NAJNOVIJE
Kvazi-preduzetnici u mantijama: Jevanđelje bogatstva
Globalni paradoksi koji utiču na Srbiju
Od 1. januara minimalac 64.554 dinara
Počelo korišćenje sistema e-Otpremnica
B&F: Srećna Nova godina!
Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje...
Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada...
Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto...
Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Malena kompanija porasla 4.700% za samo 2 dana

by bifadmin 20. децембар 2024.

Cena akcija kompanije Nukkleus skočila je za više od 4.700% u roku od dva dana nakon što je objavila da je kupila udeo u odbrambenoj firmi.

Fintech kompanija je stekla 51% vlasništva u Star 26 Capital, koja kontroliše većinski udeo u dobavljaču komponenti za izraelski sistem protivraketne odbrane Iron Dome.

Vrednost na tržištu za Nukkleus porasla je sa 3 miliona na 125 miliona dolara nakon ovog sporazuma.

Do utorka, Nukkleus je bio fintech fokusiran na digitalne finansije, sa misijom stvaranja „ekosistema vodećih brendova u disruptivnom blockchain i digitalnom finansijskom prostoru.“ Međutim, kasno u utorak, kompanija je objavila da je kupila većinski udeo u Star 26 Capital, koja poseduje 95% vlasništva u izraelskoj firmi RIMON.

RIMON je vodeći izraelski dobavljač komponenti za Iron Dome, kao i drugih odbrambenih i taktičkih rešenja, navodi se u saopštenju Nukkleusa. Sistem Iron Dome već dugo važi za inženjersko čudo i bio je intenzivno korišćen tokom protekle godine zbog raketnih napada Hamasa i Irana.

Transakcija je finalizovana 15. decembra i uključuje gotovinu, zadužnicu, akcije i opcije vredne oko 26 miliona dolara, prema dokumentaciji dostavljenoj SEC-u. Sporazum takođe uključuje mogućnost da Nukkleus kasnije stekne preostali udeo u Star 26.

Nukkleus nije ostvarivao prihod u poslednjih 12 meseci

Meni Šalom, novi generalni direktor Nukkleusa, izjavio je da novo vlasništvo u RIMON-u „ojačava sposobnosti Nukkleusa za isporuku inovativnih odbrambenih rešenja.“

RIMON ima dve ključne poslovne linije: prodaju generatora, jarbola i rasvetnih rešenja, kao i razvoj taktičkih vozila za specijalne odbrambene snage.

Pre sporazuma, Nukkleus nije ostvarivao prihod u poslednjih 12 meseci i imao je tržišnu vrednost od oko 3 miliona dolara. Do srede popodne, vrednost kompanije porasla je na oko 125 miliona dolara. Cena akcija skočila je sa 1,39 dolara pre objave sporazuma na čak 67,77 dolara u sredu, što predstavlja rast od oko 4.775%.

Predstavnici Nukkleusa nisu odgovorili na zahteve za komentar povodom ove transakcije.

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Veštačka inteligencija: Blizanac kojeg smo oduvek želeli

by bifadmin 20. децембар 2024.

Veštačka inteligencija (AI) često se predstavlja kao pretnja. Kao mašine spremne da preuzmu poslove i ostave ljude nepotrebnim. Ali, šta ako, umesto da se fokusiramo na ono što AI može oduzeti, razmislimo o onome što može da vrati? Umesto konkurenta, AI bi mogla da postane najbolji saveznik kojeg smo ikada imali. „Blizanac“ koji obavlja rutinske zadatke koji zatrpavaju naš dan. Tako nas oslobađa i možemo da se posvetimo onome što je zaista važno.

Zamislite AI asistenta prilagođenog baš vama. Onog koji nije samo pametan, već i intuitivan, koji uči kako razmišljate, gde idete i šta vam je potrebno. Ponekad i pre nego što to sami shvatite. Ovaj „AI blizanac“ mogao bi da upravlja vašim rasporedom, filtrira mejlove i predviđa zadatke, omogućavajući vam da svoj um usmerite na inovacije i kreativno rešavanje problema. Veštačka inteligencija, dakle, nije tu da zameni poslove, već da eliminiše zamoran rad. Pruža nam mentalni prostor da radimo ono što ljudi najbolje znaju. Da mislimo, stvaramo i povezujemo se.

U eri neprekidne povezanosti, život više nije pitanje postizanja ravnoteže 50/50 između posla i svega ostalog. Uvek govorim da život nije u ravnoteži – već u integraciji. Imamo pet dimenzija života. To su karijera, porodica, zajednica, prijatelji i mi sami. I dok je svaka dimenzija važna, najvažnija – mi sami – često je prva koja se zanemari. Ovo nisu jednaki delovi kolača. Naš fokus se pomera u zavisnosti od životnih zahteva. AI nam može pomoći da te tranzicije budu glatke, omogućavajući nam da se fokusiramo na ono što je najvažnije u svakoj fazi, a da se ne osećamo preplavljeno.

Potencijal za transformaciju

AI ima transformativni potencijal, ne samo za industriju već i za pojedince. Dok preoblikuje oblasti poput nauke i tehnologije, mene više zanima kako bi mogla pomoći da živimo ispunjenije živote. Zamislite veštačku inteligenciju kao saveznika, sistem podrške koji radi u pozadini kako bismo se mogli usredsrediti na aspekte života koji su najvažniji.

Razmotrite uvide Antonija Lušija, bivšeg direktora marketinga i korporativnih poslova u HP Inc. On kaže da budućnost ne leži u scenarijima „ili/ili“, već u svetu „i“. Gde poslovni i lični rast mogu koegzistirati (Izvor: HP Inc. istraživanje o VI na radnom mestu). „Zahvaljujući AI, ulazimo u doba personalizovanog iskustva, gde se rad i lično ispunjenje ne takmiče, već se međusobno pojačavaju“, kaže Luši. Njegova vizija naglašava ključnu ljudsku istinu: AI nije samo u efikasnosti. Ona je u stvaranju sveta u kojem ljudi mogu da rade smislen posao i žive ispunjene živote.

Razmislite o sledećem: istraživanja pokazuju da prosečan zaposleni provede oko 2,5 sata dnevno – više od 600 sati godišnje – na ponavljajućim administrativnim zadacima (Izvor: Asana’s Anatomy of Work Report 2023). To je dragoceno vreme koje bi moglo biti preusmereno na strateško razmišljanje, lične projekte ili jednostavno na raniji odlazak kući. Sa AI koja preuzima ove rutinske zadatke, ne samo da vraćamo vreme, već i mentalni prostor potreban za pravu inovaciju i kreativnost.

Zatim, tu je i uticaj na mentalno zdravlje. Američki institut za stres izveštava da se 80% radnika oseća pod stresom na poslu, dok skoro polovina treba pomoć u upravljanju tim stresom (Izvor: The American Institute of Stress). Veštačka inteligencija bi mogla da ublaži ovaj teret automatizacijom ponavljajućih zadataka i organizovanjem protoka informacija. Zamislite da započnete dan znajući da je vaša AI već organizovala vaš inbox, zakazala sastanke i prioritizovala zadatke. Ovo olakšanje može biti transformativno, smanjujući stres i podržavajući mentalnu dobrobit.

AI pomoć u svemu

Zamislite AI ne kao „preuzimača posla“, već kao ličnog saputnika koji neprekidno uči vaše prioritete. Predviđa vaše potrebe i razmišlja 10 koraka unapred. Ovaj „AI blizanac“ mogao bi pomoći u svemu. Od podsećanja na rođendane vaših voljenih do predlaganja načina kako da napravite prostora za brigu o sebi. Sa veštačkom ineteligencijom koja upravlja „nevažnim stvarima“, slobodni ste da se fokusirate na ono što je zaista važno. Bilo da je to rad, vreme sa porodicom ili lična dobrobit.

AI, dakle, nije ovde da se takmiči; ovde je da nas dopuni. To je blizanac kojeg smo oduvek želeli – preuzima zadatke koje bismo radije izbegli, oslobađajući nas da se posvetimo stvarima za koje smo strastveno zainteresovani.

Vreme je da promenimo narativ od straha ka mogućnosti. Pravilno korišćena, AI ne označava kraj poslova, već početak nove ere kreativnosti, mentalnog blagostanja i lične slobode. Zamislite budućnost u kojoj je veštačka inteligencija vaš životni saveznik, jedinstveno prilagođen vašem DNK. Pomaže vam da postignete efikasnost, ispunjenje i ravnotežu, ne samo na poslu, već u svakoj dimenziji života.

Izvor: Šeli Zalis, saradnica Forbes
Foto: Pixabay

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U 2025. godini najniža mesečna osnovica za obračun poreza i doprinosa 45.950 dinara

by bifadmin 19. децембар 2024.

Ministarstvo finansija je objavilo u Službenom glasniku i da je 45.950 dinara najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike za 2025.

Objavljeno je i da je najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2025. iznosi 7.877.100 dinara.

U 2024. najniža mesečna osnovica doprinosa na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja uključuje i samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike je 40.143 dinara, a najviša mesečna osnovica je 573.470 dinara.

Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu iznosi 6.881.640 dinara.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

19. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Može li maloletno dete da bude vlasnik nekretnine?

by bifadmin 19. децембар 2024.

Poklon ili nasledstvo samo su neki od razloga zbog kojih maloletna deca u Srbiji postaju vlasnici nekretnina.

Nije baš uvek lako i jednostavno da dete poseduje stan ili kuću, a često je i kontrolisano od Centra za socijalni rad. Naročito kako će se nekretninom upravljati, bar do punoletstva.

Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstva stanova 2022. godine u Republici Srbiji ima ukupno 3.613.352 stana. Broj maloletnika koji poseduju neku nekretninu nije poznat.

Kako maloletnici postaju vlasnici nekretnine?

„Pozitivno zakonodavstvo u Srbiji omogućava da osobe, koje nemaju 18 godina, pod određenim uslovima mogu da budu vlasnici nepokretnosti”, kaže za 4zida Brane Krunić, advokat iz Subotice.

Tako, dete koje je napunilo 14 godina može da se bavim određenim pravnim poslovima uz saglasnost roditelja, a u pojedinim slučajevima i organa starateljstva, pojašnjava on.

„Dete koje je napunilo 15 godina može da preduzima i pravne poslove u kojima može da upravlja i raspolaže sopstvenom zaradom ili imovinom koju je stekao vlastitim radom”, priča Krunić.
Ipak, maloletnici mogu da postanu vlasnici nekretnina i pre nego što napune 14 godina, u određenim pravnim poslovima, kao što su kupoprodajom, poklonom, nasledstvom…

„U takvim situacijama roditeljii imaju punu kontrolu nad radnjama koje preduzimaju u ime i za račun maloletnog deteta, jer su im oni zakonski zastupnici”, pojašnjava advokat.

Kada roditelji u ime maloletnog deteta kupuju nepokretnost, tada se kod javnog beležnika zaključuje i overava ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, koji se overava u formi solemnizovane potvrđene isprave, a ne u obliku javnobeležničkog zapisa.

„To znači da ugovor o kupoprodaji može da sačini i advokat”, dodaje Krunić.

Međutim, u slučajevima da maloletno dete želi da proda određenu nepokretnost, tada je zakonodavac usmerio obavezu da pored samih roditelja kao zakonskih zastupnika, Centar za socijalni rad mora da izda određenu pismenu saglasnost u vezi sa prodajom nepokretnosti, ističe Krunić.

„Postupak prodaje takvih nepokretnosti se obavlja kupoprodajnim ugovorom, koji za razliku od prethodnog slučaja, sačinjava i overava javni beležnik u formi javnobeležničkog zapisa.

Centar za socijalni rad, kako bi u potpunosti zaštitio interese maloletnika, jer se u praksi dešavalo da roditelji nekad rade na štetu maloletnika, vodi računa o proceni vrednosti nekretnine. Kontroliše da li će biti prodata po tržišnoj vrednosti, kakve su odredbe ugovora koji će roditelj da potpiše u ime deteta, na koji način će se isplatiti kupoprodajna cena”, kaže advokat.

I tu nije kraj kontroli. Centar za socijalni rad mora da isprati i trošenje tog novca.

“Zahteva se pravdanje trošenja tog novca, fiskalnim računima ako je kupljen školski pribor ili je plaćena stipendija za školu, ekskurziju ili slično.

Raspolaganje nepokretnom imovinom i pokretnom imovinom velike vrednosti roditelji mogu preduzimati samo uz prethodnu ili naknadnu saglasnost organa starateljstva. Glavnicu imovine deteta roditelji mogu upotrebiti samo za njegovo izdržavanje ili kada to zahteva neki drugi važan interes deteta”, ističe Krunić.

Kako su rekli u Javnobeležničkoj komori Srbije, ukoliko roditelj ili staratelj od sopstvenih sredstava kupuje nepokretnost maloletnom detetu, nije potrebna nikakva dodatna saglasnost i roditelji ili staratelji nastupaju kao zakonski zastupnici deteta. U svim drugim slučajevima, kažu i u komori, potrebna je saglasnost Centra za socijalni rad i javni beležnici će je tražiti.

Koja su potrebna dokumenta i da li postoje određene naknade?

Potrebni su dokazi o roditeljstvu ili starateljstvu, a u slučaju da se nepokretnost kupuje od sredstava maloletne osobe potrebna je i saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad.

U načelu, s obzirom na to da su maloletne osobe po zakonu „poslovno nesposobne osobe“, ugovor o kupovini nepokretnosti na njihovo ime biće overen u formi javnobeležničkog zapisa, radi maksimalne zaštite prava maloletnika. Naknada za javnog beležnika za ovaj postupak zavisi od tržišne vrednosti nepokretnosti i određena je Javnobeležničkom tarifom, kažu u Komori.

Bez povraćaja PDV-a

Ukoliko je kupac stana maloletno dete treba voditi računa i o nemogućnosti ostvarivanja prava na oslobođenje od poreza na prenos apsolutnih prava, odnosno o nemogućnosti ostvarivanja prava na refundaciju PDV-a. Zakonom je propisano da su ove pogodnosti predviđene samo za punoletne kupce prvog stana, dakle sa navršenih 18. godina u momentu zaključenja kupoprodajnog ugovora, kaže advokat.

Mali stanovi više se traže

Roditelji koji kupuju stanove za decu često biraju garsonjere i jednosobne stanove zbog niže ukupne investicije, a lokacije poput Mirijeva, Kanarevog brda, Petlovog brda, Vidikovca i Miljakovca se izdvajaju kao pristupačne opcije sa cenama od oko 1.800 do 2.200 evra po kvadratu, objašnjava Aleksandra Mihajlović, sa portala 4zida.

Na osnovu podataka sa sajta 4zida.rs, cene manjih stanova u Beogradu, poput garsonjera i jednosobnih, značajno variraju u zavisnosti od lokacije i tipa gradnje. Prosečno oglašena cena kvadrata za stanove u novogradnji u centralnim opštinama, poput Vračara i Starog grada, prelazi 3.500 evra, dok se na primer u Zemunu ili Voždovcu, prosečne cene kreću od 2.500 evra.

Kada je reč o starijim stanovima, kvadrat se na Novom Beogradu u zavisnosti od bloka i mikrolokacije kreće od 2.600 pa do više od 4.000 evra (blog 58 ili blok 67 na primer).

Na Zvezdari je za kvadrat potrebno izdvojiti između 2.000 i 2.800 evra.

Nova ili stara gradnja?

Kada se bira između novogradnje, starogradnje i stanova u izgradnji, odluka zavisi od prioriteta kupca – novogradnja nudi modernije uslove stanovanja, ali stanovi u izgradnji često omogućavaju povoljniju cenu po kvadratu, dodaje Mihajlović.

„Stanovi u novogradnji imaju savremenu izolaciju, kvalitetniju stolariju, bolju energetsku efikasnost i moderan raspored prostorija. To smanjuje troškove grejanja i hlađenja na duži rok. Novogradnja ne zahteva dodatna ulaganja nakon kupovine – nema potrebe za renoviranjem instalacija, kupatilskih sanitarija ili kuhinje, što je često slučaj kod starijih stanova”, kaže naša sagovornica.

Ovakvi stanovi često dolaze sa dodatnim sadržajima poput garažnih mesta, video-nadzora, recepcije što ih čini atraktivnim za mlađe generacije. Kupovina stana u fazi izgradnje omogućava nižu cenu kvadrata u poređenju sa završenim projektima. Takođe, kupac ima veću fleksibilnost u izboru rasporeda ili završnih materijala.

„Sa druge strane, stariji stanovi često, mada ne i uvek, imaju povoljniju cenu kvadrata, posebno na lokacijama gde je cena novogradnje izrazito visoka, kao što su Stari grad ili Vračar. Kupovina starijeg stana može značiti značajnu uštedu na ukupnoj investiciji. Starogradnja je često smeštena u potpuno razvijenim delovima grada, sa blizinom škola, zdravstvenih ustanova, prodavnica i javnog prevoza. Na tržištu starogradnje češće postoji prostor za pregovore sa prodavcima, dok su cene novogradnje uglavnom fiksne”, ističe Mihajlović.

Izvor: 4zida
Foto: Pixabay

19. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Globalna potrošnja uglja dostigla rekordan nivo na kojem će ostati do 2027.

by bifadmin 19. децембар 2024.

Globalna upotreba uglja je ove godine povećana na rekordnih 8,77 milijardi tona, ali će ostati stabilna narednih godina zahvaljujući rastu obnovljivih izvora koji će pomoći u podmirivanju rastuće potražnje za električnom energijom, saopštila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

U najnovijem godišnjem izveštaju o trendovima i prognozama na tržištu uglja, navodi se da je upotreba uglja na globalnom nivou povećana posle pada tokom pandemije i da će ove godine dostići 8,77 milijardi tona.

Potražnja će ipak ostati blizu tog nivoa do 2027. godine jer obnovljivi izvori energije imaju sve veću ulogu u proizvodnji struje.

U tome će veliku ulogu imati i Kina, u čijim se termoelektranama sagoreva svaka treća tona uglja na svetu.

IEA navodi da je Kina nastavila da diverzifikuje svoj energetski sektor, da napreduje u izgradnji nuklearnih elektrana i ubrzava ekspanziju kapaciteta solarne i vetroenergije.

– To bi trebalo da pomogne da se ograniči rast potrošnje uglja do 2027. godine – navodi se u saopštenju IEA.

U analizi se ukazuje na ubrzani rast potrošnje električne energije u brojnim zemljama, uključujući Kinu, zbog niza faktora, uključujući elektrifikaciju usluga kao što su transport i grejanje, veća potreba za hlađenjem i rast potrošnje u sektorima u razvoju kao što su data centri.

– Brza primena tehnologija čiste energije preoblikuje globalni sektor električne energije, koji čini dve trećine svetske upotrebe uglja. Kao rezultat toga, naši modeli pokazuju da će globalna potražnja za ugljem ostati nepromenjena do 2027. čak i dok potrošnja električne energije naglo raste – rekao je direktor za energetska tržišta i bezbednost u IEA Keisuke Sadamori.

On dodaje da će, međutim, vremenski faktori, posebno u Kini koja je najveći svetski potrošač uglja, imati veliki uticaj na kratkoročne trendove potražnje za ugljem.

IEA je saopštila da je potražnja za ugljem u najrazvijenijim privredama već dostigla vrhunac i da se očekuje da će nastaviti da se smanjuje do 2027, a da će tempo pada zavisiti od snažnih politika i dostupnosti alternativnih izvora energije.

Sa druge strane, potrošnja uglja se i dalje povećava u zemljama u razvoju gde potražnja za električnom energijom naglo raste usled ekonomskog razvoja i povećanja broja stanovnika. Među tim zemljama su Indija, Indonezije i Vijetnam.

IEA je saopštila da je ove godine takođe dostignut rekord u proizvodnji uglja, kao i u međunarodnoj trgovini ugljem, ali da će naredne tri godine ostati na tom nivou ili da će se smanjiti.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

19. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Luksuzni brendovi sve više prihvataju plaćanje u kriptovalutama

by bifadmin 19. децембар 2024.

Tržište kriptovaluta proširilo se i na luksuzne brendove, koji sve više prihvataju plaćanja u kriptovalutama poput bitkoin-a i ethereuma. Luksuzni trgovci na malo sve više prihvataju plaćanja kriptovalutama kako bi privukli imućne kupce upućene u tehnologiju i iskoristili istorijski porast vrednosti bitkoin-a.

Ovaj trend označava značajan pomak jer robne marke istražuju inovativne metode plaćanja kako bi ostale konkurentne i privukle mlađu, imućnu klijentelu.

Francuska luksuzna robna kuća Printemps nedavno je sarađivala sa kriptoburzom Binance i fintech kompanijom Lyzi kako bi prihvatila uplate u bitkoin-u i ethereumu, postavši prva robna kuća u Evropi koja je to učinila. Bilo je dosta poziva i to je izazvalo interes, rekao je David Princay, predsednik podružnice Binance France. Potvrdio je razgovore sa drugim luksuznim markama koji su u toku, prenosi Reuters.

S.T. Dupont planira isto tako uvesti kripto plaćanja na dve lokacije u Parizu pre praznične sezone. Slično tome, kompanija Virgin Voyages počela je prihvatati bitkoin za vrhunsku godišnju propusnicu za krstarenje u vrednosti od 120.000 dolara. Ovi potezi odražavaju rastući interes među luksuznim kompanijama za iskorištavanje bogatstva koje pokreće kriptotržište.

Izazovi usvajanja kriptovaluta

Međutim, uprkos velikom zamahu, kriptovalute se suočavaju s izazovima poput visoke volatilnosti i regulatornog nadzora, što ograničava njihovu široku primenu. Trgovci na malo često pretvaraju kripto plaćanja u fiat valute (pravi novac) kako bi smanjili rizike. Ekonomski analitičari primete da su većini potrošača i dalje dovoljne tradicionalne opcije plaćanja poput PayPal-a. Ipak, vlasnici digitalne imovine sve više su privučeni luksuznim kupovinama kao načinom diverzifikacije svojih portfolija.

Ponuda plaćanja kriptovalutama može biti način da se kompanije brendiraju kao inovativne, a ne kao „stari zagušljivi brend“ – kaže Andrew O’Neill, vodeći analitičar digitalne imovine u američkoj kompaniji za kreditni rejting S&P Global Ratings.

Izrada kripto nadahnutih proizvoda

Luksuzni brendovi takođe koriste kripto trendove za stvaranje jedinstvenih proizvoda. Balenciaga je nedavno lansirala kožni držač kartica dizajniran za Ledgerov „Stax“ kripto novčanik, po ceni od 350 evra. To odražava sve veći interes za integraciju funkcionalnosti kriptovaluta u luksuzne modne artikle.

Guči je prednjačio među luksuznim brendovima, nudeći opcije kripto plaćanja za većinu proizvoda u Sjedinjenim Državama od 2022. godine. Njihova matična kompanija Kering usvaja pristup tehnologije „testiraj i uči“, naglašavajući inovacije kako bi privukla mlađe i azijske bogate potrošače. Francuski luksuzni trgovački lanac Printemps planira proširiti svoju kripto ponudu na novu prodavnicu u Njujorku 2025. godine, signalizirajući dalji interes za potencijal kriptovaluta da preoblikuju luksuznu maloprodaju.

Sve veća prisutnost kriptovaluta u luksuzu naglašava njihovu rastuću ulogu u savremenoj trgovini, spajajući vrhunsku tehnologiju s vrhunskim strategijama brendiranja.

Izvor:Telegraf Biznis
Foto: Pixabay

19. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko je potrebno godina rada u svetu, da bi se kupio stan

by bifadmin 19. децембар 2024.

Brz rast cena nekretnina od 2020. godine učinio je kupovinu stana nedostižnom za mnoge ljude danas, svuda u svetu. Kupovina stana u Hongkongu je posebno skupa.

Hongkong je 14 godinu zaredom proglašen najnepristupačnijim gradom na svetu, jer oni koji žive u njemu treba da rade više od dve decenije da bi mogli da kupe stan u njemu.

Analiza koju je objavio Visual Capitalist uzela je u obzir prosečan broj godina potrebnih da kvalifikovani radnik radi kako bi priuštio stan od 60 kvadratnih metara u centru grada.

Cena nekretnina srednje klase u centru Hongkonga u proseku iznosi 2.560 dolara po kvadratnom metru – znatno više od Njujorka, gde se cene kreću između 1.500 i 2.000 dolara po kvadratnom metru.

Iako su cene nekretnina u Hongkongu pale na najniži nivo u poslednjih 12 godina u realnim uslovima, posedovanje nekretnine ostaje nedostižno za većinu stanovnika.

Kako je u Evropi i Americi?

U međuvremenu, Pariz ima titulu najnepristupačnijeg grada u Evropi, uprkos tome što su cene nekretnina pale za više od 20 odsto u odnosu na vrhunac nakon pandemije.

Zaposlenom sa prosečnim primanjima u Parizu trebalo bi 13 godina rada da priušti stan, dok bi onom u Londonu trebalo 12 godina.

U Njujorku, prosečna prodajna cena stana na Menhetnu dostigla je gotovo 1,2 miliona dolara krajem 2023. godine, što je povećanje cene po kvadratnom metru za čak 44 odsto u poslednjih deset godina.

Njujork je najnepristupačniji grad u Americi, gde je potrebna da se radi osam godina da bi se kupio stan u centru grada. U Tokiju, za kupovinu stana sada je potrebna da se radi za prosečnu platu 14 godina, što i ovaj japanski grad svrstava među najnepristupačnije gradove u svetu.

Na osnovu podataka iz UBS Global Real Estate Bubble Index-a za 2024. godinu po 10 godina rada za prosečne plate u tim državama treba za stan u centru Singapura i Tel Aviva, devet za stan u Sidneju, a po osam za stanove u Cirihu, Minhenu, Vankuveru, Sao Paolu. Za stan u Los Anđelesu, Ženevi i Amsterdamu potrebno je sedam godina rada.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

19. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Nema planete B za iseljavanje čovečanstva

by bifadmin 18. децембар 2024.

Jedina planeta na kojoj ljudi mogu da opstanu je ova sa kojom su se razvijali u celokupnom lancu života na Zemlji. Svi drugi futuristički scenariji o uspešnom naseljavanju čovečanstva negde daleko u svemiru su puka fantazija ili prodavanje kosmičke magle radi privlačenja zemaljskih, nedovoljno upućenih investitora, tvrde naučnici. Evo i zašto.

Zamislimo da su ljudi uništili sve što su mogli na Zemlji, pretvorivši je u neplodnu, zatrovanu i negostoljubivu pustinju. Izlaz iz tog pakla je bekstvo ka nekom novom svetu, naseljavanje planete koja je nalik našoj, ali je još netaknuta. Čovečanstvo u tom drugom domu ima priliku da krene od početka. Nagoveštaji o tome kako će kosmičke izbeglice izgraditi bolju civilizaciju u potpuno nepoznatom okruženju se donekle razlikuju, ali svi su zasnovani na uverenju da je kosmos pun Zemljinih blizanaca.

Generacije dece su decenijama odrastale uz ovakve zavodljive priče. Većina filmova u kojima odvažni, tehnički i naučno potkovani međugalaktički istraživači pronalaze neverovatne, a nenastanjene svetove je među onima sa najvećim zaradama. Ovaj futuristički san prodaje nam se kao realna, naučno utemeljena mogućnost, pri čemu ga trenutno najviše forsiraju milijarderi koji obećavaju da će preseliti čovečanstvo na Mars takoreći sutra.

Imajući u vidu današnji tehnološki napredak, primamljivo je verovati da se približavamo dobu međuplanetarne kolonizacije. Ipak, da li zaista možemo da se izvučemo tako što ćemo bekstvom na neku devičansku planetu ostaviti iza sebe sve svoje probleme i gluposti koje smo počinili? Astronomi, fizičari, geolozi, biolozi i naučnici iz drugih struka važnih za ovu problematiku, jednoglasno tvrde da su takve priče puka fantazija. U poslednje vreme one služe i kao mamipara za investitore na berzi, pozivajući se na „čvrste naučne dokaze“.

Međutim, svim tim pričama nedostaju upravo verodostojne činjenice šta neku drugu planetu čini pogodnom za naš život. Način na koji to opisuju holivudski scenaristi i tehnološki tajkuni nema bilo kakvih dodirnih tačaka sa onim što naučnici smatraju neophodnim za preživljavanje.

Iz lošeg u gore

Trenutno, najčešća meta kolonizacije u bliskoj budućnosti je naš „komšija“, planeta Mars. Ona je velika kao pola Zemlje i prima oko 40% toplote koju dobijamo od Sunca. Tačno je da iz perspektive astronoma, Mars predstavlja Zemljinog „jednojajčanog blizanca“. Ali kakvi su naši stvarni izgledi za dugoročan boravak na toj planeti?

Današnji Mars je hladan i suv svet, sa vrlo tankom atmosferom i peščanim olujama koje mogu trajati nedeljama. Njegov prosečni atmosferski pritisak čini manje od 1% onoga na Zemlji, što znači da je u takvim uslovima nemoguće preživeti bez specijalne odeće i opreme. Pored toga, vazduh se uglavnom sastoji od ugljen-dioksida, a temperatura na površini se kreće od podnošljivih 30ºC leti, do nepodnošljivih -140ºC zimi. Ovako ekstremne promene temperature su posledica tanke atmosfere na Marsu.

Uprkos tome, postoji mnoštvo predloga za preoblikovanje našeg „suseda“ u svet koji je dugoročno pogodan za ljude. Mars je dalje od Sunca nego Zemlja, pa bi bilo potrebno znatno više gasova sa efektom staklene bašte da se postigne temperatura slična onoj na Zemlji. Zgušnjavanje atmosfere ispuštanjem ugljen-dioksida na površinu Marsa predstavlja najpopularnije „rešenje“ za taj problem.

Međutim, svaka predložena metoda oslobađanja ugljen-dioksida uskladištenog na Marsu, zahteva daleko napredniju tehnologiju i resurse od onih kojima sada raspolažemo. Štaviše, nedavna studija koju je objavila NASA pokazuje da na Marsu nema ugljen-dioksida ni onoliko koliko je potrebno da ovu planetu dovoljno zagreje zimi. Pod optimističkom pretpostavkom da negde pronađemo i „nahvatamo“ nedostajući ugljen-dioksid i tako „zagrejemo“ Mars, i dalje bismo bili prepušteni atmosferi u kojoj bismo se bez ikakve dileme ugušili.

No, vatreni sledbenici svemirske kolonizacije ne odustaju i nude drugo rešenje. Po tom scenariju, bivši Zemljani bi na površini Marsa trebalo da izgrade staništa u kojima bi uslovi bili pogodni za opstanak ljudi. U ovom slučaju je zanemarena sitnica da bi svaki prodor spoljnog vazduha u takve građevine predstavljao smrtonosnu pretnju, pa bi stanari morali neprekidno da budu u pripravnosti i zbog najmanjih oštećenja na svojim „marsovskim“ kućama.

Kad se podvuče crta, ispada da bismo morali da uložimo trenutno nepostojeća sredstva u razvoj danas nepostojećih tehnologija samo zato da bismo se takoreći sutra najverovatnije ugušili na susednoj „Crvenoj planeti“.

Šta je stotinak hiljada godina za najhrabrije?

Srećom, vasiona ne završava u Marsovom dvorištu. Šta bi bilo sa nama da nije ljudi koji uvek gledaju dalje od ostalih? Među njima su i stručnjaci koji to rade po službenoj dužnosti u američkoj svemirskoj agenciji NASA. Oni su tokom istraživanja teleskopom Kepler otkrili da u našoj galaksiji postoji mnogo svetova koji su slični Zemlji po veličini i udaljenosti od matične zvezde. Naučnici su godinama posmatrali oko 100.000 zvezda i više od 900 planeta koje su po svojim razmerama slične zemlji. Od svih tih planeta, samo 23 su u takozvanoj naseljivoj zoni, odnosno imaju umerenu klimu koja omogućava postojanje tekuće vode, ključnog elementa za razvoj života kakav poznajemo.

Koliko planeta veličine Zemlje i sa umerenom klimom ima u našoj galaksiji? Procene se većinom baziraju na otkrićima u misiji Kepler, jer se taj deo neba koji su naučnici proučavali smatra „reprezentativnim uzorkom“ za celu galaksiju. Međutim, proračuni do kojih su došli se jako razlikuju. Najoptimističniji sugerišu da otprilike jedna od tri zvezde (30%) „ugošćuje“ planetu veličine Zemlje i umerene temperature, dok najpesimističniji iznose računicu da je takvih tek 9%, odnosno jedna od 10 zvezda.

U našoj galaksiji nalazi se otprilike 300 milijardi zvezda, što bi prema najpovoljnijem scenariju značilo da one „opslužuju“ oko 90 milijardi planeta koje su po veličini približne Zemlji i imaju umerenu klimu. Ovo je ogroman broj i teško je odoleti pomisli da barem jedna od njih može da se podiči gotovo istovetnim uslovima za život kao što su oni na našoj planeti. Ali ovde se dobre vesti završavaju. Sve i da postoji planeta koja je „pljunuta“ Zemlja, kako bismo do nje stigli? Ako bismo se ukrcali na najbržu svemirsku letelicu kojom danas raspolažemo, trebalo bi nam 79.000 godina da sletimo na najbližu planetu u našoj galaksiji koja je u „naseljivoj zoni“.

Pupčana vrpca bez koje ne možemo

No, obećajmo sebi kao što Ilon Mask obećava investitorima da ćemo rešiti i taj „izazov“ i švrljati svemirom brzinom svetlosti. Najzad pronalazimo nenastanjenu planetu veličine Zemlje, sa umerenom klimom, beskrajnim plavim okeanima i biosferom koja vrvi od života. Ali ne onakvog kakav očekujemo.

Stvar je u tome da je to verzija „arhaične“ Zemlje, sa uslovima za život koji nalikuju onima iz najranije istorije naše planete. A oni su bili takvi da anatomski moderni ljudi koji su se pojavili pre manje od 400 000 godina u njima ne bi preživeli ni pet minuta. Skloni smo da zaboravimo da povest modernog čoveka čini manje od 0,01% Zemljine istorije, što znači da je ova planeta naš dom ne zbog svoje veličine i klime, već zato što se na njoj život razvijao milijardama godina.

Baš kao što ljude ne oblikuje samo genetika, nego i kultura i odnosi sa drugima, tako i planete oblikuju živi organizmi koji na njima nastaju i napreduju. Tokom vremena, život je Zemlju dramatično promenio, stvorivši svet u kojem je čovek mogao da nastane i da se razvija. Mi u potpunosti zavismo od milijardi drugih živih organizama koji čine Zemljinu biosferu. Bez njih ne možemo da preživimo i zato je Zemlja naš jedinstveni i jedini dom u svemiru. Ne postoji planeta B.

Bojana Maričić

Biznis & finansije 226, oktobar 2024.

Foto: qimono, Pixabay

18. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

NBS: Izdato 700.000 više kartica u odnosu na isti period prošle godine

by bifadmin 18. децембар 2024.

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je na kraju trećeg tromesečja ove godine, u Srbiji bilo 11,9 miliona izdatih platnih kartica, što je za 6,1 odsto ili 700.000 više nego u istom periodu prethodne godine.

Kako se navodi, tokom trećeg tromesečja 2024. u trgovinama u zemlji izvršeno je 158,8 miliona plaćanja domaćim platnim karticama ili za 20,8 odsto, odnosno za 27,4 miliona više nego u istom tromesečju 2023. godine.

Dodaje se da su strani turisti karticama izvršili 16,8 miliona kupovina, što je za 20,1 odsto ili 2,8 miliona plaćanja više nego tokom trećeg tromesečja prethodne godine.

NBS ističe da je prihvatna mreža u Srbiji nastavila da se širi i na kraju septembra ove godine korisnicima platnih usluga bilo je na raspolaganju 3.210 bankomata, što je za 5,2 odsto više nego u istom tromesečju 2023.

„Prihvatna mreža POS terminala iz tromesečja u tromesečje nastavlja da raste, pa su kraju septembra kupci mogli da plaćaju na blizu 154.000 POS terminala, što je za 15,9 odsto više nego u trećem tromesečju 2023. godine“, piše u saopštenju.

Centralna banka dodaje da je kada je reč o kupovini preko interneta, broj internet prodavnica na kraju oktobra ove godine bio 4.535 ili za 18,1 odsto više u odnosu na isto vreme prethodne godine, što znači da je otvoreno 695 novih internet prodajnih mesta, koja omogućavaju onlajn kupovinu bezgotovinskim platnim instrumentima, odnosno instant plaćanjem i/ili platnim karticama.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

18. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa obeležila 20 godina poslovanja

by bifadmin 18. децембар 2024.

Banca Intesa obeležila je 20 godina poslovanja pod okriljem međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo na svečanoj proslavi koja je okupila klijente banke, njene poslovne partnere, zaposlene i predstavnike matične grupe.

„Ako bih pokušao u jednoj rečenici da sublimiram dve decenije za nama, rekao bih da smo u kontinuitetu rasli i jačali tržišnu poziciju na bazi inovativne ponude, vrhunske usluge i dinamične digitalne agende, uvek fokusirani na klijente i spremni da budemo korak ispred vremena. Danas smo dugogodišnji lider sa aktivom od gotovo 9 milijardi evra, partner 1,4 miliona klijenata privrede i građana, dobitnik desetine najuglednijih međunarodnih nagrada za najbolju banku u Srbiji. Uzbuđeni smo zbog svega što je pred nama, spremni da na promene, izazove i prilike odgovorimo sofisticiranim rešenjima, hiperpersonalizacijom i besprekornim korisničkim iskustvom kroz ulaganja u tehnologiju, održivost i ljude“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Specijalni gost večeri, vodeći svetski futurista i autor globalnih bestselera o budućnosti finansija, Bret King, poveo je prisutne na putovanje u svet budućnosti i disruptivnih trendova koje donose veštačka inteligencija, pametne ekonomije i autonomne infrastrukture, uz osvrt na uticaj klimatskih promena, ali i zdravstvenu tehnologiju i gensku terapiju.

Gost na proslavi velikog jubileja Banca Intesa bio je i geopolitički savetnik Strahinja Matejić, koji je izložio svoje uvide u globalnu geopolitičku situaciju, potencijalne implikacije aktuelnih dešavanja na uslove poslovanja, poslovne izazove i prilike, kao i stavove o uticaju veštačke inteligencije na biznis sektor.

Vodeća banka na tržištu Srbije duže od 17 godina, Banca Intesa, već dve decenije predvodi razvoj bankarskog sektora i naprednim finansijskim rešenjima uspešno odgovara na diversifikovane potrebe građana i privrede putem razvijene poslovne mreže i modernih digitalnih servisa. Širenje poslovanja u sve tržišne segmente i niše, kao i u oblast upravljanja investicionim fondovima, banka je zaokružila pokretanjem Intesa fondacije filantropske organizacije sa ciljem pružanja sistemske podrške rešavanju socijalnih i ekoloških pitanja i kreiranju održivog i inkluzivnog društva.

18. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kvazi-preduzetnici u mantijama: Jevanđelje bogatstva
  • Globalni paradoksi koji utiču na Srbiju
  • Od 1. januara minimalac 64.554 dinara
  • Počelo korišćenje sistema e-Otpremnica
  • B&F: Srećna Nova godina!

Архиве

  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit