NAJNOVIJE
Najskuplja garaža u Srbiji prodata za 60.000 evra
Koliko dugo Srbija može da drži cene goriva pod...
Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja...
Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
Drastično pale cene zlata i srebra zbog straha od...
Naši poljoprivrednici za setvu sve više koriste uvozna semena
Najbolje avio-kompanije na svetu za 2026: Qatar Airways ponovo...
Produžena licenca za rad NIS-u do 17. aprila
Osim cene nafte, sukob na Bliskom Istoku podigao i...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Najmanji broj rođene dece u 2025. godini od kada postoji organizovana statistika u SrbijI

by bifadmin 3. фебруар 2026.

Prema projekcijama Republičkog zavoda za statistiku, ukoliko se negativni trend nastavi, broj stanovnika Srbije, koji iznosi nešto manje od 6,6 miliona 2024. godine, mogao bi da padne na 5,2 miliona do 2052. godine, što znači skoro milion i po manje nego u 2020-im godinama.

„Srbija se suočava sa značajnim demografskim izazovima. To nije nov problem, uključujući nisku stopu nataliteta“, rekao je za Eurnews Srbija pravnik i demograf Miodrag Pantović.
On dodaje da su preliminarni podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2025. godinu pokazali da je prošle godine u Srbiji rođeno nešto više od 58.000 dece, a umrlo oko 94.000-95.000 osoba.

„To je najmanji broj rođenih od kada postoji organizovana statistika u Srbiji, ali se značajno smanjio i broj umrlih“, naveo je on.
Pantović je istakao i da je niska stopa fertiliteta dugoročan problem i da od kraja 50-ih godina nemamo prost nivo reprodukcije potreban za obnovu stanovništva.

„Po demografiji je potreban broj dece od 2,1 po ženi, a poslednji put smo taj nivo imali krajem 50-ih godina. Srbija verovatno ima najduži kontinuitet niske stope fertiliteta u svetu“, naveo je on.

Kada je reč o regionalnim razlikama, Pantović ističe da su Beograd i Novi Sad izuzetak.

„Stanovništvo u ta dva grada je mlađe, pa ima veći potencijal za rađanje. Novi Sad beleži pozitivnu stopu prirodnog priraštaja već nekoliko godina i to je jedini veliki grad na području bivše Jugoslavije u kome se danas rađa više dece nego početkom 90-ih“, rekao je sagovornik Euronews Srbija.

U poređenju sa zemljama u regionu, Srbija beleži relativno dobar rezultat zahvaljujući državnim i lokalnim merama podrške porodicama.

„Ukupna stopa fertiliteta je sa 1,37–1,38 2007. godine porasla na 1,62 danas, što Srbiju svrstava među prvih pet država Evrope po ovom parametru“, rekao je on.

Ipak, negativni demografski trendovi i dalje utiču na strukturu stanovništva.

„Srbija spada među deset najstarijih država sveta po udelu stanovništva starijeg od 65 godina. Više od svake četvrte žene u zemlji starija je od 65 godina, a baza za rađanje se svake godine smanjuje“, objašnjava Pantović.

Na pitanje šta država može da učini da poboljša situaciju, Pantović ističe kombinaciju mera.

„Potrebne su kompletne mere, ne samo finansijske. U kabinetu ministarke Tatjane Macure pokrećemo nacionalnu kampanju o fertilitetu ‘Za srce više’, kroz koju se mladima, srednjoškolcima i studentima, kao i učenicima viših razreda osnovnih škola, povećava svest o reproduktivnom zdravlju.“

Migracije mladih takođe utiču na broj radno sposobnog stanovništva. Pantović naglašava da se situacija, prema podacima Eurostata, delimično stabilizuje.

„Broj mladih koji odlaze iz Srbije poslednjih godina opada u odnosu na period pre 10 godina. Najviše odlaze u Sloveniju, zbog studiranja, i u Austriju, radi posla i spajanja porodica“, naveo je on.

Pantović zaključuje da su demografski problemi Srbije kompleksni i da zahtevaju dugoročne, strateške mere koje kombinuju finansijsku podršku porodicama, edukaciju i unapređenje uslova za život mladih.

Izvor: Euronews
Foto: Jonathan Borba, Unsplash

3. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

I u Nemačkoj pada prodaja piva

by bifadmin 3. фебруар 2026.

U Nemačkoj je prošle godine prodaja piva pala za šest odsto na 7,8 milijardi litara, a sličan trend beleži se u dobrom delu zapadnog sveta.

U zemlji poznatoj između ostalog i po Oktobarfestu ove godine je popijeno najmanje piva od 1993. godine, pre svega zbog “promene potrošačkih navika”. Ovo se vidi iz podatka da u navedene brojke ne spada bezalkoholno pivo čija upotreba raste. Razlog tome može biti zaokret novih generacija ka zdravijim životnim stilovima, zbog koje svuda u svetu pada konzumacija alkohola.

Kako javlja sajt Visual Capitalist, na zapadu se potrošnja piva generalno smanjuje dok u pojedinim zemljama u razvoju raste. Primera radi, u Indiji je u 2024. porasla najviše, za 14,6%, u Rusiji za 9%, te Meksiku za 5,4%.

U Evropi pivska industrija stoji sve lošije budući da konzumacija piva pada čak i u zemljama koja je poznata po ljubavi prema ovom piću, poput Češke Republike.

Inače, trenutno se u svetu najviše piva popije u Kini, SAD i Brazilu. Od evropskih zemalja najviše piva se popije u Velikoj Britaniji koja se nalazi na devetom mestu ove liste.

Foto: Brad, Unsplash

3. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DDOR osiguranje proširuje digitalnu ponudu: Online osiguranje imovine „Moja e-kućica“

by bifadmin 2. фебруар 2026.

DDOR osiguranje nastavlja razvoj digitalnih usluga i predstavlja novo osiguranje imovine „Moja e-kućica“, koje je od sada moguće ugovoriti potpuno online, putem DDOR web shopa, bez odlaska u filijalu.

Polisa „Moja e-kućica“ dostupna je u četiri paketa – START, SMART, SUPERIOR i PREMIUM – omogućavajući klijentima da odaberu nivo zaštite u skladu sa svojim potrebama. Osiguranje obuhvata širok spektar rizika, među kojima su požar, zemljotres, izliv vode, lom instalacija i opreme, lom stakla, provalna krađa i razbojništvo, odgovornost prema trećim licima, nezgoda, kao i druga relevantna pokrića.

U promotivnom periodu, do kraja maja, klijenti ostvaruju 20% popusta prilikom ugovaranja polise „Moja e-kućica“. Dodatno, svi korisnici koji u ovom periodu ugovore ovu polisu dobijaju i kod za 20% popusta za ugovaranje neke od ostalih polisa iz DDOR online shopa.

Novo digitalno rešenje deo je šire strategije DDOR osiguranja usmerene na razvoj digitalnih kanala i unapređenje dostupnosti proizvoda i usluga, u skladu sa savremenim potrebama klijenata. Cilj je da proces ugovaranja osiguranja bude jednostavan, transparentan i prilagođen modernom načinu života.

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Šta pokazuje rang lista najprofitabilnijih malih i srednjih preduzeća u 2024. godini: Može i bez radnika

by bifadmin 2. фебруар 2026.

Skoro petina malih i srednjih preduzeća u Srbiji koja se nalaze među prvih 150 prema ostvarenom neto dobitku u 2024. godini, poslovala je bez zaposlenih radnika. Ovi poslovi mahom su direktno ili posredno vezani za tržište nekretnina. To ukazuje na nastavak upliva kapitala u ovu delatnost, koja nakon pandemije raste znatno brže od domaćeg BDP-a.

Domaći zakon o računovodstvu klasifikuje pravna lica i preduzetnike prema tri kriterijuma: prosečan broj zaposlenih, poslovni prihod i ukupna vrednost imovine (aktive). Da bi neko privredno društvo bilo svrstano u bilo koju od kategorija (mikro, malo, srednje ili veliko preduzeće) neophodno je da ispuni dva od tri propisana kriterijuma.

Velika privredna društva moraju imati više od 250 zaposlenih, prihod od preko 40 miliona evra i aktivu veću od 20 miliona evra. Preduzeća koja imaju niže brojeve u ovim kategorijama svrstavaju se u mikro, mala i srednja preduzeća. Posmatrano po kriterijumu zaposlenih, mikro preduzeće ima manje od 10 radnika, malo u rasponu 10-50, a srednje preduzeće između 50 i 250 zaposlenih. Prihod srednjih preduzeća je u rasponu 8-40 miliona evra, dok malo preduzeće ostvaruje realizaciju u rasponu 0,7-8 miliona evra. Aktiva srednjih preduzeća je u rasponu 4-20 miliona evra, dok mala preduzeća raspolažu sa imovinom od 0,4-4 miliona evra.

Ostvarena neto dobit nije navedena kao kriterijum u razvrstavanju privrednih društva prema veličini, s obzirom da je ovaj poslovni pokazatelj promenljiv i zavisi od brojnih faktora, naročito kada je reč o poslovanju firmi koje ne spadaju u velike kompanije.

MSP – dominantna po broju, slaba po doprinosu

U Srbiji je u 2024. godini bilo oko 113 hiljada preduzeća, od kojih 85 odsto čine mikro preduzeća. Najmanje je velikih preduzeća, tek 674, ali ona zbirno dominiraju prema svim poslovnim pokazateljima. Uprkos brojnosti, mikro preduzeća su ostvarila promet od svega 2,8 hiljada milijardi dinara, dok su velika preduzeća činila više od 40 procenata ukupnog prometa, sa 7,8 hiljada milijardi dinara.

Sektorski posmatrano, po brojnosti prednjače preduzeća iz trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila koja čine oko 28 odsto od ukupnog broja privrednih društava, a sledi prerađivačka industrija sa oko 14 odsto preduzeća. Najpropulzivniji sektor domaće privrede, informisanje i komunikacije, u 2024. godini imao je preko 8,5 hiljada preduzeća i dostigao je udeo od 7,5 procenata u ukupnom broju aktivnih preduzeća.

U svim privrednim društvima, prošle godine je bilo zaposleno 1,34 miliona radnika, a oko 44 odsto, odnosno skoro 600 hiljada radnika bilo je zaposleno u velikim preduzećima. Gledano prema delatnostima, najviše zaposlenih je radilo u prerađivačkoj industriji – oko 31 odsto, slede trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila sa oko 19 odsto, te saobraćaj i skladištenje sa oko osam odsto od ukupnog broja zaposlenih.

Rezultat privrede nose veliki sistemi

Domaća privreda je 2024. godinu završila sa pozitivnim neto rezultatom od 866,3 milijarde dinara, što je za oko 10 odsto niže u odnosu na godinu ranije. Uprkos blagom rastu poslovnog rezultata domaće privrede, neto dobit je oslabila u velikoj meri usled otežanih uslova finansiranja. Rezultat iz finansiranja je bio slabiji u odnosu na 2023. godinu za 47 odsto, pre svega usled većih finansijskih rashoda zbog viših kamata.

Najveći doprinos rezultatu privrede, posmatrano po veličini privrednih društava, dala su velika preduzeća koja su ostvarila profit od 439,3 milijarde dinara, što je oko polovine od ukupnog krajnjeg rezultata. Mala i srednja preduzeća su ostvarila neto profit od 209,2 odnosno 206,9 milijardi dinara, respektivno, dok su mikro društva doprinela ukupnom krajnjem rezultatu sa 10,8 milijardi dinara.

Ovakva raspodela krajnjeg rezultata ne iznenađuje, s obzirom da je oko polovini finansijskih kapaciteta privrede skoncentrisano u velikim preduzećima – oko 49 odsto poslovne imovine i više od 51 odsto kapitala ukupne privrede. Neto obrtni kapital privrede bio je za četvrtinu veći u odnosu na 2023. godinu, a najveći deo pozitivnog neto obrtnog kapitala iskazala su mala privredna društva – 666,9 milijardi dinara, potom srednja preduzeća sa 557,5 milijardi dinara, dok su mikro preduzeća imala negativan neto obrtni kapital od 851,8 milijardi dinara.

Najbolja MSP sa visokim marginama

Mikro, mala i srednja preduzeća na listi Top 150, koja su rangirana prema dobiti, ostvarila su neto dobitak od 108,8 milijardi dinara, uz neto profitnu marginu od oko 32 odsto. Ova veoma visoka profitabilnost u velikoj meri proizilazi iz činjenice da pojedina preduzeća imaju niske poslovne prihode, a visok profit generišu iz finansijskog rezultata, ili usled jednokratnih faktora koji su doprineli visokom rezultatu iz ostalog poslovanja.

Zanimljivo je da čak 28 preduzeća na listi Top 150 nema nijednog zaposlenog radnika, odnosno postoji samo zakonski zastupnik kompanije. Prema podacima APR-a, više od 33 hiljade privrednih društava, odnosno skoro trećina od ukupnog broja posluje bez ijednog zaposlenog. Najveći broj ovih preduzeća su mikro društva, dok su na drugoj strani svega četiri velika preduzeća koja nemaju nikoga na platnom spisku.

Prema domaćoj regulativi, preduzeće može poslovati bez zaposlenih radnika, ali mora imati zakonskog zastupnika (direktora) koji obično ima ugovor o radu, a katkad i poseban menadžerski ugovor.

Koji su glavni razlozi da kompanija posluje bez zaposlenih radnika? To mogu biti novoosnovane firme, u početnoj fazi razvoja, ili holding kompanije i pasivne firme koje su osnovane za držanje imovine ili investicija. U spomenutoj listi Top 150 mikro, malih i srednjih preduzeća upravo je najviše ovakvih firmi koje se bave nekom vrstom poslova na tržištu nekretnina: iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina, razrada građevinskih projekata, upravljanje nekretninama, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada itd. Skoro dve trećine kompanija sa liste koje nemaju zaposlenih pripadaju ovoj grupaciji.

Inače, preduzeća bez zaposlenih nisu najbrojnija u ovim sektorima, već pre svega u delatnostima trgovine na veliko i malo, sektoru stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, te prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Ove kompanije često koriste spoljne saradnike umesto zaposlenih u stalnom radnom odnosu, dok su veoma česti i primeri mikro i malih preduzeća na polju konsultantskih usluga (posebno u tehnološkoj oblasti), gde delatnost kompanije obavlja jedan čovek.

Preduzeća bez ijednog zaposlenog na listi Top 150 najprofitabilnijih mikro, malih i srednjih preduzeća ostvarila su profit od 21 milijarde dinara, što je tek malo niže od njihovih poslovnih prihoda od 28,3 milijarde dinara. Ove kompanije se ovakvim učinkom svrstavaju se u sam vrh domaće privrede kada je profitabilnost u pitanju, ali valja napomenuti da su to ipak izuzeci kada je u pitanju grupacija privrednih subjekata koja nema zaposlenih radnika.

Nenad Gujaničić

Biznis & finansije 240/241, decembar 2025/januar 2026.

Foto: Syda_Productions, Depositphotos

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Srbija se zadužuje i za razvoj superkompjutera

by bifadmin 2. фебруар 2026.

Kada se bude zaduživala za gradnju metroa kod francuskog trezora, Srbija će uzeti i kredit od 42,5 miliona evra za razvoj superkompjutera i veštačke inteligencije.

Da podsetimo, pre šest godina potpisali smo sa Francuskom Sporazum o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Srbiji. Sporazum se odnosi na partnerstvo u oblastima kao što su izgradnja metro sistema u Beogradu, poboljšanje mreže električne distribucije ili kreditiranje velikih projekata sa francuskim institucijama i firmama.

Kako piše Nova.rs, ovim sporazumom pružila nam se mogućnost i da se zadužimo za razvoj superkompjutera i veštačke intelignecije. Od francuskog trezora trebalo bi za te potrebe da dignemo kredit od 42,5 miliona evra što čini 85 odsto vrednosti ugovora sa francuskim partnerima.

Kako predviđa finansijski protokol, u toj projektu ćemo biti u obavezi da nabavljamo francusku robu i usluge, pod odgovornošću francuskog dobavljača, dok je 50 odsto zajma predviđeno za kupovinu u Srbiji i trećim zemljama. Navodi se i da je francuski dobavljač odgovoran za izvršenje ugovora.

Nabavka proizvoda iz Francuske

Ugovor o zajmu potpisan je 27. novembra prošle godine, a u ime države Srbije taj dokument potpisao je Siniša Mali. Sa druge strane, francuska ambasadorka u Beogradu Florens Ferari zastupala je agenciju Bpifrance assurance export, koja postupa u ime francuske vlade.

U obrazloženju Predloga zakona koji se odnosi na zajam piše se da je projekat deo Nacionalne platforme za veštačku inteligenciju, kao i strateških ciljeva definisanih Strategijom razvoja veštačke inteligencije u Srbiji za period 2020–2025. i 2025–2030. godine.

Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2025. godinu već je predviđeno zaduživanje kod stranih finansijskih institucija za razvoj veštačke inteligencije, upravo do iznosa od 42,5 miliona evra.

Izvor: Nova.rs

Foto: loufre, Pixabay

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Šta zaposleni u Srbiji zaista očekuju od poslodavaca u 2026?

by bifadmin 2. фебруар 2026.

Zarada je i dalje glavni motivator zaposlenih u Srbiji, ali više nije jedini. Fleksibilnost, sigurnost posla i mogućnosti za učenje postaju ključni faktori u odluci da li će neko ostati u kompaniji ili potražiti novu priliku. Ovo su samo neki od ključnih nalaza četvrtog godišnjeg istraživanja tržišta rada koje je sprovela O.U.R. HR asocijacija, a koje je predstavljeno u četvrtak pred više od 100 HR profesionalaca.

Istraživanje je realizovano u periodu od novembra 2025. do januara 2026. godine i obuhvatilo je više od 2.500 ispitanika – 336 HR profesionalaca i 2.213 zaposlenih iz opšte populacije, iz različitih industrija širom Srbije. Upravo ta dvostruka perspektiva čini ovo istraživanje jednim od najrelevantnijih pokazatelja stvarnog stanja na tržištu rada u Srbiji.

Fokus kompanija se pomera: od razvoja ka restrukturiranju

Rezultati pokazuju da je 2025. godina bila godina velikih promena. Čak 43 odsto HR profesionalaca navodi da je glavni fokus njihovih kompanija bio na reorganizaciji i restrukturiranju, dok su teme poput razvoja talenata i novih inicijativa pale u drugi plan. Upravljanje promenama, međutim, dobija tek prosečnu ocenu – transparentnost i uspešnost promena ocenjene su sa nešto više od 50 odsto.

Zaposleni znaju šta žele – i spremni su da promene posao

Iako HR procenjuje da je mali broj zaposlenih otvoren za promenu posla, podaci govore drugačije: čak 70 odsto zaposlenih je otvoreno za nove poslovne prilike, dok je 13 odsto aktivno u potrazi za novim poslom. Najčešći razlozi za odlazak su bolja karijerna prilika, viša zarada i kvalitetniji benefiti.

Zarada i benefiti su ubedljivo najvažniji kriterijum pri izboru poslodavca (85 odsto), ali se u top faktore ponovo vraća i sigurnost posla, koja je u odnosu na prethodnu godinu duplirala značaj.

Fleksibilnost se smanjuje – a rizik odlazaka raste

Jedan od zabrinjavajućih trendova je pad fleksibilnih modaliteta rada. U poređenju sa prethodnom godinom, procenat zaposlenih koji imaju mogućnost fleksibilnog rada je smanjen, a kod skoro trećine ispitanika došlo je do promene politike rada od kuće – najčešće kroz smanjenje broja dana ili potpuno ukidanje remote rada.

Istraživanje pokazuje da bi vraćanje na isključivo rad iz kancelarije kod velikog broja zaposlenih značajno povećalo spremnost za promenu posla.

AI ulazi u HR – ali brže u svakodnevni rad zaposlenih

Upotreba veštačke inteligencije beleži snažan rast. Više od 75 odsto zaposlenih koristi AI alate u svom radu, dok je taj procenat među HR profesionalcima niži (52 odsto). U HR funkciji AI se najčešće koristi za komunikaciju, administraciju i treninge, a glavni benefiti su ušteda vremena i veća efikasnost.

Jaz između HR-a i zaposlenih i dalje postoji

Iako HR u velikoj meri veruje da su procesi fer, transparentni i da zaposleni imaju poverenje u HR funkciju, zaposleni su znatno rezervisaniji u svojim ocenama. Posebno se ističu razlike u percepciji pravednosti, otvorenosti komunikacije i dostupnosti HR-a.

Pouka za 2026: ljudi očekuju jasnost, sigurnost i pošten odnos

Četvrto godišnje istraživanje O.U.R. HR asocijacije jasno pokazuje da tržište rada u Srbiji ulazi u zreliju, ali i zahtevniju fazu. Zaposleni više nego ikada traže jasnu komunikaciju, realne zarade, fleksibilnost i sigurnost, dok kompanije koje to ne prepoznaju rizikuju rast fluktuacije i gubitak talenata.

„O.U.R. HR predstavlja asocijaciju HR struke iz najpriznatijih kompanija u Srbiji, kojima je cilj da zaista čuju šta zaposleni i kandidati misle i učestvuju u kreiranju kulture rada na našim prostorima. Ovo istraživanje postalo je veoma relevantno i ne predstavlja samo presek stanja, već alat za donošenje boljih odluka – kako za HR profesionalce, tako i za menadžment“, poručuje Miljana Nikolić, koordinatorka O.U.R. HR asocijacije, uz najavu da će naredne godine ovo istraživanje pokriti region i nastaviti da prati ključne trendove tržišta rada.

Foto: Pixabay

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Jasna slika u kompleksnim vremenima“: umereni rast, niža inflacija i nove investicione prilike u 2026. godini

by bifadmin 2. фебруар 2026.

U uslovima produžene globalne neizvesnosti i čestih tržišnih oscilacija, razumevanje dugoročnih ekonomskih i investicionih trendova postaje ključno za donošenje odgovornih finansijskih odluka. Upravo takav okvir nudi najnoviji izveštaj Erste Grupe Erste Insights 2026, koji objedinjuje makroekonomske projekcije, regionalne analize i investicione smernice za ovu godinu, sa ciljem da investitorima pruži jasniju sliku u složenom globalnom okruženju.

Izveštaj polazi od ocene da će 2026. godinu i dalje obeležiti povišena volatilnost, geopolitičke tenzije i strukturne promene u globalnoj ekonomiji, ali i da se istovremeno stvaraju temelji za stabilniji rast. Nakon perioda snažnih inflatornih pritisaka i agresivnog ciklusa podizanja kamatnih stopa, očekuje se postupno smirivanje inflacije i stabilizacija monetarne politike, posebno u Evropi. Prema projekcijama Erste Grupe, inflacija u evrozoni mogla bi da se spusti na oko 1,8 odsto u 2026. godini, dok se privredni rast procenjuje na umerenih 1,1 odsto, uz stabilne referentne kamatne stope Evropske centralne banke.

Poseban fokus izveštaja stavljen je na region Centralne i Istočne Evrope, koji se u poslednje tri godine pokazao kao jedan od najotpornijih i najdinamičnijih delova evropske ekonomije. Očekuje se da će zemlje ovog regiona i u 2026. godini rasti brže od proseka evrozone, sa projektovanom stopom rasta od oko 2,7 odsto. Rast će prvenstveno biti podstaknut snažnom domaćom potrošnjom, realnim rastom zarada i nastavkom investicija, uključujući korišćenje preostalih sredstava iz evropskih fondova, kao i novih programa usmerenih na infrastrukturu, energetsku bezbednost i odbrambenu industriju. U takvom okruženju, monetarna politika u većini zemalja regiona trebalo bi postepeno da se relaksira, pri čemu se za Srbiju očekuje nastavak tog trenda u drugoj polovini 2026. godine.

Kada je reč o investicionim perspektivama, Erste Insights 2026 ukazuje da Evropa danas nudi širi spektar prilika nego što to trenutni investitorski sentiment često sugeriše. Evropska tržišta, prema oceni analitičara, karakterišu povoljnije valuacije u odnosu na SAD, veća zastupljenost tradicionalnih sektora, finansija i manjih kompanija, kao i stabilniji regulatorni okvir. U takvom kontekstu, selektivan i disciplinovan pristup ulaganjima postaje važniji od praćenja kratkoročnih trendova i tržišnog „hajpa“.

Izveštaj Erste Grupe kao optimalan odgovor na neizvesno okruženje predlaže robusne i široko diversifikovane portfolije, koji kombinuju akcije kao glavni izvor dugoročnog rasta, obveznice kao element stabilnosti, kao i dodatne klase imovine koje mogu ublažiti rizike. Posebno se ističe uloga zlata kao strateške komponente portfolija, imajući u vidu geopolitičke rizike, rastući javni dug i dugoročne inflatorne pritiske. Istovremeno, naglašava se potreba za oprezom kod visoko rizičnih ulaganja, uz jasno razdvajanje spekulativnih trendova od fundamentalno utemeljenih investicionih prilika.

U kontekstu Srbije, uvidi iz izveštaja Erste Insights 2026 ukazuju da domaća ekonomija ulazi u 2026. godinu sa stabilnijim makroekonomskim okvirom u odnosu na prethodni period. Projekcije Erste Grupe predviđaju nastavak privrednog rasta, uz postupno smirivanje inflatornih pritisaka i očekivanje da se trend monetarnog popuštanja, prisutan u većem delu regiona Centralne i Istočne Evrope, prelije i na Srbiju u drugoj polovini godine. U takvim okolnostima, ključni izazov za domaće tržište ostaje očuvanje makroekonomske stabilnosti i poverenja, dok se prostor za dugoročnije planiranje, za investitore, privredu i građane – postepeno širi.

Zaključno, Erste Insights 2026 šalje poruku da 2026. godina neće biti „mirna“, ali da će biti puna prilika za one koji odluke donose na osnovu podataka, dugoročnih ciljeva i jasne strategije. U vremenu kada globalni šum često nadjačava suštinu, jasnoća, disciplina i diversifikacija ostaju ključni alati za očuvanje i rast kapitala – kako na razvijenim tržištima, tako i u regionu u kojem Srbija ima sve značajniju ulogu.

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MOL Grupa i Nacionalna naftna kompanija Libije uspostavljaju strateško partnerstvo u naftnoj industriji

by bifadmin 2. фебруар 2026.

MOL Grupa je zaključila novo strateško partnerstvo sa Nacionalnom naftnom kompanijom Libije (NOC). Memorandum o razumevanju postavlja temelje saradnje u oblasti istraživanja i proizvodnje ugljovodonika, tehnoloških inovacija i trgovine sirovom naftom. Memorandum o razumevanju potpisali su u Budimpešti predsednik i generalni direktor MOL Grupe, Žolt Hernadi, i Masud Sulejman, predsednik Nacionalne naftne kompanije Libije (NOC).

Sporazum o strateškom partnerstvu definiše okvir za razmenu informacija i zajedničko razmatranje potencijalnih oblasti saradnje između NOC-a i MOL-a. One obuhvataju istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, tehnološke inovacije i unapređenja u razvoju naftnih polja, mogućnosti u oblasti naftnih usluga u Libiji, kao i snabdevanje sirovom naftom i trgovačke aktivnosti.

„Prepoznajemo naftnu i gasnu industriju Libije kao snažan stub stručnosti. Siguran sam da će ovaj novi sporazum delovati kao katalizator za dalje širenje našeg međunarodnog portfolija, stvarajući jasnu obostranu vrednost za obe kompanije i jačajući otpornost našeg regiona. Iz ugla bezbednosti snabdevanja i energetske suverenosti, posebno za kontinentalne zemlje bez izlaza na more, diverzifikacija izvora je od ključnog značaja. Naša saradnja prevazilazi poslovne okvire, jer smo se dogovorili i o obnovi obrazovnih, naučnih i univerzitetskih veza kako bismo što više učili jedni od drugih. Ovakva partnerstva mogu pomoći Evropi da pronađe sopstveni put ka konkurentnosti, umesto da prelazi iz jednog oblika energetske zavisnosti u drugi“, izjavio je Žolt Hernadi, predsednik i generalni direktor MOL Grupe.

U okviru međunarodnog portfolija MOL Grupe, kompanija ima istraživačke i proizvodne naftno-gasne aktivnosti u devet zemalja, dok se proizvodnja odvija u osam zemalja: u Hrvatskoj, Azerbejdžanu, Iraku, Kazahstanu, Rusiji, Pakistanu, Egiptu i Mađarskoj. Kako bi zadržao cilj iz ažurirane strategije SHAPE TOMORROW – dostizanje proizvodnje od najmanje 90 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina – MOL nastoji da dodatno ojača svoj međunarodni portfolio i razvija nova strateška partnerstva. U tom kontekstu, nedavno su potpisani sporazumi o saradnji sa nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana (KazMunayGas), nacionalnom naftnom kompanijom Azerbejdžana (SOCAR) i nacionalnom naftnom kompanijom Turske (Turkish Petroleum). Kao rezultat toga, MOL kao operator započinje kopnena istraživanja u regionu Samakhi–Gobustan u Azerbejdžanu, dok su zajednička istraživanja sa Turkish Petroleum već započela u Mađarskoj.

Foto: MOL

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviVesti

Obračun sa intelektualcima: Istorijska matrica i savremeni progon univerzitetskih profesora u Srbiji

by bifadmin 2. фебруар 2026.

Katinski masakr iz 1940. godine simbol je sistematskog uništenja intelektualne elite jednog naroda s ciljem dugoročne kontrole društva. Likvidacijom poljskih oficira, profesora, lekara, inženjera, sudija i advokata, sovjetski režim nije uklanjao vojnu pretnju, već potencijalnu buduću elitu otpora – ljude sposobne da artikulišu istinu, pamte zločin i organizuju društvo nakon njega. Taj obrazac, iako u različitim oblicima i intenzitetima, ponavljao se kroz čitavu modernu istoriju.

Totalitarni i autoritarni sistemi ne obračunavaju se s intelektualcima prvenstveno zbog njihovih konkretnih političkih stavova, već zbog njihove autonomije mišljenja. Intelektualac poseduje tri osobine koje su za svaki autoritarni poredak opasne: kritičko rasuđivanje, javni kredibilitet i sposobnost dugoročnog pamćenja. Upravo zato su u Staljinovim čistkama u Poljskoj stradali naučnici i lekari, u Mao Cedungovoj Kulturnoj revoluciji u Kini profesori i umetnici, dok su u Kambodži sedamdesetih godina 20. veka Crveni Kmeri sistematski uništili obrazovni sistem i intelektualnu elitu – bilo je dovoljno samo posedovati diplomu, ili čak samo nositi naočare, pa da se padne kao žrtva režima. U nacističkoj Nemačkoj 1933. godine organizovana su javna spaljivanja knjiga koje su sadržale sve što su nacisti proglasili nenemačkim i subverzivnim (spaljivane su, između ostalih, i knjige Alberta Ajnštajna – sigurno u pokušaju da se spali i teorija relativiteta, ne bi li je zamenila neka arijevska).

Metode likvidacije intelektualaca varirale su – od fizičkog uništenja, preko zatvora i egzila, do javnog poniženja – ali je cilj uvek bio isti: lomljenje društvene kičme. Tamo gde vladaju glupi i primitivni, pametan postaje izgrednik.

U aktuelnim totalitarnim i autoritarnim društvima retko se susreće brutalnost totalitarizama 20. veka. Međutim, to ne znači da je obrazac nestao. Naprotiv – on je transformisan. Današnji sistemi koriste „mekše“ mehanizme: institucionalno iscrpljivanje, profesionalnu marginalizaciju, administrativni pritisak, medijsku diskreditaciju i proizvodnju atmosfere straha, linča i besmisla. Intelektualac se ne ubija – on se učini nevidljivim, bespomoćnim, obeščašćenim ili smešnim.

Savremeni oblici progona u Srbiji možda nisu krvavi, ali su jednako destruktivni po društvenu supstancu. Razlika je samo u sredstvu, ne i u cilju.

Posebno je opasna pojava sistemskog omalovažavanja i bagatelisanja znanja. Stručnost se relativizuje, naučni ili umetnički autoritet zamenjuje politička lojalnost, a javni diskurs se svesno spušta na nivo banalnosti, ogoljenog prostakluka i konflikta. Intelektualac se u tom scenariju ne pojavljuje kao korektiv vlasti, već kao „elitista“, „strani plaćenik“, „neradnik“ ili „smetnja stabilnosti“. U SFRJ je svojevremeno postojao izraz „poštena inteligencija“ – kao neka opomena da od inteligencije, tobož, preti podrazumevana opasnost. Mehanizam je isti: diskreditacija pre likvidacije, s tim što je današnja likvidacija lična, moralna i profesionalna, a ne fizička.

U tom kontekstu, stanje na univerzitetima u Srbiji zahteva posebnu pažnju. Poslednjih meseci svedočimo otvorenom progonu univerzitetskih profesora koji su kritičari autokratskog društva u kome živimo: davanju otkaza bez profesionalno utemeljenih razloga, opstrukcijama u napredovanju i osporavanju izbora u zvanja, poništavanju konkursa, kao i selektivnom tumačenju zakona i pravilnika. Formalno, sve se odvija „u skladu sa procedurama“; suštinski, reč je o disciplinskom mehanizmu usmerenog kažnjavanja kritičkih i autonomnih pojedinaca.

Velika potencijalna moć savremenih režima leži i u parčanju akademske zajednice. Autoritarni sistemi preko svojih poslušnika podstiču rivalstva, zavisti, sitne interese, spletkarenja i podmićivanja, znajući da izolovan profesor postaje lakša meta. Na taj način stvara se ambijent u kome se autocenzura isplati, a lični integritet postaje luksuz. Ambijent u kome se po mišljenje ide na „treći sprat“ – kod nadređenog po partijskoj liniji. Tako solidarnost slabi, a represija više i ne mora biti brutalna – dovoljna je tišina kolega.

Ćutanje akademske zajednice i pasivno posmatranje tuđe (kakva zabluda da je samo tuđe!) nesreće uvek je uvod u njeno dalje slabljenje. Nijedan progon profesora nikada nije ostao na jednom imenu; on se širi upravo onoliko koliko mu se dopušta.

Zato je pitanje solidarnosti danas isključivo moralno, a ne političko pitanje, kako autoritarni režim želi da ga prikaže. Odbrana jednog profesora od nepravde nije čin lične hrabrosti, već je herojski čin odbrane institucije, profesije i same ideje univerziteta. Ćutanje, ma koliko oportunistima kratkoročno delovalo racionalno, dugoročno postaje saučesništvo u razgradnji sistema i konačnom gušenju slobode mišljenja i delanja – ispostaviće se, na kraju, čak i njihovog sopstvenog.

Ipak, istorija pokazuje i nešto drugo: nijedan sistem koji se dugoročno obračunava sa sopstvenim intelektualnim slojem ne ostaje stabilan. Društva bez kritičke misli gube sposobnost samokorekcije, a režimi koji se boje pitanja i pameti neminovno proizvode greške koje ih na kraju uguše. Napredna društva razumeju da su intelektualci njihov najvredniji dugoročni resurs i zato ih kroz istoriju štite i osnažuju, umesto da ih troše ili sistematski progone.

Upečatljiv primer predstavlja pogibija Henrija Mozlija u Prvom svetskom ratu, mladog naučnika koji je razjasnio pojam atomskog broja i čija je smrt na frontu prepoznata kao nenadoknadiv gubitak za britansku i svetsku nauku. Upravo to iskustvo navelo je britansku vladu, predvođenu Vinstonom Čerčilom, da tokom Drugog svetskog rata uvede politiku strateške zaštite ključnih naučnih i intelektualnih profesija, smatrajući da je njihova uloga u laboratorijama, univerzitetima i razvojnim centrima od vitalnog značaja za opstanak i budućnost države.

Danas se ista racionalna logika prepoznaje u savremenim razvojnim strategijama, poput onih kojima Saudijska Arabija sistematski privlači naučnike, inženjere i istraživače iz celog sveta kako bi ostala konkurentna među velikim silama. Ova zemlja jasno pokazuje da globalna snaga više ne počiva samo na prirodnim resursima, već na kapitalu znanja i inovacija. Razlika između društava koja napreduju i onih koja stagniraju leži upravo u tome da li znanje štite kao vrednost ili ga potiskuju kao pretnju.

Zato je današnji trenutak ispit zrelosti akademske zajednice. Ne ćutati nije stvar političkog opredeljenja, već profesionalne i moralne odgovornosti. Univerzitet je poslednja linija odbrane razuma u ovom društvu – i ako ona utihne, cena se više neće plaćati pojedinačno, već kolektivno.

Kada započne predizborna kampanja i kada se u javnosti pojave intelektualci sa studentske liste, pokušaj likvidacije će se intenzivirati. Budimo spremni. I solidarni. Jer znanje je moć!

Autor: Dr Ljiljana Čvorović, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Izvor: Danas

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da „leteći taksi“ poleti potreban vertiport i obučen pilot

by bifadmin 2. фебруар 2026.
Iza pompeznih najava da u Srbiju 2027. godine stiže „leteći taksi“, krije se činjenica da će ove letelice, koje još nisu sertifikovane ni u zemlji proizvođača, biti tek još jedan eksponat na EXPO 2027 u čijem će demonstracionom letu iznad surčinskih ravnica učestvovati tek nekolicina odabranih.

Istina je da će to biti verovatno prvi prikaz takozvanog „letećeg taksija“ u Evropi, čija komercijalna primena je i dalje na dugom štapu. Ovo su činjenice koje za sada znamo, piše N1.

Vlada Srbije je u Davosu sa američkom kompanijom Archer Aviations potpisala Sporazum o partnerstvu o mogućoj kupovini do 25 „letećih taksija“ u budućnosti.

Investicija od 125 mil EUR

U saopštenjima koja su odvojeno objavili Vlada Srbije i Arćer cena se ne navodi, a portal biznis.rs je objavio da je pojedinačna vrednost letelice „Midnight“, za koju je srpska strana zainteresovana, oko pet miliona evra što znači da bi 25 letelica koštalo oko 125 mil EUR.

Ono što domaća i strana javnost nazivaju „leteći taksi“ zvanično se zove električna letelica sa vertikalnim poletanjem (eVTOL). U realnosti – liči na helikopter, ali to nije; liči na mali avion, ali ni to nije.

U pitanju su letelice sa vetikalnim poletanjem/sletanjem kao i helikopteri, ali imaju krila i na njima raspoređen veći broj manjih propelera.

Srbija je kao svog preferiranog partnera izabrala američku kompaniju Archer i njen model „Midnight“. U pitanju je potpuno električna letelica koju pokreće 12 motora sa šest nezavisnih pakovanja litijum-jonskih baterija.

Bez emisije štetnih gasova

Ono što proizvođač ističe kao prednost – 0 emisije štetnih gasova i bezbedno sletanje u slučaju da bilo koji od motora ili pakovanje baterija otkažu u bilo kom trenutku leta, regulatori vide kao kompleksnost u procesu sertifikacije ovih letelica, pre svega zbog bezbednosnih rizika primene tako velikih baterija u avijaciji.

Predviđena visina letenja u urbanim sredinama je od 1.500 fita (457,2 metra) do 4.000 fita (1.220 metara), dok je najviša testirana visina letenja „Midnighta“ bila oko 7.000 fita (2.134 metara).

Testirana brzina letelice je oko 200 kilometara na čas.

„Letećim taksijem“ neće upravljati tek bilo koji vozači, već obučeni piloti, a u letelici ima mesta za petoro ljudi – pilota i četvoro putnika.

Infrastrukturu za poletanje i sletanje će činiti takozvani vertiporti, koji su slični heliodromima, ali uz dodatnu opremu za punjenje baterija i održavanje letelica.

Premijera u Dubaiju

Dubai je prvi grad u svetu u kojem će „leteći taksiji“ dobiti komercijalnu primenu i to do kraja ove godine. Grad je potpisao ugovor sa američkom kompanijom Joby, najvećim konkurentom Archera.

U Dubaiju je već počela izgranja infrastrukture, odnosno vertiportova, a „leteći taksiji“ bi trebalo da povežu Dubai međunarodni aerodrom sa tri lokacije u gradu.

Važno je napomenuti da iako „leteći taksiji“ treba da budu deo koncepta urbane vazduhoplovne mobilnosti (UAM), oni neće sletati u sam centar grada, već će se nalaziti na obodima.

U slučaju Dubaija, predviđa se da će njihovo korišćenje skratiti vreme putovanja kolima od aerodroma do jedne od tri predviđene lokacije sa 45 minuta na 10 minuta vožnje.

A koliko će to zadovoljstvo koštati, za sada nije poznato. Dok jedni navode da će leteći taksiji predstavljati svojevrsni VIP čarter let kroz grad, pojedini mediji pišu da će vožnja „letećim taksijem“ od tačke A do tačke B u Dubaiju koštati ekvivalentno Uberu na istoj destinaciji.

Ova pretpostavka se zasniva na činjenici da je Joby i Uber od 2019. godine zajedno rade na razvoju urbane vazdušne mobilnosti, a 2021. godine Joby je kupio Uberov sektor za razvoj ovog vida saobraćaja.

Osaka, Beograd, Los Anđeles

Izložba EXPO, koja je 2025. godine održana u japanskom gradu Osaka, bila je prilika da Joby izvede demonstracione letove i prikaže sposobnosti svojih letelica.

Njihov konkurent Archer pokazaće se u Beogradu na izložbi EXPO 2027, a već naredne godine 2028. biće zvanični pružalac usluga vadušnog taksija na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu.

Da bi sve ovo postalo realnost, neophodno je da eVTOL dobiju neophodne sertifikate i dozvole, prvo u zemljama porekla i od najrelevantnijih vazduhoplovnih tela (FAA i EASA), a potom i kod nas.

Stvari trenutno stoje tako da je Joby, za koji se odlučio Dubai, bliže kompletnoj sertifikaciji u SAD u odnosu na Archer.

Naime, sve ove letelice pre komercijalne upotrebe moraju da dobiju tri vrste sertifikata: za sam proizvod, za proces proizvodnje i za operativnu upotrebu.

Trenutno u procesu sertifikacije same letelice prednjači Joby. Međutim, ono po čemu se Archer izdvaja je što je uporedo sa sertifikacijom proizvoda razvijao njenu operativnost, pa je u tom polju već dobio tri od četiri sertifikata koje zahteva američko regulatorno telo Federal Aviation Administration (FAA).

Teško do sertifikata

Archer je tako već dobio dozvolu za komercijalnu upotrebu, odnosno vršenje vazdušne taksi usluge. Dobio je i sertifikat za servisiranje, odnosno održavanje letelica, kao i sertifikat za samostalnu obuku pilota.

Stručnjaci navode da je u pitanju strateška odluka da kompanija izgradi operativni ekosistem dok proces provere i sertifikacije same letelice i dalje traje, što u praksi znači da će Arćerov „leteći taksi“ biti spreman da poleti čim FAA odobri sam proizvod.

Malo je verovatno da će se sve to dogoditi do izložbe EXPO 2027. godine, zbog čega se pretpostavlja da će „Midnight“ u Beogradu imati samo demonstracione letove i to u okviru samog kompleksa EXPO.

Ministar finansija Siniša Mali je na sednici Vlade održanoj 25. januara 2026. godine najavio da u Surčinu na mestu EXPO 2027 treba da se izgradi i hangar za ove letelice.

Međutim, čak i letenje u tako uskim okvirima znači ulazak letelice u vazdušni prostor i postajanje delom vazdušnog saobraćaja. To znači da eVTOL moraju da postanu deo domaće regulative.

Nova tehnološka kategorija

Direktorat za civilno vazduhoplovstvo je posle potpisivanja Sporazuma u Davosu saopštio da vazduhoplovi sa mogućnošću vertikalnog poletanja i sletanja (VTOL) predstavljaju novu tehnološku kategoriju, koja zahteva odgovarajuće regulatorno uređenje i dodao da, „imajući u vidu inovativni karakter ovih vazduhoplova i specifičnosti njihove buduće operativne primene, kontinuirano i intenzivno radi na pripremi odgovarajućeg nacionalnog regulatornog okvira“.

Da bi se pripremio za dolazak „letećih taksija“, Direktorat je još pre godinu dana, u januaru 2025. godine, ažurirao Pravilnik o uslovima za obavljanje vazdušnog saobraćaja.

Pravilnik je uveo pojam „inovativne vazdušne mobilnosti“ (IAM), a u ažuriranoj verziji uvodi se i sistem sertifikacije operatora koji će obavljati IAM aktivnosti. Operator mora da poseduje sertifikat vazduhoplovnog operatora (AOC) koji izdaje Direktorat.

Pravilnik uvodi i pojam „vertiporta“ koji se definiše kao „kopnena ili vodena površina ili struktura koja se koristi ili se namerava koristiti za sletanje, poletanje i kretanje VCA“.

Kada je reč o posadi i osoblju, minimalni sastav posade mora da odgovara sastavu navedenom u operativnom priručniku.

Pilot mora da ima odgovarajuće dozvole i ovlašćenja koje izdaje Direktorat, a propisana je obavezna obuka i provera letačke i tehničke posade, kao i zahtevi za radno vreme, odmor i slobodne dane članova posade.

Direktorat je propisao da se letovi mogu obavljati samo danju i po pravilima vizuelnog letenja (VFR).

Propisani su strogi zahtevi za performanse pri poletanju, sletanju i na ruti, kao i ograničenja mase i položaja težišta letelice.

Izvor: N1
Foto: Pixabay
2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Najskuplja garaža u Srbiji prodata za 60.000 evra
  • Koliko dugo Srbija može da drži cene goriva pod kontrolom
  • Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
  • Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja – zašto?
  • Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit