NAJNOVIJE
Kada se EU sprema za rat: Specijalci iz staračkog...
Euribor porastao za 30% od početka godine
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, a budućnost se...
Najveći državni bankrot svog vremena: Kako je Španija dobijala...
U Srbiji ne postoji „holding“: Da li firma odgovara...
Nova opsesija u enterijeru – Kutak za muziku, mir...
Šta uraditi ako pronađete tuđu bankovnu karticu
Zemlje kojima je od 1990. najviše porastao BDP po...
Javna potrošnja u Evropi: Gde odlazi novac građana?
Inovacija ima smisla tek kada odgovara na stvarne potrebe...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Generali ostvario odličan rast operativnog i prilagođenog neto rezultata zahvaljujući svim poslovnim segmentima

by bifadmin 7. август 2026.

·      Bruto fakturisana premija porasla je na 53,4 milijarde evra (+5,8%), zahvaljujući rastu kako u segmentu neživotnih osiguranja (P&C) (+6,3%), tako i u segmentu životnih osiguranja (+5,5%).

·      Neto prilivi u životnom osiguranju bili su veoma snažni i dostigli su 8,3 milijarde evra. Vrednost novog poslovanja (New Business Value) značajno je porasla na 1,9 milijardi evra (+21,1%).

·      Kombinovani racio iznosio je 91,5% (+0,5 procentnih poena), dok je nediskontovani kombinovani racio bio 93,8% (+0,7 procentnih poena). Oba pokazatelja odražavaju uticaj prirodnih katastrofa od +1,9 procentnih poena.

·      Operativni rezultat ostvario je odličan rast i dostigao 4,5 milijardi evra (+11,2%), zahvaljujući doprinosu svih poslovnih segmenata.

·      Segment upravljanja imovinom i kapitalom ostvario je snažan rast operativnog rezultata (+31,3%) zahvaljujući odličnim performansama oba poslovanja.

·      Prilagođeni neto rezultat značajno je porastao na 2,5 milijardi evra (+13,7%), uz podršku izuzetnih operativnih performansi Grupe. Prilagođena zarada po akciji povećana je na 1,68 evra (+14,3%).

·      Ukupna imovina pod upravljanjem Grupe dostigla je 944 milijarde evra (+4,9% u odnosu na kraj 2025. godine).

·      Veoma snažna kapitalna pozicija potvrđena je koeficijentom solventnosti od 216% (219% na kraju 2025. godine), zahvaljujući stabilnom generisanju kapitala i uzimajući u obzir program otkupa sopstvenih akcija u vrednosti od 500 miliona evra.

Filip Done, CEO Generali Grupe, je rekao: „Ovaj izvanredan rezultat pokazuje veoma snažan napredak u realizaciji našeg plana Lifetime Partner 27: Driving Excellence, koji je pokrenut zahvaljujući odličnim rezultatima svih poslovnih segmenata. Kako životna, tako i neživotna osiguranja nastavila su da beleže stabilan rast operativnog rezultata i tehničke profitabilnosti, uprkos povećanom uticaju prirodnih katastrofa. Naša platforma za upravljanje imovinom dodatno je proširila portfelj eksternih klijenata, dok je Banca Generali još jednom potvrdila uspešnost svog poslovnog modela. Ovakvi rezultati odražavaju posvećenost svih naših kolega i distributivne mreže. Zajedno ćemo nastaviti da težimo izvrsnosti u odnosima sa klijentima, razvoju naših ključnih poslovnih sposobnosti i unapređenju poslovanja, koristeći mogućnosti koje nam pružaju veštačka inteligencija i podaci, uz snažan fokus na održivost. Gledajući unapred, nastavićemo da gradimo na ovom pozitivnom zamahu zahvaljujući doslednosti, disciplini i dugoročnoj viziji. Ostajemo potpuno posvećeni ostvarivanju ambicioznih ciljeva našeg plana i stvaranju vrednosti za sve naše zainteresovane strane.“

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pouzdano poslovanje i kontinuitet rasta – Rezultati OTP Grupe za prvu polovinu 2026. godine

by bifadmin 7. август 2026.

U prvoj polovini 2026. godine OTP Grupa nastavila je da ostvaruje snažne rezultate iz osnovnog poslovanja. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 580 milijardi HUF (1,56 milijardi EUR), uz srazmerno priznavanje posebnih stavki koje su jednokratno knjižene na početku godine. Iako je ovo za 2% manje u odnosu na prošlu godinu, normalizovan prinos na kapital i dalje je visok i iznosi 21%. Prijavljena konsolidovana dobit nakon oporezivanja dostigla je 483 milijarde HUF (1,30 milijardi EUR), prvenstveno kao posledica unapred priznatog efekta godišnjih posebnih poreza, supervizorskih naknada i drugih posebnih stavki.

Polugodišnja dobit pre oporezivanja beleži rast od 3% na godišnjem nivou u HUF i za 8% uz prilagođavanje za kursne razlike. Ukupni prihodi veći su za 5%, ponajpre zahvaljujući neto prihodu od kamata koji beleži rast od 13% na godišnjem nivou i 19% uz prilagođavanje za kursne razlike. Neto kamatna marža porasla je za 31 bazni poen na 4,61%, uz podršku rasta obima poslovanja i povoljnih kretanja marži na pojedinim tržištima, uključujući Mađarsku i Uzbekistan.

Operativni troškovi beleže rast za 12% na godišnjem nivou, odnosno 16% uz prilagođavanje za kursne razlike. Rast je uglavnom posledica povećanja plata usled inflatornih pritisaka, većeg broja zaposlenih, amortizacije IT investicija, kao i većih troškova infrastrukture, softvera i marketinga. Odnos troškova i prihoda se ipak zadržao na umerenom nivou od 42,0%.

Osnovni pokazatelji kvaliteta kreditnog portfolija ostali su povoljni. Pokazatelj kredita u Fazi 3 beleži poboljšanje od 0,3 procentna poena od kraja 2025. godine na 3,2%, dok je udeo kredita Faze 2 u padu. Ukupni troškovi rizika smanjeni su za 16% u odnosu na prethodnu godinu, uprkos posebnim rezervisanjima koja se odnose na ograničenja kamatnih stopa u Mađarskoj.

Kreditna aktivnost ojačala je tokom drugog kvartala. Konsolidovani krediti sa urednom otplatom beleže rast od 8% tokom prve polovine godine i od 17% u odnosu na prošlu godinu uz prilagođavanje za kursne razlike. Hipotekarni krediti ostali su ključni pokretač rasta, sa povećanjem od 12% tokom prvog polugodišta, uz podršku „Home Start“ programa u Mađarskoj. Potrošački krediti veći su za 7%, dok se rast kredita privrede i kredita MSE segmenta ubrzao tokom drugog kvartala. Izloženost lizingu takođe beleži dinamičan rast.

Depoziti klijenata beleže rast od 6% tokom prve polovine godine uz prilagođavanje za kursne razlike. Neto odnos kredita i depozita Grupe iznosio je 78% na kraju juna, što potvrđuje da je brz rast kreditiranja i dalje bio podržan uravnoteženom i stabilnom strukturom finansiranja.

OTP Grupa zadržala je snažnu kapitalnu poziciju. Na kraju juna 2026. godine, CET1 pokazatelj iznosio je 17,6%, dok je ukupni pokazatelj adekvatnosti kapitala unapređen na 20,3%. Uz srazmerno priznavanje godišnjih posebnih stavki, CET1 pokazatelj dostigao bi 17,9%. Emisija Tier 2 kapitala u iznosu od milijardu evra, a koja je realizovana u junu, bila je najveća transakcija na tržištu kapitala OTP Banke i značajno je doprinela povećanju ukupne adekvatnosti kapitala.

U svetlu ostvarenih rezultata u prvoj polovini 2026. godine i osnovnih trendova, rukovodstvo je revidiralo jedan element svojih projekcija za 2026. godinu: u prvoj polovini 2026. godine konsolidovana neto kamatna marža dostigla je 4,61%, što je više od 4,34% na nivou cele 2025. godine. Uzimajući u obzir očekivano kretanje marže u drugoj polovini godine, rukovodstvo sada očekuje da će neto kamatna marža na nivou cele godine biti viša od 4,34%, koliko je iznosila u 2025. godini. Organski rast kredita sa urednom otplatom, prilagođen deviznim razlikama, mogao bi da ostane na približno 15%, dok se očekuje da profil kreditnog rizika bude u najvećoj meri sličan prošlogodišnjem. Odnos troškova i prihoda mogao bi biti nešto viši nego u 2025. godini, a prinos na kapital (ROE) blago niži usled očekivanog smanjenja stepena zaduženosti.​​​​​​​​​​​​​​​​

Foto: OTP Grupa

 

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Tržišno okruženje izuzetno promenljivo, ali u celini povoljno za MOL Group u drugom kvartalu 2026. godine

by bifadmin 7. август 2026.

MOL Group je danas objavila finansijske rezultate za drugi kvartal 2026. godine. Kompanija je tokom ovog tromesečja ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 786 miliona američkih dolara. Visoke cene sirove nafte i prirodnog gasa, izuzetno povoljne rafinerijske marže i značajno poboljšane petrohemijske marže u velikoj meri su doprinele rezultatima MOL Group. Dok su segmenti Upstream i Downstream imali koristi od spoljnih tržišnih uslova, na rezultate segmenta Potrošačkih usluga negativno su uticala ograničenja cena goriva i marži uvedena na nekoliko tržišta.

Predsednik i generalni direktor MOL Group, Žolt Hernadi, izjavio je povodom rezultata:

„Dosadašnji tok 2026. godine pokazao je da je reč o izuzetno promenljivoj godini, čak i prema merilima prethodnih godina, ali je MOL Group još jednom dokazala da je sposobna da izađe još snažnija i iz otežanih okolnosti. Prvi kvartal godine u velikoj meri obeležili su operativni izazovi. Snabdevanje naftovodom Družba nikada ranije nije bilo obustavljeno toliko dugo, ali smo tu situaciju iskoristili kako bismo dodatno diverzifikovali svoj portfolio snabdevanja.

U drugom kvartalu 2026. godine spoljno okruženje išlo je u prilog našim rezultatima, ali smo istovremeno ostvarili i važne pomake u sprovođenju strategije istraživanja i proizvodnje. Do kraja jula preuzeli smo kiparsku podružnicu kompanije Shell, što predstavlja našu najznačajniju akviziciju u segmentu Upstream u ovoj deceniji, i time stekli udeo od 35 odsto u gasnom polju Afrodita. Visoke cene nafte i gasa, kao i visoke rafinerijske i petrohemijske marže, značajno su doprinele našim rezultatima.

Imajući u vidu promenljivost energetske industrije, uvek se pripremamo za najizazovnije okolnosti, čak i kada su spoljni uslovi povoljni. Aktuelni toplotni talas to potvrđuje: snabdevanje energijom i vodom, koje je neophodno za naš svakodnevni život i poslovanje, ne može se uzimati zdravo za gotovo – moramo naporno da radimo kako bismo ga zaštitili. Naš zadatak je da postanemo još otporniji: da očuvamo finansijsku i operativnu disciplinu, ojačamo konkurentnost i nastavimo da realizujemo strateške investicije. To ostaju temelji dugoročnog uspeha MOL Group.“

Segment Upstream ostvario je snažne rezultate tokom kvartala, zahvaljujući povoljnim kretanjima cena nafte i gasa koja su podržala profitabilnost. Prosečne ostvarene cene ugljovodonika u drugom kvartalu 2026. godine premašile su 93 američka dolara po barelu ekvivalenta nafte. Proizvodnja je ostala stabilna na nivou od 95,6 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno, uprkos posledicama produžene obustave proizvodnje u iračkom regionu Kurdistan. Veći obim proizvodnje u Mađarskoj, Azerbejdžanu i Pakistanu delimično je nadoknadio izgubljene količine iz Iraka. MOL Group je tokom kvartala nastavila da unapređuje svoj međunarodni portfolio kroz razvojne i istraživačke aktivnosti, uključujući projekte na moru u Hrvatskoj i Libiji. Pored toga, segment Upstream potpisao je sa kompanijom Shell ugovor o kupoprodaji udela, kojim će MOL steći udeo od 35 odsto u gasnom polju Afrodita u vodama Kipra. Reč je o najvećoj akviziciji ovog segmenta od 2020. godine.

Segment Downstream ostvario je znatno bolje rezultate u odnosu na isti period prethodne godine. Tome su doprineli značajno povoljniji tržišni uslovi u rafinerijskom i petrohemijskom poslovanju, dok je ponovno uspostavljanje snabdevanja sirovom naftom putem naftovoda Družba krajem aprila takođe imalo pozitivan efekat. Obim prerade povećan je u odnosu na prethodni kvartal, iako je na iskorišćenost kapaciteta i dalje uticala obustava rada postrojenja AV3 u Rafineriji Dunav. Rezultati petrohemijskog poslovanja značajno su poboljšani zahvaljujući povoljnijim maržama tokom kvartala.

Segment Potrošačkih usluga poslovao je u izazovnom regulatornom okruženju. Obim prodaje goriva povećan je u odnosu na isti period prethodne godine zahvaljujući većoj potražnji, ali su ograničenja cena goriva i marži značajno smanjila jedinične marže na većini tržišta. Kontinuirani rast poslovanja koje nije povezano sa prodajom goriva delimično je ublažio ove negativne efekte. Fresh Corner je nastavio da širi svoju mrežu, koja je do kraja kvartala dostigla 1.421 prodajno mesto.

Segment cirkularne ekonomije ostao je profitabilan i tokom drugog kvartala 2026. godine zahvaljujući kontinuiranim merama za unapređenje efikasnosti i sezonskim faktorima, dok je sistem povratne naknade za ambalažu nastavio da funkcioniše uz visoku stopu korišćenja. Segment je nastavio i sa realizacijom ključnih strateških inicijativa, uključujući pripreme za projekat proizvodnje energije iz otpada.

Rezultati segmenta Gas Midstream odražavali su manju regionalnu potražnju za prekograničnim transportom u odnosu na isti period prethodne godine. Obim transporta na domaćem tržištu povećan je uporedo sa intenzivnijim aktivnostima skladištenja, dok su kursne razlike delimično pozitivno uticale na rezultate.

MOL Group je tokom celog kvartala zadržala snažnu finansijsku poziciju. Operativni novčani tok pre promena obrtnog kapitala dostigao je 1,9 milijardi američkih dolara u prvoj polovini 2026. godine. Odnos neto duga i EBITDA poboljšan je i na kraju juna iznosio je 0,49, dok je raspoloživa likvidnost iznosila približno pet milijardi američkih dolara. MOL je tokom kvartala izdao senior neobezbeđene obveznice u vrednosti od 850 miliona poljskih zlota, u okviru ulaska na poljsko kreditno tržište, i produžio revolving kreditne linije u Mađarskoj i Hrvatskoj.

Među ključnim korporativnim događajima tokom kvartala izdvaja se potpisivanje Akcionarskog ugovora u vezi sa kompanijom NIS između MOL-a i Republike Srbije 16. juna, dok pregovori sa prodavcem i nadležnim organima napreduju ka završnoj fazi. MOL Group je takođe primila prvu ratu naknade iz osiguranja u iznosu od 100 miliona američkih dolara u vezi sa požarom u postrojenju AV3, dok se završetak radova na sanaciji očekuje u septembru.

Kvartal je obeležila i tragična eksplozija u petrohemijskom postrojenju MOL-a u Tisaujvarošu, u kojoj je jedna osoba izgubila život, dok je nekoliko osoba povređeno. MOL Group nastavlja da bezbednosti daje najviši prioritet u svim segmentima poslovanja i ostaje posvećena pružanju podrške svima koji su pogođeni ovom nesrećom.

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Triglav osiguranje na događaju „Nova era zaposlenja“: Poverenje je temelj uspešnog radnog okruženja

by bifadmin 7. август 2026.

Na događaju „Nova era zaposlenja”, koji je u organizaciji kompanije Ringier Serbia i Blica održan 5. avgusta u Beogradu, predstavnici vodećih kompanija, HR stručnjaci i mladi profesionalci razgovarali su o promenama na tržištu rada, očekivanjima novih generacija zaposlenih i budućnosti zapošljavanja.

Tokom događaja veliku pažnju prisutnih privukao je panel na kojem su učesnici podelili svoja iskustva o tome kako njihove organizacije odgovaraju na izazove tržišta rada i razvijaju programe koji omogućavaju profesionalni razvoj zaposlenih.

U diskusiji su učestvovali eminentni stručnjaci iz oblasti ljudskih resursa:

§  Maja Vishar Milićević, direktorka za razvoj ljudi i organizacione kulture u kompaniji Carlsberg Western Balkans,

§  Dragana Miloradović, direktorka Službe za ljudske resurse u Triglav osiguranju,

§  Ilija Knežević, načelnik Odeljenja za obrazovanje i obuku u Nacionalnoj službi za zapošljavanje,

§  Katarina Vučetić, HR Business Partner & HR Process Specialist u Yettel banci i

§  Ninoslava Petrović, HR Strategy and Transformation Director u kompaniji Yettel.

Na panelu su otvorena brojna pitanja koja danas zaokupljaju i poslodavce i zaposlene: da li je plata i dalje presudan faktor pri izboru poslodavca, šta mladi profesionalci najviše vrednuju, kao i kako kompanije mogu da izgrade radno okruženje koje podržava razvoj, fleksibilnost i dugoročnu karijeru.

Dragana Miloradović, naša direktorka Službe za ljudske resurse, predstavila je pristup Triglav osiguranja upravljanju ljudskim resursima i istakla značaj stvaranja podsticajnog radnog okruženja, ulaganja u razvoj zaposlenih i negovanja organizacione kulture zasnovane na poverenju, saradnji i kontinuiranom učenju. Posebnu pažnju posvetila je izazovima privlačenja i zadržavanja talenata u savremenom poslovnom okruženju i istakla značaj poverenja u odnosima ne samo s klijentima nego i s poslodavcima.

„Verujem da je poverenje ključna reč, i kada govorimo o klijentima i kada govorimo o zaposlenima. Kao osiguravajuća kuća, mi gradimo sigurnost za ljude kada im je najpotrebnija. Međutim, da bismo tu sigurnost mogli autentično da pružimo klijentima, važno je da je naši zaposleni najpre osećaju unutar kompanije.”

Učešćem na ovom događaju, Triglav osiguranje još jednom je potvrdilo svoju posvećenost razvoju zaposlenih i aktivnom doprinosu dijalogu o budućnosti rada, zapošljavanja i profesionalnog razvoja novih generacija.

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li odluka Upravnog suda može da donese promene u vezi sa Energoprojektom

by bifadmin 7. август 2026.

U narednim danima Napred razvoj, uz povezane firme, će okončati potpuno preuzimanje firme Energoprojekt. U Agenciji za privredne registre upisana je nedavna odluka Skupštine akcionara i tako su počeli da teku rokovi za prinudni otkup.

Manjinski akcionari u čijim je rukama sada 9,79 odsto građevinske firme moraće da ih predaju po ceni od 452,25 dinara za svaku. Proces započet pre skoro deceniju privodi se kraju i po svoj prilici ga neće poremetiti ni nedavna odluka Upravnog suda,

Napred razvoj i povezane firme većinski su vlasnik Energorpojekta od 2017. U tom periodu je bivši menadžment Energoprojekta, bivši direktor Vladimir Milovanović i direktor za pravne poslove Jovan Nikčević, pokrenuo sudski postupak protiv Komisije za hartije od vrednosti.

Upravni sud je ovog juna, kako je Forbes Srbija već pisao, usvojio njihovu tužbu i poništio je rešenje Komisije za hartije od vrednosti. Tim rešenjem je Komisija 2017. kompaniji Napred razvoj i povezanim firmama dozvolila da objave ponudu za otkup akcija građevinskog giganta. Zahvaljujući objavljenoj ponudi došlo je do promene vlasničke strukture ovog preduzeća.

Šta će uraditi Komisija

 

Predmet je tako sada vraćen Komisiji na ponovno odlučivanje. A nas je zanimalo šta ova sudska odluka danas može da izazove i promeni.

U Komisiji za hartije od vrednosti odgovaraju da će, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i raspoloživim pravnim sredstvima, preduzeti sve potrebne radnje povodom navedene presude. Koje tačno, još ne mogu da otkriju.

„Imajući u vidu da je reč o predmetu koji je u toku, Komisija se u ovom trenutku ne može izjašnjavati o pitanjima koja su predmet daljeg postupanja, niti unapred iznositi ocene o ishodu postupka i sadržini budućih odluka, jer bi to predstavljalo njihovo prejudiciranje“, kažu u Komisiji za Forbes Srbija.

Iz njihove napomene, međutim, može se naslutiti da ne očekuju da će se niz događaja pokrenut njihovim odobrenjem iz 2017. godine značajno vratiti unazad.

„Istovremeno, ukazujemo da se presudom donetom u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti konkretnog upravnog akta. Ta presuda sama po sebi ne predstavlja odluku o punovažnosti pojedinačnih pravnih poslova i transakcija zaključenih na tržištu“, navode u Komisiji.

Oštećeni mogu da tuže

I bivši predsednik Komsijie za hartije od vrednosti, danas konsultant za organizaciju tržišta kapitala, Milko Štimac objašnjava da odluka suda ne može promeniti vlasništvo akcija.

„Sud je nezavisan i naravno da može da donese takvu odluku. To je nesporno. Ne može, međutim, da vrati vlasništvo nad hartijama od vrednosti koje su u međuvremenu prošle kroz nekoliko transkacija. To bi nanelo veću nepravdu od one koju ta sudska odluka treba da ispravi. Svi koji se osećaju oštećenim, međutim, imaju pravi da traže odštetu“, kaže Štimac za Forbes Srbija.

Iz presude Ustavnog suda može se videti da u vreme preuzimanja akcija Napred razvoj, Montinvest, Jopag i GP Napred nisu priznali da su „lica koja zajednički deluju“.

Tek sredinom te godine, Komisija za hartije od vrednosti utvrdila je da sve te firme nisu slučajni kupci. Naložila im je da podnesu zahtev za objavljivanje ponude za preuzimanje jer su prešli određeni prag. Zahtev im je odobren. Nakon objavljivanja ponude otkupili su deo akcija Energoprojekta po ceni od 1.501 dinara i došli do većinskog vlasništva.

Nisu podneli ni saglasnost Narodne banke Srbije. Ona je bila potrebna, jer su preuzeli ne samo Energorpojekt Holding, već i Energoprojekt Garant, osiguravajuće društvo, kao i Energoprojekt Entel. Dozvola centralne banke je neophodna prilikom preuzimanja osiguravajućeg društva.

Odluka Upravnog suda je doneta krajem juna. Svega nekoliko dana kasnije država je većinskom vlasniku prodala svojih 34 odsto akcija Energorpojekta. Tako je Napred postao vlasnik više od 90 odsto i vrlo brzo doneo odluku o prinudnom otkupu ostatka.

Upravni sud je 2023. odbacio tužbu Milovanovića i Nikčevića. U njihovu korist je presudio Vrhovni sud prošle godine. Upravni sud sada je, postupajući po presudi Vrhovnog suda, promenio prethodni stav.

Izvor: Forbes

Foto: QuinceCreative, PIxabay

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Istraživanje otkrilo da su primati društveniji nego što se mislilo

by bifadmin 7. август 2026.

Novo istraživanje pokazuje da primati često stvaraju bliske odnose sa drugim životinjama – igraju se s njima, neguju ih, dele hranu, a ponekad ih čak i usvajaju.

Prizori majmuna koji nežno maze miša, makakija koji neguju pse lutalice ili gorile koja pažljivo drži mladunče druge vrste dugo su smatrani retkim zanimljivostima. Međutim, novo istraživanje pokazuje da su takvi odnosi među životinjama mnogo češći nego što se ranije pretpostavljalo.

Međunarodni tim naučnika analizirao je 427 zabeleženih slučajeva interakcija između primata i drugih životinjskih vrsta, prikupljenih od sedamdesetih godina prošlog veka do 2025. godine. U istraživanju je obuhvaćeno 88 vrsta primata i 127 drugih životinjskih vrsta, od jelena, ovaca i domaćih svinja, preko mačaka i pasa, do ptica, guštera, žaba i insekata.

Najčešće interakcije bile su igra i međusobno čišćenje krzna, ali naučnici su zabeležili i primere deljenja hrane, nošenja mladunaca druge vrste, pa čak i njihovog privremenog usvajanja.

Majmuni neguju jelene

Jedan od najpoznatijih primera su japanski makakiji koji redovno neguju jelene i voze se na njihovim leđima, dok su istraživači dokumentovali i langura koji nežno mazi vevericu, bonoba koji pažljivo drži mladunče mungosa i gorilu koja brižno nosi mladunče druge životinje.

Istraživanje pokazuje da su mladi primati najskloniji igri sa drugim vrstama, dok odrasle ženke češće učestvuju u negovanju. Naučnici smatraju da ovakvo ponašanje ukazuje na razvijenu radoznalost, toleranciju i sposobnost stvaranja društvenih veza koje prevazilaze granice jedne vrste.

Autori ipak upozoravaju da nisu sve interakcije prijateljske. Zabeleženi su i slučajevi nasilnog odvođenja mladunaca od roditelja, kao i situacije u kojima je grubo postupanje dovelo do povreda ili uginuća.

Istraživači ističu da rezultati imaju značaj i za zaštitu prirode. Kako se staništa životinja smanjuju, primati sve češće dolaze u kontakt sa domaćim životinjama i ljudima, što može povećati rizik od prenošenja bolesti, ali i pomoći da se bolje razume kako nastaju odnosi među različitim vrstama.

Izvor: The Conversation

Foto: 7978304, Depositphotos

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena MOL servisna stanica u Boru

by bifadmin 6. август 2026.

Kompanija MOL Serbia nastavlja da širi maloprodajnu mrežu u Srbiji otvaranjem nove servisne stanice u Boru. Stanica se nalazi na adresi Nade Dimić 2v, na putnom pravcu prema rudniku i Zaječaru, zbog čega predstavlja značajnu lokaciju kako za lokalne vozače, tako i za tranzitni saobraćaj. Potrošačima je na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji.

Na novoj MOL stanici, vozači mogu da pronađu sve što im je potrebno za njihove automobile. U ponudi su MOL goriva koja su među korisnicima prepoznata kao visokokvalitetna, posebno EVO Plus premium goriva koja doprinose boljim performansama i dužem veku trajanja motora. Dostupni su i benzin i dizel (EVO dizel i EVO Dizel Plus, Benzin 95, Benzin 100 Plus), a točenje je omogućeno na tri točiona mesta sa ukupno 24 pištolja, dok je na jednom od ostrva moguće i brzo točenje dizela za teretna vozila putem dva pištolja visokog protoka. Pored goriva dostupan je i asortiman za autokozmetiku, autohemiju i lub, kao i dopuna za TAG uređaj za elektronsku naplatu putarine (ENP).

Povodom otvaranja nove lokacije, MOL Serbia je pripremila posebnu pogodnost za članove MOL Move programa lojalnosti. Do kraja avgusta kupci mogu ostvariti popust od 10 dinara po litru na EVO Plus premium goriva. Za ostvarivanje pogodnosti potrebno je da na novoj servisnoj stanici u Boru skeniraju QR kod, nakon čega će dobiti kupon koji mogu iskoristiti prilikom naredne kupovine.

U skladu sa misijom kompanije MOL da svojim kupcima pruži jedinstveno, sveobuhvatno i ugodno iskustvo pauze na putu, stanica u Boru ima i Fresh Corner, uređen u skladu sa novim konceptom, koji donosi prijatan i funkcionalan ambijent u kome toplije boje i enterijer doprinose još većem komforu i ugodnijem iskustvu potrošača tokom boravka na stanici. Gostima je na raspolaganju 20 mesta za sedenje u unutrašnjem prostoru, kao i otvorena terasa sa dodatnih 16 mesta. U okviru stanice nalazi se i 11 parking mesta za potrošače, kompresor za gume i posebno uređen prostor za odlaganje reciklažnog otpada, čime MOL Serbia dodatno doprinosi odgovornijem odnosu prema životnoj sredini.

„Otvaranje nove servisne stanice u Boru predstavlja još jedan važan korak u realizaciji naše strategije razvoja u Srbiji. Nastavljamo da ulažemo u širenje mreže i unapređenje kvaliteta usluge kako bismo bili još dostupniji našim potrošačima i odgovorili na njihove potrebe. Verujemo da će nova lokacija doprineti razvoju lokalne zajednice i dodatno učvrstiti poziciju MOL Serbia kao pouzdanog partnera vozačima širom zemlje“, izjavio je Milenko Janković, generalni direktor MOL Serbia.

„Naš cilj je da svaka poseta MOL servisnoj stanici bude mnogo više od zaustavljanja radi točenja goriva – želimo da ponudimo jedinstveno i sveobuhvatno iskustvo pauze na putu koja u prijatnom ambijentu i uz kvalitetnu gastro ponudu zadovoljava sve savremene potrebe ljudi u pokretu. Verujemo da će nova stanica u Boru postati omiljena destinacija kako lokalnih kupaca, tako i svih koji prolaze ovim važnim putnim pravcem“, izjavila je Biljana Mališić, direktorka maloprodaje MOL Serbia.

Otvaranjem nove servisne stanice u Boru, MOL Serbia nastavlja da ulaže u razvoj svoje maloprodajne mreže i unapređenje kvaliteta usluge, potvrđujući posvećenost pružanju vrhunskog iskustva potrošačima širom Srbije.

Foto: MOL

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci

by bifadmin 6. август 2026.

Kompanija Napred razvoj uskoro će okončati potpuno preuzimanje Energoprojekta, pošto je u Agenciji za privredne registre upisana odluka Skupštine akcionara kojom je pokrenut postupak prinudnog otkupa preostalih akcija.

Kako podseća Forbes Srbija, manjinski akcionari, koji trenutno poseduju 9,79 odsto akcija, moraće da ih prodaju po ceni od 452,25 dinara po akciji. Time se privodi kraju proces preuzimanja započet još 2017. godine, kada je Napred razvoj sa povezanim kompanijama stekao većinsko vlasništvo.

Iako je Upravni sud u junu poništio rešenje Komisije za hartije od vrednosti iz 2017. godine, kojim je bilo odobreno objavljivanje ponude za preuzimanje, u Komisiji navode da ta presuda sama po sebi ne utiče na već sprovedene transakcije niti na vlasničku strukturu kompanije.

Slično ocenjuje i bivši predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac, koji ističe da sudska odluka ne može vratiti vlasništvo nad akcijama, već eventualno otvara mogućnost da oni koji smatraju da su oštećeni potražuju naknadu štete.

Izvor: Forbes Srbija

Foto: phooto, Pixabay

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje „cenu sreće“

by bifadmin 6. август 2026.

U većini zemalja prosečni radnik i dalje zarađuje manje od prihoda koji istraživači povezuju sa najvećim nivoom životnog zadovoljstva.

Istraživanja o vezi između prihoda i blagostanja pokazala su da postoji takozvana „tačka zasićenja“ – nivo prihoda iznad kojeg dodatna zarada više ne povećava osećaj sreće. Ali koliko su prosečne zarade u različitim zemljama blizu tom pragu?

Kompanija Remitly analizirala je kolika je „cena sreće“ u različitim ekonomijama i uporedila je sa prosečnim zaradama zaposlenih.

Analiza obuhvata 50 zemalja i zasniva se na istraživanju Univerziteta Perdju (Purdue University) o nivou prihoda koji donosi najveće životno zadovoljstvo, kao i na podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), prilagođenim kupovnoj moći, inflaciji i deviznim kursevima.

Slovenija jedina premašila prag „cene sreće“

Od svih analiziranih zemalja, jedino je Slovenija premašila procenjeni prag prihoda povezan sa najvećim životnim zadovoljstvom. Prosečna godišnja zarada u toj zemlji iznosi 42.800 dolara, što je 16,3 odsto više od procenjene „cene sreće“ od 36.800 dolara. To znači da prosečan zaposleni zarađuje više od prihoda koji istraživači povezuju sa maksimalnim nivoom prijavljenog blagostanja.

Nijedna druga zemlja nije dostigla taj nivo. Najbliži su Luksemburg, gde prosečna zarada dostiže 92,8 odsto praga, zatim Estonija (90,5 odsto), Singapur (90 odsto) i Litvanija (89,2 odsto).

Zanimljivo je da čak sedam od prvih 11 mesta zauzimaju zemlje centralne i istočne Evrope – Estonija, Litvanija, Češka, Letonija, Grčka, Rumunija i Poljska. Iako su njihove prosečne plate niže od onih u najbogatijim državama sveta, i procenjeni prag prihoda potreban za najveći nivo zadovoljstva je niži, pa je razlika između zarade i „cene sreće“ manja.

Ni za nas se ne ni moglo reći da nam je mnogo potrebno da budemo zadovoljni, pa smo opet daleko od toga. Naime, Srbija se nalazi na 24. mestu ove liste jer je zarada u našoj zemlji dostigla 56.2% plate koja nam je potrebna da budemo srećni.

Visoke plate ne znače i veću sreću

S druge strane, visoke zarade same po sebi ne znače da su ljudi bliže prihodu koji se povezuje sa najvećim blagostanjem.

U Sjedinjenim Američkim Državama prosečna godišnja plata iznosi 75.300 dolara, ali je procenjena „cena sreće“ čak 134.800 dolara. Zbog toga prosečne zarade pokrivaju svega 55,8 odsto tog praga.

Još izraženiji primer je Australija, gde je procenjeni prag za najveće životno zadovoljstvo najviši među svim analiziranim zemljama – 161.300 dolara, dok prosečna plata iznosi 59.000 dolara. To znači da dostiže samo 36,6 odsto potrebnog iznosa, pa se Australija nalazi tek na 39. mestu liste.

Sličan obrazac beleže i Velika Britanija (35,9 odsto), Kanada (44,4 odsto) i Novi Zeland (34 odsto). Uprkos relativno visokim platama, zaposleni u tim zemljama dalje su od praga prihoda povezanog sa najvećim životnim zadovoljstvom nego radnici u pojedinim državama centralne i istočne Evrope.

Na začelju liste nalazi se Ekvador, gde prosečna godišnja zarada od 6.500 dolara dostiže svega 32,9 odsto procenjene „cene sreće“ od 19.700 dolara.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: Alexas_Fotos, Pixabay

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše traže poslodavci?

by bifadmin 6. август 2026.
Psihologija, medicina i stomatologija su i dalje među prvim izborima maturanata, nedvosmisleno su pokazali rezultati prvog upisnog roka za školsku 2026/2027. godinu.
Veliko interesovanje beleže i fakulteti poput FON-a i ekonomskih fakulteta, čije diplome omogućavaju rad na različitim poslovima – od finansija i marketinga do analitike, projektnog menadžmenta i ljudskih resursa, piše Infostud.
Istovremeno, pojedini smerovi iz oblasti mašinstva, elektrotehnike i građevine nemaju dovoljno kandidata, iako poslodavci kontinuirano traže upravo stručnjake ovih profila. Poređenje podataka o upisu sa oglasima objavljenim na sajtu Poslovi Infostud pokazuje da se želje mladih i potrebe tržišta rada samo delimično poklapaju.

Psihologija obara rekorde na upisu, ali se posao često nalazi izvan struke

Psihologija je i ove godine ostala pri vrhu liste želja. U Novom Sadu za 80 mesta prijavilo se 360 kandidata, odnosno 4,5 po mestu, dok su u Beogradu i Nišu za jedno mesto konkurisala po 4,2 kandidata.
Njena popularnost može se povezati sa sve većom vidljivošću tema mentalnog zdravlja i psihoterapije, kao i sa otvorenijim odnosom prema traženju stručne pomoći. Deo budućih psihologa zato karijeru vidi u savetovanju i privatnoj praksi, ali mogućnosti postoje i u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i istraživanju.
Psiholozi sve češće rade i u ljudskim resursima, posebno u selekciji kandidata, razvoju zaposlenih, proceni kompetencija i unapređenju organizacione kulture. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljeno je 409 oglasa u oblasti ljudskih resursa, ali su oni bili otvoreni i kandidatima drugih obrazovnih profila. Konkurencija je bila velika, sa prosečno oko 145 prijava po oglasu.
Sa druge strane, u užoj kategoriji psihologije objavljena su samo četiri oglasa, sa prosečno oko 150 prijava. Zbog malog broja oglasa taj podatak ne predstavlja celokupno tržište rada za psihologe, ali pokazuje da je broj direktno oglašenih pozicija znatno manji od interesovanja za studije. Mogućnosti postoje, ali često izvan radnog mesta koje se jednostavno zove „psiholog“.

Više od četiri kandidata po mestu na medicini i stomatologiji

Veliko interesovanje beleže medicina, stomatologija i drugi studijski programi iz oblasti zdravstva. Na dentalnoj medicini u Novom Sadu za 52 mesta prijavila su se 242 kandidata, odnosno 4,7 po mestu. Na integrisanim studijama medicine u Kragujevcu za jedno budžetsko mesto konkurisalo je 4,6 kandidata, dok je u Novom Sadu za 222 mesta na medicini bilo 447 prijavljenih.
Medicina i stomatologija nude jasno definisan put od fakulteta do profesije, imaju prepoznatljiv društveni značaj i pružaju mogućnost rada u državnom i privatnom sektoru. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljeno je 515 oglasa u zdravstvu, gotovo isto kao u istom periodu prethodne godine, kada ih je bilo 508. U stomatologiji je broj oglasa povećan sa 77 na 110.
Ovi brojevi, međutim, ne predstavljaju celokupnu potražnju za zdravstvenim radnicima. Deo zapošljavanja odvija se kroz konkurse zdravstvenih ustanova i druge kanale koji nisu obuhvaćeni oglasima na sajtu Poslovi Infostud. Istovremeno, mogućnost rada u inostranstvu dodatno utiče na popularnost ovih studija, jer deo zdravstvenih radnika nakon školovanja karijeru nastavlja u zemljama koje nude bolje zarade, uslove rada i mogućnosti za profesionalni razvoj.

Širok izbor poslovnih mogućnosti privukao hiljade kandidata na FON i Ekonomski

Za Ekonomski fakultet u Beogradu prijavila su se 1.924 kandidata, a za Fakultet organizacionih nauka 1.767. Njihova privlačnost dobrim delom proizlazi iz toga što diplomci nisu vezani za samo jedno zanimanje ili industriju.
Sa ovim obrazovanjem mogu da rade u finansijama, prodaji, marketingu, analitici, konsaltingu, logistici, projektnom menadžmentu ili ljudskim resursima. FON dodatno povezuje poslovanje, organizaciju i tehnologiju, što mladi prepoznaju kao dobru osnovu za rad u savremenom korporativnom okruženju.
Ipak, veliki izbor poslova prati i velika konkurencija. U kategoriji ekonomije tokom prvih šest meseci 2026. godine objavljeno je 225 oglasa, a svaki je prosečno privukao oko 79 prijava. Zbog toga diploma sama po sebi često nije dovoljna za lak ulazak na tržište. Praksa, strani jezici, rad sa podacima, digitalni alati i konkretne poslovne veštine sve više odlučuju o tome ko će se izdvojiti među kandidatima.

Interesovanje za IT opstaje uprkos snažnom padu broja oglasa

Interesovanje za IT studije nije nestalo, ali se sve više razlikuje od fakulteta do fakulteta. Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu za 720 mesta prijavilo se 1.045 kandidata. Na akademskom programu Softversko inženjerstvo i informacione tehnologije Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu za 80 mesta konkurisalo je 188 kandidata, odnosno 2,4 po mestu.
Sa druge strane, Elektronski fakultet u Nišu imao je 432 kandidata na 540 budžetskih mesta. Na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu za Računarske nauke prijavilo se 14 kandidata na 70 mesta, dok je za Informacione tehnologije bilo 42 kandidata na 80 mesta. Ovi podaci pokazuju da mladi i dalje biraju IT, ali da mnogo više pažnje obraćaju na konkretan program i reputaciju fakulteta.

Promena je vidljiva i na tržištu rada. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljena su 1.633 IT oglasa u odnosu na 2.508, koliko ih je bilo u istom periodu prethodne godine, što predstavlja pad od skoro 35 odsto. Posebno je otežan ulazak mladih bez iskustva, jer je početnih pozicija manje nego u periodu ubrzanog rasta IT industrije.

Razvoj veštačke inteligencije dodatno menja poslove i znanja koja se traže. Programiranje ostaje važno, ali poslodavci sve više vrednuju razumevanje podataka i poslovnih procesa, sajber bezbednost i praktičnu primenu AI alata. IT zato nije izgubio značaj, ali više nije dovoljno završiti bilo koji IT smer i očekivati brz i jednostavan put do zaposlenja.

Više od 2.000 oglasa za tehničke profile, na fakultetima nedovoljno kandidata

Najveći raskorak između upisa i tržišta rada vidi se u pojedinim tehničkim oblastima. Na Tehničkom fakultetu u Boru za 240 mesta prijavilo se samo 57 kandidata. Na Građevinskom fakultetu u Subotici za građevinarstvo su konkurisala 33 kandidata na 104 mesta, dok je za geodeziju bilo 17 kandidata na 30 mesta.
Nasuprot tome, potražnja poslodavaca ostaje stabilna. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljena su 903 oglasa u građevini i geodeziji, 736 u mašinstvu i 452 u elektrotehnici. Građevina je pritom zabeležila vidljiv rast, sa 780 oglasa u istom periodu prošle godine.
Slabije interesovanje mladih može se povezati sa zahtevnošću studija, ali i sa nedovoljno jasnom predstavom o tome kako danas izgledaju inženjerske karijere. Poslovi u industriji, proizvodnji, energetici i građevini često su manje vidljivi od karijera u IT-ju, marketingu ili menadžmentu, iako nude mogućnosti rada na automatizaciji, savremenoj infrastrukturi, energetskim sistemima i velikim industrijskim projektima.

Popularnost fakulteta nije isto što i sigurnost zaposlenja

Podaci ne pokazuju da mladi biraju pogrešne fakultete, već da odluke često donose na osnovu ličnih interesovanja, ugleda profesije i predstave o budućoj karijeri, bez dovoljno informacija o realnim mogućnostima na tržištu rada.
Velika konkurencija pri upisu pokazuje koliko je neki program privlačan, ali često najavljuje i veću konkurenciju pri zapošljavanju. Sa druge strane, manje popularni tehnički smerovi mogu voditi ka oblastima u kojima je potražnja stabilna, a broj novih stručnjaka ograničen.
Zato odgovor nije u ubeđivanju maturanata da odustanu od svojih interesovanja. Mladima je potrebno kvalitetnije profesionalno usmeravanje, više informacija o zanimanjima, uslovima rada i razvoju karijere. Mladi bi pre izbora studija trebalo da znaju ne samo šta im se dopada, već i kako određena profesija izgleda u praksi, koje veštine poslodavci traže i koliko različitih puteva jedna diploma zaista otvara.
Izvor: Infostud
Foto: Pixabay
6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kada se EU sprema za rat: Specijalci iz staračkog doma
  • Euribor porastao za 30% od početka godine
  • Kroz incijativu EIB-a i UniCredit Srbija plasiraće se 56 miliona evra za kompanije koje podržavaju inkluzivno zapošljavanje
  • Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, a budućnost se kupuje za sitniš iz „tajnih fondova“?
  • Najveći državni bankrot svog vremena: Kako je Španija dobijala zlato iz Amerike, a ipak bankrotirala

Архиве

  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit