NAJNOVIJE
Od 1. januara minimalac 64.554 dinara
Počelo korišćenje sistema e-Otpremnica
B&F: Srećna Nova godina!
Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje...
Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada...
Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto...
Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?
U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
Sve više škola proizvodi i prodaje struju
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Ponovo aukcija najstarije pivare u Srbiji

by bifadmin 10. јануар 2025.

Agencija za licenciranje stečajnih upravnika ponovo je oglasila prodaju Industrije piva i sokova – Vršačke pivare a.d. u stečaju, sa početnom cenom od 137,32 miliona dinara.

Krajem decembra postupak prodaje Vršačke pivare bio je neuspešan, podseća eKapija, jer nije stigla nijedna ponuda zainteresovnih kupaca. Početna cena tada je bila 196,18 miliona dinara.

Predmet prodaje uključuje kompletnu imovinu pivare na lokaciji u ulici Žarka Zrenjanina 4 u Vršcu. Imovina obuhvata fabrički krug s nekretninama i pratećom infrastrukturom na površini od 16.473 m², opremu za proizvodnju i punjenje piva i sokova, kao i zalihe sirovina i ambalaže.

Pored toga, prodaja uključuje potraživanja od kupaca, akcije u vršačkom AD „Milenijum“ nominalne vrednosti 26 miliona dinara, kao i udeo u kapitalu „Pivare i sladare“ d.o.o. Beograd.
Dodatno, stečajni dužnik ima potencijalna prava na zemljište povezano s navedenim nekretninama.

Prodaja će se obaviti metodom javnog nadmetanja 31. januara 2025. godine.

Pivara u Vršcu je najstarija pivara u Srbiji, a u stečaju je od 2010. godine.

Prethodna prodaja pivare je proglašena neuspelom u julu 2023. godine, a prodaja je, s istim ishodoim, pokušana i početkom te godine.

Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay

10. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li je bolje uložiti u zlato ili u bitkoin

by bifadmin 10. јануар 2025.

Mark Cuban, poznati preduzetnik koji je sportskoj javnosti još poznatiji kao vlasnik Dallas Mavericksa, ima pozitivan stav prema kriptovalutama i veruje da mnogim ljudima bitkoin predstavlja bolju verziju zlata.

U jednom nedavnom intervjuu objasnio je kako potražnja za zlatom ne zavisi od ponude i potražnje za nakitom, već ljudi na njega gledaju kao opciju u kojoj mogu pohraniti vrednost u slučaju nekih negativnih događaja ili ekonomske krize. Danas mnogi na isti način gledaju i na bitkoin, kao na neku veliku vrednost. Iako nikada nije rekao koliko ima bitkoina, komentarisao je da ih poseduje „puno“.

Cuban veruje da bitkoin ima veću vrednost u odnosu na zlato

U slučaju nove ekonomske krize i finansijskih nestabilnosti, Cuban veruje da bi bitkoin mogao biti bolja opcija u odnosu na zlato.

Spomenuo je i radikalan primer kolapsa dolara te objasnio zašto bi u toj situaciji bitkoin bio bolji. Iako zlato ima svoju vrednost, postoji jedan veliki problem, posebno kada se govori o zlatnim polugama. Naime, zlato je teško, lako ga je ukrasti, ali nije lako zameniti za robu i usluge:

– Ljudi ne hodaju po ulici noseći zlatne poluge.

Dok zlato nije praktično, situacija je drugačija sa kriptovalutama, posebno sa najvrednijom valutom. Bitkoin je pohranjen u virtualnim novčanicima na mobilnim uređajima ili računarima, tako da nema tu težinu (doslovno) kao zlatne poluge, te može da se koristi za kupovinu stvari male vrednosti i slanje drugim osobama u inostranstvo. Takođe, lakše ga je prodavati i kupovati.

Upravo zbog svega navedenog, Cuban veruje da bitkoin ima veću vrednost u odnosu na zlato. Kako su objasnili na CNBC-u, cena zlata se generalno kreće drugačije u odnosu na akcije i obveznice – u vreme ekonomskih kriza, kada cene akcija padaju, investitori traže sigurno utočište i mnogima je to upravo zlato, pa njegova cena tada raste. Kripto, s druge strane, zavisi od ponude i potražnje investitora, te cena raste sa porastom potražnje.

Izvor:Telegraf Biznis/Zimo
Foto: Pixabay

10. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Ministarstvo životne sredine: Izmenjen poziv na broj za uplatu republičke takse

by bifadmin 10. јануар 2025.

Izmena važi od 3. januara

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je od 3. januara ove godine promenjen poziv na broj odobrenja za uplate republičkih administrativnih taksi i naknada u korist računa za uplatu javnih prihoda.

Kako se navodi, uplate se vrše prema sledećim instrukcijama, odnosno na poziv na broj po modelu 97: 1901614850 i na račun 840-742221843-57.

Dodaje se da je izmena poziva na broj za uplate republičkih administrativnih taksi i naknada izvršena na osnovu izmene i dopune Pravilnika o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu prihoda i raspored sredstava sa tih računa.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

10. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako su se 52 proizvođača iz moravičkih sela udružila i otvorila internet prodavnicu?

by bifadmin 10. јануар 2025.

Već dve godine police Moravskog marketa pune se robom koju su napravili mali proizvođači iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Lučana.

Ali šta je uopšte Moravski market i kome pripada? Za početak bitno je istaći da ne pripada nijednom od velikih trgovinskih lanaca već sitnim proizvođačima hrane. Prema pisanju portala „Priče sa dušom“ ovaj market otvorili su stanovnici sela koji proizvode hranu i druge potrepštine kako bi imali gde da ih prodaju.

U pomenutoj radnji trenutno se može naći oko 450 proizvoda, među kojima su i zimnica, kiseli krastavci, brojni džemovi, slatka, rakije, med, suve šljive u čokoladi, brašno, čajevi, kiseo kupus, mast od svinje moravke, slanina, ali i suveniri tog kraja. Njih pravi 52 mala proizvođača koji su se udružili i otvorili fizički postojeću prodavnicu u ulici Bate Jankovića 48 u Čačku ali internet prodavnicu „Moravski market“. Prodavnica posluje u okviru udruženja građana Lokalna akciona grupa Čačak – Gornji Milanovac (LAG).

Njene proizvode mogu poručivati ljudi iz cele Srbije a oni će im biti dopremani preko kurirske službe. „Onaj ko pak prvo želi da vidi proizvod, pročita deklaraciju ili ga degustira, može da dođe u naš lokal“, kaže za Priče sa dušom Nedeljko Radulović, menadžer LAG Čačak – Gornji Milanovac.

Među proizvođačima čija roba krasi rafove ove radnje najbrojnija su poljoprivredna gazdinstva, a ima i preduzetnika, privrednih društava i nekoliko udruženja žena.

Više o celom ovom poduhvatu možete pročitati na sajtu Priče sa dušom.

Foto: Hans, Pixabay

10. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Tradicija kao inovacija i izvozni adut: Diplomatija Walter ćevapa

by bifadmin 9. јануар 2025.

Kako se izdvojiti svojim ćevapima u zemlji ćevapa? Recept sadrži kombinaciju tradicionalne bosanske gostoljubivosti i beogradskog šmeka otvorenog i modernog grada. „To je nas formiralo kao ličnosti i to smo preneli u naše restorane“, kaže Mladen Paunić, generalni direktor kompanije „Walter BBQ“ u razgovoru za B&F kako je ova porodična firma od tradicije napravila inovaciju, a od ćevapa svojevrsnu kulturnu i ekonomsku diplomatiju na tržištu Evropske unije.

Tačno pre 20 godina, beogradska opština Železnik zamirisala je na sarajevsku Baščaršiju. Porodica Paunić, koja je nakon izbijanja rata u Sarajevu došla u Beograd, otvorila je na adresi Darinke Radović 35 svoj prvi restoran „Walter “ 2004. godine, sa željom da Beograđanima predstavi ukus sarajevskih ćevapa.

Ko je kumovao ovakvom imenu, radoznali gost je mogao da sazna čim bi pogledao fotografije na zidovima restorana. Na njima su prikazane scene iz čuvenog jugoslovenskog filma „Valter brani Sarajevo“, sa Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi. Ovaj „partizanski vestern“ je do danas pogledalo milijarde ljudi širom sveta i bio je najuspešniji izvozni proizvod u Kinu.

„Bata Živojinović je dolazio u naše lokale. Pre dve godine želeli smo da obeležimo pola veka od snimanja ovog filma uz podršku Batinog sina. Došao je Igor Galo, jedini živi glumac koji je igrao u tom filmu, ljudi iz filmske industrije, muzičar Nele Karajlić… A onda su počeli da pristižu političari, pa predstavnici kineske ambasade, a za njima televizije… Odjednom smo postali vest u udarnim terminima“, priča kroz smeh Mladen Paunić, generalni direktor preduzeća „Walter BBQ“ i druga generacija u ovoj uspešnoj porodičnoj firmi.

Arhitekta po obrazovanju, ugostitelj u srcu i preduzetnik po zanimanju, Mladen Paunić kaže da se opredelio za ovaj posao jer mu je rodno Sarajevo, gde je njegov otac Momir imao restorane pre rata, ostavilo u nasleđe veliku ljubav prema ugostiteljstvu. „Naš primarni posao je proizvodnja kartonske ambalaže, a onda su ’Walter’ restorani počeli da stiču sve veću popularnost na srpskom tržištu. Od početka sam bio uključen u njihov razvoj, od pronalaženja atraktivnih lokacija i projektovanja lokala, do poboljšanja proizvodnje, logistike i distribucije“, kaže Paunić za B&F.

Isti kvalitet od Leskovca do Beča

„Walter“ je nedavno proslavio dve decenije poslovanja. Rezultat je 55 restorana u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Austriji sa više od 1.300 zaposlenih i sopstvena proizvodnja sirovina za restoransku ponudu koja se odvija u Rakovici i koju je porodična firma zaokružila nedavnom kupovinom jedne klanice. Paunić kaže da rade u dve smene da bi obezbedili redovno servisiranje restorana, šire lanac lokalnih dobavljača „jer samo kajmaka trošimo 10 tona mesečno“, razmišljaju o formiranju lagera, a ne bi im bilo prvi put ni da proizvodnju sele u veći pogon kako bi ispratili ekspanziju na tržištu.

Kako se postiže ovakav uspeh u Srbiji, gde se na svakom ćošku nude ćevapi „na sve moguće načine“?

„Mi kao porodica nosimo u sebi tradicionalnu bosansku gostoljubivost, što nas je zajedno sa beogradskim šmekom koji nas je dočekao u ovom modernom i otvorenom gradu verovatno formiralo kao ličnosti. Mi smo to preneli u ’Walter’. On je daleko od klasične ćevabdžinice, to je moderan restoran sa jako kvalitetnom tradicionalnom kuhinjom i gostoljubivošću. Naš cilj je da se u našim lokalima ljudi svih generacija, različitih profesija i platežnih mogućnosti osećaju kao kod svoje kuće“, objašnjava Mladen.

Iako se „Walter“ restorani nalaze na vrlo različitim mestima, od najatraktivnijih do rubnih gradskih područja, od tržnih centara do prestižnih turističkih destinacija, gosti ih doživljavaju kao svoje, lokalno mesto.

„To je zato što smo vremenom usavršili veštinu kako da sa optimalnim budžetom napravimo restoran koji će imati istu ponudu svuda. Imamo ozbiljan tehnički tim, nikada za to nismo hteli da angažujemo nekoga sa strane i sve smo standardizovali – od opreme lokala do gastronomske ponude. Uporedo smo morali da tražimo rešenja kako da se prilagodimo troškovima koji se veoma razlikuju zavisno do lokacije, na primer, oni su u Austriji neuporedivo veći, od plata radnika do cene energije. Jedan od načina da te razlike donekle ’amortizujemo’ je i naša politika da kada razmatramo neku lokaciju, uslov je da potpišemo ugovor na 10 godina i da svoje ulaganje rasporedimo na taj period“, navodi generalni direktor kompanije Waltera BBQ i ističe da su sva ova ulaganja finansirali iz sopstvenih sredstava.

Sam svoj majstor od proizvodnje do trpeze

Ogromna prednost ove porodične firme je sopstvena proizvodnja. „To nam omogućava da kontrolišemo ceo proces, od ulaza sirovina do stola. Proizvodnja za sve naše restorane odvija se u Srbiji, izvozimo naše proizvode u CEFTA region i jedini na teritoriji Beograda izvozimo meso u Evropsku uniju. S tim što na tržištu EU postoje neka ograničenja kao što je slučaj sa pilećim mesom, pa onda takve proizvode nabavljamo na lokalnom tržištu“, napominje naš sagovornik.

Ćevap kao proizvod od mlevenog mesa je jako specifičan i podleže striktnim kontrolama prilikom izvoza. „Stvar je u tome što ne postoji puno primera da neko iz sopstvene proizvodnje snabdeva svoje restorane u drugim državama. Zato moramo da rešavamo bilateralne procedure, na primer sa veterinom Hrvatske, carinom Slovenije, ali sada se sve to uhodalo i funkcioniše bez problema. Što se tiče čekanja na granicama i nedostatka vozača, tu nemamo čarobni štapić, snalazimo se kao i ostali“, kaže Paunić.

On najavljuje da im uskoro predstoji kontrola iz EU, „ali je dočekujemo potpuno spremni, jer ne moram da naglašavam da ceo naš posao zavisi od poštovanja standarda i procedura“.

U planu i franšize

U Srbiji je još uvek retko da domaća preduzeća koja posluju u takozvanim tradicionalnim industrijama, sklope strateško partnerstvo sa investicionim fondovima. Na pitanje kako je došlo do toga da 2021. godine Integral Venture Partners kupi polovinu udela u kompaniji „Walter BBQ“, Paunić odgovara da je ovaj fond koji podržavaju međunarodni institucionalni investitori kao što su EIF, EBRD i IFC, sam ponudio strateško partnerstvo beogradskoj firmi. Ona ga je prihvatila iz više razloga.

„Kada je reč o širenju tržišta, u Srbiji smo dostigli maksimum i bilo je prirodno da se okrenemo prilikama u inostranstvu. Pored toga, dalji razvoj je zahtevao da uvedemo ozbiljan korporativni sistem u preduzeće. Sa partnerima smo se složili da ’Walter’ ne treba da bude još jedan restoran koji će zadovoljiti samo potrebe balkanske dijaspore u zemljama EU, već da na tom tržištu treba da nastupi kao globalni brend koji će privući ljude sa različitih meridijana. Ovakvu strategiju nam je značajno olakšalo i to što smo na vreme zaštitili svoj brend na globalnom nivou“, ističe Mladen.

U poređenju sa našim regionom, borba sa konkurencijom u Evropskoj uniji je drugačija. „Njima je jako interesantno da probaju nešto novo, drugačije, a pri tom izuzetno kvalitetno. Ali tamo ozbiljnu konkurenciju predstavljaju azijski restorani koji su preplavili tržište i pripremaju obroke velikom brzinom. To je gostima veoma važno, naročito u vreme ručka. Pošto je priprema naše hrane drugačija, sada nam je ključno kako da u tom periodu od jedan do dva popodne, kada Beč ’eksplodira’, uslužimo što veći broj gostiju a da oni izađu zadovoljni“, kaže Paunić.

U planu je i razvoj franšiznog sistema, s tim što će „Walter“ zadržati kontrolu nad lokalima na teritoriji bivše Jugoslavije, a sa investitorima iz EU i sa Bliskog Istoka se razgovara o mogućim franšizama na drugim tržištima. U svemu tome, Mladen Paunić jako vodi računa da sačuva „dušu“ porodičnim restoranima, onu kombinaciju bosanske gostoljubivosti i beogradskog šmeka, jer je po njegovom mišljenju hrana koju nudimo strancima mnogo više od jela. Ona je svojevrsna kulturna i ekonomska diplomatija, govori o tome ko smo i koliko vredimo, i što je ta diplomatija uspešnija, duže se pamti po svom posebnom mirisu i ukusu.

Zorica Žarković

Biznis & finansije 228/229, decembar 2024/januar 2025

9. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Los Anđeles: Osiguravači pre požara masovno otkazivali polise

by bifadmin 9. јануар 2025.

Pošto je na žestokom udaru klimatskih promena osiguravači nekretnina se već godinama povlače iz Kalifornije. Upravo iz tog razloga bi sada mnogi stanovnici Los Anđelesa mogli ostati bez kuća ali i bez novca za njihovu rekonstrukciju.

Los Anđelesom trenutno bukti najraznorniji požar u istoriji čitave Kalifornije. Do sada je spaljeno 17.000 hektara priobalja između Malibua i Santa Monike a poginulo je petoro ljudi, mada se sumnja da je taj broj znatno veći.

Lokalno stanovništvo sada se nada samo da će požar biti zaustavljen i da će uzeti što manji broj života. A kada se sve završi, verovatno se, kao i posle prošlih požara, neće naći odgovor na pitanje šta da radi lokalno stanovništvo u situaciji kada su zbog klimatskih promena požari sve češći a osiguravači sve manje voljni da pružaju svoje usluge onima koji žive u pogođenim krajevima.

Jedan od takvih krajeva je upravo Kalifornija u kojoj su sve učestalije suše, požari ali i povremene poplave. Samo u prošloj godini u njoj su zabeležena 8.024 požara koji su uništili 1.716 objekata.

Osiguravači beže od rizika

Zbog svega navedenog je State Farm, najveći osiguravač nekretnina u toj saveznoj državi, prošle godine otkazao na hiljade polisa uključujući i one na prostoru Palisada, naselja koje trenutno gori, kao i u delovima Santa Monike. Na području koje je sada pod požarima ova osiguravajuća kuća otkazala je 70% ugovora o osiguranju, što znači da se unapred znalo pod kolikim rizikom se taj luksuzni deo Los Anđelesa nalazio.

Otkazivanje polisa ova firma je započela još 2023. samo što tada ta vest nije privlačila pažnju javnosti. Sada je pak u svim medijima a ne samo ekonomskim, jer je poznati glumac Džejms Vuds u suzama saopštio da mu je uništena kuća u požaru. On je naveo i da su u njegovom komšiluku polise osiguranja otkazivane četiri meseca pre požara i sada je dobar deo kuća neosiguran.

Portal Business Insider piše da State Farm nije jedini osiguravač koji se povlačio sa ovog tržišta – i druge osiguravajuće kuće su se evakuisale sa njega zbog, kako su navele, rastućih troškova poslovanja odnosno činjenice da Kalifornija trpi sve ozbiljnije posledice klimatskih promena i da bi morale da isplaćuju velike štete.

Šta je bilo sa građanima?

Oni su po običaju najgore prošli. Velike kompanije su se na vreme zaštitile od gubitaka, političari su u svađi oko pitanja da li je ovo moglo biti sprečeno, a građani su ostali bez svojih domova.

Kao što smo već rekli, mnogi od njih su pre nekoliko meseci ostali bez mogućnosti da se osiguraju kod privatnika koji su isplaćivali prihvatljive iznose. Zato su neki od njih prihvatali državno osiguranje odnosno Fair Access to Insurance Requirements (FAIR) plan. Međutim njegove premije bile su znatno više nego kod privatnih osiguravača, a pokrivenost je bila osetno manja. No, mnogima je to bila jedina preostala opcija. Iz tog razloga je od septembra 2020. do septembra 2024. broj korisnika FAIR plana porastao za 123%. U tom periodu je vrednost objekata koje FAIR pokriva porasla sa 271 milijarde dolara na 431 milijardu. Ali, taj isti FAIR će korisnicima svojih usluga isplatiti manje štete. Ipak, neki od njih će dobiti nešto, ali pitanje je koliko je ljudi u ovom haosu ostalo bez ikakvog osiguranja i šta će sada oni da rade.

Foto: Pixabay

9. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U okolini Blaca nikla farma ptica emu

by bifadmin 9. јануар 2025.

Sasvim neobična farma za naše podneblje formirana je na jednom gazdinstvu u opštini Blace, gde je donedavno bilo više od 200 ovaca. Planirano je da ih zameni 50 australijskih emu-a, ptica koje su, nakon nojeva, na drugom mestu po veličini u svetu. Ne lete, a mogu da narastu do dva metra.

Milovan Pavićević, iz blačkog sela Čungula, pre dve i po godine iz Nemačke je u svoje domaćinstvo doneo 10 mladunaca emua, s idejom da napravi farmu i razvije proizvodnju jaja za kojim, kako kaže, raste potražnja na Evropskom tržištu.

– Imamo pet parova. Oni sada dostižu polnu zrelost. Planiramo da napravimo veću proizvodnju, do pedeset jedinki, i da se bavimo proizvodnjom jaja – kaže.

Više od 40 godina, zbog posla i porodičnih obaveza, Milovan je na relaciji Blace – Beč, pa u njegovom odsustvu o emuima brinu komšije koje rade na gazdinstvu.

– Jedu žito, pšenicu, kukuruz, ječam, travu. Ovde je bio veliki korov, one su ga popasle. I zanimljive su, ko god dođe, divi im se kažu da nikada nisu videli emue ovde, u našem kraju – kaže Mioljub Đorđević iz Čungule.

Prostrano imanje Pavićevića uvek je bilo puno životinja, naročito pernate živine, koju Milovan voli od malena. Od susreta sa emuima odlučio je da se posveti samo njima, pa im je namenio štalu, u kojoj su do skoro bile ovce, kao i dve ograđene livade na dva hektara, gde će biti mesta i za turističke sadržaje.

– Koliko znam, ta jaja dobra su za sportiste. A i planiramo da napravimo nešto što će biti interesantno turistima, neko malo etno selo – navodi Pavićević.

Novi stanari sasvim su se prilagodili Čungulskim poljima. Zima im ne smeta, nisu zahtevni i dočaravaju daleku Australiju po kojoj su prirodno rasprostranjeni, pa se očekuje da budu i turistički potencijal Blaca.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

9. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Narednih 5 godina u svetu najveći rast zasposlenosti u poljoprivredi

by bifadmin 9. јануар 2025.

Do kraja decenije biće otvoreno oko 170 miliona novih radnih mesta širom sveta ali će 92 miliona nestati, pa će neto zaposlenost porasti za 78 milona, pokazao je izveštaj Svetskog ekonomskog foruma objavljen danas.

Tehnološke promene, geopolitička fragmentacija, ekonomska neizvesnost, demografske promene i zelena tranzicija, pojedinačno ili u kombinaciji, biće među glavnim faktorima koji će oblikovati ili transformisati globalno tržište rada do 2030, ocenjuje se u izveštaju Svetskog ekonomskog foruma.

Izveštaj o budućnosti poslova za 2025. pokazao je da tražnja vođena tehnološkim napretkom, kao što je veštačka inteligencija, brzo raste, ali u procentima.

Međutim, gledano u apsolutnim brojevima, Forum je kombinujući svoje i podatke Međunarodne organizacije rada došao do zaključka da će najveći neto rast zasposlenosti u periodu 2025-2030 biti zabeležen u oblasti ključnoj za mnoge ekonomije – poljoprivredi.

Do kraja decenije trend zelene tranzicije, uključujući napore za smanjenje emisije ugljenika i prilagođavanje klimatskoj krizi, doprineće rastu radnih mesta u poljoprivredi za 34 miliona.

U toj grani sada radi 200 miliona ljudi.

Forum navodi da će širenje digitalizacije i rast troškova života takođe doprineti povećanju broja zaposlenih u poljoprivredi.

Među prvih pet profesija po rastu zaposlenosti biće još vozači za isporuku, programeri softvera, građevinski radnici i prodavci u prodavnicama.

Znatan rast očekuje se i u oblasti prerade hrane, kao i u sektoru nege, a s obzirom na demografske trendove, posebno starenje stanovništva.

Gde se očekuje pad

Istovremeno se očekuje pad broja prodavaca ulaznica i blagajnika, službenika u administraciji, čistača, računovođa, revizora…

U Izveštaju se ocenuje da je veći fokus na programe kontinuiranog učenja, usavršavanja i prekvalifikacije omogućio kompanijama da bolje predvide i upravljaju budućim zahtevima za veštinama.

Predviđa se da će tehnološke veštine još brže dobijati na značaju u narednih pet godina a na vrhu liste su veštačka inteligencija, sajber bezbednost, tehnološka pismenost.

Na značaju, navodi Forum, dobijaju i kreativno mišljenje i otpornost, fleksibilnost i agilnost, uz radoznalost i doživotno učenje.

Forum je za istraživanje ispitao više od 1.000 najvećih poslodavaca u svetu koji predstavljaju 22 industrijska klastera i zapošljavaju više od 14 miliona radnika.

Istraživanje je objavljeno uoči tradicionalnog Forumovog godišnjeg skupa u Davosu koji će biti održan od 20. do 24. januara.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

9. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Fond PIO: Nove osnovice osiguranja veće za 14,5 odsto

by bifadmin 8. јануар 2025.

Nove osnovice osiguranja, koje važe od januara ove godine, uvećane su za 14,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Srbije. Drugim rečima, ova vrsta osiguranja, namenjena građanima koji je sami uplaćuju, će osetno poskupeti.

Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, najniža osnovica osiguranja iznosi 35 odsto prosečne republičke zarade za prethodnih 12 meseci, što je 45.950 dinara, a najviša pet prosečnih plata, odnosno 656.425 dinara.

Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje je 24 odsto, što znači da će se mesečni izdatak za samostalnu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje biti u rasponu od 11.028 do 157.542 dinara. Jednom izabrana osnovica može se promeniti, pod uslovom da se podnese novi zahtev, a građani koji ne žele više da uplaćuju samostalno doprinose u obavezi su da podnesu zahtev za prestanak uplate.

Pravo na samostalnu uplatu doprinosa imaju građani koja su van osiguranja (nezaposleni, studenti, domaćice, đaci…) pod uslovom da su starija od 15 godina, da imaju prebivalište u Srbiji, da nisu korisnici penzije ostvarene u Srbiji ili u državi sa kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju i da nije nastupio neki od slučajeva po osnovu kojih se ostvaruje pravo (navršenje godina života propisanih za sticanje prava na starosnu penziju, invalidnost).

Doprinose u Srbiji, prema podacima iz oktobra 2024. godine, uplaćuje oko 15.000 građana.

Foto: Frantisek_Krejci, Pixabay

8. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Zašto Tramp želi Grenland?

by bifadmin 8. јануар 2025.

Novi američki predsednik ne krije želju za prisvajanjem nekoliko tuđih teritorija među kojima je i Grenland, najveće ostrvo na svetu koje pripada Danskoj i bogato je veoma traženim mineralima i rudama.

Predizborni slogan Donalda Trampa glasio je „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ ali posle njegovih najnovijih izjava mogao bi se shvatiti i kao „Učinimo Ameriku ponovo imperijalističkom silom“. Jer, kako drugačije razumeti ideju o pripajanju tuđih teritorija koje već imaju svoju vlast, svoju kulturu i svoje uređenje?

Naime, Tramp je juče novinarima saopštio da je zainteresovan da Kanadu pripoji Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom i da otkupi Grenland od Danske, iako ova teritorija nije ni ponuđena na prodaju. Čak je ustvrdio da ne isključuje ni primenu vojne sile kada je u pitanju pripajanje Grenlanda i Panamskog kanala, jer su oni važni za nacionalnu bezbednost Amerike.

Činjenica je da se Grenland geografski nalazi blizu SAD, odnosno da je njegov glavni grad Nuuk bliži Njujorku nego Kopenhagenu. Ali ova teritorija na kojoj živi 56.000 stanovnika, pretežno Inuita, pripada Danskoj koja joj je početkom ovog veka dala visok stepen autonomije te ona sada ima sopstvenu izvršnu vlast.

Nacionalna bezbednost i energenti i rude

Zbog njegovog geografskog položaja, ali i činjenice da on može biti američka baza za odbranu od ruskog napada, ideja o pripajanju Grenlanda nije revolucionarna i nije na nju došao Donald Tramp.

Predsednik Endru Džonson je 1867. godine prilikom kupovine Aljaske razmatrao i kupovinu Grenlanda ali je nije realizovao. Potom je na kraju Drugog svetskog rata Trumanova administracija ponudila Danskoj 100 miliona dolara za ovo ostrvo, ali je taj predlog odbijen. Međutim 1951. je, u okviru jednog sporazuma o odbrani, Sjedinjenim Američkim Državama dozvoljeno da naprave vazdušnu bazu na ovom ostrvu koja se sada zove svemirska Pitufik baza i ima sistem za upozoravanje na raketni napad.

No, izgleda da Trampu to nije dovoljno jer je još u prošlom predsedničkom mandatu, u avgustu 2019. godine, izložio javnosti ideju o otkupu Grenlanda od Danske. U novom mandatu nastavio je sa ovom retorikom a poslao je i sina u zvaničnu posetu toj teritoriji.

Analitičari kažu da Grenland zaista može doprineti jačanju američke nacionalne sigurnosti ali i da može pomoći SAD da povrati prednost u trci za konkurentnošću u kojoj već neko vreme gubi od Kine. Naime, najveće ostrvo na svetu veoma je bogato retkim mineralima i rudama koji se koriste u proizvodnji savremenih uređaja poput električnih vozila ili vojne opreme, a postoji mogućnost da će topljenje leda olakšati pristup tim sirovinama.

Nestanak leda olakšava rudarenje

Za sada se zna da je Grenland bogat cinkom, dijamantima, naftom, gasom, gvožđem, uranijumom, aluminijumom, niklom, platinom, volframom, titanijumom i bakrom. Međutim, pitanje je šta se još krije ispod leda koji pokriva preko 80% površine ovog ostrva i čini 12% ukupnog arktičkog leda.

Sudeći po intenzitetu globalnog zagrevanja odgovor na to pitanje nećemo dugo čekati. Dok neke zabrinjava ubrzani nestanak velike količine leda na Arktiku, drugi u njemu vide poslovnu šansu. Ali da bi se ona iskoristila potrebno je obezbediti veći uticaj na lokalnu politiku. Na Grenlandu su na primer trenutno zabranjena nova istraživanja nafte i gasa i to iz ekoloških razloga koji su možda važni danskim vlastima ali ih Tramp baš i ne doživljava kao bitne. Drugim rečima, kada bi se Grenland našao u rukama SAD verovatno bi se na njemu mnogo više kopalo nego sada.

A kako pojedini naučnici tvrde klimatske promene su dovele do toga da možda neće ni morati mnogo da se kopa u potrazi za sirovinama. Rast temperature na Arktiku ubrzao je topljenje leda, pa je samo u poslednje tri decenije na Grenlandu nestao led sa 284.489 kvadratnih kilometara, što je otprilike površina američke savezne države Masačusets.

Osim što olakšava pristup mineralima i energentima, topljenje leda otvara i nove pomorske rute. U poslednjoj deceniji broj brodova koji plove Arktikom porastao je za 37%, sa tendencijom još bržeg rasta u budućnosti.

Sukob u svom dvorištu

Jasno je dakle da Trampove namere imaju svoju ekonomsku logiku. Međutim pitanje je koliko su ostvarive imajući u vidu da su i Danska i Grenland objavili da prodaja ove teritorije ne dolazi u obzir.

Ukoliko američki predsednik odluči da ipak to učini protiv njihove volje to bi značilo novi rat, kao da svetu nisu dovoljni razarajući sukobi u Ukrajini i Palestini ali i u pojedinim afričkim zemljama koje ne uspevaju da obezbede medijsku pokrivenost.

Ali, kako bi mogao da izgleda rat SAD protiv zemlje kao što je Danska koja je članica NATO-a? U takvom ratu Amerika ne bi imala podršku kakvu je imala u svim svojim dosadašnjim invazijama na siromašne i nerazvijene zemlje.

Naime, po ovom sporazumu, ukoliko bi došlo do sukoba između dve članice NATO-a, vojni savez bi, bar u teoriji, trebalo da reaguje kao i uvek kada je napadnuta neka njegova članica. To znači da bi se ceo NATO udružio protiv agresora. Međutim u praksi, imajući u vidu snagu u uticaj SAD u pomenutom savezu, sporazum bi se mogao i drugačije tumačiti. Procedure u ovakvim slučajecima nisu toliko jasno formulisane da ostavljaju prostor za drugačija tumačenja, tvrde pojedini pravnici, međutim ne objašnjavaju za kakva.

8. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Od 1. januara minimalac 64.554 dinara
  • Počelo korišćenje sistema e-Otpremnica
  • B&F: Srećna Nova godina!
  • Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje je vreme da se prizovemo pameti
  • Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?

Архиве

  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit