NAJNOVIJE
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Triglav osiguranje i Košarkaški savez Srbije – podrška budućim reprezentativcima

by bifadmin 30. октобар 2025.

Košarkaški savez Srbije i kompanija „Triglav osiguranje”, dugogodišnji partner srpske košarke, nastavili su uspešnu saradnju kroz podršku Kadetskoj ligi Srbije. Na „MEDIA DAY“ u Beogradskoj areni, predstavljeni su novi dresovi mlađih kategorija jedinstvenih košarkaških liga Srbije i potvrđena obostrana posvećenost razvoju sporta i stvaranju uslova za napredak budućih šampiona.

Potpredsednik Košarkaškog saveza Srbije za takmičenja Darko Jovičić istakao je da je veoma ponosan na mlade nade srpske košarke:

,,Mi smo svetska košarkaška velesila. Vi ste ti koji to treba u narednom periodu da dokazujete. Sutra dolazi red na vas. Posebno bih se zahvalio svim trenerima koji rade sa našom omladinom, to je veoma težak posao.”

Direktorka marketinga i komunikacija kompanije Triglav osiguranje, Jelena Riboškić, naglasila je da je podrška sportistima i zajednici duboko ukorenjena u vrednostima kompanije:

,,U „Triglav osiguranju” verujemo u snagu zajedništva, predanosti i timskog duha – vrednosti koje košarka na najlepši način pokazuje. Ponosni smo na dugogodišnju saradnju sa KSS-om i na priliku da podržimo naše mlade sportske talente na putu njihovog razvoja. Želimo mnogo uspeha u novim dresovima, da ih nose s ponosom, da svaka utakmica bude korak bliže ka ostvarenju njihovih snova.”

Saradnja Košarkaškog saveza Srbije i „Triglav osiguranja” traje skoro deceniju i pokazuje kako sinergija sporta i odgovornog poslovnog sektora može doprineti stvaranju boljih uslova za generacije koje dolaze.

Ovim događajem još jednom je istaknuto da partnerstvo između „Triglav osiguranja” i KSS-a prevazilazi okvir sponzorstva – ono počiva na poverenju, dugoročnoj saradnji i zajedničkoj želji da se košarkašima Srbije pruži podrška na svakom koraku.

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvoren novi salon Forma Ideale u Rakovici

by bifadmin 30. октобар 2025.

Novi salon Forma Ideale svečano je otvoren u Rakovici, na adresi Patrijarha Dimitrija 12d.

Na 3.000 m2 izložbeno-prodajnog i skladišnog prostora kupcima je predstavljen deo asortimana pločastog i tapaciranog nameštaja Forma Ideale, deo asortimana partnerskog programa, veliki izbor laminata, tepiha, rasvete, dekoracije, bele tehnike, kao i malih kućnih aparata.

Dodatna pogodnost za sve posetioce 30. i 31. oktobra, kao i 1. novembra je 5% dodatnog popusta na kasi plus 5% popusta za korisnike loyalty kartice na već snižene akcijske cene.

Takođe, kupce očekuju i brojni benefiti pri kupovini – odloženo plaćanje čekovima građana, kupovina preko administrativne zabrane, uključujući i korisnike PIO fonda (penzioneri do 12 meseci), kao i kupovina na odloženo plaćanje kreditnim karticama Banca Intesa do 24 meseca.

Novi salon Forma Ideale u Rakovici biće otvoren za posetioce od ponedeljka do nedelje od 9 do 22h.

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

3D štampač koji pomaže u obnavljanju glasnih žica

by bifadmin 30. октобар 2025.

Istraživači sa McGill univerziteta razvili su 3D štamparsku tehnologiju koja pomaže u obnavljanju oštećenih glasnih žica.

Kako navode, ova tehnologija je minimalno invazivna a drastično smanjuje stvaranje ožiljaka nakon operacija grla te poboljšava kvalitet glasa.

U pitanju je bioprinter in-situ (MIISB) koji koristi fleksibilnu endoskopsku glavu za štampanje prečnika 2,7 milimetara. Ta glava može da prođe kroz radni kanal standardne suspenzione laringoskopije — uobičajene metode koja se koristi u fonohirurgiji.

Hirurzi bi pomoću nje mogli da u realnom vremenu upravljaju položajem mlaznice pri rekonstrukciji prirodne geometrije glasnih žica nanošenjem regenerativnog hidrogela u oštećena mesta nastala nakon uklanjanja polipa, lezija ili drugih promena.

Kome je namenjena ova tehnologija?

Poremećaji glasa pogađaju između 3% i 9% svetske populacije, a postoperativna fibroza — stvaranje ožiljaka koji ukrućuju glasne žice i narušavaju kvalitet glasa — javlja se kod otprilike 5% do 18% pacijenata, navodi se u radu naučnika iz Kvebeka.

Trenutne metode prevencije zasnivaju se na potkožnim injekcijama hidrogela, koje, prema autorima, nemaju dovoljnu prostornu preciznost za tretiranje površinskih lezija. Njihov izum, s druge strane, ima znatno bolje rezultate.

Izvor: Greek reporter

Foto: iloarca, Pixabay

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Beogradski sajam preti kaznama izdavačima koji neće raditi 1. novembra

by bifadmin 30. октобар 2025.

Dok jedan deo izdavača ne učestvuje na Sajmu knjiga, onaj koji učestvuje trpi pretnje zbog odluke da ne radi 1. novembra.

Ali krenimo od početka, šta se zapravo desilo sa Međunarodnim beogradskim sajmom knjiga? Ova manifestacija otvorena je pre pet dana u prilično okrnjenom sastavu i sa manje publike. Do toga je došlo jer je 20 izdavača otkazalo učešće zato što će se sajam održavati i 1. novembra, na dan kada je zbog korupcije u Novom Sadu poginulo 16 ljudi. Izdavači su prethodno upravi Sajma izneli svoje sugestije vezane za ovaj problem, međutim niko im nije izašao u susret. Zato su neki od njih odlučili da bojkotuju ovogodišnji sajam a drugi da učestvuju u njemu svim danima osim 1. novembra.

Beogradski sajam je u međuvremenu najavio da će na dan masovne pogibije ulaz na sajam biti besplatan za sve posetioce koji donesu dve knjige, po sistemu ‘Jedan posetilac – dve knjige – jedna ulaznica’“, kao i da će „prikupljene knjige Beogradski sajam donirati bibliotekama u ruralnim područjima, dok će deo novca od svake prodate ulaznice biti namenjen porodicama nastradalih u padu nadstrešnice u Novom Sadu“.

A potom je odlučio i da finansijski kazni izdavačke kuće koje neće izlagati tog dana.

Još uvek se ne zna kolika je kazna

Naime, izdavači/izlagači na Sajmu knjiga, koji su odlučili da ne rade 1. novembra, dobili su dopis od Beogradskog sajma i upozorenje da će njihova odluka proizvesti finansijske sankcije za svakog izdavača pojedinačno.

„Uz konstataciju da odsustvo izlagača direktno utiče na kvalitet i reputaciju Sajma, posebno tokom vikenda kada, kako tvrde, očekuju najveću posećenost, Sajam će iskoristiti pravo na naknadu obične štete (umanjenja imovine), kao i pravo na izmaklu korist koja se ogleda u sprečavanju povećanja imovine“, saopštila je izdavačka kuća Laguna.

U tom nepotpisanom dopisu nije navedena visina kazne određena za one koji će odavati poštu nedužnim žrtvama pada nadstrešnice 1. novembra.

„Smatramo da je ovakva vrsta pretnje izdavačima, koji su svojim prisustvom omogućili održavanje ovogodišnjeg Sajma knjiga i time sprečili otkazivanje manifestacije, neprimeren vid pritiska sa kojim želimo da upoznamo javnost“, navode iz Lagune.

Negativan uticaj na “ugled” Sajma

Među onima koji su odlučili da učestvuju na Sajmu knjiga ali da ne rade 1. novembra nalazi se i Čarobna knjiga. I njoj je pristigao čuveni dopis na koji je ova izdavačka kuća reagovala saopštenjem u kojem između ostalog stoji da je “uprava Sajma kao osnov za finansijsku kaznu navela i to što bi zatvaranje štandova dovelo do povrede ugleda Sajma. Smatramo da je šteta ugledu Sajma naneta upravo odlukom rukovodstva da tog dana Sajam radi uprkos preovlađujućem uverenju u društvu da ga treba posvetiti sećanju na žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu”.

Iz Čarobne knjige dodaju i da su izdavači bili krajnje dobronamerni u razgovorima sa upravom pre početka ove kulturne manifestacije, ponudivši im kompromisna rešenja koja bi omogućila da se ovaj, za izdavače vrlo značajan događaj, odvija na dostojanstven i primeren način.

“Umesto toga, naišli smo na zid nerazumevanja, koje je sada eskaliralo u pretnje kaznama. Čarobna knjiga, kao i uvek, čvrsto stoji iza svojih uverenja i neće otvoriti svoje izložbene prostore 1. novembra 2025. godine”, navodi se u saopštenju.

Mirna savest nema cenu

Kaznu će izgleda platiti i izdavačka kuća Pčelica. Ona se takođe oglasila saopštenjem u kojem se navodi da je primila k znanju upozorenje Sajma ali da će ostati pri svojoj odluci, uprkos tome što će zbog nje trpeti finansijsku štetu.

„Nama je savest mirna, a ne znamo kakva je onima koji nisu želeli da izađu u susret izdavačima i pomere datum početka Sajma ili pronađu neko drugo, obostrano prihvatljivo rešenje“, stoji u njihovom zvaničnom saopštenju.

Savest je tema za neku drugu struku, ali mi novinari ne možemo a da se ne zapitamo zašto se deo ovog društva uporno pravi da se tog 1. novembra ništa nije dogodilo u Novom Sadu. Jer, tragedija se jeste desila i u njoj je 16 osoba izgubilo život a na nama preživelima je da im odamo počast kakvu zaslužuju.

Foto: ljsphotography, Depositphotos

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Intesa Invest pokrenula novi Gold&Silver Alternative investicioni fond, prvi i jedini fond u Srbiji za ulaganje u zlato i druge plemenite metale

by bifadmin 30. октобар 2025.

Društvo za upravljanje otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i alternativnim investicionim fondovima Intesa Invest pokrenulo je Gold&Silver Alternative, prvi i jedini investicioni fond u Srbiji za ulaganje u zlato i druge plemenite metale.

Novi Gold&Silver Alternative fond pretežno će ulagati u druge investicione fondove koji investiraju u plemenite metale, i to dominantno u zlato i srebro, kao i manjim delom u platinu i paladijum. Namenjen je fizičkim licima koji teže očuvanju vrednosti kapitala uz potencijalno ostvarenje pozitivnog prinosa u dužem vremenskom periodu, istovremeno prihvatajući viši nivo rizika.

Ulaganjem u ovaj fond, a u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana, investitori ostvaruju i pravo na poreski kredit koji se obračunava na do 50% vrednosti ulaganja kroz umanjenje poreza na lični dohodak koji ostvare u jednoj kalendarskoj godini.

,,Pokretanjem Gold&Silver Alternative investicionog fonda klijentima omogućavamo da u kombinaciji sa postojećih pet Intesa Invest fondova različitih investicionih ciljeva na kvalitetan način diversifikuju svoja ulaganja. Time proširujemo i ponudu alternativnih vidova ulaganja za građane kroz pristup robnim klasama imovine koje im mogu obezbediti i dodatnu zaštitu od inflacije. Plemeniti metali, kao što su zlato i srebro, tradicionalno predstavljaju stabilan oslonac u portfoliju, posebno u periodima tržišnih neizvesnosti koje karakterišu savremeno poslovno okruženje. Verujem da ćemo uvođenjem Gold&Silver Alternative fonda, kao prvog domaćeg fonda koji obezbeđuje institucionalizovani pristup ulaganju u plemenite metale, dodatno doprineti i razvoju investicione kulture u zemlji’’, izjavio je Darko Popović, član Nadzornog odbora Intesa Invest.

Gold&Silver Alternative fond je organizovan kao alternativni investicioni fond denominovan u evrima, uz mogućnost kupovine investicionih jedinica i u dinarima, uz automatsku konverziju valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan kupovine.

Vodeći se iskustvom u upravljanju imovinom matične Intesa Sanpaolo grupe, i u želji da klijentima obezbedi investicione alternative uz profesionalno upravljanje, Banca Intesa je 2018. godine osnovala Društvo Intesa Invest, koje danas upravlja imovinom vrednom više od 830 miliona evra. Banca Intesa je, ujedno, jedini zvanični posrednik u prodaji investicionih jedinica Društva, čiji portfolio obuhvata četiri otvorena investiciona fonda sa javnom ponudom, kao i dva alternativna investiciona fonda, među kojima je i Gold&Silver Alternative fond.

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Jaz između bogatih i siromašnih u Srbiji i dalje veći nego u većini zemalja EU

by bifadmin 30. октобар 2025.

U Srbiji su razlike u primanjima među stanovništvom i dalje veoma velike. Od 2019. do 2023. godine te razlike su se smanjile, ali su 2024. zabeležile blagi rast.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Gini koeficijent, pokazatelj koji meri nejednakost raspodele prihoda, iznosio je 31,9 prošle godine.

U 2020. godini Gini indeks je iznosio 33,8, da bi do 2023. godine pao na 31,7, što znači da je nejednakost smanjivana, da bi u 2024. porastao na pomenutih, 31,9.

Poređenja radi, prosečna vrednost u Evropskoj uniji je 29,4, što znači da je jaz između bogatih i siromašnih u Srbiji i dalje veća nego u većini zemalja EU.

U 2020. godini  indeks EU je iznosio 30, zatim se 2021. beleži blagi rast na 30.2. Tokom 2022. i 2023. Gini koeficijent beleži istu vrednost, a ujedno i pad na 29.6.

Iako su razlike malo smanjene u poslednjih nekoliko godina, Srbija se i dalje nalazi među državama sa najvećom nejednakošću u Evropi, pokazuju podaci Eurostata.

Veću nejednakost u raspodeli dohotka od Srbije u 2024. imale su Italija, Litvanija, Letonija i Bugarska.

Prema tzv. kvintilnom odnosu, u Srbiji najbogatijih 20 odsto stanovništva zarađuje čak 5,6 puta više od najsiromašnijih 20 odsto.

Sarita Bradaš, psihološkinja i istraživačica Centra za dostojanstven rad, ocenjuje da bi se nejednakost u Srbiji smanjila, potrebne su reforme u poreskim i socijalnim politikama.

„Mi nemamo politike koje bi uticale da se smanji nejednakost. Da bi se nejednakost smanjila potrebno je poboljšanje socijalnih politika, progresivno oporezivanje i uvođenje poreskih olaškica. Da bi se desila redistribucija dohotka potrebno je sprovesti intervencije kod najugroženijeg dela stanovništva“, objašnjava Bradaš.

Najveći pad životnog standarda beleži se kod 20 odsto najsiromašnijih

Za četiri decenije prosečni dohodak 50 odsto najsiromašnijih smanjen je za 14 odsto. Dok je 10 odsto stanovnika sa najvišim prihodima povećao prosečan dohodak za 44,3 odsto.

Najveći pad životnog standarda beleži se kod 20 odsto najsiromašnijih, a najveći rast u okviru jedan odsto najbogatijih koji su udvostručili svoje prihode, pokazuju podaci Analize o nejednakostima Sarite Bradaš.

„Siromašni su postali još siromašniji, a bogati još bogatiji što je dovelo do rasta nejednakosti“, navodi ona.

Na pitanje da li su u proteklim godinama sprovedene neke politike koje bi smanjile nejednakost u dohotku, Bradaš je rekla da ih nije bilo, u suprotnom bi se odrazile na postojeće podatke.

„Mi smo imali jednu sasvim drugu stvarnost“, navodi ona napominjući da je Zakon o socijalnoj karti doprineo da desetina hiljada korisnika ostane bez novčane socijalne naknade.

„Uveden je novi sistem socijalne zaštite, SOZIS, koji je trebalo da poveća pravednost sistema, ali on je uradio upravo suprotno“, objašnjava ona.

Na pitanje na koji način inflacija ima uticaj na nejednakost, Sarita Bradaš objašnjava da su izdaci najsiromašnijih najveći za hranu, a potom i za stanovanje. Kada se pogledaju podaci RZS-a, inflacija je bila najveća u kategorijama koje se upravo odnose na hranu.

„To znači da će to neproporcionalno da pogodi siromašne u odnosu na bogate koji manje izdvajaju za hranu,‘‘ navodi ona.

Rast nejednakosti poklapa sa prelaskom sa socijalizma na kapitalizam

Vladimir Simović, sociolog iz Centra za politike emancipacije, navodi da se rast nejednakosti poklapa sa prelaskom sa socijalizma na kapitalizam, a kao ključ u rastu nejednakosti navodi privatizaciju, koja je doprinela da veliki broj ljudi ostane bez posla.

„Kasnije imamo razvoj privrede na stranim investicijama koje upošljavaju jeftinu radnu snagu, dok sa druge strane imamo koncentraciju bogatstva u rukama privilegovane manjine koja se u velikoj meri obogatila u poslovanju sa državom“, navodi on.

Prelazak sa socijalizma na kapitalizam je, objašnjava, bitan, zato što je doprineo urušavanju socijalne mreže.

„Odnosno sve ono što je bilo na neki način pristupačno ili dostupno ljudima, kao što su bili zdravstvo ili obrazovanje, se sve više i više gura na tržište. Što znači da ljudi moraju iz sopstvenog džepa da plaćaju ove usluge“, navodi Simović.

Srbija je, prema njegovim rečima, izuzetno visoko na listi zemalja gde ljudi iz sopstvenog džepa moraju da plaćaju zdravstvo. Sve je manje socijalnih servisa koji su pristupačni siromašnim ljudima, što znači da oni moraju značajan deo svojih prihoda da troše na ove stvari. Jedna od mera koja prema mišljenju Simovića fali jeste mera socijalne podrške.

Problemu nejednakosti doprinosi i poreski sistem

Problemu nejednakosti doprinosi i poreski sistem. U Srbiji postoji „flat tax“ poreski sistem – to znači da svi plaćaju istu poresku stopu, od poreza na dohodak do drugih poreza. Takav sistem u većoj meri opterećuje siromašnije slojeve društva, navodi Simović.

Sistem PDV-a, prema Simoviću, takođe doprinosi ovom problemu.

„Kada pogledamo kako se puni naš budžet, vidimo da se dve trećine budžeta puni PDV-om i akcizama. PDV i akcize u većoj meri opterećuju siromašnije ljude. Oni sve svoje prihode tokom meseca potroše na hranu i na osnovne životne potrebe, dok bogatiji ljudi imaju mogućnost štednje. Njih PDV manje dotiče nego što dotiče one siromašnije“, objašnjava Simović.

Uvođenje progresivnog oporezivanja i razmišljanje o ukidanju PDV-a na osnovne namirnice koje troše najsiromašniji građani bi, prema rečima Simovića, bile bi preporuke za smanjenje nejednakosti među stanovništvom.

„Potpuno je sumanuto da neko ko je samozaposlen ili neko ko ima neku malu cvećaru, plaća isti procenat poreza kao neke velike korporacije koje vrte milijarde. Siniša Mali je, čini mi se, više puta ponavljao da vlast neće da uvodi nikakve progresivne poreze, jer neće time da se bavi. Mali su izgledi za promene. Živimo u društvu u kojoj su nejednakosti narastajuće. Čini mi se da će tako biti dok se ne promeni paradigma. Trebalo bi da razmislimo o tome kako da naša ekonomija koristi ljudima, a ne samo gomilanju profita nekolicine“, napominje on.

On smatra i da zavisnost od stranih investicija koje dolaze ovde da bi eksploatisale jeftinu radnu snagu pomaže da se ljudi održavaju u siromaštvu.

On ocenjuje da teškoj socijalnoj situaciji doprinosi i to što su stanovi sve manje pristupačni.

Čak 90 odsto ljudi prima zarade koje su manje od 150.000 dinara

„Siromašniji teško sebi mogu da obezbede nekretninu. To se opet odnosi na sistemsku politiku koja je povezana, opet, sa prelaskom socijalizma na kapitalizam. Trenutno je sve prepušteno tržištu i snalaženju pojedinaca. Stanovanje je jedan od glavnih problema za siromašnije ljude koji nemaju dovoljno da plate rentu ili kredite za nekretnine koje su veoma skupe“, kaže on.

Prema mišljenju Simovića, nadu za smanjenje nejednakosti vidi u promeni režima i ekonomske i socijalne paradigme.

„Nada postoji, ali potrebna nam je drugačija politika kojom bi se vodilo ovo društvo. Politika koja će razmišljati o redistribuciji bogatstva, osnaživanje najsiromašnijih, potrebno je i da socijalna davanja ne budu mizerna. Za ovo je potrebna promena paradigme i režima. Čak 90 odsto ljudi prima zarade koje su manje od 150.000 dinara, što bi bila granica plate za dostojanstven život. Ali kada onda uzmete onaj godišnji porez na dohodak koji plaćaju ljudi koji imaju izrazito visoka primanja, vi vidite da imate ljude koji zarađuju mesečno milione evra. Nejednakosti su izrazito velike“, ističe on.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kiparski Gunvor kupuje Lukoil u Srbiji

by bifadmin 30. октобар 2025.

Kompanija Lukoil saopštila je da je s Gunvor Grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu. Kako se navodi u saopštenju, ključni uslovi transakcije su prethodno dogovoreni između strana.

Lukoil navodi da je prihvaćena ponuda koju je Gunvor Grupa dala za kupovinu Lukoil International GmbH sa sedištem u Austriji, a da se kompanija obavezala da neće pregovarati s drugim potencijalnim kupcima.

Pre zaključivanja obavezujućeg ugovora i novčane transakcije, neophodno je da Gunvor Grupa dobije dozvolu OFAC, agencije američkog Ministarstva finansija koja je uvela sankcije Lukoilu.

„Ukoliko je potrebno, strane planiraju da podnesu zahtev za produženje postojeće OFAC licence i svih dodatnih licenci kako bi se osiguralo neprekidno poslovanje u inostranstvu i bankarsko servisiranje u periodu do završetka transakcije“, navodi se u saopštenju Lukoila.

Dodaje se da je prodaja Lukoil International GmbH, koja je vlasnik i srpskog ogranka Lukoila, posledica restriktivnih mera nekih država uvedenih protiv kompanije i njenih podružnica.

Gunvor Grupa je kompanija registrovana na Kipru, a koju su 2000. godine osnovali švedski milioner Torbjorn Tornkvist i ruski oligarh Genadij Timšenko, koji je u međuvremenu izašao iz vlasništva. Kompanija važi za četvrtog najvećeg trgovca sirovom naftom u svetu. Većina nafte kojom Gunvor trguje je iz Amerike, mada radi i sa naftom iz Afrike, Azije i Južne Amerike.

Od kada su Rusiji uvedene sankcije zbog rata u Ukrajini Gunvor je prekinuo trgovinu ruskom sirovom naftom.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Cena gasa za domaćinstva u EU pala za 8,1 odsto u odnosu na 2024. godinu

by bifadmin 30. октобар 2025.

Cena gasa za domaćinstva u Evropskoj uniji u prvoj polovini ove godine pala je 8,1 odsto u odnosu na drugu polovinu 2024. godine.

To je objavila Kancelarija za statistiku Evropske unije – Eurostat.

To ukazuje na povratak sezonskim kretanjima cena gasa, karakterističnim za period pre energetske krize 2022. godine, naveo je Eurostat.

Prosečna cena gasa je 11,43 evra za 100 kilovat sati. Najviše cene su u Švedskoj – 21,3 evra za 100 kilovat sati, a najniže su u Mađarskoj 3,07 evra, Hrvatskoj 4,61 i Rumuniji 5,59 evra.

Kada je reč o ceni struje, prosečna je 28,71 evra za 100 kilovat sati, što je 0,5 odsto niže u odnosu na drugu polovinu 2024. godine.

Struja je najskuplja u Nemačkoj 38,35 evra za 100 kilovat sati, a najniža u Mađarskoj 10,4 evra, Malti 12,44 i Bugarskoj 13 evra.

Izvor: Fonet

Foto: Pixabay

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

APR: Usklađivanje sa Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika do 1. decembra

by bifadmin 30. октобар 2025.

Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da registrovani subjekti, koji su evidentirali stvarne vlasnike u centralnoj evidenciji po prethodno važećim propisima, imaju obavezu da se najkasnije do 1. decembra usklade sa odredbama novog Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika.

U saopštenju se podseća da je odredbom Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika propisano da se pri određivanju stvarnih vlasnika istovremeno radi i učitavanje dokumenata na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen.

Svi postojeći registrovani subjekti imaju obavezu da ponovo prođu kroz sve kriterijume za određivanje stvarnog vlasnika, da odrede i evidentiraju ili potvrde evidentiranog stvarnog vlasnika i istovremeno učitaju dokumenta na osnovu kojih su odredili ili potvrdili određeno lice kao stvarnog vlasnika, navedeno je u saopštenju.

Detalјnije informacije o postupku usaglašavanja sa novim Zakonom o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, objavlјene su na internet stranici Centralne evidencije stvarnih vlasnika, na kojoj je omogućen i pristup pretrazi podataka o evidentiranim stvarnim vlasnicima i listi registrovanih subjekata koji nisu evidentirali stvarne vlasnike.

Licima koja imaju obavezu evidentiranja stvarnih vlasnika dostupni su i Vodič Ministarstva privrede za evidentiranje stvarnog vlasnika registrovanog subjekta u Centralnu evidenciju, Vodič u slikama za unos stvarnih vlasnika u aplikaciji Centralne evidencije stvarnih vlasnika, objavio je APR.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lizing podržao privredu Republike Srbije sa 10 milijardi evra

by bifadmin 29. октобар 2025.

Lizing industrija Srbije podržala je domaću privredu sa 10 milijardi evra za nešto više od dve decenije koliko postoji na tržištu Republike Srbije. Ukupan broj zaključenih ugovora o finansijskom lizingu dostigao je 300.000. Ovi podaci saopšteni su na godišnjoj konferenciji Asocijacije lizing kompanija Srbije (ALCS) pod nazivom Finansiranje budućnosti: uloga lizinga u razvoju privrede.

Bojan Erak, predsednik UO Asocijacije lizing kompanija Srbije, ističe da su vozila najvidljiviji deo lizing tržišta, ali da lizing finansira i sve predmete koji podržavaju rast privrede, poput poljoprivredne mehanizacije, transporta, proizvodnih linija u fabrikama, solarne panele, medicinsku opremu, pa čak i avione.

“Posmatrajući lizing industriju od početka do danas, skoro polovina svih novih putničkih i lakih komercijalnih vozila, koja su prodata u Srbiji, finansirana je putem lizinga. Kada bismo ta vozila u Beogradu krenuli da ređamo u kolonu, stigli bismo čak do Minhena”, objašnjava Erak i dodaje: “Prema podacima Agencije za privredne registre lizing je, za preko 20 godina, finansirao više od 162.000 putničkih i 67.000 teretnih vozila. U poslednje 4 godine finansirano više od 4.500 električnih i hibridnih vozila.”

Iz ALCS-a podsećaju da su mala i srednja preduzeća (MSP) najčešći korisnici lizinga. Razlog za to su, pre svega, karakteristike lizinga kao načina finansiranja.

“Sredstvo koje se finansira putem lizinga je ujedno i predmet obezbeđenja, što lizing čini pogodnim i za kompanije u ranim fazama njihovog poslovanja. Osim što im lizing omogućava da pokrenu svoje poslovanje, on ih podržava i u tome da ga prošire, i iz malih prerastu u srednja preduzeća”, napominje Teodora Milenković, generalni sekretar ALCS.

Milenković dodaje da je prethodna godina bila rekordna za domaću lizing industriju: “Vrednost novozaključenih ugovora u 2024. godini dostigla je milijardu evra, dok je ukupno finansiranje putem lizinga tokom više od dvadeset godina lizing industrije u Republici Srbiji dostiglo 10 milijardi evra.”

Konferencija Finansiranje budućnosti: uloga lizinga u razvoju privrede održana je u partnerstvu ALCS sa Privrednom komorom Srbije. Tokom dva panela Od ideje do investicije i Unapređivanje korisničkog iskustva kroz digitalizaciju učesnici su imali priliku da čuju iskustva domaćih privrednika o tome kako je lizing unapredio njihovo poslovanje, kao i zapažanja lizing stručnjaka o uticaju lizing industrije na celokupnu privredu Republike Srbije.

Gospodin Ričard Knuben, generalni direktor Leaseurope, krovne organizacije lizing asocijacija u Evropi, na konferenciji je prezentovao aktuelne podatke sa evropskog tržišta.

29. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi
  • UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća
  • Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit