srbije.

20. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Tramp opet povećava carine

by bifadmin 20. август 2025.

Administracija predsednika SAD Donalda Trampa proširila je carine na 407 proizvoda i one će odmah stupiti na snagu.

Nove carine će biti 50 odsto i odnosiće se na proizvode od čelika i aluminijuma. Pretežno će pogoditi automobilsku kao i industrije koje proizvode protivpožarne aparate, građevinske materijale i specijalne hemikalije. Nove carine će takođe obuhvatiti i kompresore i pumpe.

Odnosiće se na uvoz robe u vrednosti od najmanje 320 milijardi dolara, procenjuje profesor sa Univerziteta Mičigen, Džejson Miler, a prenosi Si-En-Bi-Si.

Ekonomisti su uozorili da će ove carine dodatno opteretiti lanac snabdevanja u SAD i povećati inflatorne pritiske, a Udruženje stranih proizvođača automobila da američka industrija nema dovoljno kapaciteta da odgovori na tražnju. Drugim rečima, SAD neće moći da proizvede delove na koje se odnose carine što će rezultirati jedino uvoženjem skupljih delova i povećanjem cena krajnjih proizvoda.

Izvor: Aljazeera, Politika

Foto: artoleshko, Depositphotos

20. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

A1 Back to School: Ušteda koja se vraća – i tebi i tvojima

by bifadmin 20. август 2025.

Povodom početka nove školske godine A1 Srbija omogućio je korisnicima da podele nešto više od saveta i podrške – odličnu uštedu. Svaki A1 postpaid korisnik koji preporuči prijatelja ili člana porodice dobija 20% popusta na mesečnu pretplatu do kraja svoje ugovorne obaveze, dok nova osoba – bilo da prelazi iz druge mreže, prenosi broj sa pripejda na postpejd ili uzima novi broj – uživa 20% popusta tokom čitava 24 meseca.

Praktično sve funkcioniše tako što svi postojeći postpejd korisnici dobijaju vaučer kod kroz Moj A1 aplikaciju, koji mogu da poklone dragoj osobi. Kad se vaučer iskoristi, oboje dobijaju po 20% popusta na mesečnu pretplatu.

„Ovaj potez deo je šireg opredeljenja A1 Srbija da korisnicima uvek pruži sigurnost, transparentnost i dodatnu vrednost, ovog puta u vidu uštede. Mi smo ove godine prvi i jedini javno obećali da nećemo menjati ugovorene uslove dok traje ugovorna obaveza, potvrđujući da poverenje korisnika nema cenu. Novom Back to School ponudom to poverenje sada nagrađujemo – i to obostrano, jer je za korisnike ovo idealna prilika da i sebi i bližnjima olakšaju svakodnevnu komunikaciju i optimizuju kućni budžet, baš kada počinje novi ciklus obaveza.“ – rekao je Đorđe Vuksanović, Glavni direktor za rezidencijalne korisnike A1 Srbija.

Sve pogodnosti koje omogućava A1 Srbija oslonjene su na kvalitet i pouzdanost A1 mreže, koja je čak četvrtu godinu zaredom proglašena za najbržu mobilnu mrežu u Srbiji, prema priznanjima kompanije Ookla®, globalnog lidera u merenju performansi i tvorca poznate aplikacije Speedtest.

Osim toga, posle 18 godina poslovanja u Srbiji, A1 je ušao u novo poglavlje koje za korisnike znači da mogu da, pored mobilnih, odaberu i fiksne usluge – A1 OptičkiNet i A1 TV koji donose brz, stabilan internet i najpopularnije TV kanale – po najpristupačnijim cenama.

20. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi na osnovu ugovora o delu
  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit