NAJNOVIJE
Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu...
Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
PromoVesti

Gomex nas je privukao autentičnošću koja se ne može kopirati

by bifadmin 20. мај 2026.

Koliko su danas investicioni fondovi zainteresovani za Srbiju i Zapadni Balkan uopšte, i koje sektore vide kao najveće prilike za ulaganje?

CEECAT Capital je jasan dokaz da interesovanje investitora za Srbiju i Zapadni Balkan postoji i da je dugoročno. Više od 15 godina investiramo u tržišta u razvoju širom Evrope, a Srbija danas sve više zauzima važno mesto na našoj investicionoj mapi. Tržište ubrzano sazreva: brojni regionalni fondovi danas pokreću svoje druge i treće investicione fondove namenjene regionu, uključujući i Srbiju, što jasno pokazuje da se lokalni private equity ekosistem razvija. Sve je više srpskih i regionalnih kompanija spremnih da rastu van svojih matičnih tržišta, a upravo takve kompanije želimo da podržimo.

Kada govorimo o sektorima, najveće prilike i dalje vidimo u zdravstvu, tehnologiji, poslovnim uslugama, kao i industriji hrane i foodservice segmentu, oblastima koje imaju stabilnu i dugoročnu tražnju.

Koji su vaši ključni kriterijumi pri izboru kompanije za ulaganje i da li Srbija danas ima dovoljno kompanija koje ispunjavaju te standarde?

Tražimo jasnu konkurentsku prednost: snažan poslovni model i dobru tržišnu poziciju, uz menadžment koji ume da realizuje ambiciozne ciljeve. U private equity industriji ulažete podjednako u ljude koliko i u samu kompaniju. Treći ključni faktor je potencijal za rast, posebno sposobnost kompanije da se širi van domaćeg tržišta. U Srbiji vidimo pozitivan trend: sve više kompanija postaje spremno za institucionalni kapital. Najuspešnije će biti one koje već danas grade disciplinovane operacije i jasnu strategiju razvoja. Zato osnivače kompanija ohrabrujemo da razgovore sa investitorima započnu na vreme.

Pre četiri godine investirali ste u Gomex, jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Srbiji. Zbog čega je upravo ta kompanija zaslužila vašu podršku i koje sektore, osim maloprodaje, danas smatrate najperspektivnijim u Srbiji?

Kod Gomexa nas je najviše privukla autentičnost kompanije. Biznis je građen od nule, uz duboko razumevanje navika i potreba domaćih potrošača i lokalnih zajednica u kojima posluje. Takav lokalni DNK veoma je teško kopirati, posebno međunarodnim igračima, i od prvog dana nam je bilo važno da ga sačuvamo. Istovremeno, postojalo je mnogo prostora za unapređenje operacija, efikasnosti i korisničkog iskustva, i upravo je to fokus našeg rada od početka partnerstva.

Pored maloprodaje, velike prilike vidimo u zdravstvu, tehnološki vođenim uslugama, energetici i prehrambenoj industriji, naročito u kompanijama koje imaju potencijal za međunarodno širenje.

Na koji način investicije fondova poput vašeg menjaju način poslovanja kompanija, posebno kada je reč o širenju, digitalizaciji i upravljačkim praksama?

Fondovi poput CEECAT Capital donose strukturisan razvoj kompanija, od strateškog planiranja i jačanja izveštavanja i transparentnosti, do međunarodne ekspertize, što ubrzava ekspanziju, digitalnu transformaciju i modernizaciju upravljanja.

U našem portfoliju to je značilo, na primer, podršku turskom proizvođaču medicinske opreme pri širenju poslovanja na nemačko tržište, višestruki rast kompanije iz oblasti marketinških tehnologija na međunarodnim tržištima, kao i uvođenje najboljih međunarodnih poslovnih praksi u većinu kompanija u koje smo investirali. Cilj nije samo rast kompanija po veličini, već njihovo dugoročno jačanje, otpornost i konkurentnost. Najvidljivija promena često je prelazak sa reaktivnog i kratkoročnog odlučivanja na strateški vođen rast.

Dok se u javnosti najčešće govori o investicijama, mnogo manje se govori o očekivanjima investitora. Koja su vaša ključna očekivanja od kompanija u koje ulažete?

Naš cilj je da kompanije nakon partnerstva budu snažnije, bolje organizovane i spremnije za narednu fazu razvoja. To podrazumeva jasnu strategiju, disciplinovanu realizaciju, transparentno izveštavanje i merljiv napredak u odnosu na zajednički definisan plan. Prvi vidljivi rezultati najčešće dolaze u roku od jedne do dve godine, posebno kada je reč o efikasnosti i korporativnom upravljanju, ali stvaranje održive vrednosti je ishod višegodišnjeg partnerstva, a ne jednokratne transakcije. Kompanije koje razumeju naš cilj, od prvog dana nas doživljavaju kao partnera, a ne samo kao investitora.

20. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sistemi za prepoznavanje lica i dalje prepoznaju AI-modifikovana lica, pokazuje eksperiment kompanije Kaspersky

by bifadmin 19. мај 2026.

Tehnologije prepoznavanja lica postaju sve više integrisane u industrije kao što su bezbednost, granična kontrola, zdravstvo, finansije i marketing, a napredak generativne veštačke inteligencije istovremeno omogućava stvaranje visoko realističnih sintetičkih slika i sofisticirane izmene lica. AI aplikacije se danas široko koriste za poboljšanje slika, retuširanje, uređivanje lica i transformaciju identiteta, često proizvodeći rezultate koji su gotovo nerazlučivi od autentičnih fotografija.

Kako bi bolje razumeli na koji način sistemi za verifikaciju lica reaguju na ovakve transformacije, stučnjaci Kaspersky Global Research and Analysis Team (GReAT) su tokom Kaspersky Horizons konferencije sprovli nezavisan eksperiment koristeći široko prihvaćenu biblioteku otvorenog koda za računarski vid i mašinsko učenje, koja se često primenjuje u istraživanjima prepoznavanja lica i automatizovanim sistemima vizuelne analize.

Tokom eksperimenta, originalne portretne fotografije obrađene su alatima generativne AI kako bi se simulirali scenariji starenja i podmlađivanja. U mnogim slučajevima, dobijene slike su ljudskim posmatračima delovale kao potpuno različite osobe. Uprkos ovim značajnim vizuelnim promenama, sistem za prepoznavanje lica dosledno je povezivao AI-modifikovane slike sa originalnim identitetima u svih 10 nezavisnih test slučajeva.

Eksperiment je uključivao AI-generisane scenarije starenja i podmlađivanja, poređenja vizuelno različitih portreta i verifikaciju pomoću savremenog softvera za prepoznavanje lica. Nalazi sugerišu da savremeni sistemi za prepoznavanje lica ne zavise od površinskih vizuelnih sličnosti koje opaža čovek, već od dubljih geometrijskih i strukturnih karakteristika lica. Čak i kada se izgled lica značajno promeni, algoritmi za prepoznavanje i dalje mogu da detektuju postojane biometrijske markere koji ostaju stabilni uprkos sintetičkim transformacijama.

Iz perspektive sajber bezbednosti, rezultati ukazuju na sve izraženiji dvostruki rizik. S jedne strane, oni pokazuju otpornost sistema za biometrijsku autentifikaciju na određene oblike AI vizuelne manipulacije. S druge strane, otvaraju važna pitanja o potencijalnoj zloupotrebi generativne AI za krađu identiteta, stvaranje sintetičkih identiteta i zaobilaženje procesa verifikacije zasnovanih na ljudskoj proceni.

„Iako ovaj eksperiment ne predstavlja opsežnu studiju, on je dokaz koncepta potencijalnog AI napada o kojem industrija treba da razmišlja; on ilustruje ključnu praktičnu implikaciju: AI-generisane transformacije lica mogu zadržati biometrijski identitet čak i kada ljudska percepcija te slike tumači kao potpuno različite osobe. Ovo stvara nove izazove za digitalno poverenje, verifikaciju identiteta i prevenciju prevara u eri brzo razvijajućih sintetičkih medija“, objašnjava Maher Yamout, vodeći istraživač bezbednosti u Kaspersky Global Research and Analysis Team-u.

Kako tehnologije sintetičkih medija nastavljaju da se razvijaju, istraživači kompanije Kaspersky naglašavaju da ovi trendovi zahtevaju povećanu pažnju developera sistema digitalnog identiteta, stručnjaka za sajber bezbednost i regulatornih tela, kako bi se obezbedilo da biometrijske tehnologije ostanu bezbedne, pouzdane i otporne na nove AI-vođene pretnje.

Foto: Pixabay

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MHP otvorio prvu fabriku za proizvodnju mokre hrane za kućne ljubimce

by bifadmin 19. мај 2026.

Zvanično je otvoren MHP Pet Food, prvi pogon za proizvodnju mokre hrane na nivou međunarodne MHP Grupe, jedne od vodećih evropskih prehrambenih i poljoprivrednih kompanija i vlasnika Perutnina Ptuj grupe, u čijem sastavu posluje i Perutnina Ptuj Topiko iz Bačke Topole. Otvaranjem novog pogona na Balkanu, vrednog više od 43 miliona evra, predstavljen je i novi brend hrane za kućne ljubimce Proof, razvijen prema najvišim savremenim standardima, s visokim udelom mesa, kontrolisanim poreklom sirovina i formulama bez žitarica.

„Danas MHP ulazi na novo tržište, tržište hrane za kućne ljubimce. Verujem da će preduzetnički način razmišljanja, predanost inovacijama i operativna izvrsnost, koji su podstakli naš međunarodni rast, podržati i uspeh u ovoj industriji. Održivi rast nije samo pitanje poslovanja. Reč je o stvaranju dugoročne vrednosti za ljude i za regije“, izjavio je Jurij Kosjuk (Yuriy Kosyuk), osnivač i glavni izvršni direktor MHP Group.

Novi brend Proof razvijen je kao odgovor na rastuću potražnju za visokokvalitetnom hranom za kućne ljubimce. Otvaranjem nove fabrike na Balkanu, MHP i Perutnina Ptuj, vodeći regionalni proizvođač pilećeg mesa i mesnih proizvoda, dodatno šire svoje poslovanje i potvrđuju strateški smer prema cirkularnoj ekonomiji.

„MHP Pet Food logičan je nastavak znanja i iskustva u proizvodnji hrane koje decenijama razvijamo u prehrambenoj industriji. Naša prednost leži u potpunoj kontroli porekla sirovina, visokim proizvodnim standardima i fokusu na kvalitetu proizvoda. Upravo zato verujemo da će Proof vrlo brzo pronaći svoje mesto na zahtevnom evropskom tržištu hrane za kućne ljubimce. To nije samo novi proizvodni brend, nego i dokaz kako se postojeća stručnost u prehrambenoj industriji može preneti u novu kategoriju“, rekao je Oleksij Bezuglji (Oleksii Bezuglyi), direktor MHP Pet Fooda.

Otvaranju su prisustvovali predstavnici MHP grupe, Perutnine Ptuj, lokalne i regionalne samouprave, partneri i druge zvanice.

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Nemačke kompanije i dalje pozitivno posluju u Srbiji, ali će manje zapošljavati

by bifadmin 19. мај 2026.

Iako će poslovanje većine nemačkih kompanija u Srbiji ove godine biti u plusu, nemački investitori će biti oprezniji po pitanju investiranja i zapošljavanja. Na njihovo poslovanje ovde utiču i geopolitička situacija u svetu i neki lokalni problemi kao što je uvođenje EES-a zbog kog je Nemačko-srpska privredna komora (AHK) kontaktirala Evropsku komisiju sa ciljem da se nađe makar privremeno rešenje situacije u kojoj se trenutno nalaze svi izvoznici iz naše zemlje.

Kako je danas rekao Alexander Markus, izvršni član Upravnog odbora AHK, u Srbiji trenutno posluje više od 900 kompanija sa nemačkim kapitalom koje zapošljavaju oko 80.000 ljudi. Bilateralna trgovina između dve zemlje prošle godine je premašila 10 milijardi evra, pri čemu je Srbija više izvozila u Nemačku nego Nemačka u Srbiju.

Međutim, nisu svi rezultati nemačkog poslovanja u našoj zemlji ovako ohrabrujući. Veći procenat anketiranih kompanija (22%) očekuje da će ove godine poslovati lošije nego prošle u odnosu na procenat iz 2025. od 18% firmi. Istovremeno, broj kompanija koje očekuju poboljšanje poslovanja smanjen je sa prošlogodišnjih 40% na 37%. Od ispitanih firmi 35% očekuje rast prometa, 21% pad, a kod 44% će situacija ostati nepromenjena.

Verovatno iz tog razloga pada i broj kompanija koje će povećavati radnu snagu u Srbiji. Dok je 2025. to planirao 31% nemačkih firmi, ove godine će tek 28% povećavati zaposlenost. Za razliku od prošle godine kada je 16% kompanija smanjivalo broj zaposlenih, u 2026. će to činiti 20%. Ovo bi moglo da se odrazi i na standard dela stanovništva budući da su zarade u nemačkim kompanija za 30% veće od prosečnih u našoj zemlji.

Hrvatska ponudila svoje rešenje problema sa EES

Ono što se u međuvremenu pak povećalo jer udeo nemačkih firmi (92%) kojima je važno i veoma važno približavanje Srbije Evropskoj uniji. Jer, što pre postanemo članica EU, to će se pre za domaće i nemačke firme koje posluju na našoj teritoriji poboljšati uslovi poslovanja.

Jedan od uslova koji su trenutno vrlo nepovoljni tiče se Sistema ulaska/izlaska iz Evropske unije (EES) koji, između ostalih, onemogućava i naše vozače kamiona da borave u Uniji onoliko koliko to njihov posao zahteva. Na pitanje koliko EES utiče na članice AHK, Markus je odgovorio da se oni suočavaju sa svim izazovima sa kojima se suočava srpska privreda.

„AHK se već obraćala evropskim zvaničnicima u nadi da će se naći makar neko privremeno rešenje. Hrvatska ga je ponudila predloživši da profesionalnim vozačima izdaje vize međutim to ne može biti zadovoljavajuće rešenje ako i ostale članice EU ne učine isto“, tvrdi on.

NJ.E. Ambasadorka Nemačke u Republici Srbiji Anke Konrad dodala je da su pregovori o pronalaženju trajnijeg rešenja u toku ali da je ovo složena situacija koja se ne može rešiti preko noći.

Pada broj kompanija koje bi ponovo započele posao u Srbiji

Osim problema sa izvozom, prema rečima Filipa Simovića, predsednika Upravnog odbora Nemačko-srpske privredne komore, nemački investitori u Srbiji se suočavaju sa još nekim izazovima, koje su spremni da rešavaju u saradnji sa srpskom vladom.

U najveće izazove spadaju korupcija i kriminal, sporo pristupanje Srbije EU, politička i društvena nestabilnost, nedovoljna transparetntnost javnih nabavki, pravna nesigurnost, nepredvidivost ekonomske politike, nedovoljna efikasnost javne uprave i otežan pristup EU finansiranju.

Kada je u pitanju odabir zemlje za zasnivanje poslovanja, nemački investitori i dalje smatraju da Srbija nudi značajne pogodnosti kao što su komunikacija odnosno kvalitet mreže i usluga, stabilno snabdevanje energijom, digitalizacija administracije, kvalitet i dopstupnost lokalnih dobavljača, saobraćaj, transport i logistika, uslovi za istraživanje i razvoj i kvalitet visokog obrazovanja.

Ipak, ono što zabrinjava je podatak da bi od anketiranih nemačkih kompanija 77% njih ponovo odabralo Srbiju kao investicionu destinaciju, dok je taj procenat prošle godine iznosio 88%.

Foto: Bif

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Za ukusan početak dana: Dr.Oetker predstavio novu HIGH PROTEIN ovsenu kašu i palentu sa ajvarom

by bifadmin 19. мај 2026.

Kompanija Dr. Oetker Srbija predstavila je danas nove proizvode koji odgovaraju potrebama savremenih potrošača – High Protein ovsenu kašu malina i kupina i Palentu Brzo i Lako sa ajvarom, inspirišući se lokalnim ukusima i svakodnevnim navikama svih generacija.

Predstavljanje noviteta održano je u godini kada kompanija Dr. Oetker obeležava 135 godina poslovanja globalno, i  25 godina od osnivanja Dr. Oetker d.o.o. u Srbiji, tokom kojih je kompanija snažnu vezu sa domaćim tržištem kroz inovacije, razvoj portfolija i ulaganja u kvalitet i savremene prehrambene trendove.

„Izuzetno smo ponosni na sve što smo zajedno gradili tokom prethodnih 25 godina. Kroz kontinuirane investicije, razvoj portfolija i inovacije koje prate potrebe savremenog potrošača, Dr. Oetker je rastao iz godine u godinu. Posebno nas raduje što danas možemo da predstavimo nove proizvode na koje smo veoma ponosni i koji potvrđuju našu posvećenost kvalitetu, inovacijama i ukusima koje potrošači vole“, izjavio je Sanjin Laganin, direktor kompanije Dr. Oetker Srbija.

Prisutnima se obratila i direktorka marketinga kompanije, Daliborka Rosić, koja se osvrnula na značaj inovacija u daljem razvoju brenda i približavanju potreba savremenih potrošača.

„Prilikom razvoja novih proizvoda, fokusirali smo se na potrebe savremenih potrošača, koji danas traže balans između kvaliteta, funkcionalnosti i praktičnosti. Upravo zato, verujemo da naši novi proizvodi predstavljaju  spoj nutritivno relevantnih benefita, pažljivo odabranih ukusa i jednostavne pripreme, uz inovacije koje ostaju u skladu sa vrednostima i kvalitetom po kojima je Dr. Oetker prepoznatljiv“.

Nova High Protein ovsena kaša malina i kupina namenjena je svima koji žele izbalansiran i hranljiv obrok tokom dana. Sa čak 15 g proteina po porciji, bez dodatog šećera i sa pažljivo kombinovanim ukusima voća, predstavlja praktičan izbor za doručak, užinu ili obrok nakon fizičke aktivnosti. Priprema traje svega nekoliko minuta, što je čini idealnim saveznikom ubrzanog načina života.

Istovremeno, nova Palenta Brzo i Lako sa ajvarom donosi dobro poznate domaće ukuse u modernom, praktičnom formatu. Kao topao obrok koji se priprema za minut, namenjena je svima koji žele jednostavno i ukusno rešenje za doručak ili lagani obrok tokom dana. U skladu sa sloganom proizvoda „Za tren oka, do ukusnog obroka“, nova palenta spaja tradicionalne ukuse i savremenu praktičnost.

Tokom događaja, novinari su imali priliku da čuju više o procesu liofilizacije koja stoji iza njihovih proizvoda, kroz prezentaciju tehnologa kompanije, Vanje Ipač. Pored edukativnog dela, gosti su učestvovali i u interaktivnoj igri asocijacija inspirisanoj inovacijama i brendom Dr. Oetker.

Kompanija Dr. Oetker, poštujući svoju dugogodišnju tradiciju, kontinuirano ulaže u svoje poslovne procese u nameri da ostanu odgovorni i održivi u odnosu sa svim zainteresovanim stranama. Pomno prati potrebe potrošača koji sve više biraju nutritivno kvalitetne i održive proizvode. U skladu s tim, njihov asortiman nudi opcije sa manje šećera i soli, dodatnim izvorima proteina, kao i širok izbor proizvoda biljnog porekla. Ove inovacije prate trendove kvalitetnije ishrane, ali i podstiču promene navika u pravcu odgovornije potrošnje. Istovremeno nastavlja da razvija održivije poslovanje i unapređuje ambalažna rešenja u skladu sa dugoročnim ciljevima zaštite životne sredine.

Vođen idejom: „Kreiramo ukus doma“, Dr. Oetker ostaje posvećen razvoju proizvoda koji kombinuju tradiciju, inovaciju i svakodnevnu praktičnost, uz fokus na potrebe lokalnih potrošača i savremene životne navike.

Foto: Darko Ilić

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lean u hotelijerstvu: Kada proces postaje deo iskustva gosta

by bifadmin 19. мај 2026.

Hotelijerstvo je industrija detalja. Gost ih često ne vidi, ali ih uvek oseća. Oseća kada je soba spremna na vreme, kada recepcija ima pravu informaciju, kada restoran funkcioniše bez zastoja, kada osoblje zna šta radi i kada se usluga odvija prirodno, bez vidljive improvizacije.

Iza svakog takvog iskustva stoji sistem

Globalna boljka su rast cena, nedostatak radne snage i sve zahtevniji gosti jer ponuda iz dana u dan raste. Iz toga proizilazi i jednostavan zaključak da hotelska industrija više ne može da se oslanja samo na dobru lokaciju, lep enterijer i ljubaznost zaposlenih, već mora da uključi još jednu dimenziju a to je striktno vođenje računa o troškovima i mudrom korišćenju raspoloživih resursa.

Lean filozofija potvrđena u najuspešnijim svetskim kompanijama, u hotelijerstvu dobija posebno važnu ulogu. Ona organizaciju posmatra kroz dva ključna elementa troškove i tok vrednosti, odnosno šta zaista doprinosi boljoj usluzi, a šta predstavlja gubitak vremena, energije, materijala ili potencijala zaposlenih.

U hotelu, gubici nisu uvek očigledni. Često se kriju u duplim proverama, nepotrebnom hodanju, čekanju informacija, nejasnim odgovornostima, greškama u komunikaciji ili u procesima koji zavise od pojedinaca umesto od jasnog sistema. Gost možda nikada neće upotrebiti reč „proces“, ali će vrlo brzo osetiti posledicu lošeg procesa.

Zato Tecor Lean & Kaizen Consulting, kompanija sa više od 15 godina iskustva u optimizaciji poslovnih i proizvodnih procesa, poslednjih godina sve snažnije otvara temu primene Lean principa u uslužnim delatnostima, posebno u hotelijerstvu. Nakon prošlogodišnjeg regionalnog događaja posvećenog optimizaciji procesa u hotelima, fokus se ove godine dodatno širi – od Lean pristupa ka digitalizaciji i AI rešenjima kao novim pravcima razvoja hotelskog poslovanja.

Seminar Lean u hotelijerstvu biće održan 20. i 21. oktobra 2026. godine u hotelu Tonanti u Vrnjačkoj Banji. Događaj će okupiti predstavnike hotelske industrije, menadžere, rukovodioce sektora i sve one koji žele da razumeju kako se bolja organizacija rada odražava na kvalitet usluge, profitabilnost i iskustvo gosta.

Prvi dan seminara biće posvećen Lean principima u hotelijerstvu, odnosno pitanjima kako prepoznati rasipanja u svakodnevnim operacijama, urediti tokove rada i izgraditi sistem u kojem zaposleni ne zavise od improvizacije, već od jasnih i primenljivih standarda. Kako raditi sa manje uloženih resursa a istovremeno povećavati zadovoljstvo gostiju.

Drugi dan otvara temu digitalizacije i primene AI rešenja u hotelijerstvu. Tehnologija danas može značajno da unapredi komunikaciju, analitiku, planiranje, prodaju i operativne procese. Ipak, digitalizacija bez uređenih procesa često ne rešava problem, već ga samo prenosi u novi alat. Zbog toga je jedan od ciljeva seminara da pokaže kako Lean, digitalni alati i veštačka inteligencija mogu da funkcionišu zajedno, kao deo istog sistema unapređenja.

Hotel koji želi stabilan rast mora da zna gde gubi vreme, gde troši resurse, gde nastaju greške i gde zaposleni svakodnevno ulažu dodatni napor da bi sistem ipak funkcionisao. Lean u hotelijerstvu ne znači manje gostoprimstva. Naprotiv, znači više prostora za ono što gost zaista pamti: pažnju, brzinu, sigurnost, kvalitet i osećaj da je sve podređeno njegovom iskustvu.

Ukoliko uočavate da i u Vašim procesima postoji prostor za unapređenje ili osećate da mogu biti još bolji onda je ova konferencija pravo mesto za Vas.

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako klimatske promene menjaju sistem ishrane – Održana konferencija „Klimatski lonac“

by bifadmin 19. мај 2026.

Erste Banka Srbija i Privredna komora Srbije organizovale su konferenciju „Klimatski lonac – jesmo li blizu tačke ključanja?“, posvećenu uticaju klimatskih promena na proizvodnju hrane, održivost prehrambenih sistema i odgovorno upravljanje resursima. Događaj je okupio predstavnike privrede, naučne zajednice, poljoprivrednog sektora, zdravstvene stručnjake, predstavnike industrije, osiguravajućih kuća, reciklažnog sektora i finansijskih institucija, sa ciljem pokretanja šireg dijaloga o izazovima koji utiču na budućnost hrane i održivost sistema ishrane.

Tokom konferencije razgovaralo se o sve izraženijim posledicama klimatskih promena na proizvodnju i dostupnost hrane, imajući u vidu da suša, poplave, degradacija zemljišta i ekstremni vremenski uslovi već danas značajno utiču na prinose i troškove proizvodnje. Poseban akcenat stavljen je na činjenicu da se na globalnom nivou svakodnevno izgubi ili baci značajan deo proizvedene hrane, dok istovremeno veliki broj ljudi nema pristup nutritivno adekvatnoj ishrani.

Učesnici konferencije ukazali su na potrebu za snažnijom međusektorskom saradnjom i dugoročnim pristupom temi održivosti, posebno u kontekstu procena da će globalna populacija do 2050. godine dostići gotovo 10 milijardi ljudi. Razgovaralo se o značaju održive poljoprivrede, racionalnijeg upravljanja resursima, smanjenja otpada od hrane, kao i ulozi finansijskog sektora u podršci zelenoj tranziciji i održivim poslovnim praksama.

Poseban deo konferencije bio je posvećen značaju edukacije i podizanja svesti o održivim modelima proizvodnje i potrošnje, kao i potrebi da se tema bezbednosti hrane posmatra kao zajednička odgovornost institucija, privrede i pojedinaca. U tom smislu, jasna poruka konferencije je da se ovim temama mora pristupati holistički – jer ni problemi ni rešenja ne pripadaju samo jednom sektoru. Upravo zbog toga saradnja između industrije, finansijskog sektora, nauke i institucija postaje ključna.

„Kao ESG tim Erste Banke, verujemo da je naša uloga upravo u tome da povezujemo – zato smo na ovoj konferenciji okupili naše klijente, partnere i stručnjake iz različitih oblasti, kako bismo čuli vrlo konkretne probleme sa terena, ali i razgovarali o rešenjima koja već postoje ili tek nastaju. Ovakve inicijative deo su naših kontinuiranih ESG aktivnosti, kroz koje želimo da podstaknemo edukaciju, povezivanje i konkretne korake ka održivijem i otpornijem sistemu“, poručile su Katarina Majić i Sanja Prvulović, specijalistkinje za ESG iz Erste Banke.

Konferencija je organizovana u skladu sa opredeljenjem Erste Banke Srbija za primenu ESG principa i podršku inicijativama koje doprinose održivom razvoju, dekarbonizaciji i jačanju otpornosti zajednice na klimatske izazove. Erste Banka Srbija nastavlja da dosledno podržava projekte i inicijative koje podstiču odgovorno upravljanje resursima, razvoj održivih poslovnih modela i otvoren dijalog o temama od značaja za dugoročnu stabilnost društva i privrede.

Foto: ProRec production

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kaspersky je otkrio više od 92.000 napada malvera maskiranih u AI agente

by bifadmin 19. мај 2026.

Od januara do početka maja 2026. godine, rešenja kompanije Kaspersky detektovala su više od 92.000 napada malvera i potencijalno neželjenih aplikacija širom sveta, koji su bili maskirani kao popularni AI servisi i AI agenti. Sajber-kriminalci su zloupotrebljavali poverenje u poznate brendove kako bi naveli žrtve da preuzmu zlonamerne fajlove, pri čemu su lažne ChatGPT aplikacije činile 49% svih detektovanih napada, dok su Claude i Gemini svaka činila po 18%. Kaspersky je ove uvide predstavio na svojoj godišnjoj evropskoj konferenciji Kaspersky HORIZONS u Rimu, 19. maja, ističući rastuće rizike sa kojima se suočavaju organizacije i kritična infrastruktura.

Od početka godine, Kaspersky istraživači su identifikovali više od 15.000 uzoraka malvera koji se predstavljaju kao AI softver, uključujući lažne verzije brzo rastućih alata poput OpenClaw. Među tim uzorcima nalazili su se bankarski trojanci, špijunski softver, kradljivci bankarskih kredencijala, eksploiti i „download“ malvera sposobnih da instaliraju dodatni zlonamerni sadržaj.

U maju 2026. godine, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky otkrio je i novu kampanju povezanu sa APT grupom Silver Fox. U ovoj operaciji napadači su distribuirali lažne Claude AI aplikacije za Windows, macOS i Linux, ciljajući korisnike koji traže pristup AI alatima. Nakon pokretanja, zlonamerni instaleri su neprimetno instalirali malver na uređaje žrtava, omogućavajući dugoročan pristup kompromitovanim sistemima i osetljivim informacijama.

Ranije istrage Kaspersky istraživača takođe su identifikovale infostealere maskirane kao Claude Code, OpenClaw i druge servisne AI alate, što ukazuje na širi trend u kojem pretnje sve više zloupotrebljavaju poverenje u široko korišćene AI platforme i servise.

Lanci snabdevanja postaju ključna meta u AI ekosistemima

Prema Kaspersky istraživanju, 99% kompanija planira da koristi AI u svojim bezbednosnim procesima. Istovremeno, napadači sve češće ciljaju lance snabdevanja, open-source AI alate i pouzdane AI brendove kako bi dobili pristup korporativnim sistemima i osetljivim podacima. Kompromitovanje lanca snabdevanja postaje jedan od najkritičnijih rizika povezanih sa usvajanjem AI tehnologija. Kako organizacije postaju oslonjene na međusobno povezane AI ekosisteme, jedan kompromitovani komponent može izložiti čitave mreže i poremetiti operacije više organizacija.

Jedan nedavni primer uključuje kompromitaciju biblioteke LiteLLM, široko korišćene Python biblioteke za pristup AI modelima, koja navodno ima oko 97 miliona mesečnih preuzimanja širom sveta. Zlonamerni kod ugrađen u alat bio je sposoban da krade kredencijale baza podataka, fajlove kripto novčanika i druge osetljive informacije.

Sajber-kriminalci takođe maskiraju zlonamerne alate kao legitimna AI rešenja, dodatke i servise koji deluju pouzdano, podstičući korisnike da dobrovoljno otkrivaju osetljive podatke ili instaliraju malver.

AI sistemi se suočavaju sa novim bezbednosnim rizicima

Pored tradicionalnog malvera i pretnji u lancu snabdevanja, organizacije se suočavaju i sa rizicima inherentnim samim AI sistemima, uključujući curenje podataka, pristrasne ili manipulisane skupove podataka, napade „trovanja“ podataka (data poisoning), „prompt injection“, kao i nepredvidivo ponašanje modela ili halucinacije.

Kaspersky stručnjaci takođe upozoravaju na rastuću pretnju tzv. „zlonamernih veština“ – skrivenih, štetnih sposobnosti ugrađenih u AI tokove rada. One mogu izgledati kao legitimni dodaci, promptovi ili ekstenzije, ali su dizajnirane da tajno izvršavaju zlonamerne radnje poput eksfiltracije podataka, izviđanja ili manipulacije izlazima.

Automatizacija širi mogućnosti, ali i povećava rizik

Organizacije sve više očekuju da AI poboljša operativnu efikasnost. Prema Kaspersky istraživanju, 57% kompanija očekuje bolje mogućnosti detekcije pretnji kroz AI, dok 49% očekuje automatizovane mogućnosti reagovanja.

Međutim, automatizacija može doneti i nove rizike. Greške koje generišu AI sistemi mogu se brzo skalirati, a automatizovane odluke mogu se donositi bez dovoljno nadzora. Stručnjaci naglašavaju da ljudski faktor ostaje jedan od najznačajnijih bezbednosnih rizika, uključujući preterano oslanjanje na AI tehnologije, zloupotrebu sistema i nedostatak operativne opreznosti.

Nedostatak kvalifikovanog sajber-bezbednosnog kadra, zajedno sa evoluirajućim AI pretnjama i izazovima u kvalitetu podataka, čini strukturisanu strategiju implementacije AI neophodnom.

Izgradnja otpornosti kroz strukturisanu AI automatizaciju

Implementacija AI vođene automatizacije zahteva sistematičan i pažljivo osmišljen pristup.

Kaspersky preporučuje organizacijama da usvoje sledeće principe:

  • Standardizacija: jedinstveni interfejsi, formati podataka i komunikacioni protokoli za doslednu kontrolu i bezbednost kroz sisteme
  • Minimalna razmena podataka: svaka strana treba da dobija isključivo podatke neophodne za obavljanje svoje funkcije
  • Upravljano poverenje: jasno definisanje ko ili šta komunicira sa sistemom, uključujući precizno određene dozvole za AI aplikacije i servise
  • Ljudski nadzor: mogućnost ručne intervencije u kritičnim procesima kada je to potrebno
  • Fazna implementacija: postepeno uvođenje uz unapred definisane scenarije povratka na prethodno stanje radi smanjenja operativnog rizika

„Uvođenje AI agenata u poslovna okruženja menja samu prirodu poverenja. Svaka automatizovana akcija postaje deo šireg lanca sistema i razmene podataka, što znači da bezbednost više nije samo zaštita krajnjih tačaka – već kontrola načina na koji se inteligencija, dozvole i odluke šire kroz međusobno povezane AI procese“, objasnio je Dmitry Galov, šef Global Research & Analysis Team-a kompanije Kaspersky za Rusiju i CIS.

Na konferenciji, Luana Lo Piccolo, viša savetnica za tehnološko pravo, AI upravljanje i digitalne globalne poslove izjavila je: „Kako AI sistemi evoluiraju od asistenata ka autonomnim akterima, izazov više nije samo tehnička otpornost, već odgovorna autonomija“. Naglasila je da organizacije moraju uspostaviti okvire upravljanja koji jasno definišu gde je ljudski nadzor neophodan, kako se raspoređuje odgovornost i kako se održava kontrola dok AI sistemi rade sve brže, u većem obimu i sa većom autonomijom.

Pristup bezbednosti i rešenja

Sa tehničke strane, Andrea Fumagalli, savetnik za sajber bezbednost i AI, naglasio je da organizacije moraju usvojiti pristup ‘Assume Breach’ i preći sa tradicionalne otpornosti na sajber-bezbednosnu izdržljivost, posebno kako AI pretnje postaju brže, autonomnije i sve koordinisanije. U bliskoj budućnosti ove pretnje mogu imati neviđen uticaj, naročito u kombinaciji sa napretkom kvantnog računarstva.

Više od 20 godina, tehnologije veštačke inteligencije i mašinskog učenja primenjuju se u sajber bezbednosti za detekciju i odgovor na pretnje u velikim razmerama.

Kaspersky preporučuje sledeća rešenja:

  • Managed Detection and Response (MDR)
    Kaspersky MDR omogućava bezbednosne operacije vođene ekspertima. Njegov AI sloj automatizacije sada obrađuje oko 25% dolaznih bezbednosnih događaja, dok ljudski analitičari nastavljaju da pregledaju slučajeve kako bi obezbedili kvalitet i smanjili lažno pozitivne rezultate.
  • Security Information and Event Management (SIEM)
    Kaspersky SIEM omogućava proaktivnu detekciju nepoznatih i novih pretnji. Rešenje agregira, analizira i čuva log podatke kroz celu IT infrastrukturu, pružajući kontekstualno obogaćene i primenljive uvide o pretnjama. Nedavno je unapređeno naprednim AI funkcijama, poput prepoznavanja znakova DLL hijacking-a i detekcije potencijalnih kompromitacija naloga.
  • AI asistent za analitičare
    AI asistenti pomažu analitičarima u Security Operations Center (SOC) da brže i preciznije analiziraju incidente, obrađujući, prioritizujući i kontekstualizujući velike količine bezbednosnih podataka. Na primer, Kaspersky Investigation and Response Assistant (KIRA AI) osmišljen je da smanji kognitivno opterećenje analitičara deobfuskacijom komandnih linija, generisanjem rezimea incidenata i prevođenjem upita za lov na pretnje iz prirodnog jezika u strukturisane telemetrijske upite. KIRA AI je dostupan kroz dodatnu licencu u okviru Kaspersky SIEM ili Kaspersky Next.

Kombinacija AI automatizacije i ljudske ekspertize omogućava organizacijama da upravljaju brzo rastućim količinama podataka uz istovremeno održavanje kontrole, tačnosti i otpornosti u sve više AI-ciljanom pretnom okruženju.

Foto: Pixabay

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OTP Grupa zabeležila snažan rast u prvom kvartalu 2026. godine

by bifadmin 19. мај 2026.

OTP Grupa započela je 2026. godinu snažnim bankarskim poslovanjem. Dobit nakon oporezivanja u prvom kvartalu ove godine iznosila je 324 milijarde forinti (845 miliona evra), što predstavlja rast od 9% na godišnjem nivou, uz ROE od 23,5% i srazmerno priznavanje posebnih stavki koje su jednokratno knjižene na početku godine. Prijavljena konsolidovana dobit nakon oporezivanja iznosila je 177 milijardi forinti (461 milion evra), najpre zbog unapred priznatog efekta posebnih poreza i supervizorskih naknada.

Dobit pre oporezivanja beleži rast od 12% na godišnjem nivou, dok operativna dobit beleži rast za 7% u forintama i za 10% uz prilagođavanje za kursne razlike. Ukupni prihodi povećani su za 9% na godišnjem nivou, ponajpre zahvaljujući rastu neto kamatnih prihoda koji odražavaju kontinuirano snažan rast poslovnih volumena, te poboljšanje neto kamatne marže. Povoljno kretanje marže u prvom kvartalu delimično je podstaknuto poboljšanjima na kvartalnom nivou na pojedinim ključnim tržištima, uključujući supsidijare u evrozoni i Uzbekistanu.

Operativni troškovi beleže rast za 13% na godišnjem nivou, odnosno 17% uz prilagođavanje za kursne razlike. Rast je ponajpre posledica rasta plata usled inflatornih pritisaka, viših amortizacija povezanih sa ulaganjima u IT, širenja IT infrastrukture, te povećanih troškova softvera i marketinga. Uprkos tome, odnos troškova i prihoda i dalje je umeren i iznosi 42,3%.

Rizični profil ostao je povoljan: udeo kredita u Fazi 3 smanjen je za 0,1 procentni poen u odnosu na prethodni kvartal, te je na kraju marta iznosio 3,5%. Kao rezultat, kvartalni odnos troška kreditnog rizika iznosio je 47 baznih poena.

Kreditna aktivnost ostala je snažna. Konsolidovani krediti klijenata u Fazi 1 i 2 porasli su za više od 3% u prvom kvartalu i za 16% na godišnjem nivou (uz prilagođavanje za kursne razlike). Stambeni krediti i dalje su posebno snažan segment, sa rastom od 6% na kvartalnom nivou na nivou Grupe, i 10% u OTP Core, uz podršku Home Start programa u Mađarskoj. Rast su nastavili da beleže i potrošački krediti i krediti privrede.

Depoziti klijenata beleže rast za 3% na kvartalnom i 11% na godišnjem nivou (uz prilagođavanje za kursne razlike). Odnos kredita i depozita Grupe ostao je nepromenjen na 77%, što potvrđuje stabilnu i uravnoteženu strukturu finansiranja.

OTP Grupa zadržala je snažnu kapitalnu poziciju. Na kraju marta 2026. godine CET1 pokazatelj iznosio je 17,6%, dok je ukupni pokazatelj adekvatnosti kapitala iznosio 19,2%. Uz srazmerno priznavanje godišnjih posebnih stavki, CET1 pokazatelj iznosio bi 17,9%.

Rukovodstvo OTP Grupe ne smatra da je nužno da menja smernice za poslovanje Grupe u 2026. godini. Organski rast kredita sa urednom otplatom, prilagođen deviznim razlikama, mogao bi da ostane na približno 15% nivoa ostvarenog u 2025. godini, dok bi neto kamatna marža mogla da ostane blizu nivoa iz 2025. godine od 4,34%. Odnos troškova i prihoda mogao bi biti nešto viši nego u 2025. godini, dok se očekuje uglavnom sličan profil kreditnog rizika.

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

EU opet pokušava da smanji svoju zavisnost od Kine

by bifadmin 19. мај 2026.

Evropska unija priprema nova pravila koja bi mogla naterati evropske kompanije da ključne komponente i sirovine nabavljaju od više različitih dobavljača kako bi se smanjila zavisnost evropske industrije od Kine.

Kako pišu Nezavisne novine, prema nacrtu predloga kompanije više ne bi smele da kupuju većinu ključnih komponenti od samo jednog dobavljača. EU planira da uvede ograničenje prema kom bi maksimalno 30 do 40 odsto nabavke moglo dolaziti iz jednog izvora, dok bi ostatak trebalo da bude raspoređen između najmanje tri različita dobavljača iz različitih zemalja.

Predlog bi mogao biti zvanično predstavljen krajem maja, nakon čega bi usledili pregovori među članicama EU i Evropskim parlamentom. Ako bude usvojen, nova pravila mogla bi značajno promeniti način na koji evropske kompanije posluju sa Kinom i organizuju svoje lance nabavke širom svijeta.

Zašto se razmatraju nova pravila

Brisel je zabrinut što je Kina prethodnih godina ograničila izvoz pojedinih ključnih tehnologija i retkih minerala, jer je to već izazvalo ozbiljne poremećaje u evropskoj proizvodnji a ubuduće bi moglo izazvati još veće.

Evropski zvaničnici upozoravaju da je kineska industrijska politika, uz ogromne državne subvencije, stvorila ozbiljnu neravnotežu na tržištu i povećala zavisnost evropskih proizvođača od kineskih dobavljača.

“U mnogim oblastima postajemo postepeno zavisni od kineskog izvoza”, izjavio je jedan visoki zvaničnik Evropske komisije, dodajući da “zavisnost uvek ima svoju cenu”.

Prema procenama EU, trgovinski deficit sa Kinom trenutno dostiže gotovo milijardu evra dnevno, što dodatno pojačava pritisak da Evropa razvije alternativne lance snabdevanja.

Moguće nove carine i kaznene mere

Pored diversifikacije dobavljača, Evropska komisija razmatra i dodatne carine na kineske hemijske proizvode i industrijsku opremu. Evropski proizvođači tvrde da kineske kompanije, zahvaljujući državnim subvencijama, nude robu po cenama kojima evropske fabrike ne mogu konkurisati.

Ovo nije prvi put da EU zaoštrava odnos prema Kini. Poslednjih meseci zvanični Brisel je pokrenuo nekoliko istraga protiv kineskih kompanija, uključujući sektor električnih automobila, telekomunikacione opreme i medicinskih uređaja.

EU je ranije najavila i postepeno uklanjanje opreme kineskih kompanija poput Huaweija i ZTE-a iz kritične infrastrukture, uključujući telekomunikacione mreže i energetske sisteme, uz obrazloženje da se radi o bezbednosnom riziku.

Kina naravno nije sedela skrštenih ruku, njene vlasti već su reagovale na evropske planove optužujući Brisel za protekcionizam i pokušaj ograničavanja slobodne trgovine. Peking tvrdi da EU pod izgovorom “fer konkurencije” pokušava da zaštiti sopstvenu industriju od kineskih proizvoda.

Izvor: Nezavisne novine

Foto: joophoek, Depositphotos

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu u fudbalu?
  • Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit