NAJNOVIJE
Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu...
Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Naknade za sudske tumače i prevodioce udvostručene

by bifadmin 19. мај 2026.
Nedavno su usvojene izmene Pravilnika o stalnim sudskim tumačima kojima se značajno uvećavaju naknade za rad sudskih prevodilaca i tumača.
Dosadašnja cena pisanog prevoda od 600 dinara povećana je na 1.500 dinara po autorskoj stranici, dok je satnica za usmeno prevođenje sa 1.200 podignuta na 3.000 dinara, što predstavlja rast od 150 odsto.

Nove odredbe počinju da važe od 20. maja. Prema izmenjenom pravilniku, prevodioci imaju pravo na nagradu u skladu sa jasno definisanom tarifom. Za prevod pisanih dokumenata sa srpskog ili drugog jezika u službenoj upotrebi u Republici Srbiji na strani jezik predviđena je naknada od 1.500 dinara po autorskoj stranici. Isti iznos važi i za prevod sa stranog jezika na srpski, kao i za prevod između jezika koji su u službenoj upotrebi u zemlji. Jedini izuzetak odnosi se na prevod sa stranog jezika na drugi strani jezik, gde je naknada zadržana na 600 dinara po stranici.

Kada je reč o usmenom prevođenju, naknada iznosi 3.000 dinara za svaki započeti sat, pri čemu se u obračun uključuje celokupno vreme – od dolaska prevodioca na lokaciju do završetka potrebe za prevođenjem.

Ovim pravilnikom detaljno se uređuje i procedura imenovanja i razrešenja stalnih sudskih tumača, uključujući i one za znakovni jezik za slepa, gluva i nema lica, kao i visina naknade za njihov rad.

Predsednici viših sudova imaju obavezu da Ministarstvu pravde dostavljaju informacije o potrebi za angažovanjem prevodilaca za određene jezike, naročito u situacijama kada postoji nedovoljan broj dostupnih tumača. Na osnovu tih podataka, ministar nadležan za pravosuđe najmanje jednom godišnje raspisuje oglas za imenovanje novih prevodilaca, koji se objavljuje u Službenom glasniku Republike Srbije.

Za obavljanje posla sudskog prevodioca neophodno je ispuniti određene uslove. Kandidat mora imati završeno visoko obrazovanje i ispunjavati kriterijume propisane za rad u državnoj službi, uz dodatne uslove definisane pravilnikom. Podrazumeva se i odgovarajuće obrazovanje za konkretan strani jezik ili potpuno poznavanje jezika sa kog i na koji se prevodi, kako u pisanom tako i u usmenom obliku. Takođe, neophodno je dobro poznavanje pravne terminologije, kao i najmanje pet godina iskustva u prevodilačkim poslovima.

Izvor: Kamatica
Foto: Pixabay
19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Kako globalna nestabilnost menja tržište kafe?

by bifadmin 19. мај 2026.

Kada su krajem prošle godine teretni brodovi počeli da izbegavaju rute kroz Crveno more i produžavaju transportne pravce između Azije i Evrope, posledice nisu ostale ograničene samo na logistički sektor. Rast troškova transporta, skuplje osiguranje i duže vreme isporuke vrlo brzo počeli su da utiču na veliki broj industrija, uključujući i tržište kafe, koje danas funkcioniše pod snažnim pritiscima globalne ekonomije.

Upravo zato promene na tržištu kafe više nisu pitanje isključivo proizvodnje sirovina ili berzanskih kretanja. One sve više postaju pokazatelj načina na koji geopolitičke tenzije, klimatske promene, energenti i međunarodni lanci snabdevanja oblikuju savremenu ekonomiju.

Jedan od ključnih faktora koji utiče na tržište jesu klimatske promene. Brazil i Vijetnam, među najvećim svetskim proizvođačima kafe, poslednjih godina suočavaju se sa ekstremnim vremenskim uslovima, uključujući suše, niske temperature i nestabilne padavine, što direktno utiče na prinose i predvidivost proizvodnje. Kako je reč o tržištu koje u velikoj meri zavisi od stabilnosti poljoprivredne proizvodnje, svaki poremećaj u proizvodnim regionima brzo se reflektuje na globalne tokove i berzanska kretanja.

Istovremeno, logistika i transport postaju jedan od najvažnijih faktora formiranja cena u brojnim sektorima, uključujući i tržište kafe. Geopolitičke tenzije i nestabilnosti na ključnim pomorskim rutama dodatno komplikuju međunarodne lance snabdevanja, produžavaju transportne pravce i povećavaju troškove distribucije. Rast cena goriva, osiguranja i transporta danas ima značajan uticaj na krajnje troškove robe na globalnom tržištu, nezavisno od same cene sirovine.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da su globalna tržišta danas međusobno povezanija nego ranije, zbog čega se poremećaji iz jednog sektora veoma brzo prelivaju na druge industrije. Upravo zato tržišna nestabilnost više nije ograničena na pojedinačne kategorije ili regione, već postaje deo šireg ekonomskog okruženja u kojem energenti, logistika, međunarodna trgovina i klimatski faktori funkcionišu kao međusobno povezani elementi.

Analitičari ukazuju da globalna ekonomija ulazi u period dugoročnije neizvesnosti, u kojem će volatilnost tržišta sirovina i pritisci na lance snabdevanja ostati prisutni i u narednom periodu. U takvim okolnostima, tržište kafe funkcioniše pod istim globalnim pritiscima kao i brojne druge industrije.

Istovremeno, važno je razumeti da krajnja tržišna cena proizvoda više ne zavisi isključivo od proizvodnje sirovine, već od čitavog niza faktora koji uključuju energente, logistiku, transport, osiguranje, dostupnost transportnih ruta i stabilnost međunarodnih lanaca snabdevanja. Upravo zbog toga tema tržišnih promena i rasta cena zahteva širi ekonomski kontekst i razumevanje globalnih procesa koji danas oblikuju poslovno okruženje u gotovo svim industrijama.

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kolike su školarine za strane studente širom Evrope?

by bifadmin 19. мај 2026.

Plan francuske vlade da studentima van EU naplati i do 16 puta više školarine izazvao je burne reakcije. Dojče vele (DW) analizira sistem naplate školarine širom Evrope, unutar i izvan EU. 

Francuska

Program „Izaberi Francusku za visoko obrazovanje“, najavljen prošlog meseca, ima za cilj da ukine sistem izuzeća koji su francuski univerziteti često koristili kako bi školarine za studente izvan EU bile iste kao za studente iz EU.

Zbog toga će većina studenata van EU koji dolaze u Francusku u akademskoj 2026/27 godini morati da plaća godišnje školarine od 2.895 evra za osnovne studije i 3.941 evra za master studije. To je povećanje od čak 16 puta u odnosu na prethodne cene, a očekuje se da univerzitetima donese dodatnih 250 miliona evra godišnje.

„Ovaj predlog predstavlja zabrinjavajući korak u pogledu posvećenosti jednakom pristupu visokom obrazovanju. Značajnim povećanjem školarina za studente izvan EU, francuska vlada rizikuje da institucionalizuje sistem u kojem pristup obrazovanju sve više zavisi od državljanstva i finansijske sposobnosti“, navodi se u saopštenju Evropske studentske unije i Federacije studentskih organizacija u Francuskoj.

Ovakva reakcija odražava dugogodišnji stav Francuske da obrazovanje treba da bude dostupno svima.

Moral i novac

Međutim, u strateškom dokumentu o budućnosti evropskih univerziteta, koji je ove nedelje objavio Kraljevski koledž u Londonu, profesor Kristijan Golije sa Škole ekonomije u Tuluzu tvrdi da su potrebne promene, imajući u vidu da su univerziteti pod sve većim pritiskom, a studenti sve više u mogućnosti da biraju studije izvan svojih matičnih zemalja.

„S obzirom na stanje javnih finansija, besplatno obrazovanje uklanja jedinu realnu opciju za finansiranje konkurentnih plata nastavnog i istraživačkog osoblja. Ko uopšte zna da mladi predavači u Francuskoj, nakon deset godina visokog obrazovanja plus nekoliko godina postdoktorskog usavršavanja, imaju bruto godišnju platu od oko 30.000 evra, dok najbolji svetski univerziteti mogu da ponude pet do deset puta više kako bi privukli najperspektivnije među njima“, napisao je.

Holandija

Francuska nije jedina zemlja koja se bori sa finansiranjem univerziteta, pri čemu su strani studenti često u centru debate. U nekim zemljama visoke školarine za strane studente finansiraju niže troškove za domaće, dok drugde postoji bojazan da studenti koji studiraju u EU, a potom plaćaju porez u drugim državama, ne donose dovoljno koristi zemlji koja ih je obrazovala.

Primer za to je Holandija, gde studenti iz EU plaćaju oko 2.500 evra za osnovne studije, dok strani studenti plaćaju između 13.000 i 32.000 evra, u zavisnosti od programa. Izveštaj Kraljevskog koledža pokazao je da 57% međunarodnih studenata i dalje boravi u Holandiji godinu dana nakon diplomiranja, ali da taj broj opada na oko 25% posle pet godina. Takođe se navodi da međunarodni studenti imaju veću verovatnoću da ostanu nego studenti iz drugih zemalja EU.

Jedna od mera holandske vlade bila je povećanje broja programa na holandskom jeziku i umesto na engleskom, kao i da se ne uvode novi programi na engleskom. Ova politika dovela je do smanjenja broja međunarodnih studenata za gotovo 5% u ovoj akademskoj godini (2025–26) u poređenju sa prošlom.

Velika Britanija

Velika Britanija, za razliku od većeg dela Evrope, naplaćuje im školarine još od 1981. godine. Zahvaljujući globalnoj rasprostranjenosti engleskog jezika, zadržala je prednost u privlačenju studenata iz inostranstva.

Uprkos padu broja studenata iz EU nakon Bregzita, Engleska i dalje prednjači u Evropi, uz procenjenu ekonomsku korist od 43 milijarde evra.

Iako je njihov broj u opadanju, strani studenti trenutno čine 23 odsto studentske populacije u Velikoj Britaniji. Njihove školarine mogu dostići i 44.000 evra godišnje, dok su za domaće studente ograničene na oko 11.300 evra.

Švajcarska

Švajcarska je krenula drugačijim putem – sporazumom sa EU iz decembra 2024. godine izjednačiće školarine za domaće i strane studente, koje se obično kreću oko 800 evra po semestru.

Bez jedinstvene politike EU

Unutar EU ne postoji jedinstvena politika. Španija, zahvaljujući rasprostranjenosti jezika, beleži porast broja stranih studenata, uz školarine za EU studente od oko 2.100 do 5.000 evra, dok strani studenti ponegde plaćaju malo više.

Portugal takođe beleži rast, sa preko 42.000 stranih studenata u 2024. godini. Studenti iz EU plaćaju oko 500–700 evra godišnje, dok strani studenti plaćaju od 2.500 evra naviše.

U Nemačkoj su troškovi među najnižima – većina javnih univerziteta naplaćuje između 200 i 500 evra po semestru, bez obzira na poreklo studenta.

Nekoliko drugih zemalja takođe nudi jeftine ili besplatne programe za studente iz EU, poput Austrije, Hrvatske, Irske, Grčke i Švedske, ali školarine za strane studente znatno variraju.

Na primer, u Švedskoj i Irskoj mogu prelaziti 10.000 evra godišnje, dok su u Austriji oko 700 evra po semestru.

Balkan – zlatna sredina?

U međuvremenu, zemlje bivše Jugoslavije pokušavaju da se pozicioniraju kao „zlatna sredina“ kroz specifičan sistem olakšica. Ključnu ulogu igraju regionalni sporazumi o reciprocitetu, koji omogućavaju studentima iz bivše Jugoslavije da u susednim zemljama studiraju pod istim finansijskim uslovima kao domaći državljani.

To znači da student iz Crne Gore ili Bosne i Hercegovine u Srbiji često može ostvariti pravo na budžetsko finansiranje, dok u Hrvatskoj, kao zemlji članici EU, studenti iz Unije uživaju ista prava kao i hrvatski državljani. Za one van ovih krugova, cene su tržišne: u Srbiji se kreću od 2.000 evra za društvene nauke do 5.000 evra za medicinu na engleskom, dok u Hrvatskoj studije medicine za studente van EU dostižu i do 12.000 evra godišnje.

U Bosni i Hercegovini, na javnim univerzitetima (poput onih u Sarajevu ili Banjaluci), strani državljani koji ne potpadaju pod sporazume o reciprocitetu plaćaju školarine od 1.000 do 3.000 evra godišnje. Sa druge strane, studenti iz regiona plaćaju istu cenu kao domaći, od 400 do 1.000 evra.

Međutim, BiH je postala regionalno čvorište za privatno visoko obrazovanje koje privlači studente iz Turske i sa Bliskog istoka; na ovim univerzitetima studije medicine i inženjerstva na engleskom jeziku mogu koštati i do 15.000 evra godišnje.

Crna Gora nudi možda i najjednostavniji model u regionu. Na Univerzitetu Crne Gore, stranci plaćaju jedinstvenu naknadu koja iznosi oko 500 evra po semestru za većinu programa, dok se na privatnim fakultetima cene kreću od 1.500 do 2.500 evra. To je rezultat promocije zemlje kao mesto za „digitalne nomade“ i strane studente, koristeći prednost evra kao zvanične valute.

U poslednjih pet godina, Hrvatska beleži porast broja studenta od preko 25 odsto (posebno na programima medicine), dok je Srbija skoro udvostručila broj stranaca na oko 16.500, zahvaljujući sporazumima o reciprocitetu i povoljnim cenama studija na engleskom jeziku.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora takođe beleže stabilan godišnji porast broja stranih studenata od 4 do 15 odsto, privlačeći studente iz regiona, ali i Turske i Azije, kojima su troškovi studiranja i do deset puta niži nego u Parizu ili Londonu.

Izvor: Dojče vele

Foto: Pixabay

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Konkurentna privreda i ekonomske integracije sa EU – NALED predstavio novu reformsku agendu i ciljeve do 2030.

by bifadmin 19. мај 2026.

Jaka i inovativna privreda, konkurentna na tržištu EU i regiona, ključ je boljeg života građana Srbije, poručeno je na Skupštini NALED-a povodom obeležavanja 20 godina rada asocijacije. Ovom prilikom predstavljen je novi Strateški plan razvoja do 2030. sa gotovo 200 mera i aktivnosti za podršku reformama i razvoj domaće privrede, uključujući najmanje milion evra podsticaja inovacijama i peduzetništvu.

– Naša vizija je izgradnja odgovornog društva zasnovanog na znanju i evropskim vrednostima, u kojem efikasne institucije, konkurentna privreda i angažovani građani doprinose održivom razvoju, prosperitetu lokalnih zajednica i boljem životu za sve – izjavila je Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a, uz zahvalnost svim članovima i partnerima na podršci.

Novi strategija NALED-a fokusirana je na integraciju domaće privrede u tržište EU, odnosno jačanje kapaciteta naših preduzeća da razvijaju inovacije i posluju u skladu sa evropskim standardima, što znači viši kvalitet proizvoda, veću zaštitu životne sredine i prava radnika, uz veći izvoz.

– Kruna naših zalaganja u oblasti preduzetništva i inovacija stigla je krajem prošle godine kroz priznanje Evropske unije, kada smo postali EIT Hub za Srbiju – nacionalna kontakt tačka Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju. U toku je i osnivanje prvog ESG huba za mala i srednja preduzeća uz podršku Vlade Švedske – dodala je Jovanović.

Podršku NALED-ovoj viziji i daljem radu dao je Andreas fon Bekerat, ambasador Evropske unije u Srbiji.

– Čestitamo NALED-u dve decenije neprocenjivog doprinosa ekonomskom razvoju. Srbija ima snažne makroekonomske osnove i pokazala je otpornost na globalne šokove, ali je za nastavak rasta potreban novi talas reformi usmeren na konkurentnost, investicije i prilagodljivost. Budući razvoj i dublja integracija u EU zavisiće od usklađivanja sa standardima EU u oblasti vladavine prava, upravljanja, zelene i digitalne tranzicije i unapređenja poslovnog okruženja – istakao je ambasador Evropske unije u Srbiji.

Dalja reformska agenda NALED-a sadržana je u Sivoj knjizi – novo 18. Izdanje donosi 100 novih preporuka Vladi i institucijama Srbije za smanjenje birokratije i unapređenje uslova poslovanja. Čak 22 preporuke nose „EU bedž“, zbog njihovog naročitog značaja za evropske integracije Srbije. U okviru projekta Snažne i važne uz podršku Britanske ambasade, ove godine prvi put su istaknute i rodno senzitivne preporuke.

– Izdvojili smo 10 prioriteta za narednu godinu, a naši članovi su kroz anketu izglasali stavljanje leka na listu, digitalizaciju ličnih podataka, i upis starih predmeta u katastar kao najvažnije. Tu su još preporuke koje se tiču oporezivanja paušalaca, fleksibilnog i sezonskog rada, eKartona, zelenog fonda, depozitnog sistema, trgovine i parafiskala – rekao je dosadašnji predsednik Upravnog odbora NALED-a Vladislav Cvetković.

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ekonomski kolaps najbogatije države na svetu

by bifadmin 19. мај 2026.

Katar, zemlja koja je decenijama važila za sinonim neviđenog bogatstva i ekonomskog uspona, trenutno se suočava sa potpunom paralizom privrede. Iranski napadi i blokada pomorskog saobraćaja u Ormuskom moreuzu prekinuli su vitalne rute za izvoz gasa, što je dovelo do zaustavljanja ekonomskog motora ove države.

Gasni gigant na kolenima: Izvoz potpuno stao

Katar više od 60 odsto svojih prihoda ostvaruje od izvoza prirodnog gasa, koji je transformisao nekadašnje ribarsko utočište u jednu od najbogatijih nacija sveta. Međutim, zatvaranje Ormuskog moreuza znači da već više od dva meseca nijedan tanker sa gasom nije napustio katarske obale.

Situacija je postala kritična nakon što su iranski projektili i dronovi pogodili postrojenje Ras Laffan, ključni industrijski centar, oštetivši vitalnu opremu i smanjivši proizvodni kapacitet za 17 odsto. Čak i ako bi se moreuz sutra otvorio, biće potrebne godine da se proizvodnja vrati na nivo pre sukoba.

MMF predviđa dramatičan pad BDP-a

Ekonomski gubici su enormni. Državni energetski gigant, QatarEnergy, već je izgubio milijarde dolara, dok svakodnevni troškovi izgubljene prodaje i zakupa brodova iznose stotine miliona dolara.

Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će se katarska ekonomija ove godine smanjiti za čak 8,6 odsto.

Pored energetske krize, zemlja je odsečena i od uvoznih ruta. Katar uvozi oko 90 odsto hrane, a blokada mora primorala je vlasti na ekstremno skupe alternative. Sveža hrana iz Evrope i žitarice iz Amerike sada se dopremaju skupim avio-prevozom ili kamionima preko Saudijske Arabije.

Kako bi sprečila galopirajuću inflaciju, vlada agresivno subvencioniše cene namirnica, pa su cene u supermarketima za sada porasle tek za 5 do 10 odsto.

Prazni luksuzni tržni centri i odlazak stranaca

Ambicija Katara da postane globalni turistički i poslovni centar, u šta su uložene stotine milijardi dolara kroz Svetsko prvenstvo i projekte poput grada Lusail, ozbiljno je uzdrmana. Broj međunarodnih posetilaca je strmoglavo opao, a mnoge multinacionalne kompanije povlače svoje osoblje iz zemlje zbog straha od nestabilnosti.

„Ako dođe do masovnog egzodusa strane radne snage, koja čini 90 odsto stanovništva, situacija će postati zastrašujuća“, upozoravaju analitičari. Iako Katar poseduje suvereni fond od 600 milijardi dolara koji mu omogućava da isplaćuje plate i održava osnovne usluge, dugoročna šteta po imidž stabilne investicione destinacije mogla bi biti nepopravljiva.

Da li duboki džepovi mogu da spasu Dohu?

Uprkos krizi, rejting agencija S&P Global zadržala je rejting Katara, uzdajući se u ogromnu akumuliranu fiskalnu imovinu zemlje.

Vlasti u Dohi čine sve da projektuju smirenost i spreče kolaps privatnog sektora, ali stručnjaci su saglasni: sudbina najbogatije pustinjske metropole sada isključivo zavisi od toga koliko će dugo Ormuski moreuz ostati zatvoren.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

19. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Poslovni modeli na održiv način: Izabrani najbolji timovi prve generacije Marc impact programa u Srbiji

by bifadmin 18. мај 2026.

U Beogradu je 12 najperspektivnijih timova iz Srbije predstavilo svoja inovativna rešenja usmerena na rešavanje društvenih i ekonomskih izazova na prvom Marc impact nacionalnom događaju koji je održan u Američkom resursnom centru (ARC).

Stručni žiri, sastavljen od eksperata iz sektora finansija, razvoja biznis ideja i programa sa snažnim pozitivnim društvenim uticajem odabrao je dva pobednička tima koji će predstavljati Srbiju na regionalnom nivou.

Ride & Stride B2B aplikacija za praćenje prevoza do posla sa rang-listama i eko-nagradama, koja direktno doprinosi smanjenju emisije CO2 i čini održivost delom svakodnevne rutine zaposlenih, odnela je prvo mesto. Drugoplasirani NRG Čačak je osvojio stručni žiri svojim sertifikovanim uslugama upravljanja opasnim otpadom, uz inkluzivno zapošljavanje, edukaciju zajednice i programe sakupljanja elektronskog otpada.

Tokom prethodnih 6 meseci, svih 12 timova imali su priliku da direktno rade sa mentorima koji su im omogućili da dodatno osnaže svoje poslovne ideje, kao i da razvijaju održive biznis modele. Nacionalni pobednici će svoje inovativne ideje moći da predstave međunarodnom panelu investitora, na Re:Marc događaju u Budimpešti, koji se održava 18. juna. Najbolji učesnici na regionalnom nivou takmičiće se za novčanu grant podršku u visini od 15.000 do 20.000 EUR.

„Kvalitet rešenja koja smo danas videli potvrđuje da domaći inovatori ne zaostaju za svetskim trendovima. Učesnici Marc impact programa ne teže samo profitu, već kreiraju održive poslovne modele koji unapređuju naše lokalne zajednice,“ izjavili su iz Asocijacije za afirmaciju kulture (ASK) koja realizuje ovaj program u Srbiji.

Individualna podrška učesnicima programa je jedan od ključnih stubova Marc impact programa, što su potvrdili i predstavnici Erste Banke Srbija, uz čiju podršku se program realizuje na lokalnom tržištu.

„Raduje nas što se, zahvaljujući temeljnom radu sa mentorima tokom proteklih meseci, vidi jasan napredak kod svih timova u njihovom građenju održivih poslovnih modela, kao i u skaliranju njihove društvene misije. Verujemo da su ovakve inicijative važan korak ka jačanju inovativnog i odgovornog preduzetništva, zbog čega ćemo nastaviti da podržavamo programe koji podstiču razvoj ideja sa pozitivnim društvenim i ekološkim efektima“, izjavio je Ivan Radojević, šef odeljenja socijalnog bankarstva u Erste Banci.

Osim pobednika, na takmičenju su predstavljeni projekti koji se bave održivom proizvodnjom, novim tehnologijama i inovativnim modelima zapošljavanja teže zapošljivih grupa.

Marc Impact Program je međunarodni program usmeren na jačanje kapaciteta i finansijske održivosti preduzeća sa društvenim uticajem. Program se realizuje u više zemalja Centralne i Istočne Evrope, uz podršku relevantnih međunarodnih i lokalnih partnera ERSTE Foundation, Erste Social Finance Holding, IFUA Nonprofit Partner i SIMPACT, dok je realizator programa u Srbiji Asocijacija za afirmaciju kulture – ASK.

18. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi saveznik na Fruškoj gori: DDOR osiguranje doniralo kvad Gorskoj službi spasavanja

by bifadmin 18. мај 2026.

Na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, DDOR osiguranje je 18. maja doniralo terensko vozilo – kvad Gorskoj službi spasavanja Srbije (GSS), koje će se koristiti za spasilačke intervencije na području Fruške gore.

U prisustvu predstavnika medija, partnera i brojnih gostiju sajma, predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja, Vladimir Malešević, uručio je ključeve vozila Marku Čaliji, direktoru Gorske službe spasavanja Srbije, a tom prilikom potpisan je i protokol o saradnji između ove dve organizacije.

Donirano vozilo biće namenjeno spasavanju i intervencijama na Fruškoj gori, čime se direktno unapređuju operativni kapaciteti GSS-a na terenu i jačaju uslovi za brže i efikasnije reagovanje u kriznim situacijama.

“Danas smo ovde da obeležimo početak jedne za nas veoma značajne saradnje, koja simbolizuje ne samo zajedničke ciljeve i posvećenost sigurnosti, već i vrednosti koje nas povezuju – odgovornost, solidarnost i brigu o zajednici. Gorska služba spasavanja Srbije već 75 godina hrabro i profesionalno brine o sigurnosti ljudi u planinskim i teško pristupačnim područjima. Sa druge strane, DDOR osiguranje više od 80 godina brine o sigurnosti svojih klijenata i zajednice u kojoj posluje. Upravo zato ovu saradnju doživljavamo kao potpuno prirodnu. Ponosan sam što smo uspeli da realizujemo ovu inicijativu i da danas uručimo ovaj kvad GSS-u, koji će dodatno doprineti njihovoj brzini, efikasnosti i sigurnosti rada na terenu kada je pomoć najpotrebnija,“ izjavio je Vladimir Malešević, predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja.

“Veoma smo zadovoljni što je došlo do ove saradnje, i zahvalni smo DDOR-u koji je prepoznao naše realne potrebe na terenu. U spasavanju ljudskih života nekada i minuti, pa i sekunde imaju presudni značaj, a ovo vozilo će nam pomoći da brže i lakše stignemo do povređenih koji se najčešće nalaze na nekim manje pristupačnim terenima. GSS na Fruškoj gori godišnje ima više desetina spasilačkih intervencija, i često peške pređemo kilometre dok ne stignemo do osobe kojoj treba pomoć. Naravno, svi naši spasioci uvek nose punu opremu za spasavanja, kao i opremu koja nam treba da kretanje po eksponiranim terenima. U takvim uslovima ATV vozilo nije luksuz, već nužno operativno sredstvo koje direktno doprinosi efikasnosti i bezbednosti spasavanja“, rekao je Marko Čalija, direktor GSS-a.

DDOR osiguranje na 93. Poljoprivrednom sajmu

U okviru svog sajamskog nastupa, DDOR osiguranje predstavlja ponudu usmerenu na zaštitu poljoprivredne proizvodnje, imovine i gazdinstava. U okviru specijalne akcije „Mesec osiguranja seoskih imanja“, koja traje tokom čitavog maja, posetiocima su obezbeđene sledeće pogodnosti:

·       do 35% popusta za kasko osiguranje samohodne poljoprivredne mehanizacije,

·       do 20% popusta za imovinska osiguranja.

·       do 10% popusta za osiguranje životinja.

Prodajni tim DDOR-a dostupan je na štandu u hali 1 tokom svih šest dana sajma, od 16. do 21. maja 2026. godine, u periodu od 09 do 19 časova. Posetioci mogu i da učestvuju u agro kvizu i osvoje vredne nagrade.

Foto: Анастасия Салтыкова

18. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sve što treba da znate o investiranju u zlato i robu

by bifadmin 18. мај 2026.

Cena terminskih ugovora na bakar porasla je u aprilu za 6,03 odsto, što je još jedan pokazatelj koliko tržište roba postaje važno u savremenim ekonomskim i investicionim tokovima. Inflacija, geopolitičke tenzije, promene na tržištu kapitala i stalna neizvesnost poslednjih godina promenili su način na koji ljudi razmišljaju o investiranju. Sve više investitora danas traži načine da zaštite svoj kapital kroz imovinu koja ima dugoročnu vrednost, a upravo zbog toga zlato i roba ponovo dolaze u fokus.

Plemeniti metali, energenti, poljoprivredne sirovine i industrijski metali vekovima predstavljaju osnovu globalne ekonomije. Za razliku od kratkoročnih tržišnih trendova, roba je vezana za realnu potrošnju i stvarnu ekonomsku aktivnost, zbog čega mnogi investitori upravo u ovoj klasi imovine vide važan element stabilnosti i diversifikacije portfolija.

Ipak, investiranje u zlato i robu više nije rezervisano samo za velike institucionalne investitore ili specijalizovane finansijske kuće. Danas postoje fondovi koji omogućavaju i individualnim investitorima da jednostavnije pristupe globalnim tržištima roba, bez potrebe za direktnom kupovinom fizičkog zlata ili kompleksnim trgovanjem na berzama.

Jedan od takvih fondova je Vista Rica Origin, otvoreni alternativni investicioni fond kompanije Vista Rica, koji ulaže u instrumente povezane sa plemenitim metalima i drugim robama kojima se trguje na svetskim berzama. Fond je fokusiran na dugoročnu diversifikaciju kroz izloženost različitim vrstama roba – od zlata i srebra, preko energenata, do poljoprivrednih i industrijskih sirovina.

Roba kao ogledalo globalne ekonomije

Za razliku od pojedinačnih klasa imovine, roba je direktno povezana sa realnom ekonomijom. Cena nafte zavisi od geopolitike i potrošnje energije, pšenice od klimatskih uslova i proizvodnje hrane, dok industrijski metali odražavaju stanje globalne industrije i razvoja.

Zlato se tradicionalno smatra „sigurnom lukom” u periodima povećane tržišne nestabilnosti. Kada inflacija raste, valute slabe ili dolazi do velikih oscilacija na tržištu, investitori često deo kapitala preusmeravaju upravo u plemenite metale.

Međutim, savremeni pristup investiranju sve češće podrazumeva širu izloženost robi, a ne samo jednom metalu. Razlog za to je jednostavan – različite vrste roba različito reaguju na globalna kretanja, što može doprineti boljoj ravnoteži portfolija.

„Roba danas predstavlja jednu od retkih klasa imovine koja investitorima omogućava direktnu izloženost realnoj ekonomiji. Upravo zbog toga diversifikacija kroz više tipova roba može imati važnu ulogu u dugoročnom očuvanju vrednosti kapitala”, poručuju iz kompanije Vista Rica.

Kako pristupiti robnim tržištima?

Direktno ulaganje u robu često je kompleksno i zahteva praćenje berzi, skladištenje (u slučaju fizičkih metala) ili specifično znanje o derivatima.

Sa druge strane, investicioni fondovi koji ulažu u robu omogućavaju jednostavniji pristup tržištu, veću diversifikaciju i profesionalno upravljanje portfoliom. Upravo zato su ovakvi modeli ulaganja poslednjih godina sve popularniji među investitorima koji žele izloženost zlatu i robi, ali bez operativnih komplikacija koje prati direktna kupovina fizičke imovine.

Investiranje danas nije rezervisano samo za stručnjake

Jedna od najvećih promena na tržištu investicija jeste dostupnost različitih investicionih instrumenata široj populaciji. Investiranje više nije tema rezervisana samo za profesionalce sa velikim kapitalom, nego postaje deo dugoročnog finansijskog planiranja sve većeg broja ljudi.

Upravo zato raste interesovanje za fondove koji nude profesionalno upravljanje, transparentnu strukturu ulaganja i mogućnost investiranja u različite klase imovine kroz jedan proizvod.

Dugoročna strategija važnija od kratkoročnih trendova

Bez obzira na to da li je reč o zlatu, robi, akcijama ili drugim klasama imovine, stručnjaci se uglavnom slažu u jednom – dugoročna strategija i diversifikacija često imaju veću vrednost od pokušaja da se „pogodi trenutak” na tržištu.

Zato investitori danas sve češće traže modele ulaganja koji mogu pomoći u raspodeli rizika i dugoročnom očuvanju vrednosti kapitala, posebno u vremenu kada globalna ekonomija prolazi kroz konstantne promene.

18. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Da li će geopolitičke tenzije povećati zavisnost Srbije od uvoza lekova?

by bifadmin 18. мај 2026.

Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra. Ali, dok u „pomahnitaloj“ geopolitičkoj situaciji svi brinu o energetskoj bezbednosti, zavisnost Srbije od uvezenih lekova i medicinskih sredstava kao i moguću krizu snabdevanja malo ko pominje.

Ekonomisti različito procenjuju u kojoj meri će eskalacija geopolitičke krize uticati na srpsku ekonomiju, ali su saglasni da ukoliko ona potraje, biće ugrožene sve privredne grane. Građane će najviše pogoditi problemi u strateškim oblastima – energetici, finansijskom sektoru, nekim delovima prehrambene i farmaceutske industrije.

Najnoviji sukob na Bliskom istoku podigao je uzbunu u javnosti oko mogućih nestašica i cena goriva, budući da je Srbija izrazito zavisna od nabavke nafte iz inostranstva, koja čini najveću stavku u strukturi srpskog uvoza sa nešto više od 1,9 milijardi evra.

Međutim, mnogo manje se govori o tome da naftu u stopu prati uvoz farmaceutskih proizvoda. To proizvodnju lekova, medicinskih sredstava i suplemenata u Srbiji čini posebno osetljivom na turbulencije koje potresaju svetsko tržište.

Sa rasprodajom domaćih fabrika, prodata i kontrola

Brigu uvećava činjenica da naša zemlja više nema nijednu farmaceutsku kuću u domaćem vlasništvu. Ekonomista Božo Drašković smatra da je to posledica politike koja se posle 2000. godine vodila pod sloganom „sve treba rasprodati“.

„Nekada smo imali velike farmaceutske kompanije, od Galenike koja je držala 40% tržišta u državi sa 22 miliona stanovnika, do Jugoremedije, Hemofarma, Zdravlja, Zorke, a tu su bili i zagrebačka Pliva, pa Lek iz Ljubljane, Alkaloid iz Skoplja… Sankcije jesu ’odradile’ svoje, ne samo u toj grani, ali su i kreatori ekonomske politike propustili da definišu strateške oblasti koje ne treba da budu tek tako prepuštene tržištu“, kaže Drašković za B&F.

„Sada, kada je sve rasprodato, izgubljena je kontrola u ključnim resursima i dovedeni smo u kolonijalni položaj sa teškim posledicama. Pozivanje tadašnjih i sadašnjih vlasti na stav da je država loš menadžer samo je izgovor“, ocenjuje ovaj ekonomista, „jer ako politika ne može da upravlja strateškim sektorima, zašto svoju vlast ne prenese na nekog drugog?”

Indirektni uticaj energetike na farmaciju

Drašković podseća da je farmaceutska industrija imala jako nasleđe, ali da je to grana u kojoj se mnogo ulaže u inovacije, istraživanja, da je visoko profitabilna ali i sklona da ponekad manipuliše tržištem, čak i lekovima i bolestima. To jeste drugi aspekt priče, ali je bio razlog više da se neke poluge zadrže u domaćoj ekonomiji.

„Tu stratešku granu prepustili smo stranim kompanijama i zato smo izloženi visokom riziku od mogućih nestašica nekih medikamenata, što dovodi u pitanje zdravlje stanovništva u Srbiji. S druge strane, nemar kojim smo ugasili nekoliko fabrika, poput Jugoremedije, kao i smanjena proizvodnja lekova u nekim od postojećih pogona, za posledicu ima daleko veći uvoz od izvoza. Iako ova industrija nikad nije imala suficit u spoljnoj trgovini jer smo mala zemlja i ne možemo da proizvodimo sve, ranije je deficit bio značajno manji nego sada”, upozorava Drašković.

On tvrdi da se mogu očekivati problemi u snabdevanju, posebno onom koje je oslonjeno na svetska tržišta, jer ako se poremeti jedna karika u globalnom lancu, počinje da deluje takozvani domino efekat.

„Neposredan odnos između farmaceutske industrije i energetike ne postoji, ali posredno je energetika jedan od ključnih faktora u tokovima transporta. Kad tu dođe do zastoja, a konflikt na Bliskom istoku upravo na tome ’radi’, dovodi se u pitanje doprema sirovina i gotovih proizvoda. To može podjednako da pogodi i nas, ali i velike svetske proizvođače lekova, pa bi se problem preko uvoza prelio i na domaće tržište”, predviđa Drašković.

Izvori sirovina daleko od ratnih zona

Stručnjaci u farmaceutskoj industriji potvrđuju da bi rizik sa energentima poremetio sve, pa i proizvodnju i uvoz sirovina, polufabrikata i lekova, ali tvrde da se taj scenario još ne nazire. Transport jeste realan problem, ali sirovine koje se uvoze uglavnom se dopremaju avionima, kao vredan materijal, retkost je da dolaze brodovima.

Uz to, glavni izvori sirovina nalaze se relativno daleko od zona sa ratnim dejstvima, pa dotok roba za sada nije ugrožen. Velike kuće uglavnom vode računa o kontinuitetu i uvek drže pristojne zalihe, bar za nekoliko meseci proizvodnje, tvrde farmaceuti.

Predstavnici struke priznaju da ova industrija uveliko zavisi od uvoza sirovina, ali ukazuju da to nije slučaj samo kod nas. Ranije su se potrebne komponente kupovale u Nemačkoj, Švajcarskoj i Austriji, dok su Italijani imali prilično razvijenu proizvodnju raznih sinteza, složenih hemijskih jedinjenja koja su osnova za lekove.

Ta proizvodnja se vremenom gasila jer je isplativa jedino u slučaju velikih količina, pa su se glavne sinteze preselile u Južnu Koreju, Kinu i Indiju. Od njih sve ostale zemlje uvoze, čak i Amerika koja sirovine za lekove kupuje od Kine.

Samo sedam fabrika proizvodi u „kompletu“

Nekolicina domaćih fabrika, koliko ih je preostalo u statusu proizvođača, nije smanjila svoj asortiman, a neke su i širile listu sopstvenih lekova. Ali, druga je priča to što su se pojedine fabrike sa značajnim licencama gasile, pa se u Srbiji proizvodi manje generičkih lekova nego ranije. To upražnjeno mesto popunili su uvoznici.

Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), na našem tržištu posluje 130 kompanija sa dozvolom Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije za promet u zemlji bar jednog leka. To ne znači da je reč o proizvođačima, jer osim domaće fabrike, nosilac dozvole za lek može biti i predstavnik ili zastupnik strane kompanije.

„Od preduzeća koja su nosioci dozvole za lek, proizvodnjom se u Srbiji bave 24 firme, pojedine i na više lokacija, ali samo sedam fabrika obavlja celokupan proizvodni postupak. Ostali sprovode deo proizvodnog procesa u svojim pogonima, najčešće primarno i sekundarno pakovanje lekova i to uglavnom čvrstih farmaceutskih oblika”, kaže za B&F Mirjana Vučićević iz PKS.

Ona navodi da se u Srbiji proizvode sve vrste lekova, uključujući i neke biološke (vakcine, serumi i lekovi iz krvi), biljne, radiofarmaceutske lekove i medicinske gasove. Fabrike koje ispunjavaju uslove potrebne za celokupan postupak obavljaju i uslužnu proizvodnju određenih lekova, poput onih iz grupe penicilina, a za potrebe drugih domaćih i stranih proizvođača.

Od 3.828 proizvođača medicinskih sredstava iz 68 zemalja, koliko ih je upisano u registar koji vodi Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije, svega je 61 iz Srbije. Od ukupno 56.667 upisanih medicinskih sredstava dostupnih na domaćem tržištu, samo 1.308 se proizvodi u Srbiji, navodi Vučićević.

Uvoz i izvoz suplemenata skoro izjednačeni

Kada je reč o dijetetskim suplementima, od 623 upisanih nosilaca dijetetskih suplemenata, njih 264 je iz Srbije, od kojih 110 ima sopstvenu proizvodnju. Od tog broja, 40 kompanija ima kapacitete i pruža uslugu ugovorene proizvodnje, pa se tržištu isporučuje 11.597 vrsta suplemenata, ističe Vučićević.

Prema njenim rečima, na godišnjem nivou uvoz lekova, medicinskih sredstava i suplemenata vredan je nešto više od 1,90 milijardi evra, a najznačajnija uvozna kategorija, lekovi, pripremljeni u odmerene doze ili za maloprodaju bila je vredna 1,58 milijardi. Izvoz je vredan 739,6 miliona evra, a i u njemu dominiraju lekovi na koje se odnosi više od 553 miliona. Deficit u razmeni premašuje 1,16 milijardi evra.

Najznačajnija tržišta sa kojih se dopremaju farmaceutski proizvodi su Mađarska, Švajcarska, Nemačka, Slovenija i Francuska. Istovremeno, iz Srbije se izvozi u 56 zemalja, najviše u Nemačku, Sloveniju, Crnu Goru, BiH, Rusiju i Severnu Makedoniju. Interesantno je, napominje Vučićević, da je uvoz dijetetskih suplemenata u vrednosti od preko 78 miliona evra gotovo izjednačen sa izvozom, koji iznosi nešto više od 79 miliona evra.

Mirjana Stevanović

Biznis i finansije 244, april 2026.

Foto: John Amy, Unsplash

18. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

25 godina uz poljoprivredu Srbije: ProCredit banka tradicionalno na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu sa specijalnom ponudom

by bifadmin 18. мај 2026.

Na 93. međunarodnom Poljoprivrednom sajmu, ProCredit banka predstavila je specijalnu ponudu namenjenu registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, zemljoradničkim zadrugama, preduzetnicima i pravnim licima. Prateći tržišne trendove i osluškujući potrebe klijenata, ponuda je usmerena ka modernizaciji i unapređenju poslovanja u poljoprivredi i povezanim delatnostima.

„Poljoprivredni sajam u Novom Sadu za nas je tradicionalno jedan od najvažnijih događaja u godini, jer nam pruža priliku da budemo u direktnom kontaktu sa klijentima i partnerima. Posebno nam je zadovoljstvo što ove godine obeležavamo 25 godina poslovanja u Srbiji, tokom kojih smo kontinuirano razvijali proizvode prilagođene potrebama poljoprivrednika. Naš fokus i dalje ostaje na pružanju pouzdane finansijske podrške kroz povoljne kredite“, izjavio je Aleksandar Jakovljević iz Odeljenja za poslove sa privredom ProCredit banke.

U ProCredit banci klijenti mogu dobiti kompletnu kreditnu i nekreditnu podršku za svoje gazdinstvo. U fokusu ovogodišnje sajamske ponude su povoljni krediti za nabavku mehanizacije u saradnji sa poslovnim partnerima, bez obaveznog učešća i uz kamatnu stopu od 0%.

Sa Ministarstvom poljoprivrede ProCredit banka ima uspešnu saradnju od prvog programa subvencionisanih dinarskih kredita sa fiksnom kamatom. Samo u 2025. godini kroz ovaj program je plasirano više od 16,2 miliona evra kroz 704 kredita.

Poljoprivrednicima su na raspolaganju i revolving krediti bez zaloga, kao i investicioni krediti namenjeni kupovini poljoprivrednog zemljišta, izgradnji, dogradnji ili kupovini poslovnih objekata, sa rokom otplate do 180 meseci i mogućnošću odložene otplate do godinu dana. Rate kredita su prilagođene sezonalnom karkateru poljoprivredne proizvodnje.

Ponuda ProCredit banke obuhvata i raznovrsne kredite osmišljene u skladu sa potrebama klijenata. Glavna karakteristika svih kredita iz sajamske ponude su brza realizacija i povoljniji uslovi.

Predstavnici banke biće prisutni kod poslovnih partnera, kao i na štandu ProCredit banke kod Master centra tokom trajanja sajma, spremni da odgovore na sva pitanja posetilaca i zainteresovanih klijenata. Više od 20 predstavnika banke biće dostupno tokom svih šest dana sajma za sve dodatne informacije i savetovanje.

18. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu u fudbalu?
  • Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit