NAJNOVIJE
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Trenutni dug na ime državnih obveznica iznosi 1,039 biliona dinara

by bifadmin 5. новембар 2025.

Uprava za javni dug najavila je novu aukciju državnih obveznica za 25. novembar, na kojoj će investitorima biti ponuđeno 10 milijardi dinara u desetoipogodišnjim hartijama od vrednosti.

Ovim se nastavlja zaduživanje države na domaćem tržištu.

Dug na ime državnih obveznica je, inače, na dan 30. septembra premašio bilion dinara, stoji u Kvartalnom izveštaju Uprave za javni dug. To znači da trenutno iznosi 1,039 biliona dinara ili 8,86 milijardi evra.

Nastavak zaduživanja na domaćem tržištu

Predstojeća aukcija predstavlja reotvaranje emisije dugoročnih obveznica koje su prvi put puštene na tržište u januaru ove godine.

Vlada Srbije je tada donela odluku o emisiji u ukupnom iznosu od 120 milijardi dinara. Kako se navodi u toj odluci, Republika Srbija „emituje dugoročne državne hartije od vrednosti, radi finansiranja budžetskog deficita, refinansiranja dospelih obaveza po osnovu javnog duga i finansiranja investicionih i programskih projekata“.

Kuponska stopa za ove obveznice, koja predstavlja fiksnu kamatu za investitore, iznosi 5,25 odsto godišnje.

Stabilizacija tražnje nakon oscilacija

Novembarsка aukcija dolazi nakon promenljivog interesovanja investitora tokom godine.

Dok je aukcija u septembru bila uspešna, sa prodatih skoro 11 milijardi dinara obveznica uz povoljnu stopu prinosa od 5,10 odsto, situacija je bila drugačija u martu.

Tada je zabeleženo značajno smanjeno interesovanje, kada je realizovano tek nešto više od trećine ponuđene emisije, o čemu je pisao „Nedeljnik“.

Profesor Nikola Stakić je tada ocenio da su društveno-političke okolnosti uticale na rezultate.

„Lošiji procenat realizacije i manji broj učesnika govori o pojačanoj percepciji rizika“, ukazao je Stakić, napominjući da je posebno primetan pad tražnje iz bankarskog sektora, koji je tradicionalno najveći kupac državnih hartija.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Javni dug na kraju septembra 43 odsto bruto domaćeg proizvoda

by bifadmin 5. новембар 2025.

Javni dug Srbije na kraju septembra ove godine bio je 38,11 milijardi evra, odnosno 43 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je danas Ministarstvo finansija.

Na kraju avgusta je javni dug iznosio 38,24 milijarde evra, što je 43,1 odsto BDP.

Javni dug Srbije je na kraju 2024. bio oko 38,9 milijardi evra, ili 46,7 odsto BDP.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Jedanaesta RSNOG konferencija – 13. novembra u Jugoslovenskoj kinoteci

by bifadmin 4. новембар 2025.

Jedanaesto izdanje konferencije Grupe mrežnih operatora Srbije – RSNOG, biće održano 13. novembra 2025. u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, Uzun Mirkova 1. Kao i svake godine, konferencija će okupiti vodeće stručnjake iz industrije telekomunikacija i informacionih tehnologija, koji će podeliti najnovija saznanja i iskustva iz oblasti mrežnih tehnologija, sajber bezbednosti, interneta stvari (IoT) i veštačke inteligencije.

Celodnevni program donosi niz veoma zanimljivih izlaganja i razgovora, koji će pokazati koliko je mrežna infrastruktura u Srbiji napredovala – od pametnih brojila do satelitskog interneta nove generacije, od DNS bezbednosti do primene veštačke inteligencije u telekom sektoru.

Konferenciju otvara Strahinja Kustudić iz Nordeusa, koji će nas provesti kroz 15 godina razvoja mrežne infrastrukture ove kompanije – od prvih bare-metal servera do napredne cloud platforme koja danas podržava milione korisnika širom sveta.

Sledi izlaganje prof. dr Dejana Vukobratovića sa FTN-a u Novom Sadu o integraciji IoT i AI tehnologija kroz istraživačko-razvojne projekte, kao i predavanje Katarine Stefanović iz Telekoma Srbija o konvergenciji mobilnih i satelitskih mreža nove generacije.

Ulrih Viser iz organizacije koja upravlja globalnim DNS sistemom – ICANN, predstaviće novi RDAP protokol, naslednik WHOIS-a, dok će Jelena Ćosić iz RIPE NCC najaviti konferenciju RIPE SEE 14 koja će naredne godine biti održana u Beogradu.

Predstavnici A1 Srbija, Nevena Dugandžija i Aleksa Miljković, govoriće o tome kako se AI uvodi u svakodnevni rad zaposlenih i kakvi su izazovi u razvoju sopstvenih AI rešenja.

Đorđe Hirš iz Yettela pokazaće kako se AI i obrada prirodnog jezika na srpskom koriste za bolje razumevanje potreba korisnika.

Dragan Ilić iz Palo Alto Networks govoriće o najnovijim trendovima u DNS bezbednosti, dok će Viktor Varga iz Unicom Telecoma pričati o ranoj detekciji pretnji i upravljanju napadnom površinom.

Jovan Vujasinović iz VF Holdinga pokazaće kako saradnja nauke i industrije vodi ka zelenoj tranziciji kroz pametna brojila, IoT sisteme i optimizaciju potrošnje energije.

Sledi Cybersec razgovor sa Markom Elazarom iz Nova Defense o evoluciji sajber pretnji, a potom i inspirativna IoT sesija Srđana Krča iz firme DunavNet, koji će podeliti izazove i anegdote sa terena pod naslovom „Od plug-and-play do climb-and-pray“.

Stevan Vučić iz kompanije UN1QUELY govoriće o najčešćim ranjivostima u savremenim informacionim sistemima i načinima njihovog rešavanja.

Sledi Telco razgovor sa Sašom Dimitrijoskim, predsednikom borda Makedonskog Telekoma, o tržištu telekomunikacija u regionu, tehnološkim trendovima kojima se operatori prilagođavaju i onome što nas čeka u budućnosti.

Dejan Dramićanin iz Bitgeara predstaviće primere velikih LPWAN IoT sistema koji se razvijaju u Srbiji, dok će Jan Žorž, međunarodni IPv6 ekspert, zatvoriti tehnički deo konferencije predavanjem o racionalnom korišćenju IPv6 resursa, optimizaciji korisničkog iskustva i drugim najboljim praksama u primeni IPv6.

Konferenciju tradicionalno završava nagradni kviz, koji će ove godine voditi Slobodan Marković iz UNDP.

Jedanaestu RSNOG konferenciju organizuje Grupa mrežnih operatora Srbije, uz pokroviteljstvo fondacije RNIDS, kompanija Unicom Telecom i SOX. Podršku pružaju i sponzori: Pulsec powered by Telekom Srbija, Yettel, A1, Palo Alto Networks, RIPE NCC i Data Cloud Technology. Prijatelji konferencije su: Unlimited.rs, ICANN, Orion Telekom, Beenet i Zelendata centar.

Prisustvo konferenciji je besplatno, ali je registracija obavezna.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Stiže eOtpremnica: Nova zakonska obaveza menja način praćenja robe, jeste li spremni?

by bifadmin 4. новембар 2025.

Srbija je pre dve godine uvela Sistem elektronskih faktura (SEF) čime su papirne fakture, ručno vođenje evidencije i dugački procesi postali prošlost. Zakon koji reguliše digitalno fakturisanje se kontinuirano dopunjuje i razvija, a uskoro na snagu stupa nova zakonska obaveza na ovom putu: eOtpremnica/Prijemnica. Šta to znači u praksi, ko će biti obavezan da je koristi i, najvažnije, da li su kompanije spremne na promenu?

Elektronska otpremnica, tj. eOtpremnica/Prijemnica, predstavlja zakonski definisanu elektronsku ispravu koja prati kretanje dobara. Reč je o evoluciji tradicionalne „račun otpremnice“, sad u potpuno digitalnom obliku koji omogućava praćenje robe u realnom vremenu. Šalje se, prima i čuva isključivo putem digitalnog sistema čime se omogućava potpuna automatizacija i verodostojno praćenje podataka.

Preciznije, eOtpremnica je elektronski dokument koji prati robu, a ePrijemnica je dokument o kvalitativnom i kvantitativnom prihvatanju dobara kojim primalac potvrđuje njen prijem. Oba sistema su integralni deo novog digitalnog lanca obrade isporuka.

Ko je u obavezi da primenjuje zakon o eOtpremnicama i kad on stupa na snagu?

Obavezu slanja elektronske otpremnice imaju subjekti privatnog i javnog sektora po osnovu svakog kretanja dobara nad kojim imaju pravo raspolaganja, kao i operater prevoza po osnovu kretanja dobara nalogodavca.

Zakon propisuje fazno uvođenje sistema. Tako će, već od 1. januara 2026. godine, eOtpremnice morati da šalju i primaju subjekti javnog sektora, kao i subjekti privatnog sektora koji prometuju akcizne proizvode. Dodatno, prevoznici će biti u obavezi da predstavljaju eOtpremnice prilikom inspekcijskog nadzora.

Druga faza stupiće na snagu 1. oktobra 2027. godine, a odnosi se na privatni sektor (bez obzira na vrstu robe ili PDV status) koji će imati obavezu da međusobno razmenjuje eOtpremnice, uključujući slanje i prijem.

Iako je cilj ovog sistema da ubrza procese, učini ih sigurnijim i lakšim za poslovanje, kompanije koje nisu spremne za promenu mogu da se suoče sa dodatnom administracijom, kašnjenjem u procesima i rizikom od nepravilnosti. Sasvim prirodno, otvara se pitanje:

„Kako zadržati potpunu usklađenost bez dodatne složenosti u sistemu?“

Upravo s ciljem da odgovori na ovo pitanje kompanijama koje posluju u okviru SAP sistema, kompanija M&I Systems Co, članica Seyfor Grupe, kreirala je pre više od dve godine sopstveno SAP eFaktura rešenje koje omogućava punu usklađenost, bez dodatnog manuelnog rada i izlaska iz SAP-a, a već je implementirano u više od 20 kompanija u Srbiji.

Kako objašnjava Jasmina Patačko, Head of Department SAP Solutions and Services u M&I Systems Group, brzina prilagođavanje je ključna u svakom poslovnom okruženju.

„Većina kompanija, od trenutka kada je zakon o digitalizaciji fakturisanja stupio na snagu, koristi neki način povezivanja sa SEF portalom. Zakonodavni okviri se i dalje razvijaju. Kompanije moraju brzo da se adaptiraju, ali i da balansiraju između zahteva sistema, manuelnog unosa podataka i kontrole informacija iz različitih baza. Ovo neretko označava dodatnu složenost zbog naglih promena regulativa i ulaganje više resursa u administraciju“, kaže Patačko i dodaje:

„Ali, to ne mora da bude tako. Naime, SAP eFaktura podržava zahteve lokalnog zakonodavstva i istovremeno omogućava maksimalno automatizovanu i pojednostavljenu razmenu dokumentacije između dva sistema: SAP ERP-a i SEF-a. Donosi funkcionalnost i vizuelnu prilagođenost korisnicima, pa je izuzetno jednostavan za upotrebu. I, što je izuzetno važno kad je reč o novim zakonskim obavezama, sa svakom izmenom i dopunom zakona i novom funkcionalnošću na SEF portalu, M&I usklađuje i nadograđuje rešenje pravovremeno“.

Kontinuirane promene u digitalnom poslovanju zahtevaju partnere koji razumeju tehnologiju, ali i način na koji se ona primenjuje u stvarnim poslovnim procesima. Upravo ovo izdvaja M&I kao SAP partnera. Specijalno priznanje Best PLT Partner koje je ova kompanija osvojila na ovogodišnjoj dodeli SAP ECA Top 20 Partners Awards, to potvrđuje.

Reč je o nagradi koja se dodeljuje partnerima sa izuzetnim rezultatima u okviru Partner-Led Territory segmenta, kroz razvoj tržišta, jačanje cloud portfolija i isporuku rešenja visoke vrednosti za klijente. Time je M&I svrstan među vodeće SAP partnere u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, što je potvrda globalne relevantnosti i poverenja. Snaga M&I SAP tima posebno dolazi do izražaja u projektima visoke kompleksnosti, od sveobuhvatne transformacije i standardizacije poslovnih procesa, do implementacije složenih SAP S4HANA projekata na privatnom cloud-u.

„Ova nagrada za nas je potvrda stručnosti i posvećenosti našeg SAP tima, ali i podsticaj da nastavimo da gradimo napredna rešenja koja pojednostavljuju poslovanje naših klijenata. Isti pristup – razumevanje potreba korisnika, lokalna usklađenost, inovativnost i stalno unapređivanje funkcionalnosti – vodimo i u razvoju novih rešenja koja će podržati, između ostalog, i primenu eOtpremnica, kao i dalju digitalizaciju procesa“, zaključuje Patačko.

 

 

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Yettel i SBB: Široka ponuda ICT usluga za poslovne korisnike

by bifadmin 4. новембар 2025.

Od sada, poslovni korisnici kompanija Yettel i SBB, pored tradicionalnih telekomunikacionih usluga, imaju na raspolaganju i novih deset ICT usluga.

Ponuda biznis aplikacija, cloud usluga, servisa za zaštitu mreže, uređaja i podataka, kao i usluge za upravljanje IT sistemima omogućavaju korisnicima da kombinuju pouzdanost mreže, sigurnost i fleksibilnost bez potrebe da sami ulažu u kompleksna rešenja. Tako manje firme, ali i veće kompanije mogu da se fokusiraju na svoj posao, dok se Yettel i SBB zajednički brinu o bezbednosti i stabilnosti njihove mrežne infrastrukture.

„Želimo da poslovnim korisnicima ponudimo objedinjena telekomunikaciona i ICT rešenja, na jednostavan način i uz punu podršku u svakoj fazi saradnje sa nama. Zasnovana su na najmodernijim tehnologijama, bez kompromisa po pitanju performansi i jednostavnosti korišćenja. Ova paleta usluga je prvi korak, a tokom 2026, lansiraćemo još nekoliko ICT proizvoda“, izjavio je Saša Mijatović, direktor za ICT rešenja u Yettelu.

Ono što ovu kompaniju izdvaja na tržištu je tim inženjera koji pruža personalizovanu korisničku podršku i tu je da u svakom trenutku pronađe adekvatno rešenje za sve kompanije i manje firme koje posluju u Srbiji.

Razvoj ICT usluga zasnovan je na stabilnoj i pouzdanoj Yettel mobilnoj mreži i kombinovanoj podršci u infrastrukturi i servisima koju pružaju CETIN i SBB.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Svetlosnom terapijom protiv kancerogenih ćelija

by bifadmin 4. новембар 2025.

Tim naučnika sa Univerziteta u Teksasu i Univerziteta u Portu je kombinujući LED tehnologiju i nanomaterijale razvio terapiju za rak.

U borbi protiv raka, jedno od ključnih istraživačkih polja jeste potraga za bezbednim alternativama hemoterapiji i radioterapiji. Jer, navedeni tretmani napadaju i ćelije raka i zdrave ćelije, izlažući pacijente ozbiljnim neželjenim efektima.

Iz tog razloga je tim pomenutih naučnika razvio materijale sposobne da efikasno i bezbedno pretvore blisko-infracrveno svetlo (NIR) u toplotu koja se može precizno usmeriti protiv ćelija raka, ne oštećujući zdrave ćelije. Njihov materijal su nano-pahuljice od kalaj-oksida (SnOx), dakle mikroskopske čestice debljine manje od 20 nanometara. Ovde treba imati u vidu da je jedan nanometar milijarditi deo metra.

Šta je fototermalna terapija?

Nalazi njihovog istraživanja, objavljeni u časopisu ACS Nano, daju novu nadu u razvoju fototermalnih terapija, što je naziv za tretmane zasnovane na svetlosti.

Fototermalna terapija je inače neinvazivna procedura koja zagreva ćelije raka kako bi ih uništila. Funkcioniše tako što se u ćelije raka ubace materijali koji apsorbuju svetlost i pretvaraju je u toplotu – u ovom slučaju SnOx nano-pahuljice – koje se mogu dizajnirati tako da se nakupljaju upravo u tumorskom tkivu. Zatim se to tkivo ozrači svetlošću talasne dužine koja daje materijalima potrebnu energiju da proizvedu toplotu koja uništava ćelije raka, a da pri tom ne ošteti zdravo tkivo.

Istraživači smatraju da bi njihove SnOx nano-pahuljice mogle poboljšati ove vrste tretmana jer nude veću termalnu efikasnost, biokompatibilnost i pristupačnost u odnosu na druge materijale koji se koriste u sličnim procesima.

Ohrabrujući rezultati

Kako bi procenili termalnu efikasnost novog materijala, naučnici su razvili sopstveni sistem zasnovan na blisko-infracrvenim LED diodama (NIR-LED), koje emituju svetlost talasne dužine od 810 nanometara — što je bezbedno za biološka tkiva. Za razliku od tradicionalnih laserskih sistema, NIR-LED svetlo pruža ujednačenije i stabilnije osvetljenje, smanjuje rizik od pregrevanja i zahteva minimalna ulaganja.

Ceo eksperimentalni sistem, sposoban da istovremeno ozrači do 24 uzorka, koštao je oko 530 dolara, što ga čini pristupačnim i svestranim alatom za biomedicinska istraživanja.

Rezultati ozračivanja SnOx-tretiranih ćelija raka NIR svetlošću bili su ohrabrujući. Univerzitet u Teksasu je objavio da je već nakon 30 minuta izlaganja ovaj metod uništio do 92% ćelija raka kože i 50% ćelija kolorektalnog karcinoma. Sve to postignuto je bez ikakvog štetnog dejstva na zdrave ćelije kože, što potvrđuje bezbednost i selektivnost ovog pristupa.

Naravno, potrebno je sprovesti još bioloških i kliničkih studija kako bi se dobilo više informacija o ovom sistemu.

Izvor: Wired

Foto: National Cancer Institute, Unsplash

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EIB Global i Erste Banka Srbija udružuju snage kako bi podstakli socijalnu inkluziju

by bifadmin 4. новембар 2025.

Na danas održanoj svečanosti u Beogradu Evropska investiciona banka (EIB Global) i Erste Bank a.d. Novi Sad potpisale su sporazume o zajmu vrednom 10 miliona evra i bespovratnim sredstvima u iznosu od 1,3 miliona evra usmerenim na podsticanje inkluzivnog rasta i zapošljavanja, sa naglaskom na stručno usavršavanje osetljivih društvenih grupa širom Srbije.

Zahvaljujući inovativnom modelu za podsticaj društveno odgovornih praksi, Erste Banka će obezbediti finansiranje malim i srednjim preduzećima (MSP), kao i srednje kapitalizovanim preduzećima koja se obavežu da obezbede stalno zaposlenje, profesionalno usavršavanje i prilike za rukovodeće pozicije licima koja se često suočavaju sa preprekama u zapošljavanju, kao što su žene, mladi i osobe sa invaliditetom. Kompanije koje ostvare takve socijalne ciljeve moći će da dobiju finansijske podsticaje iz bespovratnih sredstava u okviru EIB Inicijative za ekonomsku otpornost. EIB Global će pružiti i tehničku pomoć malim preduzećima za razvoj i sprovođenje projekata i inkluzivnih praksi sa velikim društvenim uticajem kako bi se obezbedili merljivi i dugoročni rezultati.

Robert de Grot, potpredsednik EIB zadužen za aktivnosti Banke na Zapadnom Balkanu, naveo je: „Ovo novo partnerstvo sa Erste Bankom dokaz je naše zajedničke i sve veće posvećenosti socijalnoj inkluziji. Povezivanjem bespovratnih podsticajnih sredstava sa jasnim ciljevima, podstiču se rodna ravnopravnost, zapošljavanje mladih i nova radna mesta za ljude iz osetljivih društvenih grupa. Ova inicijativa će ojačati konkurentnost MSP, povećati ekonomsku otpornost i podsticati žensko preduzetništvo, stvarajući više jednakih mogućnosti za sve.”

Predsednica izvršnog odbora Erste Banke Srbija, Jasna Terzić, izjavila je: „Mi u Erste Banci smatramo da je održivi rast moguć jedino ako je inkluzivan – kada stvara prilike za napredak svih članova društva. Kroz ovo partnerstvo sa Evropskom investicionom bankom preduzimamo značajan korak u pružanju podrške preduzećima sa kojima delimo zajedničku posvećenost društvenom uticaju i jednakim mogućnostima. Pružanjem pomoći preduzećima da ulažu u ljude, naročito one koji se suočavaju sa preprekama pri zapošljavanju, ne samo da podstičemo stručno usavršavanje i inkluziju već i jačamo otpornost i konkurentnost srpske privrede kao celine.”

Ovo je treći podsticajni zajam sa društvenim uticajem u portfoliju EIB Global za Zapadni Balkan, koji je Banci 2023. godine doneo prestižnu nagradu Uxolo za njen inovativni pristup finansiranju MSP sa dugoročnim društvenim uticajem.

O EIB Global

Evropska investiciona banka (EIB) je institucija za dugoročno kreditiranje Evropske unije, u vlasništvu država članica EU. Ona finansira investicije koje doprinose ostvarivanju ciljeva politike EU.

EIB Global je specijalizovani ogranak Grupacije EIB posvećen povećanju uticaja međunarodnih partnerstava i finansiranju razvoja i ključni partner za strategiju „Globalni izlaz”. Nastojimo da do kraja 2027. godine podržimo investicije vredne 100 milijardi evra – oko trećine ukupnog cilja ove inicijative EU. U okviru Tima Evropa, EIB Global neguje snažna, fokusirana partnerstva, zajedno sa partnerskim razvojnim institucijama i civilnim društvom. Preko svojih kancelarija širom sveta, EIB Global približava Grupaciju EIB ljudima, preduzećima i institucijama. Fotografije sedišta EIB za upotrebu u medijima dostupne su ovde.

O Erste Banci Srbija

Erste Bank a.d. Novi Sad nastala je pre gotovo dve decenije, preuzimanjem Novosadske banke, najstarije finansijske institucije u zemlji, koja je osnovana 1864. godine kao Novosadska štedionica. Članica je Erste Grupe, vodeće kompanije za pružanje finansijskih usluga u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Erste Banka u Srbiji ima 88 filijala, četiri komercijalna centra i preko 1.350 zaposlenih koji opslužuju gotovo pola miliona klijenata. Banka težište stavlja na poslovanje sa stanovništvom, lokalnim zajednicama i malim i srednjim preduzećima, kao i sa velikim korporativnim klijentima. U skladu sa svojom strateškom opredeljenošću da doprinese održivoj budućnosti za svoje klijente, zaposlene i zajednicu, lider je na tržištu u finansiranju projekata obnovljivih izvora energije.

O Fondu Inicijative za ekonomsku otpornost

Fond Inicijative za ekonomsku otpornost, iz kojeg se dodeljuju ova bespovratna sredstva, osnovala je EIB 2017. godine, radi usmeravanja sredstava donatora na projekte sa velikim uticajem u južnom susedstvu i na Zapadnom Balkanu kako bi pomogla u suočavanju sa izazovima koje predstavljaju prinudno raseljavanje i migracije. Donatori fonda su Bugarska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Litvanija, Slovačka, Slovenija, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

O EIB Global u Srbiji i na Zapadnom Balkanu

EIB aktivno deluje u Srbiji od 1977. godine, obezbeđujući finansijska sredstva za ključne infrastrukturne projekte, kao i za mala i srednja preduzeća (MSP), industriju, uslužni sektor i lokalne samouprave. Od početka svog rada u zemlji, omogućila je investiranje preko 7,8 milijardi evra u MSP i revitalizaciju saobraćajne, obrazovne, zdravstvene i komunalne infrastrukture. EIB je jedan od vodećih međunarodnih finansijera na Zapadnom Balkanu.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Trgovinski lanac Carrefour pregovara o ulasku na naše tržište

by bifadmin 4. новембар 2025.

Carrefour, jedan od vodećih trgovinskih lanaca u Evropi zainteresovan je za ulazak na srpsko tržište i za angažovanje domaćih dobavljača.

Ovo smo saznali posle sastanka ministarke unutrašnje i spoljne trgovine Jagode Lazarević sa predstavnicima francuskog lanca Carrefour koji je održan na inicijativu te kompanije. Carrefour navodno želi da Srbija bude njegov centralni hab sa planovima za angažovanje velikog broja srpskih kompanija kao dobavljača.

Kako javlja portal InStore, poslovni model koji razmatra je, između ostalog, i nalaženje lokalnih partnera za franšize. Dogovoreno je da razgovori budu nastavljeni do kraja godine, kada će predstavnici top menadžmenta doći u Srbiju, rekla je Lazarević.

Da podsetimo, Carrefour je osnovan 1958. godine u Francuskoj a od tada do danas se proširio na 40 tržišta. Zapošljava oko 335.000 ljudi sa tendencijom rasta tog broja. Radi kroz nekoliko formata – osim hipermarketa i supermarketa, poseduje i male prodavnice koje se nalaze u gusto naseljenim mestima. Stručnjaci kažu da bi dolazak ovog lanca u Srbiju mogao ojačati konkurenciju u trgovačkom sektoru i ponuditi našim potrošačima kvalitetne proizvode po pristupačnim cenama.

Foto: Nrd, Unsplash

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lideri održivosti okupili se u Beogradu na Sustainable Development Forumu

by bifadmin 4. новембар 2025.

Beograd je još jednom bio centar diskusije o održivom razvoju, okupivši 30. i 31. oktobra u hotelu Crowne Plaza domaće i međunarodne lidere iz oblasti privrede, akademske zajednice i diplomatije na konferenciji Sustainable Development Forum 2025: „Konkurentnost u turbulentnim vremenima“.

U organizaciji Globalnog foruma za održivi razvoj, uz podršku Privredne komore Srbije i Judge Business School, University of Cambridge, ovaj događaj okupio je vrhunske stručnjake, profesore, diplomate, kao i predstavnike međunarodnih institucija, banaka i kompanija koje ulažu u održivost, sa ciljem da razmotre aktuelne globalne izazove i mogućnosti za unapređenje konkurentnosti, zelene tranzicije i održivog razvoja.

Na značaj foruma i važnost međusektorske saradnje ukazala je i ambasadorka Švedske u Srbiji, Šarlota Samelin, koja je učestvovala u uvodnoj diskusiji, istakavši da upravo ovakvi skupovi podstiču inovacije i povezuju ključne aktere održivog razvoja:

„Veoma je važno da održivost ostane u samom vrhu prioriteta, a Sustainable Development Forum je sjajna prilika da se to postigne. Ako kompanije danas žele da budu konkurentne, moraju aktivno da rade na održivosti – ne samo zato što su energetski resursi ograničeni, već zato što dugoročni uspeh od toga zavisi. Poslovni sektor treba da razmišlja o tome kako da ojača saradnju sa drugim akterima, a ovaj događaj upravo to omogućava.

Da bi bile inovativne, kompanijama su potrebni i finansijska podrška, razmena ideja i široka saradnja u društvu. Danas su ovde prisutni predstavnici javnog sektora, privrede i akademske zajednice – a upravo takva saradnja može da inspiriše i podstakne nove ideje za održivi razvoj Srbije,“ izjavila je ambasadorka.

Dr Radman Šelmić, savetnik predsednika PKS za zelenu i cirkularnu ekonomiju, je ocenio da je dekarbonizacija trenutno jedan od najvažnijih izazova za domaću privredu u celom domenu zelene transformacije.

Srbija je u tom pogledu, kako je istakao, načinila neke značajne korake, uključujući i aktuelni predlog dva zakona. Prvi se odnosi na porez na emisije gasova sa efektom staklene bašte, a drugi je zakon o porezu na uvoz karbonski intenzivnih proizvoda, srpske verzije CBAMa kojim se štiti domaća proizvodnja. Iako su pomenuti porezi dodatni izazov i trošak za deo domaće privrede, trebalo bi sagledati da je EU tokom prethodne godine razgovarala sa četrdeset država širom sveta o nacionalnim mehanizmima oporezivanja ugljenika i da je to nova globalna realnost. Takođe, porez plaćen u Srbiji odbiće se CBAM obveznicima prilikom izvoza u EU. PKS je pažljivo oslužnula glas privrednika i njihove strepnje tokom javne rasprave i prenela te poruke Ministarstvu, a takođe iznela i svoj stav. Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora, gde su emisije tri do četiri puta više nego u nekim EU zemljama u okruženju, kao i dekarbonizacija cele privrede, je prioritetni zadatak, upravo da bi se očuvala konkurentnost na EU tržištu, u

PKS će svoje kapacitete i znanje u narednom periodu usmeriti u tom pravcu da bi pomogla preduzećima u ovom kompleksnom i dugoročnom procesu dekarbonizacije.

„Sustainable Development Forum predstavlja dragocenu priliku da se na jednom mestu okupe predstavnici nauke, biznisa i institucija i otvoreno razgovaraju o tome kako održivost i cirkularna ekonomija mogu postati osnova dugoročnog razvoja. Ovakvi događaji omogućavaju da se razmene znanja i iskustva, ali i da se zajednički definišu konkretni koraci ka zelenijoj i odgovornijoj budućnosti. Važno je da ovakvi forumi ne ostanu samo mesto dijaloga, već pokretač stvarnih promena koje povezuju odgovornost prema planeti sa održivim razvojem društva“, izjavila je Andrea Radonjić, rukovodilac sektora za regulatorne i javne politike za Istočnu Evropu u kompaniji Tetra Pak, i moderatorka panela “Feeding the Future: Resilience, Security, and the Next Agricultural Revolution” na Forumu.

Govoreći o važnosti formata i koncepta Foruma, Maja Turković, izvršna potpredsednica kompanije CWP Europe i moderatorka panela „The Energy Paradox: Can We Compete, Decarbonise and Stay Secure?“, naglasila je da upravo ovakav pristup doprinosi stvaranju konkretnih rešenja i održivom razvoju:

„Ono što izdvaja Sustainable Development Forum jeste izvanredan format koji povezuje akademsku zajednicu, privredu i donosioce odluka. Takva saradnja omogućava da nauka i inovacije, kao nosioci novih ideja, pronađu stvarnu primenu u društvu i stvore uslove za donošenje ispravnih odluka i modele koji vode ka održivom razvoju i odgovornijem odnosu prema resursima, “ istakla je Turković.

Drugog dana Foruma o njegovom značaju je govorila i Tracey Horn, direktorka korporativnih komunikacija i marketinga u Judge Business School, University of Cambridge. „Prisustvovanje konferenciji bilo je zaista inspirativno iskustvo – biti u prilici da se povežem sa raznolikom grupom akademika, kreatora politika i praktičara, ujedinjenih zajedničkom posvećenošću unapređenju održivog razvoja, bilo je veoma snažno. Bila mi je čast da učestvujem u panelu Green Jobs for Youth (Zelena radna mesta za mlade), gde sam istraživala kako univerziteti i poslovne škole mogu igrati transformativnu ulogu u oblikovanju budućih nosilaca promena. Razmena ideja i duh saradnje koji su prožimali ceo događaj ostavili su me nadahnutom i odlučnijom nego ikad da značajno doprinesem ovom globalnom pokretu,” izjavila je Horn.

Tokom dva dana Foruma, kroz panele, razgovore i prezentacije inicijativa, učesnici su razmenili znanja, iskustva i primere dobre prakse o tome kako održivost može postati pokretač dugoročnog razvoja i konkurentnosti. Diskusije su pokazale da je povezivanje nauke, biznisa i diplomatije ključno za oblikovanje rešenja koja odgovaraju savremenim globalnim izazovima, bilo da su u pitanju oblasti trgovine, poljoprivrede, energije ili bankarstva. Sustainable Development Forum nastaviće da okuplja lidere, institucije i kompanije posvećene zelenoj tranziciji i cirkularnoj ekonomiji, sa zajedničkim ciljem stvaranja održivijeg i naprednijeg društva za buduće generacije.

Predsednik Foruma održivog razvoja, Kosta Živanović, istakao je da je ovogodišnja tema Foruma „Konkurentnost u turbulentnim vremenima“ definisana sa ciljem da se pronađu načini kako države i privreda mogu ostati konkurentne i otporne u uslovima geopolitičkih i poslovnih poremećaja, klimatske hitnosti i ubrzanih tehnoloških promena. „Zadovoljstvo mi je da istaknem da je Sustainable Development Forum 2025 postao tradicionalno mesto susreta na domaćem tržištu. Kroz bilateralne razgovore, panele, ‘networking’ sesije i prezentacije, javni, privatni i akademski sektor imaju priliku da razmene ideje i pronađu konkretna rešenja za izazove održivosti, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou“, dodao je Živanović.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ako vlasnici ne prijave nelegalizovane objekte, država ih može upisati na sebe

by bifadmin 4. новембар 2025.

Veliki broj naših državljana koji žive u inostranstvu u Srbiji poseduje nekretnine koje nisu legalizovane, pa se postavlja pitanje šta će se desiti sa takvim objektima nakon stupanja na snagu novog zakona.

Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, koji je usvojen 22. oktobra 2025. godine, konačno će mnogima omogućiti da budu „svoji na svome”. Ipak, advokat Srđan Mladenović upozorava da će država moći da preuzme vlasništvo nad objektima koji u predviđenom roku ne budu prijavljeni.

– Građani koji iz opravdanih razloga nisu uspeli da prijave svoje objekte moći će to da urade i naknadno, uz obrazloženje. Međutim, ako se niko ne javi, država će takve objekte evidentirati na svoje ime i upisati pravo Republike Srbije – pojašnjava Mladenović.

On dodaje da je prijava obavezna i da se neprijavljivanje ne može „preskočiti”.

– Ako vlasnik ne označi objekat, država preuzima vlasništvo i odlučuje da li će objekat biti srušen ili će ga zadržati za neku svoju potrebu. Građanin, naravno, ima pravo da tuži državu, jer je pravo svojine neprikosnoveno, a sud potom utvrđuje stvarno vlasništvo – ističe advokat.

Prema njegovim rečima, ovakve situacije će biti retke i očekuje se da će obuhvatiti tek oko 0,3 odsto slučajeva, ali i tada postoji pravni mehanizam za zaštitu vlasnika.

– Uvek postoji rešenje, ali će, nažalost, biti i pokušaja zloupotreba. Biće pojedinaca koji će pokušati da lažno prijave da su vlasnici napuštenih objekata, pozivajući se na činjenicu da u njima niko ne boravi godinama. Zbog toga su sve elektronske prijave osetljive, ali zakon jasno propisuje krivičnu i materijalnu odgovornost za one koji pokušaju prevaru – upozorava Mladenović, a prenosi portal Ucentar.rs

Rokovi i naknade

Zakonom je propisano da rok za prijavu objekata počinje da teče 45 dana od dana stupanja na snagu zakona i traje 60 dana. Oni koji iz objektivnih razloga to ne učine u roku, moći će da podnesu prijavu u roku od jedne godine, uz dostavljanje dokaza koji potvrđuju opravdanost kašnjenja

Naknade za evidentiranje i upis prava kreću se od 100 do 1.000 evra, u zavisnosti od zone i veličine objekta. U Beogradu će u ekstra zoni iznos biti 1.000 evra, u prvoj zoni 800 evra, u drugoj i trećoj 300 evra, dok će u četvrtoj, petoj i šestoj zoni građani plaćati od 100 do 200 evra. U većim gradovima (sa više od 100.000 stanovnika) naknade će se kretati od 500 evra u centralnim zonama do 100 evra u prigradskim, dok će u manjim opštinama i selima cena biti fiksna – 100 evra. Za magacine, skladišta, pomoćne i proizvodne objekte do 500 m² naknada neće biti plaćana, dok će se za objekte veće površine obračunavati 10 evra po kvadratu.

Prema procenama, u Srbiji postoji oko 4,8 miliona objekata za koje nije utvrđeno vlasništvo, pa će ovaj zakon, kako ocenjuju pravnici, biti od izuzetnog značaja za rešavanje dugogodišnjih imovinsko‑pravnih problema.

Izvor: Telegraf Biznis

Foto: Pixabay

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi
  • UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća
  • Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit