NAJNOVIJE
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Poruke sa ESG festivala: AI kao pokretač održivosti i rasta

by bifadmin 28. октобар 2025.

Na drugom ESG festivalu kompanije Hemofarm, panel „Veštačka inteligencija i održivost“ stavio je u prvi plan poruke Tobiasa Gintera, potpredsednika za IT u STADA grupi o tome kako veštačka inteligencija ubrzava put ka održivim i konkurentnim poslovnim modelima u farmaceutskoj industriji.

Ginter je istakao da je STADA u poslednjih 18 meseci obučila više od 4000 zaposlenih i integrisala AI alate kroz ključne poslovne funkcije od proizvodnje i lanca snabdevanja do finansija i marketinga.

„Naša ambicija je da demokratizujemo AI, da 5000 do 6000 zaposlenih koji rade s informacijama svakodnevno koriste intuitivne alate koji povećavaju efikasnost i kvalitet. Prava vrednost dolazi iz obima i usvajanja,“ poručio je on.

Govoreći o uticaju na održivost, Ginter je naglasio praktične dobitke: brži razvoj proizvoda, viši standard kvaliteta i smanjenje otpada kroz pametne energetske sisteme, prediktivno održavanje i bolje korišćenje podataka.

„Kada AI preuzme rutinske zadatke, ljudi se fokusiraju na aktivnosti koje donose veću vrednost, a to se na kraju prevodi u bolju brigu o zdravlju pacijenata,“ istakao je Ginter.

Kao sledeće korake u razvoju, Ginter je naveo produbljivanje AI primene u proizvodnji i lancu snabdevanja, kao i širenje najboljih praksi kroz standardizaciju i merenje uticaja na održivost. Trenutni piloti obuhvataju finansije, IT i regulatorna i odeljenja kvaliteta, dok je u proizvodnji fokus na optimizaciji procesa i prediktivnom održavanju. U komercijalnom delu fokus je na unapređenju komunikacije sa apotekama i distributerima.

On je naročito istakao značaj Srbije u AI ekosistemu STADA grupe.

„Srbija je veliko i dinamično tržište sa izuzetno razvijenim IT sektorom i mladim, veštim profesionalcima. Značajan deo našeg tima i rešenja nastaje upravo ovde, u Serbia Competence Center-u. To je baza iz koje se rešenja mogu brzo širiti i na region,“ naglasio je Ginter.

Na temu „human-centric“ pristupa, Ginter je poručio da odgovorna upotreba tehnologije mora ostati u rukama ljudi:

„Zakoni su važni, ali kulturu odgovornosti gradimo mi, stručnjaci i korisnici. Tehnologija mora da služi čoveku, a ne obrnuto. Zato odgovorni stručnjaci moraju da zauzimaju ključne pozicije u tehnološkim kompanijama, a odgovornost imaju svi koji se bave digitalnom transformacijom. Međutim, to što čini pristup AI „human-centric“ ne definišu samo zakoni i pravila, već odgovornost svih koji tu tehnologiju koriste. Tehnologija treba da služi čovečanstvu, a ne da čovečanstvo bude rob tehnologije.“

Na panelu je bilo reči i o ulogama digitalnih asistenata u svakodnevnom radu i narednoj fazi razvoja ka autonomnijim AI agentima, što potvrđuje pravac kojim STADA već ide od operativne efikasnosti ka odgovornoj, inteligentnoj automatizaciji.

Poruke Tobiasa Gintera sa ESG festivala jasno definišu AI kao strateški akcelerator održivosti, efikasnosti i kvaliteta u farmaceutskoj industriji. Uz široku obuku zaposlenih, sistemsku integraciju tehnologija i snažan razvojni oslonac u Srbiji, STADA postavlja temelje za dugoročan, odgovoran rast.

 

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Ministarka Diela stvorena pomoću veštačke inteligencije trudna

by bifadmin 28. октобар 2025.

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je da je albanska ministarka za javne nabavke, koju je kreirala veštačka inteligencija i koja nosi ime Diela, „trudna“ i da će „roditi 83 AI asistenta“ namenjena poslanicima.

Rama je ovu neobičnu vest saopštio tokom Berlinskog globalnog dijaloga na temu „Revolucionarna rešenja za turbulentna vremena„.

„Želim da podelim da je Diela trudna. Očekujemo 83 dece, po jednog AI asistenta za svakog člana parlamenta iz socijalističke partije. Svaki od njih će pomagati poslaniku u pripremi beležaka, predlozima i sažecima sednica kada poslanik nije prisutan. To označava novu eru integracije veštačke inteligencije u albansku politiku“, naglasio je Rama.

Dodao je da očekuje „da će sistem biti potpuno funkcionalan do kraja 2026. godine“.

Ministarka Diela, stvorena pomoću veštačke inteligencije, predstavljena je 11. septembra na sednici albanske Socijalističke partije.

Njena zvanična uloga je nadzor svih državnih nabavki u zemlji.

Vlada očekuje da će primena AI tehnologije učiniti nabavke „100 odsto nepotkupljivim“ i da će svi tenderi i javni fondovi biti potpuno transparentni.

Građani Albanije već poznaju Dielu, jer upravlja digitalnom platformom „e-Albania“, preko koje su dostupne gotovo sve državne usluge u elektronskom formatu.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kada umesto dela plate dobijate akcije: Koliko vlasnik duguje državi posle njihove prodaje

by bifadmin 28. октобар 2025.

Najpre je sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država sarađivao kao preduzetnik u Srbiji. Poslovnu saradnju je nastavio preko svog privrednog društva koje je potom osnovao. Sve te godine nije imao opciju da primi punu zaradu u novcu. Deo je uvek bio u „opcijama“, budućim akcijama. Kada je prikupljene akcije američke kompanije konačno prodao, pred njim je pitanje da li, koji i koliki porez je dužan Srbiji.

Odgovor daje Ministarstvo finansija u junskim “Stručnim mišljenjima“. Ukratko, bivši vlasnik akcija američkog partnera duguje budžetu – porez na kapitalnu dobit.

Plata bez akcija nije opcija

Građanin Srbije je najpre kao preduzetnik počeo saradnju sa američkom kmpanijom 1. februara 2019. godine. Godinu dana kasnije osnovao je privredno društvo i poslovanje sa američkim partnerom nastavio preko njega. Kao zaposleni u njemu.

„Ističe se da se ta dva pravna lica (privredno društvo „A” i kompanija iz SAD) ne smatraju povezanim licima“, stoji u obrazloženju pitanja.

U avgustu 2020. kompanija iz Holandije, koja nije povezana ni sa prvom ni sa drugom firmom, kupila je srpsku kompaniju. Naš sugrađanin, najpre preduzetnik, nastavio je da radi u njoj.

Tokom saradnje sa američkom kompanijom, on je u tri navrata stekao opcije, koje je u jednom momentu kupio i tako stekao akcije te firme. U februaru 2024. ih je sve prodao.

„Na samom početku saradnje sa kompanijom iz SAD, bira se jedna od tri mogućnosti sticanja opcija. I to veća stopa dobijanja opcija mesečno i manja plata. Ili podjednak udeo plate i opcija. Konačno, manja stopa dobijanja opcija, veća plata. Ne postoji solucija da se samo dobija plata, bez udela opcija”, pojasnio je svoju situaciju.

Cenu određuje poslodavac

U slučaju da se saradnja sa kompanijom završi pre isteka roka od godinu dana, gubi se pravo na opcije. One se ne mogu otkupiti od kompanije. Znači da mogu da se otkupe u bilo kom momentu saradnje kada prođe prva godina. U trenutku otkupa opcija, one postaju akcije.

„Nakon otkupa, akcijama nije moguće slobodno raspolagati bez prethodnog iniciranja njihove prodaje od strane kompanije iz SAD. Najčešći slučaj prodaje akcija je tokom investicionih rundi kada kompanija stupa u kontakt sa vlasnikom akcija ili sa vlasnikom opcija. Ponudi cenu s tim da ta cena nije regulisana na tržištu, niti je javno dostupna već je određuje firma u trenutku prodaje“, objašnjava dalje obveznik.

Kada je prodao akcije koje je zaradio prethodnih godina, obveznik se zapitao koliko i po kom osnovu duguje Srbijie.

Akcije i zarada

Naš Zakon o porezu na dohodak zaradom smatra i primanja u obliku bonova, hartija od vrednosti. Ali to nisu akcije stečene u postupku svojinske transformacije.

Najpre je sa kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država sarađivao kao preduzetnik u Srbiji. Poslovnu saradnju je nastavio preko svog privrednog društva koje je potom osnovao. Sve te godine nije imao opciju da primi punu zaradu u novcu. Deo je uvek bio u „opcijama“, budućim akcijama. Kada je prikupljene akcije američke kompanije konačno prodao, pred njim je pitanje da li, koji i koliki porez je dužan Srbiji.

Odgovor daje Ministarstvo finansija u junskim “Stručnim mišljenjima“. Ukratko, bivši vlasnik akcija američkog partnera duguje budžetu – porez na kapitalnu dobit.

Plata bez akcija nije opcija

Građanin Srbije je najpre kao preduzetnik počeo saradnju sa američkom kmpanijom 1. februara 2019. godine. Godinu dana kasnije osnovao je privredno društvo i poslovanje sa američkim partnerom nastavio preko njega. Kao zaposleni u njemu.

„Ističe se da se ta dva pravna lica (privredno društvo „A” i kompanija iz SAD) ne smatraju povezanim licima“, stoji u obrazloženju pitanja.

U avgustu 2020. kompanija iz Holandije, koja nije povezana ni sa prvom ni sa drugom firmom, kupila je srpsku kompaniju. Naš sugrađanin, najpre preduzetnik, nastavio je da radi u njoj.

Tokom saradnje sa američkom kompanijom, on je u tri navrata stekao opcije, koje je u jednom momentu kupio i tako stekao akcije te firme. U februaru 2024. ih je sve prodao.

„Na samom početku saradnje sa kompanijom iz SAD, bira se jedna od tri mogućnosti sticanja opcija. I to veća stopa dobijanja opcija mesečno i manja plata. Ili podjednak udeo plate i opcija. Konačno, manja stopa dobijanja opcija, veća plata. Ne postoji solucija da se samo dobija plata, bez udela opcija”, pojasnio je svoju situaciju.

Cenu određuje poslodavac

U slučaju da se saradnja sa kompanijom završi pre isteka roka od godinu dana, gubi se pravo na opcije. One se ne mogu otkupiti od kompanije. Znači da mogu da se otkupe u bilo kom momentu saradnje kada prođe prva godina. U trenutku otkupa opcija, one postaju akcije.

„Nakon otkupa, akcijama nije moguće slobodno raspolagati bez prethodnog iniciranja njihove prodaje od strane kompanije iz SAD. Najčešći slučaj prodaje akcija je tokom investicionih rundi kada kompanija stupa u kontakt sa vlasnikom akcija ili sa vlasnikom opcija. Ponudi cenu s tim da ta cena nije regulisana na tržištu, niti je javno dostupna već je određuje firma u trenutku prodaje“, objašnjava dalje obveznik.

Kada je prodao akcije koje je zaradio prethodnih godina, obveznik se zapitao koliko i po kom osnovu duguje Srbijie.

Akcije i zarada

Naš Zakon o porezu na dohodak zaradom smatra i primanja u obliku bonova, hartija od vrednosti. Ali to nisu akcije stečene u postupku svojinske transformacije.

Analitičari o različitim pravcima kretanja ekonomija: Kupiti akcije u Evropi ili SAD i koje

„Hartije od vrednosti, osim akcija stečenih u postupku svojinske transformacije, koje zaposleni dobije od poslodavca smatraju se zaradom u momentu sticanja prava raspolaganja na tim hartijama od vrednosti. Ne plaća se porez na zarade na primanja zaposlenog od poslodavca po osnovu sopstvenih akcija, opcija na sopstvene akcije ili sopstvenih udela poslodavca ili akcija, opcija na akcije ili udela sa poslodavcem povezanog lica. One koje zaposleni stekne bez naknade ili po povlašćenoj ceni od poslodavca“, odgovaraju u Ministarstvu finanasija.

Ali posmatra se da li je vlasnik prodajom ostvario kapitalni dobitak. Da li postoji razlika između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene. A obveznik poreza na kapitalni dobitak je svako fizičko lice, uključujući i preduzetnika, koje je izvršilo prenos prava, udela i hartija od vrednosti.

„Imajući u vidu navedeno, sa stanovišta poreza na dohodak građana tako ostvareni prihod nema poreski tretman zarade. Sa stanovišta poreza na dohodak građana ne smatraju se zaradom zaposlenog. U slučaju kada je fizičko lice postalo vlasnik akcija, pa ih prodalo, prihod koji je ostvarilo kao razliku između prodajne i nabavne cene akcija, oporezuje se kao kapitalni dobitak“, odgovor je nadležnih.

To što je u momentu prodaje naš sugrađanin radio u firmi čiji je vlasnik kompanija iz Holandije, za poreski tretman – nije ni od kakvog značaja. Inače, kapitalna dobit se u Srbiji oporezuje stopom od 15 odsto.

Izvor: Forbes Srbija

Foto: Pixabay

28. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Biznis Internet Paketi za stabilan i bezbedan digitalni rast

by bifadmin 27. октобар 2025.

U vremenu kada je digitalna povezanost ključ opstanka i razvoja svake kompanije, Orion telekom, jedan od vodećih sistem integratora u Srbiji, predstavlja Biznis Internet Pakete – napredna i sveobuhvatna rešenja koja donose stabilnu, brzu i sigurnu internet vezu za svako poslovanje.

Paketi su kreirani sa jasnim ciljem – da podrže domaće firme u njihovom procesu digitalne transformacije, bez obzira na veličinu ili delatnost. Bilo da se radi o startupu ili malom preduzeću, ovi paketi obezbeđuju pouzdanu infrastrukturu koja omogućava poslovanje bez prekida i ograničenja.

Brzina, sigurnost i potpuna podrška

Biznis Internet Paketi donose impresivne brzine do 2500/1000 Mbps, uz brojne dodatne pogodnosti – fiksnu telefoniju, statičku IP adresu, hosting i domen. Ovakva kombinacija servisa pruža sve što je jednom savremenom poslovnom okruženju potrebno da posluje efikasno, digitalno i bez zastoja.

Za preduzeća koja posluju online, koriste Cloud rešenja ili su stalno povezane sa klijentima i partnerima, stabilnost i brzina interneta nisu luksuz – već preduslov. Upravo zato, Orion telekom u svojim paketima nudi maksimalnu pouzdanost i podršku na svakom koraku.

Prvi korak ka digitalnoj sigurnosti za samo 1 dinar

Tokom ograničenog promotivnog perioda, kompanija nudi posebnu pogodnost – u okviru akcije, prva tri meseca korišćenja Biznis Internet Paketa dostupna su po ceni od samo 1 dinar. Ovo je idealna prilika za kompanije da testiraju prednosti vrhunske mrežne infrastrukture i unaprede svoje digitalno poslovanje bez početnih troškova.

Pouzdan partner za digitalnu transformaciju

U trenutku kada se sve više poslovnih procesa seli u digitalno okruženje, mala i srednja preduzeća posebno su osetljiva na prekide i sporost u vezi. Nedostatak stabilne i sigurne infrastrukture često znači izgubljene sate, klijente i prilike.

Orion telekom, sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti telekomunikacija, Cloud servisa i sistem integracije, pozicionirao se kao pouzdan tehnološki partner koji domaćim poslovnim okruženjima pomaže da digitalno rastu, povezuju se i razvijaju nove poslovne modele.

Stabilnost kao osnova uspeha

„Biznis Internet Paketi su osmišljeni da kompanijama obezbede stabilnost, sigurnost i podršku u svakodnevnom radu. Naš cilj je da poslovni korisnici imaju pouzdanu mrežu na koju mogu da se oslone u svakom trenutku.“, izjavio je Aleksandar Belanović, direktor operacija Orion telekoma.

U dinamičnom poslovnom okruženju, gde svaka sekunda i svaki podatak imaju vrednost, stabilna konekcija postaje temelj konkurentnosti. Upravo zato, Orion telekom sa novom biznis ponudom donosi više od brzine – donosi sigurnost, kontinuitet i podršku koja omogućava kompanijama da se fokusiraju na ono što zaista donosi rezultate.

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Od ideje do tržišne utakmice – kako posluju cyber security startapi u Srbiji

by bifadmin 27. октобар 2025.

Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS) i Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL), u svojstvu Nacionalnog CERT-a Republike Srbije, i ove godine suorganizovali su Nacionalnu sajber konferenciju, događaj kojim obeležavaju Evropski mesec sajber bezbednosti. Na konferenciji održanoj 24. oktobra dat je pregled situacije u Srbiji – od statistika o sajber kriminalu do trendova sajber napada detektovanih u našoj zemlji. Reči je bilo o projektima Nacionalnog CERT-a u pogledu razmene informacija o rizicima u sajber prostoru i pružanja ranih upozorenja. Primena veštačke inteligencije i način na koji ista transformiše polje informacione bezbednosti bila je tema jednog panela, a tokom događaja razgovaralo se i o upravljanju rizicima i projektima posvećenim jačanju kapaciteta u celom ekosistemu.

Startapa koji posluju na polju sajber bezbednosti u Srbiji nema mnogo. Kako posluju i čime se bave postojeći, u različitim fazama razvoja, a koji pružaju sasvim različite usluge, bila je tema panela koji je moderirala Dijana Milutinović iz RNIDS-a. Njeni sagovornici bili su Vladan Todorović (NanoWaf), Marko Gordić (The Cyber Protect), Lena Perović (InSight) i Nenad Zarić (Trickest). Panelisti su se saglasili da je za samo osnivanje firme potrebno obezbediti određena sredstva – bilo od ušteđevina osnivača, pomoći porodice ili prijatelja, dok je u intenzivnoj fazi razvoja eksterna finansijska podrška nužna. Osvrnuli su se na činjenicu da za Srbiju postoje modaliteti finansiranja startapa u ranoj fazi, no, da je i podrška u smislu savetovanja, iskustva i otvaranja novih tržišta takođe više nego dobrodošla.

S obzirom na tehnički talent i razvijen IT sektor u Srbiji, moglo bi se očekivati više startapa na tržištu, no, panelisti su se saglasili da je teško odlučiti se za pokretanje startapa i preuzimanje uloge osnivača, imajući i vidu dinamiku, naporan rad i stalnu neizvesnost koja je neminovna tokom procesa. Nenad Zarić je zaključio da je sasvim moguće da i srpski startapi ”povuku” velike investicije. No, ekosistem je i dalje skroman, a veći broj startapa poboljšao bi položaj Srbije na radaru investitora. Dolazak do klijenata i izgradnja distributivne mreže jesu teški, no, često je teže od samog starta razumeti ko je idealan kupac i na koga fokusirati prodajne poruke, što startap zna da košta i vremena i novca.

Zaštita samog proizvoda, servisa je važna, pa je rana zaštita patenta nešto što bi Vladan Todorović preporučio budućim osnivačima, uz oprez u pregovorima sa potencijalima partnerima, jer se neretko dešava da pod maskom klijenta stoje akteri koji pokušavaju da dođu do ideje i tehnologije u pozadini rešenja.

Panelisti nisu mogli da ponude odgovor na pitanje kada će Srbija dobiti svog prvog jednoroga na polju sajber bezbednosti, ali su se saglasili da brojniji i bogatiji ekosistem neće škoditi poboljšanju ni inovacione, ni investicione klime.

Višegodišnja saradnja RNIDS i Nacionalnog CERT-a (RATEL) na realizaciji Nacionalne sajber konferencije rezultirala je događajem čiji značaj iz godine u godinu raste, koji postaje referentna tačka – u smislu informisanja o aktuelnostima, razmene znanja, analize regulatornih propisa, praćenja tržišta, a i u smislu okupljanja zajednice i stručnjaka koji se bave sajber bezbednošću.

Konferencija je realizovana uz podršku Ministarstva informisanja i telekomunikacija, organizacije eGA i fondacije Mreža sa sajber bezbednost.

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Uz snažan rast prodaje, profitabilnost pod pritiskom visokih cena kafe i kakaa

by bifadmin 27. октобар 2025.

Atlantic Grupa je u prvih devet meseci 2025. godine zabeležila prihod od prodaje u iznosu od 879,0 miliona evra, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 10,1 posto. Uprkos izvrsnim prodajnim rezultatima, profitabilnost je i dalje pod pritiskom izuzetno visokih troškova poslovanja pa je dobit pre kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) manja za 9,3 posto i iznosi 88,2 miliona evra, dok je neto dobit niža 27,6 posto i iznosi 32,3 miliona evra.

“Atlantic Grupa je u prvih devet meseci 2025. godine nastavila da ostvaruje snažan rast prihoda u gotovo svim poslovnim i distributivnim područjima i na svim ključnim tržištima. Uprkos izvrsnim prodajnim rezultatima, profitabilnost je i dalje pod snažnim pritiskom, prvenstveno zbog rekordno visokih cena sirove kafe i rasta cena kakaa, kao i kontinuiranih ulaganja u naše zaposlene, što je u skladu s našom dugoročnom strategijom razvoja i odgovornog poslovanja. Takođe, imenovanjem Mojce Domiter za članicu Uprave Atlantic Grupe zaduženu za područje ljudskih potencijala i kulture, jačamo fokus na ljude i kulturu kao temelj dugoročne održivosti. Uz snažan portfolio, nove proizvode i osnaženo vođstvo, nastavljamo da stabilno i odgovorno gradimo dalji rast”, istakao je predsednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Najveći doprinos rastu dali Kafa, Delikatesni namazi i Donat

Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 29,7 posto ostvaren je u Strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, a slede Donat s rastom od 14,5 posto i Delikatesni namazi s rastom od 11,7. Kafa je s udelom u ukupnom prihodu od 25,8 posto i najveća pojedinačna kategorija. Među strateškim distributivnim područjima (SDP) prednjače Srbija s rastom od 22,2 posto i Severna Makedonija s rastom od 14,4 posto, a značajan je rast ostvaren i na tržištima Bosne i Hercegovine i Nemačke. U ukupnoj prodaj naši brendovi čine 64,5 posto, apotekarsko poslovanje 8,7 posto, dok osnovni brendovi učestvuju s 26,8 posto prihoda od prodaje.

Fokus na ključne kategorije

U julu su poslovni kalendar obeležila dva događaja koja prate osnovni strateški smer Atlanic Grupe, a koji podrazumeva fokus na ključne kategorije poslovanja. Atlantic Droga Kolinska predala je Obavezujuću ponudu za kupovinu kompanije Osem d.o.o., koju je Prodavac (Miroslav Flisar) i prihvatio, a realizacija kupoprodaje uslovljena je odobrenjem slovenske Agencije za zaštitu konkurencije (AVK). Osem d.o.o. se bavi proizvodnjom i prodajom mesnih namaza i prerađevina, i u vlasništvu ima brend Kekec i proizvodnu lokaciju u Murskoj Soboti u Sloveniji. Osim toga, Atlantic Grupa je zaključila kupoprodajni ugovor prema kojem Marko Gross kao kupac preuzima društvo Montana Plus d.o.o. s brendom Montana, imovinom kompanije i svim zaposlenima, a saradnja s Atlanticom nastavlja se u vidu trgovinskog zastupanja u distribuciji i prodaji proizvoda.

Postignuća u području ljudskih potencijala i kulture

Atlantic Grupa je u prvih devet meseci 2025. godine ostvarila niz uspeha u području upravljanja ljudskim potencijalima. Poslednje dolazi sa HR konferencije poslovnog nedeljnika Lider u saradnji sa SELECTIO grupom, gdje je Atlantic Grupa dobila sertifikat Above and Beyond, koji se dodeljuje kompanijama koje kontinuirano postavljaju najviše standarde u ovom području. Atlantic je uz to i dobitnik sertifikata Equal Pay Champion, čime je potvrđena posvećenost osiguranju jednakih plata za jednak rad, te promovisanju zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama, koja u Atlanticu iznosi 53 posto.

Na dodeli nagrada koju organizuje MojPosao.ba Atlantic je takođe proglašen za jednog od tri najbolja poslodavca u Bosni i Hercegovini. Konačno, Atlanticova Trade Akademija je na ovogodišnjoj konferenciji HR Days nagrađena zlatnim priznanjem za izuzetna postignuća edukativnog programa u kojem učestvuje više od 60 internih instruktora i preko 1400 polaznika, članova prodajne snage.

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

BIZIT 2025: Objavljena agenda – Rešenja, ne izgovori

by bifadmin 27. октобар 2025.

Objavljena je agenda 12. BIZIT konferencije, jednog od najznačajnijih poslovno-tehnoloških događaja u regionu, koja će biti održana 4. i 5. novembra u Hotelu Metropol Palace u Beogradu.

U vremenu kada su promene stalne, a pritisak na rezultate sve veći, učesnici od konferencija više ne očekuju opšte priče o „digitalnoj transformaciji“, već konkretna rešenja. Zato ovogodišnji BIZIT dolazi sa jasnom porukom – tehnologija mora da rešava stvarne poslovne probleme.

Šta donosi BIZIT 2025?

Tokom dva dana biće održano više od 30 predavanja i panela koji pokrivaju ključne oblasti savremenog poslovanja:

• sajber bezbednost i zaštitu podataka,

• infrastrukturu i cloud okruženja,

• primenu veštačke inteligencije,

• ERP sisteme, automatizaciju i digitalizaciju procesa,

• održivost i efikasno upravljanje resursima.

Prvi dan – sigurnost i poverenje u sistemima

Prvi dan fokusiran je na bezbednost i infrastrukturu kao temelj svake digitalne organizacije. Govori se o novim vrstama sajber pretnji, zaštiti podataka u cloud okruženju, povezivanju IT i poslovnih procesa, kao i o poverenju u tehnologiju i algoritamsko odlučivanje.

Drugi dan – digitalizacija, automatizacija i AI u praksi

Drugog dana konferencije centralne teme su automatizacija, digitalna transformacija i odnos čoveka i mašine. Biće predstavljeni primeri digitalizacije industrije, ERP integracije i korišćenja veštačke inteligencije u donošenju odluka u realnom vremenu. Panel diskusije otvaraju pitanje – šta danas korisnik zaista očekuje i šta ga zadržava?

Više od konferencije

BIZIT je već više od decenije mesto susreta stručnjaka iz privrede, IT industrije, obrazovanja i javnog sektora. Ovogodišnji slogan – „Rešenja, ne izgovori“ – jasno poručuje: tehnologija ima vrednost samo ako donosi konkretan rezultat.

Pored stručnog programa, učesnike očekuju networking, inspirativna atmosfera i nagradni kvizovi.

Prijavite se

Broj mesta je ograničen, a ostalo je još jako malo vremena do BIZIT 2025.

Agenda je dostupna na linku bizit.rs/agenda/ a registracija na: bizit.rs/prijava, gde se mogu prijavite i fizička lica a postoje i posebne pogodnosti za studente.

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Završen 14. NLB Organic konkurs: Tri miliona dinara za najinovativnije projekte

by bifadmin 27. октобар 2025.

Tradicionalni Organic konkurs NLB Komercijalne banke, koji već 14 godina podržava razvoj organske poljoprivrede i stočarstva u Srbiji, danas je zvanično završen svečanom dodelom nagrada u ukupnom iznosu od tri miliona dinara.

Na četrnaesti po redu Organic konkurs, pristiglo je rekordnih 105 prijava, od čega je 57 iz Šumadije i Zapadne Srbije, 27 iz Vojvodine, sedam iz Južne i Istočne Srbije, 13 iz Beograda i jedan projekat iz Republike Srpske. Najveći broj, odnosno 58 projekata, stiglo je od gazdinstava koja se bave biljnom proizvodnjom ili preradom, 43 od poljoprivrednika koji se bave stočarstvom i pčelarstvom, dok su četiri inovativne ideje iz domena usluga.

Glavne nagrade za najbolje projekte u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, u iznosu od po 1.000.000 dinara, dodeljene su imanju Jelenac Organic, za inovativnu fermentaciju i slatke prerađevine iz Šumadije, i Zlatiborskom Eko Agraru za unapređenje organske proizvodnje mlečnih proizvoda. Dodeljene su i dve specijalne nagrade u iznosu od po 500.000 dinara – za damu koja se bavi organskom proizvodnjom, dodeljena je Radmili Jovanović iz Barajeva za preradu organskog voća i povrća, a titulu najuspešnijeg mladog poljoprivrednika poneo je Dino Subotički iz Bačkog Pеtrovog Sеla za proizvodnju suplemenata i eteričnih ulja od organskog šipurka.

Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, naveo je da ova banka, kao višegodišnji lider u agro segmentu, ima posebnu odgovornost da podrži poljoprivrednike – posebno one koji se odlučuju za teži, ali održiviji način proizvodnje i prerade.

„Kada je organizovan prvi NLB Organic konkurs, malo ko je znao za organsku poljoprivredu. Danas je svest o njenom značaju znatno veća, iako je prelazak sa konvencionalne na organsku proizvodnju ili preradu dugotrajan proces koji zahteva mnogo truda i strpljenja. Ponosni smo što se, zajedno sa razvojem konkursa, širi i mreža organskih proizvođača u Srbiji. Verujemo da će se taj pozitivan trend nastaviti i da će organska proizvodnja postajati sve važniji deo našeg agrara. Današnje nagrade namenjene su izuzetnim pojedincima i zajednicama koji dele našu viziju održive budućnosti, one u kojoj se hranimo zdravije i čuvamo prirodne resurse za generacije koje dolaze“, naveo je Vuković.

On je dodao da je Organic konkurs važan deo strateškog opredeljenja NLB Komercijalne banke ka održivom poslovanju, jer se kroz dugogodišnju podršku održivoj proizvodnji i preradi hrane aktivno doprinosi razvoju lokalnih zajednica, očuvanju ekosistema i unapređenju čitave grane poljoprivrede.

Podsetimo, Organic konkurs ove godine je održan po četrnaesti put, sa više od 850 prijavljenih projekata, od kojih je do sada nagrađeno 54 najboljih i najodrživijih ideja.

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

„AI radnici“: Ušteda ili rizik?

by bifadmin 27. октобар 2025.

Sve češće nailazimo na oglase u kojima se firmama nude AI agenti i sistemi koji obećavaju da mogu zameniti ljudsku radnu snagu i doneti značajne uštede – hiljade evra ili dolara. Iako ovakvi „radnici budućnosti” još nisu prisutni u Srbiji, zabrinutost među zaposlenima već raste. Ali šta je mit, a šta realnost?

„AI radnici“ se često promovišu kao ultimativno rešenje za smanjenje troškova: rade non-stop, ne traže platu, ne idu na odmor, ne koriste bolovanje, ne daju otkaz i uvek su spremni da prihvate kritiku i promene. Na prvi pogled, zamena ljudskog radnika AI sistemom deluje kao san – umesto troškova za plate, poreze i beneficije, kompanija plaća samo softversku licencu i serverske resurse.

Međutim, stvarna ekonomska računica je daleko složenija. Iako AI može doneti značajne uštede u određenim segmentima poslovanja, troškovi implementacije, održavanja, nadzora i potencijalnih grešaka često umanjuju te uštede, a u nekim slučajevima mogu dovesti do gubitaka koji višestruko premašuju troškove zapošljavanja ljudi.

Svesni smo da je AI moćan alat, ali svakako još uvek nije magična formula za smanjenje troškova. Za kompanije koje razmišljaju o „AI radniku“, ključ je u realnom sagledavanju potencijala i ograničenja tehnologije, kao i pažljivom planiranju implementacije.

Može li AI zaista smanjiti troškove radne snage?

Zaposleni u korisničkoj podršci u SAD prosečno koštaju kompaniju 60.000–80.000 dolara godišnje, uključujući platu, poreze i beneficije (prema podacima Glassdoor, Bureau of Labor Statistics, 2025). AI četbot može obavljati slične zadatke za 5.000–20.000 dolara godišnje, uz troškove servera i integracije. Na primer, brazilski univerzitet YDUQS uštedeo je oko 300.000 dolara godišnje koristeći Vertex AI za automatizaciju pregleda motivacionih pisama.

Međutim, uštede nisu automatske. AI zahteva timove za pripremu podataka, obuku modela, validaciju i nadzor. Troškovi ovih stručnjaka mogu premašiti plate koje AI treba da zameni. Uspeh zavisi od sposobnosti kompanije da efikasno upravlja ovim složenim ekosistemom.

Početna ulaganja i troškovi održavanja nisu zanemarljivi

AI sistemi nisu „plug-and-play“ rešenja koja se lako uvode u postojeće poslovne procese. Integracija sa internim sistemima, poput CRM-a, ERP-a ili baza podataka, zahteva značajna ulaganja u tehničko prilagođavanje, konsultantske usluge i usklađivanje sa regulatornim zahtevima. Ovi troškovi često nadmašuju cenu same softverske licence.

Pored toga, AI modeli zahtevaju kontinuiranu obuku na novim podacima i redovna ažuriranja kako bi ostali relevantni u promenljivim poslovnim okruženjima. Na primer, logistička kompanija DHL uvela je 2022. godine AI sistem za optimizaciju ruta isporuke, ali su visoki troškovi integracije sa postojećim softverom i obuke zaposlenih značajno umanjili očekivane uštede, produživši period povraćaja investicije.

Sa druge strane, kada je implementacija dobro isplanirana, rezultati mogu biti impresivni. Procter & Gamble (P&G) koristio je AI za prediktivnu analitiku u lancu snabdevanja, predviđajući potražnju za proizvodima tokom pandemije. Navedeno je omogućilo uštedu od 20% na troškovima zaliha i dodatnu zaradu od 200 miliona dolara zahvaljujući pravovremenom prilagođavanju proizvodnje.

Šta kad “AI radnik” napravi grešku?

Za razliku od ljudskih grešaka, koje su obično ograničene na pojedinačne slučajeve, greške AI sistema mogu imati katastrofalne posledice, utičući na hiljade procesa ili transakcija odjednom. Takve greške često nastaju zbog neadekvatnih podataka, nedovoljne validacije modela ili nepredviđenih scenarija u stvarnom svetu.

Na primer, kompanija Knight Capital Group je 2012. pretrpela gubitak od 440 miliona dolara za samo 45 minuta zbog greške u AI algoritmu za visokofrekventno trgovanje. Pogrešna konfiguracija sistema dovela je do masovnih neispravnih transakcija, što je skoro uništilo kompaniju.

Sa druge strane, dobro implementirani AI sistemi mogu sprečiti gubitke i značajno povećati efikasnost. Bolnička mreža Mercy u SAD koristila je Azure AI za automatizaciju administrativnih zadataka, poput obrade zapisa pacijenata, smanjivši vreme obrade za 30–50% i uštedevši milione dolara godišnje, što je oslobodilo medicinsko osoblje za kliničke zadatke, povećavši produktivnost i kvalitet usluge.

Reputacija kompanije pod lupom AI tehnologije

Reputacija je jedan od najvrednijih resursa kompanije, a greške AI sistema mogu je brzo narušiti. Kada ljudski radnik pogreši, posledice su obično ograničene na pojedinačni incident. Kada AI napravi grešku, korisnici je često percipiraju kao sistemski problem, što može dovesti do negativnog publiciteta i viralnih skandala na društvenim mrežama.

Tako je Walmart 2023. godine pretrpeo gubitke od nekoliko miliona dolara zbog AI sistema za upravljanje zalihama koji je pogrešno predvideo potražnju, što je dovelo do viška robe u skladištima. Negativni medijski izveštaji i kritike na platformama poput X-a, zahtevali su skupe marketinške kampanje za obnovu poverenja investitora i kupaca.

Sa druge strane, uspešna primena AI može ojačati reputaciju. Newman’s Own, neprofitna organizacija, koristila je Microsoft 365 Copilot za automatizaciju rutinskih zadataka, uštedevši stotine hiljada dolara godišnje i poboljšavši efikasnost. Ova ušteda omogućila je veću alokaciju sredstava za dobrotvorne aktivnosti, što je dodatno učvrstilo njihov imidž odgovornog i inovativnog brenda.

Regulatorni rizici

AI sistemi sami po sebi ne snose odgovornost, ali kompanije koje ih koriste – snose. Sa sve strožim regulativama, poput EU AI Act-a i američkih zakona o zaštiti potrošača, svaka neispravna odluka AI sistema može rezultirati nemalim kaznama.

Na primer, Uber je 2021. platio sporazumnu nagodbu od 1,1 milion dolara zbog AI sistema za dinamičko određivanje cena, koji je kršio lokalne propise o fer cenama u nekoliko američkih država. Ovi troškovi, zajedno sa pravnim naknadama i reformama procesa, značajno su nadmašili uštede od automatizacije.

Međutim, pažljivo usklađivanje sa propisima može doneti pozitivan efekat. Crediclub, meksička finansijska kompanija, koristila je Azure OpenAI za automatizaciju revizije zapisnika sa sastanaka. Crediclub, kao finansijska kompanija, u obavezi je da evidentira i naknadno proverava sadržaj i zapisnike sa sastanaka svojih savetnika sa klijentima, u skladu sa regulatornim zahtevima. Do sada je taj proces bio ručan i veoma skup. Upotrebom Azure OpenAI, kompanija je automatizovala analizu tih zapisnika i proveru usklađenosti, i smanjila troškova revizije za 96%. Zahvaljujući tome, savetnici i menadžeri su se fokusirali na direktan rad sa klijentima, a Crediclub je uspeo da pretvori AI u alat za značajne uštede, bez dodatnih pravnih rizika.

Šta realno možemo očekivati u bližoj budućnosti?

Trenutni AI sistemi nisu u stanju da u potpunosti zamene ljudske radnike, posebno u oblastima koje zahtevaju emocionalnu inteligenciju, kreativnost ili kompleksno razmišljanje. Zadaci poput pregovaranja sa klijentima, donošenja strateških odluka ili upravljanja krizama i dalje zahtevaju ljudsku intervenciju.

Međutim, kako AI tehnologija napreduje, očekuje se da će u narednim godinama preuzeti većinu rutinskih poslova, poput administrativnih uloga, obrade podataka ili osnovne korisničke podrške, što će stvoriti potražnju za novim zanimanjima – stručnjacima za obuku, validaciju i nadzor AI modela. Profesionalci iz ove oblasti biće ključni za osiguravanje tačnosti, pouzdanosti i etičnosti AI sistema, što je neophodno za njihovu uspešnu primenu u poslovanju.

„AI radnik“ nije jeftina radna snaga

Pitanje „da li kompanija zaista štedi kada zaposli AI radnika umesto čoveka?“ nema jednostavan odgovor. „AI radnik“ nije jeftin radnik – to je kompleksan sistem koji zahteva stalnu brigu, obuku, validaciju i optimizaciju.

Kompanije koje ovo shvate na vreme mogu iskoristiti potencijal AI-a za smanjenje troškova i povećanje efikasnosti. Međutim, oni koji AI posmatraju samo kao jeftinu zamenu za ljude rizikuju neočekivane troškove, koji mogu ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje i reputaciju.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Biznis & finansije 238, oktobar 2025. 

Foto: AndrewLozovyi, Depositphotos

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zatvara se fabrika Kentaur koja je subvencionisana sa skoro milion evra

by bifadmin 27. октобар 2025.

Radnike danskog Kentaura u Vranju jutros je sačekalo obaveštenje da će ostati bez posla “po sili zakona” jer se fabrika, čije su otvaranje građani Srbije subvencionisali sa skoro milion evra, zatvara.

Kako javljaju Južne vesti, iz fabrike je potvrđeno da će više od 250 radnika ostati bez posla pošto je ona proglasila likvidaciju. Zaposlene je o tome obavestila ceduljica na ulazu u fabriku.

U navedenom obaveštenju pisalo je da će im poslodavac dati preporuku za bilo koji posao za koji budu konkurisali, kao i da će im sve naknade biti isplaćene, uključujući i platu za ceo oktobar, kao i neiskorišćene dane godišnjeg odmora.

I subvencije i pomoć u finansiranju naknada

Da podsetimo, ova fabrika otvorena je 2019. godine kako bi proizvodila tekstilnu robu odnosno uniforme za uslužne i zdravstvene delatnosti. U pogon je uloženo više od milion evra, a prema pisanju Nove ekonomije, danski proizvođač dobio je subvencije u iznosu od 940.000 evra. Grad Vranje je iste godine finansirao plaćanje mesečne naknade sa po 14.000 dinara po nezaposlenom u bruto iznosu u sklopu obuke radnika za Kentaur.

Zauzvrat danska kompanija se obavezala da će isplaćivati osnovnu zaradu najmanje u nivou minimalca, koji je u oktobru 2018. iznosio 28.575 dinara neto, a ukupna primanja zaposlenih morala su biti najmanje 120 odsto minimalca. U ugovoru je pisalo i da Kentaur mora da zaposli najmanje 300 radnika na neodređeno, sa punim radnim vremenom i da mora da uloži najmanje 800.380 evra u prve tri godine, od čega minimum 25 odsto mora biti iz sopstvenih sredstava, odnosno sredstava koja ne sadrže nikakvu državnu pomoć. Međutim, Kentaur je otišao u likvidaciju sa 253 radnika i to tačno u dan kada se navršava šest godina njegovog poslovanja u Vranju.

Podsećanja radi, na sličaj način Vranje je 2021. godine napustio italijanski investitor Geoks, ostavivši oko 1.200 radnika na ulici.

Foto: orzalaga, Pixabay

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi
  • UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća
  • Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit