NAJNOVIJE
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu...
Zavod zaštitio pogrešnu baru zbog čega je sada ugrožena...
Ko i pod kojim uslovima može da ospori testament?
Da li će carina EU od tri evra po...
Rusija na putu uvođenja digitalne rublje, EU priprema sankcije
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Prodaja automobila u Evropi u junu: Stelantis i Hjundai najveći gubitnici, Reno gotovo na nuli

by bifadmin 25. јул 2025.

U zemljama Evropske unije je u junu registrovan 1,01 milion novih putničkih automobila, što predstavlja pad od 7,3% u odnosu na isti mesec lane, objavilo je danas Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA).

Ukupne registracije u širem evropskom regionu – EU, Velika Britanija i zemlje EFTA (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska) smanjene su za 5,1% na 1,24 miliona vozila.

Pad dolazi u trenutku kada se proizvođači bore sa slabljenjem potražnje, rastućom konkurencijom iz Kine i sve restriktivnijim regulatornim okvirom za vozila sa unutrašnjim sagorevanjem, prenosi Rojters.

Najveći tržišni gubitnici u junu su tradicionalni proizvođači. Folksvagen Grupa zabeležila je pad prodaje od 6,1% međugodišnje, Stelantis 12,3%, Hjundai 8,7%, dok je Reno registrovao minimalni pad od 0,6%.

U zemljama Evropske unije je u junu registrovan 1,01 milion novih putničkih automobila, što predstavlja veliki pad za 7,3% više u odnosu na isti mesec lane, objavilo je danas Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA).

Ukupne registracije u širem evropskom regionu – EU, Velika Britanija i zemlje EFTA (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska) smanjene su za 5,1% na 1,24 miliona vozila.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

25. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Anastas Vangeli: Novi model rasta EU mora da se bavi i zaostajanjem Zapadnog Balkana

by bifadmin 25. јул 2025.

Za zemlje Zapadnog Balkana zaokret EU kao ekonomskoj bezbednosti predstavlja izazov, ali i priliku i, mada region ostaje na marginama aktuelne strateške debate, posvećenost dubokoj integraciji sa EU čini njegovo uključivanje neophodnim, ocenuje se u analizi nezavisnog instututa Estima.

Navodi se da je sada pravi trenutak da se prevaziđe puko usklađivanje politike i preuzimanje regulative EU i umesto toga formuliše smela vizija ekonomske transformacije koja prepoznaje zapadnobalkansku šestorku kao deo evropske budućnosti – ekonomski, politički i normativno.

Autor analize Anastas Vangeli, docent na Univerzitetu u Ljubljani i član uprave instituta iz Severne Makedonije, ukazuje da je u tom cilju potrebno uzeti u obzir nekoliko principa, u svakom trenutku i na svim nivoima kreiranja politika.

Na prvom mesetu Vangeli ukazuje da se ekonomska bezbednost i posebno konkurentnost ne može definisati samo u vezi sa uspehom u industriji jer bez pristojnih poslova i ekonomske inkluzije, posebno u regionima poput Zapadnog Balkana, nema prave sigurnosti.

„U tom smislu, ekonomska bezbednost nije apsolutna, već relativna, i nije kvantitativna, već kvalitativna kategorija“, naveo je autor u analizi „Zapadni Balkan i evropski zaokret ka ekonomskoj bezbednosti: Formulisanje političke agende“.

Zatim, a s tim u vezi, nova paradigma rasta EU mora da se pozbavi ne samo zaostajanjem EU za globalnim konkurentima (SAD i Kinom na prvom mestu), već i unutrašnjim asimetrijama, uključujući dugogodišnje zaostajanje razvoja Zapadnog Balkana, smatra Vangeli.

On ukazuje i na plan za povećanje konkurentnosti EU, koji je u septembru 2024. predstavio bivši predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi, i koji otvara prostor za preispitivanje otvorene strateške autonomije na način da uključuje susedstvo EU kao deo evropske ekonomske budućnosti.

Ahilova peta Evrope

Vangeli upozorava da bi region, ako EU ne bude značajno investirala u njega, lako mogao da postane Ahilova peta Evrope, i to ne samo zbog toga što bi drugi mogli da popunjavaju prazninu, što se do sada dešavalo.

Takođe, uspeh će zavisiti od podrške izvan Brisela, Berlina i Pariza, kao i van korporativnih i političkih elita, naveo je Vangeli ističući da ekonomska bezbednost mora da se oseti kod građana, institucija i malih i srednjih preduzeća širom EU i zemalja koje joj teže.

Konačno, navodi autor, transformaciju moraju da vode osnovne evropske vrednosti solidarnosti, otvorenosti i jedinstva u diverzitetu kako bi se obezbedilo da se šest partnera EU sa Zapadnog Balkana ne tretiraju kao pasivni pratioci, veće kao oni koji aktivno doprinose zajedničkoj, bezbednoj budućnosti.

„To do sada nije bio slučaj. Međutim, kao što se promenila osnovna ekonomska paradigama u Evropi, tako se može promeniti i pristup proširenju i integraciji“, zaključio je Vangeli.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

25. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Država nudi dve emisije obveznica, jednu u dinarima a drugu u evrima

by bifadmin 25. јул 2025.

Država Srbija će danas i u ponedeljak investitorima ponuditi dve nove emisije državnih obveznica, jednu u evrima i jednu u dinarima, nastavljajući tako planirano zaduživanje na domaćem finansijskom tržištu.

Ishod ovih aukcija, prema rečima stručnjaka, mogao bi da pruži važne signale o poverenju investitora i o stanju u domaćoj ekonomiji, pri čemu se očekuje da će dve emisije imati veoma različitu prođu kod ulagača.

Čemu da se država nada kod obveznice u evrima?

U petak, na aukciji će se naći emisija dvanaestogodišnjih obveznica u evrima, ukupne vrednosti 250 miliona evra, sa planiranim obimom prodaje od 150 miliona evra i kuponskom stopom od pet odsto.

U ponedeljak sledi emisija petogodišnjih hartija u dinarima, vredna 35 milijardi dinara, sa kuponom od 4,5 odsto.

Čemu da se država nada kod obveznice u evrima?

U petak, na aukciji će se naći emisija dvanaestogodišnjih obveznica u evrima, ukupne vrednosti 250 miliona evra, sa planiranim obimom prodaje od 150 miliona evra i kuponskom stopom od pet odsto.

U ponedeljak sledi emisija petogodišnjih hartija u dinarima, vredna 35 milijardi dinara, sa kuponom od 4,5 odsto.

Ove ponude za Nedeljnik.rs analizira Nikola Stakić, univerzitetski profesor finansija i portfolio menadžer u fondu Eclectica Capital, koji ocenjuje da bi emisija u evrima bi mogla da privuče značajno veće interesovanje.

„Imajući u vidu uslove emisije, kao i trenutne i anticipirane makroekonomske okolnosti, verujem da će prva emisija koja se odnosi na obveznice u evrima imati mnogo veći interes i tražnju od strane investitora“, kaže Stakić.

On ističe da je ponuđena kuponska stopa od pet odsto prilično visoka za evro emisiju, što se može videti u poređenju sa trenutnim stopama prinosa slične ročnosti koje se kreću oko dva odsto.

„Uz visoku tražnju, to se može reflektovati u prodaji obveznica sa poprilično premijskom cenom. Za tako dug rok, inflaciona očekivanja imaju manju ulogu u određivanju cena, dok je kreditni kapacitet izdavaoca u većem fokusu“, dodaje on.

Možda iznenadi tražnja za dinarskim hartijama

Dinarske hartije od vrednosti mogle bi, kako kaže, da imaju drugačiju sudbinu.

„Može se desiti da se obveznice kupe po diskontu ili blizu nominalne vrednosti, zbog nižeg kupona, kraće ročnosti ali i inkorporiranog deviznog rizika“, objašnjava Stakić.

Ističe da bi, zbog niske nominalne vrednosti po obveznici, ove emisije mogle privući i veći broj građana, što bi bio pozitivan korak.

„Verujem da će veći procenat tradicionalno nezainteresovanih fizičkih lica učestovavati na aukciji, što bi bio dobar potez za afirmaciju domaćeg finansijskog tržišta“, ocenjuje on.

Očekuje, ipak, da će ključni igrači ostati isti.

„To su institucionalni investitori, pre svega poslovne banke, ali i rastuća fondovska industrija u našoj zemlji“, navodi Stakić.

Ove aukcije dolaze u trenutku kada se beleži promenljivo interesovanje za državne hartije. Stakić ukazuje da poslednjih nekoliko aukcija beleže silazni trend u pogledu tražnje, što pripisuje ograničenim kapacitetima poslovnih banaka, ali i međunarodnim i domaćim faktorima.

Podsetimo, sredinom maja ove godine država je na aukciji desetogodišnjih obveznica prodala tek trećinu ponuđenog obima. Tada je od ponuđenih 43,5 milijardi dinara realizovano svega 14,96 milijardi, iako je kamata bila neznatno povoljnija za državu u odnosu na prethodnu aukciju u martu.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

25. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaIZDVAJAMO

Ko upravlja zaboravljenom imovinom u Srbiji?

by bifadmin 25. јул 2025.

Ne zna se koliko vredi imovina koju su zaboravili vlasnici ili naslednici na bankovnim računima, u sefovima, fondovima, osiguravajućim kućama ili zemljišnim knjigama širom sveta. Neke države o tome imaju precizne podatke i pravne mehanizme kako se tom imovinom upravlja, a druge, poput Srbije, čak ni okvirne rokove nakon kojih se neka vrednost smatra nepotraživanom.

Štedni ulozi koje je neko zaboravio ili je preminula osoba htela da sakrije taj novac od porodice, autorska prava, zaostale zarade, akcije, neisplaćeno osiguranje, socijalna davanja, razni fondovi, nekretnine – sve to može da se nađe na spisku nepotraživane imovine.

Nemoguće je procenti kolika je vrednost takve imovine u svetu, jer veliki broj država nema utvrđene mehanizme kako se postupa sa nepotraživanim novcem, pravima ili nekretninama. Među njima je i Srbija, koja uz to nema ni jasne zakone ni rokove nakon kojih se neka vrednost smatra nepotraživanom. U Zakonu o nasleđivanju navodi se samo to da je država poslednji vlasnik kad nema naslednika. Ukoliko se i pojave naknadno, mogu biti obeštećeni.

U Ministarstvu finansija kažu za B&F da se imovina ugašenih firmi prenosi u javnu svojinu, ali da o tome, kao i za nepotraživanu imovinu fizičkih lica, nemaju posebnu evidenciju i upućuju na Državno pravobranilaštvo i Republičku direkciju za imovinu.

Pravobranilaštvo takođe nema evidenciju sredstava i imovine bez vlasnika. Kažu da kada nema naslednika do četvrtog naslednog reda, zaostavštinu nasleđuje država. Pravobranilaštvo u tim slučajevima rešenje o nasleđivanju dostavlja nadležnim organima. Ukoliko je reč o nepokretnostima, obaveštava se Republička direkcija za imovinu ili, zavisno od vrste, nadležno ministarstvo, vatreno oružje predaje se MUP-u dok se o novcu, hartijama od vrednosti ili neisplaćenim penzijama obaveštavaju banke, kako bi te vrednosti prenele u budžet.

„Na pokretnim stvarima Republika Srbija stiče pravo svojine protokom tri godine od dana otvaranja nasleđa a na nepokretnim stvarima posle 10 godina. Zaštita prava svojine ne zastareva, pa tako ni imovine po osnovu nasleđa, ali naslednici moraju pokrenuti parnični postupak da bi tražili zaštitu svojih svojinskih prava“, kažu za B&F u Državnom pravobranilaštvu.

Iz Direkcije za imovinu imali smo čvrsta uveravanja da će dostaviti informacije, ali – sve je ostalo samo na uveravanjima.

I banke neobaveštene

Kada je štednja u pitanju, u Udruženju banka Srbije (UBS) odgovaraju da prema njihovom saznanju banke ne vode posebnu evidenciju o računima koji nisu aktivni u dužem periodu. U skladu sa poslovnom politikom, periodično zahtevaju od klijenata da ažuriraju lične podatke, neposrednim uvidom u važeći lični dokument.

„Ukoliko se klijent ne odazove, banke pribegavaju blokadi računa, čime onemogućavaju korišćenje sredstava sa tog računa, sve dok se klijent lično ne identifikuje, ili dok se ne sprovede ostavinski postupak, ukoliko je klijent preminuo”, kažu u UBS za B&F. U ovoj instituciji dodaju da „ne postoje evidencije, pa samim tim ni zbirni podaci o količini sredstava koja mogu biti imobilisana po ovom osnovu”.

Narodna banka Srbije (NBS) vodi Jedinstveni registar računa koji sadrži podatke o svim dinarskim i deviznim računima otvorenim kod poslovnih banaka, ali ne i podatke o njihovom prometu i deponovanim sredstvima.

„Sudovi i javni beležnici preko Pravosudnog informacionog sistema imaju uvid u te podatke i koriste ih prilikom sprovođenja ostavinskog postupka, kako bi utvrdili u kojim bankama je ostavilac imao otvorene račune. U ostavinskom rešenju se navode naziv banke i brojevi računa kojima oglašeni naslednik s pravosnažnim rešenjem ima pravo da raspolaže”, navode u centralnoj banci za B&F.

„Banka ne može imati saznanje o činjenici smrti svog klijenta ukoliko je neko ne obavesti, a to su najčešće zakonski naslednici ili davaoci izdržavanja po ugovoru o doživotnom izdržavanju”, kažu u NBS i napominju da zbog prirodne zainteresovanosti naslednika da tačno utvrde zaostavštinu, „male su šanse da postoji zaboravljeni novac na računima preminulih lica u bankama“.

Na imovinu zaboravio svaki sedmi Amerikanac

I dok se institucije u Srbiji ne bave zaboravljenom imovinom, to naravno nije slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama. SmartAsset, kompanija koja pomaže vlasnicima da dođu do svog novca, navodi da je nepotraživana imovina u SAD pre deset godina vredela oko 49,5 milijardi dolara, dok podaci Nacionalnog udruženja administratora od pre dve godine pokazuju da je ona iznosila oko 70 milijardi. Čak 33 miliona građana SAD ili svaki sedmi, ima negde neki račun na koji je zaboravio. Ustanovljen je i Dan nepotraživane imovine, 1. februar, kada se građani podstiču da pretraže svoje račune.

SAD nemaju jedinstven registar, već svaka od 50 država ima posebnu blagajnu u koju se prenosi nepotraživana imovina posle tri do pet, ili čak 15 godina neaktivnosti. Administratori ili blagajnici imaju obavezu da tragaju za vlasnicima, ali se ti fondovi, po pravilu, više pune nego što se iz njih isplaćuje.

Imovina u njima može biti vredna od nekoliko centi do više miliona dolara. Najsrećniji vlasnik koga su administratori pronašli preuzeo je više od četiri miliona dolara. Prema izveštaju SmartAset iz 2023. godine, najveći nepotraživani iznos vredeo je 1,7 miliona dolara.

Isti izvor navodi da je među vlasnicima nepotraživane imovine bilo i slavnih imena, kao što su Al Paćino, Bjonse, Kobi Brajant, bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg, milijarder Mark Kjuban… Na imovinu su zaboravili i Glavna biblioteka Univerziteta u Arizoni i jedan pravni fakultet, a najvećim iznosom u ovakvim fondovima raspolaže država Njujork.

Nemačke banke nezadovoljne novim predlogom

Banke u Velikoj Britaniji, posle 15 godina neaktivnosti na nekom računu, novac prebacuju u Fond za povrat, neprofitnu organizaciju koja ga koristi u društveno korisne i humanitarne svrhe. Prema pisanju britanskih medija, u taj fond je do sada ušlo 1,7 milijardi evra, a tek desetina tog novca je pronašla svoje vlasnike. Ipak, ta potraživanja ne zastarevaju, i kada se pojavi vlasnik, može ih preuzeti bez obzira na protok vremena.

Nemačka najavljuje da će formirati jedinstveni registar nepotraživane imovine, čija vrednost se procenjuje od najmanje dve do čak devet milijardi evra. Do sada, banke su nakon 30 godina neaktivnosti na računu taj novac prijavljivale kao zaradu i na njega plaćale porez. Prema novom predlogu, novac sa računa neaktivnih 15 godina preuzela bi država i koristila ga za socijalne programe. Takođe, potraživanja neće zastareti, jer će vlasnik, bilo kad da se pojavi, moći da preuzme svoj novac. Da li treba isticati da nemačke banke nimalo nisu oduševljene tim planom.

U Španiji, posle 20 godina nepotraživanu imovinu preuzima država. Po tom osnovu, 2021. godine slilo se 32 miliona evra u državnu kasu samo sa bankovnih računa, dok je vrednost nekretnina mnogo veća, ali tu ima i mnogo više problema. Zbog izuzetno visokih poreza na nasleđe, srodnici često ne žele da preuzmu zaostavštinu, pa je od nje samo u 2019. odustalo 45.000 naslednika.

Vrednost nepotraživane imovine nije utvrđena u većini evropskih zemalja, ali svaka od njih procenjuje da je reč o po više milijardi evra. U Indiji se smatra da u raznim institucijama leže zaboravljene oko 24 milijarde dolara, a godišnje taj iznos raste po stopi od 15% do 20%. Ta sredstva posle 10 godina prelaze u ruke države, a ako se vlasnik pojavi nakon tog roka, procedura dokazivanja prava je prilično komplikovana.

Važna i „nevažna“ statistika

Banke u Srbiji ne znaju koliko novca ima na neaktivnim računima koji su blokirani jer se vlasnici ne javljaju na poziv da ažuriraju podatke, ali su vrlo precizno utvrdile neaktivna konta dužnika. Po nalogu centralne banke, u decembru 2023. godine otpisane su 2,94 milijarde dinara duga nakupljenog na više od 200.000 takvih računa. Većina je ušla u „crveno“ jer na njima više nije bilo prometa, ali banke su uredno obračunavale naknadu za održavanje računa, a potom i kamatu na nedozvoljeni minus.

Mirjana Stevanović

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: SIphotography, Depositphotos

25. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Strani investitori iz Srbije iznose više novca nego što u nju ulažu

by bifadmin 24. јул 2025.

Prema podacima NBS u prvih pet meseci ove godine platni bilans po osnovu stranih direktnih investicija drastično je smanjen.

To znači da su stranci iz naše zemlje izneli više novca u vidu profita i kamata nego što su u nju uneli kroz nova ulaganja, piše poslovni konsultant Dejan Ćirković iz konsultantske kuće Virtus Partners.

Njegove reči potvrđuju i zvanični podaci o godišnjem padu priliva stranih direktnih investicija (SDI) od 67,5% u periodu od januara do maja 2025. Konkretno, priliv je sa 1.943 miliona evra u prvih pet meseci 2024. u istom periodu ove godine pao na 631 milion evra.

Isti podaci pokazuju i da se u tom periodu udvostručio odliv investicija iz zemlje.

Platni bilans u padu već godinama

Dok predstavnici vlasti odgovornost za lošu ekonomsku situaciju pokušavaju da svale na studente i građane koji svakodnevno protestuju, čime navodno čine našu zemlju manje atraktivnom za investicije, iz zvaničnih podataka se vidi da sa tim ulaganjima već godinama nešto nije u redu.

To se može uočiti i na Ćirkovićevoj objavi na Linkedinu u kojoj on taksativno navodi kretanje priliva u proteklim godinama. Naime, on je utvrdio da je priliv:

2020.godine iznosio + 1,7 mlrd evra
2021. godine iznosio + 2,0 mlrd evra
2022. godine iznosio + 1,5 mlrd evra
2023. godine iznosio + 1,2 mlrd evra
2024. godine iznosio + 0,6 mlrd evra
U periodu jan-maj 2025. bio – 0,35 mlrd evra

Prema njegovim rečima, firme iz korpusa SDI prošle godine zaradile su preko 50% ukupno ostvarenog profita cele srpske privrede. “Prema podacima APR ukupan rezultat privrednih društava je u 2024. iznosio oko 7,4 milijardi evra (oko 110.000 firmi), dok je isplaćena dividenda i reinvestirana dobit SDI kompanija (zajedno čine ukupan rezultat njihovog poslovanja), iznosila oko 4,2 milijardi evra. Dakle, 56% ukupnog profita srpske privrede”, piše on.

Do skoro se njihovo učešće u ukupnom profitu privrede kretalo oko jedne trećine, ali prošle godine su SDI dakle strane kompanije zaradile više od pola ukupnog profita svih privrednih društava u Srbiji.

Zanimljivo je i da je profit SDI kompanija u 2024. porastao za 30% a domaćih pao za 40%.

Šta nam sve ovo govori?

Ukratko – da smo iscrpeli model rasta baziran na stranim direktnim investicijama, kaže Ćirković.

Dodaje da nam je priliv novca iz inostranstva do sada omogućavao da živimo iznad svojih ekonomskih mogućnosti i uvozimo više nego što izvozimo, jer smo tu razliku dopunjavali stranim direktnim investicijama, zaduživanjem i doznakama dijaspore.

Međutim kako sada stvari stoje, takva politika moraće da se promeni, upozorava ovaj poslovni konsultant i dodaje da bi država ubuduće morala pružati veću podršku domaćim kompanijama ali i unaprediti regulativu kako bi poboljšala ekonomski ambijent.

Foto: konstantynov, Depositphotos

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNICREDIT: REZULTATI GRUPE ZA DRUGI KVARTAL 2025. I PRVU POLOVINU 2025. GODINE

by bifadmin 24. јул 2025.

UniCredit je još jednom pokazala svoju snagu u drugom kvartalu ostvarivši izvanredne finansijske rezultate, što je dovelo do daljeg poboljšanja finansijskih očekivanja.

U drugom kvartalu 2025. godine, UniCredit Grupa ostvarila je rekordnu neto dobit i prinos na kapital (RoTE), zahvaljujući snažnom rastu poslovnih prihoda, na godišnjem i na polugodišnjem nivou. Ovaj uspeh, u kombinaciji sa disciplinovanim pristupom upravljanju kvalitetom aktive i fokusom na operativnu i kapitalnu efikasnost, omogućio je UniCreditu da zadrži jake zaštitne rezerve u bilansu uspeha.

Ubrzanjem organskog rasta, ne samo da je Grupa ublažila spoljne izazove, već se i pozicionirala za dalji rast neto dobiti. Gledajući unapred ka 2026. i dalje, očekuje se povećanje prihoda i neto profita kroz internalizaciju životnog osiguranja i konsolidaciju kapitala Alpha Banke i Commerzbanke. Ovaj strateški pristup unapređuje našu strukturnu zaradu, RoTE i putanju isplate dividendi, dovodeći do unapređenih projekcija ključnih pokazatelja.

Andrea Orcel, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Grupe izjavio je: “UniCredit je postigla izvanredne finansijske rezultate, a rekordni drugi kvartal doprineo je najboljem prvom polugodištu u istoriji banke. Objavili smo kvartalnu neto dobit od 3,3 milijarde evra i snažan RoTE od 24,1%, uz godišnji rast prihoda od osnovne delatnosti na 5,9 milijardi evra. Osigurali smo budućnost zahvaljujući niskim troškovima rizika, visokom kvalitetu aktive i visokim pokrićima koje pružaju zaštitu od mogućih makroekonomskih poteškoća. Postizanje ovakvih rezultata u trenutnim makroekonomskim uslovima čini ovaj uspeh još većim. Veoma sam ponosan na naš tim, koji nastavlja da nadmašuje očekivanja čak i kada to deluje nemoguće. UniCredit je sada u fazi ubrzanja”.

U drugom kvartalu 2025. godine, UniCredit Grupa ostvarila je neto prihode od 6 milijardi evra, odnosno 6,4 milijarde evra, što je povećanje od 0,5% na godišnjem nivou kada se isključi negativan uticaj od 335 miliona evra iz rezultata trgovanja, koji je pretežno rezultat troškova hedžinga vezanih za konsolidaciju udela u Commerzbank, koji su samo delimično nadoknađeni dobicima od drugih strateških investicija. Prihodi od osnovne delatnosti iznosili su 5,9 milijardi evra u drugom kvartalu ove godine, što je povećanje od 1,3% na godišnjem nivou.

Neto prihod od kamata (NII) iznosio je 3,5 milijarde evra, što je pad od 0,3% u odnosu na prethodni kvartal – ostvarenje koje pokazuje otpornost u poređenu sa nižim vrednostima Euribora, pretežno zahvaljujući discipliniovanom upravljanju promenom cena depozita. NII je manji 2,8% u odnosu na isti period prošle godine.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nestlé objavio rezultate za prvu polovinu 2025. godine: Dosledna realizacija, jačanje osnova za rast

by bifadmin 24. јул 2025.

Nestlé, vodeća svetska prehrambena kompanija, objavila je finansijske rezultate za prvu polovinu 2025. godine:

U prvoj polovini godine organski rast prodaje dostigao je 2,9 odsto, sa realnim unutrašnjim rastom (RIG) od 0,2 odsto i rastom cena od 2,7 odsto.

U drugom kvartalu organski rast prodaje dostigao je 3,0 odsto, sa realnim unutrašnjim rastom od -0.4 odsto i rastom cena od 3,3 odsto. Organski rast prodaje se poboljšao u odnosu na prvi kvartal u većini sektora poslovanja.

Prognoza za 2025. godinu: Očekuje se veći organski rast prodaje u poređenju sa 2024. godinom, koji će jačati tokom godine jer se nastavlja ispunjenje planova u vezi sa rastom.

Tim povodom Loran Freks, izvršni direktor kompanije Nestlé, izjavio je:

„Sprovodimo strategiju da bismo ubrzali učinak i izvršili transformaciju za budućnost. Kroz bolju egzekuciju i veća ulaganja ubrzavamo rast po kategorijama i povećavamo tržišni udeo, težeći ka efikasnosti. Ovi postupci već daju rezultate, uz rast u različitim kategorijama i značajan učinak kad je reč o profitu u prvoj polovini godine. Sigurni smo da će naše aktivnosti u oblasti učinka i transformacije dovesti do srednjoročnog rasta i ostvarivanja ambicija kad je reč o dobiti.“

Nestlé Srbija

U periodu koji je obeležen ekonomskom dinamikom, Nestlé u Srbiji nastavlja da podržava lokalnu zajednicu.

„Uprkos izazovnim okolnostima na tržištu, i u prvoj polovini godine nastavili smo sa podrškom lokalnoj zajednici i ugroženim grupama, uključujući i pomoć u predelima zahvaćenim požarima na jugu naše zemlje, donacijama skoro 30 tona Nestlé proizvoda, u vrednosti većoj od 13 miliona dinara. Našim poslovnim rezultatima najviše su doprinele kategorije žitarica, hrane za bebe i brenda Nestlé profesional, kao i kategorija hrane – na čelu sa srpskim ponosom Začinom C, uz celokupni C portfolio i brendove Thomy i Maggi. A kako su mladi naša budućnost, kroz tradicionalnu letnju praksu Nestlé Summer’s Cool naši eksperti podelili su svoja znanja i iskustva tokom tri nedelje trajanja plaćenog programa, otvorili smo Purina konkurs za startapove u oblasti brige o kućnim ljubimcima, a fudbalskom klubu ‘Fangtić Junior’ iz Vranjske Banje donirali prekopotrebnu sportsku opremu i sa zadovoljstvom podržali njihov letnji turnir“, rekla je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Prodaja na nivou Grupe

Po kategorijama, najveći dorpinos organskom rastu imali su konditorski proizvodi i kafa. U kategoriji kafe, elastičnost potražnje bila je ograničena, a realni unutrašnji rasto (RIG) je bio blago pozitivan i ostao stabilan tokom oba kvartala. U kategoriji konditorskih proizvoda, kratkoročne elastičnosti su bile izraženije, što je u skladu sa istorijskim trendovima.

Posmatrano po kanalima, organski rast u maloprodaji iznosio je 2,6 odsto, a u segmentu out-of-home 5,8 odsto. Prodaja putem e-trgovine je zabeležila organski rast od 12,3 odsto i sada čini 20,2 odsto ukupne prodaje Grupe.

Zona Evropa

Rast u Zoni Evropa i dalje je vođen povećanjem cena zbog inflacije. Organski rast iznosi 3,5 odsto, uz rast cena od 3,7 odsto, dok je realni unutrašnji rast (RIG) -0,2 odsto. Ostvarena prodaja je porasla za 1,5 odsto i iznosi 8,5 milijardi švajcarskih franaka.

Prognoza za 2025. godinu

U 2025. godini, Nestlé očekuje ubrzanje organskog rasta prodaje u odnosu na prethodnu godinu, uz jačanje rezultata kako godina bude odmicala. Očekuje se da osnovna operativna profitna marža (UTOP) iznosi najmanje 16 odsto, što potvrđuje nastavak strateških ulaganja u rast i otpornost poslovanja. Kompanija ostaje posvećena srednjoročnim planovima, uz održavanje stabilnosti u dinamičnom makroekonomskom okruženju.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Odgovorno liderstvo i jačanje zajednica kroz socijalnu i ekonomsku inkluziju

by bifadmin 24. јул 2025.

U svojoj jubilarnoj, 20. godini od kako posluje na tržištu Srbije, Erste Banka objavila je svoj 17. Izveštaj o društveno odgovornom poslovanju „Banka – to su ljudi“, u kojem su predstavljene ključne aktivnosti i dostignuća tokom 2024. godine. Kao kompanija koja je te godine ponela titule „ESG lider“, „Šampion održivosti“ i „Najinkluzivniji poslodavac“, Erste Banka dokazala je još jednom koliko je tema društveno odgovornog, održivog i inkluzivnog poslovanja za nju važna i strateški integrisana u sve sfere njenog delovanja.

Za Erste Banku se tako društvena odgovornost ogleda pre svega u načinu na koji brine o svojim zaposlenima, načinu na koji gradi odnos sa klijentima, kao i njenom uticaju na zajednicu u kojoj posluje. Sve to poduprto je odgovornim korporativnim upravljanjem, pažljivim izborom i kontrolom dobavljača, kao i jasnim ekološkim ciljevima i aktivnostima u borbi protiv klimatskih promena.

Zaposleni na prvom mestu: kultura uvažavanja i jednakih šansi

U skladu sa uverenjem da su zaposleni najveća vrednost Banke, tokom 2024. godine nastavljen je rad na jačanju organizacione kulture utemeljene na međusobnom uvažavanju, podršci i jednakim šansama za sve. Poseban fokus bio je na edukaciji zaposlenih o značaju inkluzije i raznolikosti, kao i na obezbeđivanju sigurnog i podržavajućeg radnog okruženja, kako bi svaki pojedinac mogao da ostvari svoj puni potencijal.

Tokom 2024. godine organizovano je desetak radionica i događaja posvećenih raznolikosti i inkluziji, u različitim formatima. Najveći značaj imalo je podizanje svesti učesnika, lični primeri onih koji su hrabro podelili svoja iskustva i životne priče, kao i prvi koraci ka otvorenijem izražavanju identiteta. Time su se spontano formirali i „ambasadori“ diverziteta i inkluzije – zaposleni koji svojim stavovima podržavaju ovu temu i šire je dalje kroz organizaciju i njenu kulturu.

Banka dostupna svima: inkluzija kroz proizvode, znanje i podršku

Erste Banka razvija proizvode i usluge vođena stvarnim potrebama građana i preduzetnika, sa ciljem unapređenja pristupa finansijama, uklanjanja barijera i jačanja finansijske sigurnosti. U okviru programa socijalnog bankarstva, podršku dobijaju oni koji često nemaju pristup tradicionalnim finansijskim uslugama – poput početnika u biznisu, socijalnih preduzeća i neprofitnih organizacija.

Do danas je, kroz ovu liniju, podržano više od 600 početnika i 38 neprofitnih organizacija sa ukupno 7,7 miliona evra, dok je gotovo 11.000 korisnika prošlo kroz različite vidove nefinansijske podrške, edukacije i mentorstva.

Posebna pažnja posvećena je edukaciji: tokom 2024. godine organizovane su brojne radionice i savetodavne aktivnosti, namenjene kako početnicima u biznisu, tako i najmlađima. Obuku u okviru projekta „Škola novca za osnovca“ prošlo je gotovo 700 nastavnika, čime su dodatno osnaženi kapaciteti osnovnih škola za rad na finansijskoj pismenosti.

Digitalna edukativna aplikacija-igrica „Čuvari Zmajevog blaga“, namenjena deci od 7 do 10 godina, zabeležila je oko 8.000 korisnika samo tokom 2024. godine. Aplikacija je nastala na osnovu istoimene knjige, a kasnije i predstave, sa ciljem da učenje o novcu učini zabavnim i pristupačnim.

Osnaživanje žena, podrška zajednicama, kulturi i umetnosti

Sa uverenjem da održivo društvo počiva na solidarnosti i međusobnoj podršci, Erste Banka je tokom 2024. nastavila da strateški ulaže u zajednice u kojima posluje. Fokus je bio na projektima sa dugoročnim, održivim efektima – od kulture i umetnosti, preko obrazovanja i nauke, do osnaživanja osetljivih grupa.

Samo u 2024. godini, Erste Banka je tako podržala brojne inicijative i manifestacije, među kojima su 25. Guitar Art Festival, 30. Festival autorskog filma, kao i nagrada „Momo Kapor“ za doprinos književnosti i likovnoj umetnosti.

Kroz platformu #verujusebe, Banka pruža kontinuiranu podršku ženskom preduzetništvu – finansijsku, mentorsku i promotivnu. Praznični Erste bazar, organizovan u Botaničkoj bašti „Jevremovac“, okupio je preduzetnice, socijalna preduzeća i organizacije koje vode žene, koje su tom prilikom dobile prostor da predstave i prodaju svoje proizvode, razmene iskustva i prošire mrežu podrške.

„Od samog početka verovali smo da „tiha voda breg roni“ – više smo radili nego govorili. Naša ideja bila je da znanje, iskustvo i veštine stavimo u službu šire društvene koristi. Tako su nastali brojni projekti na koje smo ponosni: od platforme ErsteZnali za finansijsku edukaciju građana, preko razvoja socijalnog bankarstva i mentorskih programa za preduzetnike, do ESG metrika koje su postavile temelje za naše zeleno poslovanje. Tu su i treninzi za klijente po industrijama, inicijative za inkluziju i rodnu ravnopravnost, nagrada #verujusebe za mlade umetnike, kao i brojne volonterske akcije naših zaposlenih. Sve to gradimo korak po korak – sa uverenjem da odgovorno poslovanje mora biti sastavni deo svake poslovne odluke“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci Srbija.

Zeleno kao izbor: odgovorno upravljanje i energetska tranzicija

U oblasti životne sredine, Banka je i 2024. nastavila da sprovodi mere za unapređenje energetske efikasnosti i odgovorno upravljanje resursima. Zahvaljujući aktivnostima kao što su pažljivo praćenje potrošnje, prelazak na efikasnije sisteme i uvođenje ekološki odgovornih rešenja, čak 82% ukupne potrošnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Vozni park Banke bogatiji je za još električnih vozila – sada ih je ukupno osam.

Značajan iskorak ostvaren je i u oblasti zelenog finansiranja, gde Erste Banka strateški podržava projekte koji doprinose energetskoj tranziciji Srbije i time potvrđuje svoju lidersku poziciju u zelenim investicijama u Srbiji. Tokom 2024. godine, u saradnji sa EBRD-jem i Erste Grupom, Banka je učestvovala u finansiranju vetroparka Pupin u Vojvodini, vrednog 91,4 miliona evra, kao i vetroparka Krivača, prvog u Istočnoj Srbiji, realizovanog kroz komercijalni model otkupa električne energije.

U skladu sa širokom ESG strategijom, Erste Banka nastavila je primenu zelene energije u poslovanju i dodatno ojačala interne kapacitete angažovanjem stručnjaka za pitanja održivosti. Poseban fokus stavljen je na razvoj proizvoda i usluga koje podstiču zelenu tranziciju i pomažu klijentima u suočavanju s klimatskim izazovima.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Lenji? Gen Z pokazuje da je to najveći mit modernog radnog okruženja

by bifadmin 24. јул 2025.

Generacija Z, rođena nakon 1997. godine, prve karijerne korake napravila je usred vrhunca pandemije. Od tada rad od kuće i hibridni modeli postali su novi standard, a upravo oni su neretko optuživani za „prazne kancelarije“ i etiketrirani kao lenji ili nevoljni da rade u poslovnom prostoru.

Uprkos ovim „optužbama“, oni koji imaju do 24 godine dolaze na posao čak tri od pet dana nedeljno. To je više nego što se beleži kod svih drugih, starijih generacija, pokazuje ovogodišnje globalno istraživanje kompanije JLL.

Šta podstiče Gen Z da se vrati u kancelariju?

Ova ambiciozna, socijalno osvešćena generacija odlazak u kancelariju vidi kao odskočnu dasku ka uspehu. Prema analizama LinkedIn-a i CNBC‑ja, ključni razlozi za povratak su: mogućnost mentorstva, bolja vidljivost kod menadžmenta, učenje kroz praksu i usavršavanje veština, te snažnija povezanost s kolegama i korporativnom kulturom. Drugim rečima, Gen Z pre svega želi karijerni napredak, a ne samo da zadrži posao. Zbog toga kancelariju ne doživljava kao teret, već kao prostor za razvoj, brzu povratnu informaciju i autentičnu saradnju uživo.

Iako cene rad uživo i mogućnost učenja kroz interakciju, čak 38% pripadnika generacije Z izjavljuje da bi pristalo na manju platu u zamenu za veću fleksibilnost na poslu, pokazuje nedavno sprovedeno LinkedIn Workforce Confidence istraživanje. Hibridni modeli, koji kombinuju kancelarijski i rad od kuće, postaju jedan od najefikasnijih alata za zadržavanje mladih talenata. Međutim, za ovu generaciju hibridni rad ne znači odlazak u hladne, rigidne kancelarije prošlosti. Oni žele prostore koji dišu – moderni, dinamični, sa dizajnom koji inspiriše kreativnost i omogućava slobodu izbora. Kancelarija nije više samo mesto za rad, već „platno“ za izražavanje, kolaboraciju i lični razvoj.

Kako odgovoriti na ove potrebe?

Ipak je reč o generaciji koja ne samo da menja pravila, već sve sigurnije zauzima ključne pozicije u poslovnom svetu. Ali rešenje postoji. Naime, pre manje od godinu dana, upravo takvo rešenje stiglo je i u Srbiju i odmah privuklo pažnju. Kompanija INEX uvela je po prvi put na srpsko tržište koncept aktivnih kancelarija, jedinstveni model poslovnog prostora, otvaranjem Beon active office-a. On je kreiran tako da odgovori na radne navike nove generacije: fleksibilan, tehnološki napredan, vizuelno podsticajan i spreman za svaki stil rada, od samostalnog do kolaborativnog.

Kancelarija koja se prilagođava zaposlenima, a ne obrnuto

Beon active office je mnogo više od radnog prostora. Reč je o okruženju koje inspiriše i prilagođava se potrebama savremenih timova, a ne obrnuto. Enterijer odiše minimalističkom jasnoćom, sa neočekivanim, ali osvežavajućim pastelnim nijansama zelene i ljubičaste, koje unose mir i kreativnu energiju. Materijali različitih tekstura i pažljivo odabrani detalji čine svaki kutak vizuelno privlačnim i prijatnim za rad.

Ipak, ono što zaista izdvaja ovaj prostor jeste njegova fleksibilnost. Beon active office je idealan za sve koji praktikuju hibridni rad – od velikih korporacija i multinacionalnih predstavništava, preko startapa i malih timova, do pojedinaca kao što su frilenseri.

Sve što je potrebno da rezidenti urade da bi rezervisali mesto odakle će raditi jeste da skeniraju QR kod na radnom mestu ili da ga obeleže u aplikaciji, odaberu termin, pa će tako ostale kolege znati koja mesta i kada su im na raspolaganju. Pored toga, ova aplikacija rezidentima olakšava obavljanje svakodnevnih zadataka – prilagođavanje osvetljenja i temperature, dok pozivanje gostiju i komunikacija sa timom postaju jednostavni. Takođe je moguće angažovati IT podršku putem jednog klika.  

Zaposleni tokom radnog dana mogu da biraju da li ćemo raditi iz fotelje, sofe, u kolaborativnom radnom prostoru, klasičnim ili visokim stolovima ili u kancelariji. Tu su i phone boots – idealno mesto za obavljanje brzih ili neplaniranih call-ova ili telefonskih razgovora u tišini, a gde su vam priključci za punjače nadohvat ruke. Dodatno, Beon active office nudi tihe zone za bolji fokus, fleksibilne prostore za timski rad, konferencijske sale i deo za održavanje događaja i proslava. Prostor je obogaćen soft zonama, coffee point-om i open space delom koji je idealan za druženje. U okviru objekta takođe je dostupan parking za zaposlene i posetioce.

A šta najviše vole poslodavci čiji su zaposleni rezidenti?

Kako rezidenti za rezervaciju radnog mesta koriste aplikaciju na „pametnom“ telefonu, menadžment dobija analitiku u realnom vremenu. Drugim rečima, kompanija čiji su zaposleni rezidenti Beon active office-a, ima uvid u to kako oni koriste radni prostor, a samim tim i da li je u određenim situacijama potrebno uvećanje ili smanjenje broja unajmljenih radnih mesta. Time se optimizuje prostor, ali i smanjuju troškovi.

Pored toga, poslodavci kao posebnu vrednost ove aktivne kancelarije ističu činjenicu da je sve što je neophodno svakom zaposlenom već spremno. Jedna cena obuhvata sve troškove, od računa do čišćenja i održavanja prostora što olakšava upravljanje troškovima. Tako briga o ovim stvarima postaje prošlost, a ostaje više vremena za ono što je ključno – produktivni radni dan.

Za kraj, svaka nova generacija donosi svoj pečat i specifičnosti u svet rada, pa je previše jednostavno i neproduktivno praviti negativne generalizacije. Savremene kompanije koje žele da budu uspešne i napreduju moraju biti svesne ovih promena i prilagođavati se novim potrebama zaposlenih. Samo tako mogu da izgrade radnu kulturu koja inspiriše, motiviše i omogućava razvoj. Beon active office upravo je takvo rešenje – prostor koji prati savremene radne navike, podstiče fleksibilnost i saradnju, te postavlja temelje za budućnost rada kakvu želimo.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Rusija je postala najveći evropski proizvođač piva, pretekla Nemačku

by bifadmin 24. јул 2025.

U Rusiji se proizvodi sve više lokalnih piva, dok se ovo alkoholno piće sve manje uvozi

Rusija je postala najveći evropski proizvođač piva i peti najveći na svetu, prestigavši Nemačku nakon više od jedne decenije, pokazuje najnoviji izveštaj kompanije za trgovinu hmeljom Bart-Has za 2024. godinu.

Prema rečima autora izveštaja Hajnriha Majera, ključni razlog za promenu na vrhu evropske rang liste je taj što je proizvodnja piva u Rusiji porasla za oko devet odsto međugodišnje, na 9,1 milijardu litara.

U Nemačkoj je, međutim, proizvodnja u istom periodu pala za jedan odsto, na 8,4 milijarde litara.

Kako se navodi, u Rusiji se proizvodi sve više lokalnih piva, dok se ovo alkoholno piće sve manje uvozi.

Nasuprot tome, nemačke pivare su na udaru zbog visokih troškova i promena navika potrošača.

Prema izveštaju, Kina je prošle godine proizvela nešto više od 34 milijarde litara piva, a Sjedinjene Američke Države nešto više od 18 milijardi. Obe zemlje su pretrpele godišnji pad proizvodnje za oko pet procenata.

Na trećem mestu je Brazil koji je u 2024. proizveo 14,7 milijardi litara, a sa relativno tesnim zaostatkom je četvrtu poziciju zauzeo Meksiko sa 14,5 milijardi litara piva.

Ukupna globalna proizvodnja piva za prošlu godinu iznosi 187,5 milijardi litara, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2023. godinu

Izvor:RT Balkan

Foto: Pixabay

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Intesa Sanpaolo ubrzava razvoj naprednih savetodavnih usluga u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Egiptu pokretanjem nove mreže finansijskih savetnika
  • Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
  • STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu veštačke inteligencije u zdravstvu
  • Program EU–KfW Western Balkans Guarantee jača pristup finansiranju malim i srednjim preduzećima u Srbiji
  • Zavod zaštitio pogrešnu baru zbog čega je sada ugrožena retka vrsta vodozemca

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit