NAJNOVIJE
Krediti zabeležili blagi rast u novembru
Koje zemlje uvoze najviše rakiju iz Srbije
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Međunarodno priznanje za inovaciju iz Frikoma

by bifadmin 23. октобар 2025.

Na ovogodišnjoj konferenciji Međunarodnog udruženja proizvođača sladoleda (International Ice Cream Consortium – IICC) u Solunu, među renomiranim brendovima, KING kornet jogurt šumsko voće osvojio je bronzu u kategoriji „Najinovativniji sladoled“.

Priznanje iz Soluna potvrđuje poziciju Frikoma kao kompanije koja oblikuje ukusne trenutke kod potrošača, ali i postavlja standarde kvaliteta u industriji. IICC svake godine okuplja vodeće proizvođače sladoleda iz celog sveta kako bi razmenili iskustva, predstavili inovacije i nagradili najistaknutije proizvode.

KING kornet jogurt šumsko voće ističe se kremastim sladoledom sa ukusom jogurta, bogatim prelivom od šumskog voća i hrskavim kornetom, stvarajući savršen balans između laganog, voćnog ukusa i kremaste teksture – inovacija koja je prepoznata i nagrađena od strane stručne javnosti.

„Ova nagrada za nas ima posebno značenje jer dolazi sa međunarodne konferencije koja okuplja najbolje u industriji. Kvalitet od koga ne odustajemo i inovacije koje primenjujemo prepoznati su i van granica Srbije“, izjavio je Marko Martinović, direktor kompanije Frikom.

King je brend koji iz godine u godinu potvrđuje svoju poziciju predvodnika inovacija, trendova i sinonim je za kvalitetan sladoled u regionu. Potrošači ga prepoznaju po vrhunskom kvalitetu, jedinstvenim kombinacijama ukusa i stalnim novitetima koji pomeraju granice u kategoriji sladoleda.

„Posebno sam ponosan na naše zaposlene, ovo je rezultat njihove stručnosti, posvećenosti i zajedničkog rada. Nastavićemo da ulažemo u razvoj proizvoda i procese kako bismo održali poverenje potrošača i opravdali reputaciju koju Frikom uživa na domaćem i međunarodnom tržištu“, dodao je Martinović.

Ova nagrada predstavlja deseto međunarodno priznanje za King sladolede, potvrđujući njegovu doslednost u kvalitetu, inovativnosti i relevantnosti na tržištu. Podsetimo, prošle godine King Supreme osvojio je prvo mesto u kategoriji „Najbolji sladoled“, dok je King Obsession in Layers zauzeo drugo mesto za inovaciju.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Dvadeset godina uspeha: OTP Leasing Srbija proslavio jubilej

by bifadmin 23. октобар 2025.

OTP Leasing Srbija, članica OTP Grupe u Srbiji, danas obeležava dve decenije uspešnog poslovanja na domaćem tržištu lizinga. Tokom 20 godina postojanja, kompanija je izgradila snažnu poziciju partnera privrede i pojedinaca, doprinoseći razvoju tržišta vozila, pokretne opreme i mašina.

Povodom jubileja održan je događaj u Beogradu, kom su prisustvovali predstavnici medija, zaposleni i partneri OTP Leasing-a i OTP banke Srbija, koje uz OTP Osiguranje i OTP Invest posluju u sastavu OTP Grupe u Srbiji.

Događaj je otvorio Bojan Vračević, predsednik Izvršnog odbora OTP Leasing Srbija, svojim uvodnim obraćanjem:

„OTP Leasing ove godine obeležava značajan jubilej, 20 godina uspešnog poslovanja na tržištu Srbije. Tokom dve decenije, izgradili smo reputaciju pouzdanog partnera, a naš rast i rezultati to potvrđuju. Jubilej dočekujemo kao lider po iznosu novih plasmana od 120 miliona EUR za 9 meseci ove godine i tržišnim učešćem od 17%. Sedam puta u poslednjih deset godina bili smo apsolutni lider po nabavnoj vrednosti ugovora, a poslednjih godina, konstantno smo među tri najjače lizing kompanije u Srbiji sa realizovanim oko 40.000 ugovora u zadnjih 10 godina. U prethodnoj godini, OTP Leasing je ostvario rast portfolija od 27% i naš portfolio je dostigao 280 miliona EUR što nas stavlja na poziciju broj 2 na tržištu i 16% tržišnog udela. Ovi rezultati su plod strateške transformacije, integracije dve lizing kompanije i snažne podrške OTP banke, uz posvećenost i stručnost naših timova. Jubilej je prilika da sa ponosom istaknemo dosadašnje uspehe i najavimo dalji razvoj. OTP Leasing ostaje posvećen inovacijama, održivim rešenjima i podršci privredi Srbije i u decenijama koje dolaze.“

Prisutnima se obratio i Predrag Mihajlović, CEO i predsednik Izvršnog odbora OTP banke Srbija i tim povodom rekao: „Za mene lično, ovaj jubilej je više od poslovnog uspeha, to je potvrda snage zajedništva i poverenja koje gradimo sa klijentima, partnerima i kolegama. Naš zajednički put, kao deo OTP Grupe, pokazuje da kada delimo viziju i vrednosti, možemo postići rezultate koji prevazilaze individualne granice. OTP banka i OTP Leasing su porodica koja zajedno pomera standarde u industriji. Uspeli smo da uz konstantnu saradnju timova Banke i Lizinga ostvarimo odlične rezultate. OTP banka kao najveći kreditor u zemlji sa veoma značajnom bazom klijenata ima i odgovornost da svojim klijentima omogući i snažnu podršku i u vidu lizing proizvoda, kao najadekvatnije rešenje za finansiranje vozila i opreme i verujem da u tome uspevamo.“

Mihajlović je zaključio obraćanje snažnom porukom: „Naša ambicija za narednih 20 godina je jasna. Želimo da budemo lider u održivim finansijskim rešenjima, oslanjajući se na digitalizaciju, ESG principe i inovacije koje menjaju živote naših klijenata.“

Povodom jubileja, OTP Leasing je odlučio da donira novčana sredstva Školi za oštećene sluhom i nagluve „Stefan Dečanski“ u Beogradu, sa tradicijom dugom 128 godina i da, na taj način, pruži svoj doprinos u unapređenju uslova obrazovanja i svakodnevnog života učenika ove škole.

Sa krajem trećeg kvartala 2025. godine, lizing industrija je ostvarila novu prodaju od 727 miliona evra. OTP Leasing je lider sa 120 miliona evra i po strukturi plasmana prednjači u više segmenata: prvi je u finansiranju poljoprivrednih mašina i opreme, drugi u finansiranju komercijalnih vozila i građevinskih mašina, i treći u finansiranju putničkih vozila. Tržište lizinga u Srbiji beleži kontinuiran rast veći od 15% godišnje, dok OTP Leasing konstantno nadmašuje taj tempo zahvaljujući širokoj mreži partnera i snažnoj saradnji sa OTP bankom.

Tokom dve decenije poslovanja, kompanija je kontinuirano unapređivala ponudu, prateći potrebe tržišta i promene u ponašanju korisnika, od rasta interesovanja za električna i hibridna vozila, do šire primene digitalnih procesa u prodaji i upravljanju ugovorima.

U strategiji do 2030. godine, OTP Leasing Srbija planira da dostigne 7.000 aktivnih klijenata i 20.000 ugovora, s ciljem da ostane dominantan partner malim i srednjim preduzećima, kao i građanima. Fokus kompanije biće na daljoj digitalizaciji procesa, efikasnom upravljanju rizicima i razvoju održivih finansijskih rešenja.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Hemofarm i ESG Festival postavio Beograd na mapu održivosti

by bifadmin 23. октобар 2025.

Kompanija Hemofarm organizovala je drugi ESG festival u Muzeju nauke i tehnike koji se ove nedelje održava u periodu od 23. do 26. oktobra u Beogradu. Ovogodišnji festival je već prvog dana kroz panele okupio organizacije i pojedince koji dele znanje, razmenjuju iskustva, prikazuju dobre prakse i podstiču nove inicijative sa merljivim rezultatima za zajednicu i privredu.

Generalni direktor kompanije Hemofarm Ronald Zeliger istakao je da održivost nije jednokratan „skok“ uz milionske izdatke, već kontinuiran niz pametnih, malih odluka koje se ugrađuju u svaku investiciju i korak napred.

„Želimo da unapredimo sinergiju i da pomognemo kompanijama da rade prave stvari, da ih podržimo, a za to je potrebno da se usaglasimo,“ rekao je Zeliger.

Ronald Zeliger je takođe istakao da je potrebno da pokrenemo otvorenu diskusiju, i zato je neophodno da zajedno učestvujemo u održivom razvoju i učinimo da se stvari zaista dogode.

„Održivost je zapravo baza za sve u budućnosti. Ne radi se o tome da sada uložimo milione evra pa da sledeće godine budemo „super“. Radi se o postepenom pristupu i putovanju na kojem se nalazimo. Mi smo ovde da zajedno sa drugim kompanijama i ekspertima, prikažemo šta zajedno možemo da uradimo na ekonomskom i društvenom planu sa donosiocima odluka. Ono što nas posebno raduje jeste nedelja, kada je dan otvorenih vrata i to je naš poklon Srbiji u želji da informišemo i edukujemo. Dođite sa porodicom i prijateljima u Muzej nauke i tehnike, jer će biti veoma zanimljivo“, istakao je Zeliger.

Na festivalu su po prvi put uručena priznanja ESG Stars kompanijama i organizacijama za dugoročni doprinos održivom razvoju na lokalnom nivou. Priznanja su dobile kompanije Delta holding, Coca-Cola HBC, Ernst & Young, KMPG, PwC, kao i Privredna komora Srbije.

Tokom prvog dana ESG festivala organizovano je 8 sati programa na tri panela, tri radionice i tri ESG razgovora što je bila odlična platforma za otvoren dijalog. Predstavljena su konkretna ESG rešenja za neposrednu primenu u praksi, uz naglasak na zdravlje kao zajedničku vrednost kroz prevenciju, odgovornost i održivost. Tokom prepodnevnog dela bilo je reči o klimatskim strategijama koje „rade“, dok je popodnevni panel okupio predstavnike Ministarstva zdravlja i STADA grupe. Frank Štaud, izvršni potpredsednik STADA grupe upoznao je javnost sa zdrastvenim navikama građana Evrope u 2025. godini, prema poslednjem Zdravstvenom izveštaju te kompanije.

Tokom trećeg panela održan je razgovor i na temu veštačke inteligencije i održivog razvoja između Tobiasa Gintera, senior potpredsednika STADA Grupe i Milana Gospića, CEO Microsoft Garage Serbia.

Na ESG festivalu Hemofarma učestvuje više od 20 kompanija, institucija i organizacija civilnog društva, dok je preko 40 pojedinaca uzelo učešće na panelima i radionicama.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Neto strane direktne investicije smanjene za 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine

by bifadmin 23. октобар 2025.

Neto strane direktne investicije (SDI) u Srbiji tokom prvih osam meseci 2025. godine smanjene su za čak 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine, vidi se iz dokumentacije koju je objavila Narodna banka Srbije (NBS). Neto SDI su, inače, u periodu od januara do avgusta dostigle oko 1,49 milijardi evra.

Preciznije, ukupna strana direktna ulaganja u Srbiju u prvih osam meseci iznosila su 2,3 milijardi evra, ali se neto rezultat dobija kada se oduzmu ulaganja rezidenata Srbije u inostranstvo.

Prema preliminarnim podacima za prvu polovinu 2025. godine, najveća ulaganja evidentirana su u prerađivačkoj industriji (23,9 odsto), stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima (18,9), građevinarstvu (15,6), trgovini na veliko i trgovini na malo (14,5).

Investitori su pretežno bili iz EU (68,6 odsto ukupnih investicija) i ostalih evropskih zemalja (16,4 odsto), SAD (4,1odsto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,7 odsto).

Potom, kako se vidi iz objavljene dokumentacije, neto portfolijske investicije iznosile su 709 miliona evra.

Portfolio investicije, inače, predstavljaju ulaganja u vlasničke ili dužničke hartije od vrednosti. Ovakav rezultat je daleko veći nego u istom periodu prethodne godine, kada su ove investicije iznosile negativnih 192 miliona evra.

Vlast za pad investicija krivila studente

Predstavnici vlasti u Srbiji, uključujući i predsednika Aleksandra Vučića, kao i ministra finansija Sinišu Malog, za pad SDI okrivili su studentske blokade i proteste, koji traju gotovo godinu dana, od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 osoba.

Vučić je, naime, u julu rekao da “imamo za 41 odsto manje stranih direktnih investicija zbog blokadera zgubidana”. Pre toga je, u aprilu, naveo da je pad investicija, ali i PDV-a, direktno vezan „za napad blokadera“.

Ministar Mali je takođe rekao da da nas zbog blokada i “slika nasilja” investitori “izbegavaju”.

S druge strane, NBS je još u avgustu navela da su padu doprineli i nadprosečni jednokratni prilivi prošle godine, kao i smanjeno poverenje investitora na globalnom nivou.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Umesto jabuka primat se daje proizvodnji šljiva

by bifadmin 23. октобар 2025.

Jabuka je među deset izvoznih artikala iz Srbije. U proteklih 10 godina rod se naglo smanjio zbog klimatskih promena ili odustajanja od proizvodnje. Tradicija u proizvodnji voća, plodna moravska kotlina, prisustvo Instituta za voćarstvo u Čačku, godinama su bili preduslov za uspešnu proizvodnju jabuke u čačanskom kraju. Međutim, situacija se drastično promenila prethodnih godina. Voćari iz tog dela Srbije kažu da je proizvodnja jabuke postala izuzetno skupa, da troškovi rastu iz godine u godinu i da zato proizvodnja postaje neisplativa.

Ove godine štete su zabeležene u voćnjacima širom Srbije, od Vojvodine do juga, a najveće su upravo tamo, gde je voćarstvo, najrazvijenija, a to je zapadna Srbija.

„Iz godine u godinu broj zasada jabuke se polako smanjuje i u nekim slučajevima imamo da zasadi i dalje ostaju tu, prisutni su, ali da proizvođači ne rade apsolutno ništa u zasadima. To je slučaj u prethodne tri do četiri godine, i zbog cene, i zbog samih vremenskih prilika. Poskupela je jako puno proizvodnja kada govorimo o preparatima, đubrivu, gorivu. Posle ove krize sa Ukrajinom jako su poskupeli troškovi proizvodnje, a na kraju cena ploda je ostala ista. To je jako destimulisalo proizvođače“, rekao je direktor Instituta za voćarstvo Čačak Darko Jevremović za Euronews Srbija.

Primetno je da poslednjih godina u tom kraju nema izrazitog povećanja zasada i da se mnogi voćari odlučuju za druge voćne vrste.

„Primat na šljivi“

„Možda je sada primat na šljivi u poslednjih nekoliko godina zbog velikog broja destilerija, sve više se traži sadni materijal šljive i povećavaju se površine pod šljivom. Možda i kruška se u poslednje vreme polako širi. Dunja je takođe jako interesantno upravo zbog prerađivačke industrije, ali nisu to neka velika odstupanja u odnosu na neke višegodišnje proseke rodnih površina“, naveo je on.

Proizvođači jabuka kažu da je ova godina bila veoma teška. Mraz, suša i rani sneg prepolovili su rod, a cena je daleko od očekivane. Trenutna cena jabuke je 60-65 dinara za prvu klasu.

„Očekivano je puno više ako uzmemo u obzir da su prinosi smanjeni kako kod nas, tako i u regionu. Međutim, ta cena nije zadovoljavajuća“, rekao je za Euronews Srbija voćar Nenad Popović.

Voćar Tomo Jelić kaže da je proizvodnja jabuke postala izuzetno skupa.

„Troškovi su nam iz godine u godinu rasli, tako da postaje proizvodnja neisplativa. A cena našeg proizvoda odnosno jabuke je ista kao pre 10 godina, a mogu da tvrdim čak i niža“, rekao je.

I voćari iz struka smatraju da se klima definitivno promenila i da će voće trpeti i sledeće godine, jer je rodni potencijal smanjen.

Izvor:Biznis Telegraf/Euronews

Foto: Pixabay

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koje rizike nam donosi pomeranje sata?

by bifadmin 23. октобар 2025.

U poslovnom svetu, pomeranje sata koje nas čeka sad za vikend, prelazak na zimsko računanje vremena često se doživljavaju kao sitna administrativna stavka i nastavak tradicije. Međutim, iza tog jednog sata skriva se značajan efekt na ljudski organizam, a samim tim i na radnu efikasnost i poslovanje. Studije pokazuju da pomeranje sata dovodi do smanjenog angažmana radnika, nižeg fokusa, skraćenja sna i poremećaja cirkadijalnog ritma.

Na primer, jedna analiza objavljena u časopisu Public Health (prema studiji sa zaposlenima) pokazala je da u nedelju dana nakon pomeranja sata dolazi do smanjenog radnog angažmana. Lošiji kvalitet sna delimično objašnjava taj pad, naročito kod osoba koje imaju večernji hronotip („noćne sove“).

Slično tome, istraživači sa Univerziteta Oregon ispitali su aktivnosti korisnika GitHub-a (174.505 korisnika) i utvrdili da prelaz na letnje računanje vremena uzrokuje smanjenje produktivnosti koje može da traje i do dve sedmice.

Drugim rečima: iako mnogi misle da se sve „vrati u normalu“ nakon nekoliko dana, efekti mogu da se „razležu“ mnogo duže.

Za poslodavce, ovo znači konkretne troškove: smanjena produktivnost, više grešaka, pad koncentracije, potencijalno povećan broj odmora ili bolovanja. Takođe, studije ukazuju na povećan rizik od saobraćajnih nezgoda neposredno nakon promene, kao i povećan broj srčanih udara.

Kako se nositi s tim?

Najvažnije je pripremiti zaposlene. Nekoliko dana pre promene, savetovati lagano prilagođavanje, raniji odlazak na spavanje, jutarnja svetlost, smanjenje stimulansa pre sna. Fleksibilno radno vreme u danima nakon promene može pomoći adaptaciji, posebno u vidu kasnijeg ili promenjenog početka rada

Iako sam čin pomeranja sata traje svega jedan sat, njegov uticaj na radnu efikasnost, koncentraciju i zdravlje zaposlenih može biti mnogo dublji i dugotrajniji nego što je na prvi pogled vidljivo. Za moderne kompanije koje teže visokoj produktivnosti i mentalnom zdravlju radnika, ignorisanje ovih efekata može značiti propuštene prilike i nepotrebne troškove.

Izvor: BIZLife

Foto: Pixabay

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Srbiji zapravo nije onemogućen transfer ruskog gasa

by bifadmin 23. октобар 2025.

“Laž je da će Srbiji biti onemogućen transfer ruskog gasa”, izjavila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos u obraćanju pred Evropskim parlamentom.

Kako je navela, odluka Saveta Evropske unije (EU) koja treba da zabrani uvoz ruskog gasa, što se odnosi i na tranzit tog energenta kroz EU, ne implicira da će države članice prekinuti transfer trećim zemljama poput Srbije.

“Evropska unija ne prekida snabdevanje Srbije. To su laži. Umesto toga, EU podržava Srbiju da diverzifikuje sve izvore snabdevanja i da se integriše u energetske mreže EU”, navela je ona.

Kos je ocenila i da su bliski odnosi Srbije sa Moskvom i Pekingom, praćeni neprijateljskom retorikom prema Evropskoj uniji (EU), suprotni evropskim vrednostima i standardima. Prema njenim rečima, Brisel očekuje od Srbije da napravi strateški izbor, kao i konkretne korake u demokratskim načelima i reformama.

Izvor: eKapija

Foto: StockSnap, Pixabay

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit ostvarila rekordne rezultate u trećem kvartalu 2025. godine

by bifadmin 22. октобар 2025.

UniCredit Grupa je nastavila svoj niz od 19 uzastopnih kvartala profitabilnog rasta, ostvarivši rekordan neto profit od 2,6 milijardi evra u trećem kvartalu 2025. godine i ukupno 8,7 milijardi evra u prvih devet meseci godine, što predstavlja rast od 12,9% u odnosu na isti period prošle godine.

Ovi rezultati odražavaju uspešnu transformaciju UniCredita i strateški fokus na klijente, operativnu izvrsnost i efikasnost kapitala. Grupa nastavlja da otključava mogućnosti iz nedavnih strateških inicijativa, za koje se očekuje da će dodatno ojačati prihod i generisanje kapitala u fiskalnim godinama 2026. i 2027. Na osnovu rezultata od početka godine, Grupa potvrđuje prognozu neto dobiti za fiskalnu 2025. godinu od oko 10,5 milijardi evra.

Andrea Orcel, CEO UniCredit Grupe izjavio je: „UniCredit je ponovo isporučila rekordne rezultate – neto prihodi su porasli, troškovi su smanjeni u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Sa neto profitom od 2,6 milijardi evra i RoTE od 19,1% za treći kvartal, potvrđujemo našu projekciju za 2025. godinu i nalazimo se na putu da ostvarimo najbolju godinu u istoriji banke. Zahvaljujući disciplinovanoj realizaciji strategije i efikasnom korišćenju kapitala, nastavićemo da gradimo održivu vrednost za sve naše zainteresovane strane.“

Prinos na kapital (RoTE) za treći kvartal 2025. iznosi 19,1% i 21,7% nakon devet meseci tekuće godine, uz snažan doprinos svih banaka, članica UniCredit Grupe, čime je dodatno ubrzano sprovođenje pobedničke strategije. Neto prihodi porasli su 1,2% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 6,1 milijardu evra, dok su troškovi smanjeni za 0,1%, što odražava snažnu operativnu efikasnost. Trošak rizika ostao je nizak na 10 baznih poena. Kapitalna pozicija ostaje izuzetno snažna – CET1 racio iznosi 14,8%, uprkos regulatornim pritiscima, zahvaljujući organskom stvaranju kapitala od 2,6 milijardi evra.

Disciplinovana alokacija kapitala nastavlja da poboljšava strukturnu zaradu. Konsolidacija kapitala Commerzbank i Alpha banke, internalizacija životnog osiguranja u Italiji i investicije u Vodeno i Alpha banku Rumunija jačaju geografski i klijentski miks, i povećavajući profitabilnost.

22. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Utvrđivanje vrednosti zemljišta i objekata prilikom eksproprijacije: U makazama pogrešnih procena

by bifadmin 22. октобар 2025.

Gradnja velikih infrastrukturnih projekata u Srbiji kao što je svetska izložba „EXPO 2027“, povećala je broj eksproprijacija ali i problema zbog „odokativne“ procene vrednosti zemljišta i objekata koje je država oduzela građanima i preduzećima, što dovodi u pitanje i pravičnost utvrđenih naknada vlasnicima.

„Utvrđivanje prave tržišne vrednosti u postupcima eksproprijacije je složeno, jer u tom procesu ne postoji slobodno tržište, zato što je korisnik eksproprijacije, najčešće država ili javno preduzeće, jedini kupac. Eksproprijacija u Srbiji, uprkos formalnom postojanju zakonskog okvira, trpi zbog sistemskih problema, a ključni su neusaglašenost pravnog sistema, neujednačenost i nepouzdanost procena Poreske uprave i nedovoljna usklađenost sa međunarodnim standardima“, kaže za B&F Zoran Đurić, inženjer građevinarstva i sudski veštak specijalizovan za procene vrednosti nepokretnosti.

Prema njegovim rečima, umesto da se vrednost utvrdi slobodnim tržišnim mehanizmima, država se oslanja prvenstveno na Poresku upravu koja određuje vrednost na osnovu svog sistema masovne procene, dok zakon nalaže da naknada mora biti takva da vlasniku omogući kupovinu iste ili slične nepokretnosti u istom ili sličnom okruženju.

„Korišćenje administrativne procene stvara nerealnu početnu osnovu za naknadu i takav sistem je sklon greškama, pa procene mogu biti nerealno niske ili preterano visoke. Poreska uprava najviše podbacuje kod eksproprijacija poslovnih prostora ili industrijskih objekata koji zahtevaju procenu i indirektnih gubitaka, uključujući naknadu za troškove preseljenja, za izgubljeni prihod tokom prelaska na novu lokaciju i ponovnog uspostavljanja poslovanja“, navodi Đurić.

Problematičan je i pristup svim potrebnim podacima za objektivnu procenu. „Postoji baza prometovanih nepokretnosti koja se vodi u RGZ-u, ali ne postoji baza realizovanih cena zakupa koja je značajna za procenu vrednosti prinosnim pristupom. Najveći problem je upotreba nepouzdanih uporednih podataka, poznatih kao parifikati od strane Poreske uprave, koja takođe retko izlazi na teren kako bi utvrdila stvarno stanje nepokretnosti. Sistem ne daje jasan uvid u sve detalje transakcija, što otežava primenu komparativne i ostalih metoda u proceni vrednosti“, ukazuje Đurić.

Najbolji primer za sistemske greške Poreske uprave je procena dva stana u istoj zgradi, od kojih je jedan u prizemlju i u degradiranom stanju, dok je drugi na dobro pozicioniranom spratu, renoviran uz značajna ulaganja. „Poreska uprava procenjuje vrednost isključivo na osnovu zone i prosečne cene po kvadratu, bez uvida u stanje nepokretnosti i uzimanja u obzir ulaganja i drugih faktora. Za poreske svrhe, vrednost ta dva stana je identična, što je u suprotnosti sa tržišnom realnošću“, ističe Đurić.

Sporne zakonske odredbe

Prema njegovom mišljenju, srpsko zakonodavstvo koje se odnosi na eksproprijaciju nije u potpunosti usklađeno sa dobrom praksom EU i međunarodnim standardima. Osnovne zamerke na Zakon o eksproprijaciji, posebno nakon izmena iz 2021. godine, odnose se na spornu odredbu proširenja javnog interesa, jer ta definicija dozvoljava eksproprijaciju za projekte od posebnog značaja za državu, što ne podrazumeva isključivo javnu svojinu, već i komercijalne i stambene projekte i tako zamagljuje granicu između javnog i privatnog interesa i otvara prostor za potencijalne zloupotrebe.

Druga sporna odredba je hitno stupanje u posed, koja omogućava da korisnik eksproprijacije preuzme posed nad nepokretnošću pre nego što je naknada isplaćena i u suprotnosti je sa principima međunarodnih standarda, kao što je IFC Performance Standard 5, koji nalaže da se posed preuzima tek nakon što je naknada stavljena na raspolaganje vlasniku.

„Pogrešna je i metodologija neprimenjivanja definicije objekta, odnosno jedinstva nepokretnosti. Naime, Poreska uprava često procenjuje posebno vrednost objekta i vrednost zemljišta ispod njega, te to sabira, što je suprotno standardima i definiciji objekta“, navodi Đurić i dodaje da je monopolski položaj države u kombinaciji sa nepouzdanom metodologijom Poreske uprave glavni uzrok nerealno niskih naknada, zbog kojih građani pokreću postupke pred sudom.

On smatra da je za uspostavljanje efikasnijeg sistema eksproprijacije neophodno izmeniti katastarske propise, kako bi se obavezno i po službenoj dužnosti upisivalo jedinstvo nepokretnosti. Dodatno, Zakon o hipoteci treba da definiše da hipoteka na objektu podrazumeva i hipoteku na zemljištu, shodno definiciji objekta.

Đurić predlaže i da se uspostavi nezavisna proceniteljska institucija u okviru Zakona o eksproprijaciji, sastavljena od licenciranih procenitelja, koja bi isključivo procenjivala vrednosti u postupcima eksproprijacije, radeći po jedinstvenoj metodologiji i međunarodno priznatim standardima.

„Gluvi telefoni“ oko preimenovanja zemljišta

Advokat Marko Marković smatra da je kod eksproprijacije, u kojoj su vlasnici zemljišta ili objekata fizička lica, glavni problem nedovoljna informisanost. „Vlasnicima često nije jasno predstavljeno da je njihovo zemljište urbanističkim planom promenilo namenu iz poljoprivrednog u građevinsko, a cena koja im se nudi je takva kao da je zemljište i dalje poljoprivredno. Razlika u vrednosti može biti velika – građevinsko zemljište pored puta ili buduće saobraćajnice vredi i nekoliko puta više nego oranica. Time građani ostaju uskraćeni za pravičnu naknadu“, kaže Marković za B&F.

„Najveći deo vlasnika nije zadovoljan prvobitnom naknadom. Posebno su nezadovoljni oni kojima je zemljište formalno vođeno kao poljoprivredno, iako je prenamenjeno, pa se cena drastično razlikuje od tržišne. Sudski postupci su zbog toga česti, i građani ih pokreću kako bi dokazali da im pripada naknada kao za građevinsko zemljište“, ističe ovaj advokat iz Čačka i navodi primer iz sopstvene prakse.

„Trenutno naša kancelarija vodi sudske postupke za poništavanje sporazuma koje su građani potpisali sa Gradskom upravom za urbanizam. Građani koji su prihvatili ponuđenu cenu i potpisali sporazum, bili su u zabludi po pitanju vrste i namene zemljišta. U katastru se to zemljište vodilo kao poljoprivredno, iako mu je potvrđivanjem projekta promenjena namena u građevinsko. Naknadnim saznanjem da su lica koja nisu prihvatila ponudu, naknadu ostvarila pred nadležnim sudom u vanparničnom postupku i to u višestrukom, nekada i 10 puta većem iznosu, došlo je do masovnog nezadovoljstva građana“, opisuje Marković.

On skreće pažnju da je kod preduzeća situacija još složenija, jer se eksproprijacijom često oduzimaju proizvodni, skladišni ili poslovni kapaciteti, a naknada se retko obračunava tako da pokrije štetu zbog prekida rada ili troškove preseljenja.

Potrebno otvoriti četvoro očiju

Marković građanima i firmama suočenim sa eksproprijacijom savetuje da prvo provere status zemljišta u urbanističkim i planskim dokumentima, jer ako je zemljište promenilo namenu, imaju pravo da traže naknadu kao za građevinsko zemljište. Potom treba angažovati nezavisnog veštaka, jer se na osnovu njegovog mišljenja može dokazati realna tržišna vrednost.

„Postupak eksproprijacije, od njenog početka do isplate naknade ako vlasnik prihvati ponudu i ako nema spornih pitanja, može trajati od nekoliko meseci do godinu dana. Međutim, ako se osporava visina naknade, a naročito ako je predmet spora status zemljišta, poljoprivrednog ili građevinskog, postupak se produžava i može trajati dve do tri godine, nekada i duže“, objašnjava Marković.

Prema njegovom mišljenju, da bi se unapredio proces eksproprijacije u Srbiji najvažnija je veća transparentnost u određivanju vrednosti zemljišta i jasno informisanje vlasnika o statusu parcela. „Potrebno je i obavezati organe da prilikom obračuna naknade uzmu u obzir faktičku namenu i tržišnu vrednost, a ne samo formalni upis u katastru. Takođe, efikasniji postupci i specijalizovana sudska veća doprineli bi da sporovi budu brže rešeni“, smatra Marković.

Marina Cenić

Biznis & finansije 238, oktobar 2025. 

Foto: alphaspirit, Depositphotos

22. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Cohesity je uvršten na Forbes Cloud 100 listu za 2025. godinu

by bifadmin 22. октобар 2025.

Cohesity, lider u bezbednosti podataka pokretanoj veštačkom inteligencijom (VI), uvršten je na listu Forbes 2025 Cloud 100, referentno rangiranje 100 najboljih kompanija za tehnologije privatnog oblaka podataka na svetu, koju objavljuje Forbes u partnerstvu sa Bessemer Venture Partners. Na rang-listi zauzima 21. mesto, a ovo je šesti uzastopni put da se Cohesity pojavljuje na Forbes Cloud 100.

Cohesity nastavlja da bude prepoznat kao inovator, poremetilac i tržišni lider u oblasti bezbednosti podataka pokretanoj VI-om. Pored Cloud 100, Cohesity je nedavno prepoznat i:

Sedmi put kao Gartner Peer Insights Customers’ Choice za softverska rešenja za rezervne kopije i oporavak podataka preduzeća

Šesti put u Gartner Magic Quadrant za rešenja za rezervne kopije i oporavak podataka preduzeća

Među CRN-ovih 100 kompanija u oblasti VI, bezbednosti i oblaka za 2025. godinu

Kao vodeći poslodavac Top Workplace u SAD-u prema USA Today po drugi put, Great Place to Work u Indiji po treći put, i Great Place to Work u Kostariki i SAD-u po prvi put

„Veoma smo uzbuđeni što smo ponovo uvršteni na Forbsovu listu Cloud 100. Ove stalne potvrde su dokaz poverenja naših korisnika u našu sposobnost da ispunimo našu misiju – da njihovi podaci budu sigurni i da njihove organizacije budu otporne na sajber napade“, rekao je Sanjay Poonen, izvršni direktor i predsednik Cohesity-ja. „Oduševljeni smo što naše uspešno sprovođenje inovativnog VI i sajber sigurnosnog plana i dalje izdvaja nas na tržištu, privlači korisnike, gradi snažan ekosistem partnera i osigurava stalni profitabilan rast.“

Unazad deset godina, svake godine Cloud 100 pregleda prijave stotina cloud startup-ova i privatnih kompanija. Proces ocenjivanja Cloud 100 uključuje rangiranje kompanija prema četiri faktora: liderstvo na tržištu (35%), procenjena vrednost (30%), operativna metrika (20%) i ljudi i kultura (15%). Za liderstvo na tržištu, Cloud 100 angažuje panel sudija sastavljen od direktora kompanija posvećenih infrastrukturi javnih oblaka, koji pomažu u evaluaciji i rangiranju njihovih kolega iz privatnih kompanija.

„Tokom poslednje decenije, Forbes Cloud 100 lista je prepoznala najinovativnije na svetu kompanije koje se bave provatnim cloud-ima, a ovogodišnji istaknuti učesnici su među najimpresivnijima koje smo ikada videli,“ rekao je Richard Nieva, urednik Forbes Cloud 100. „Naši dobitnici pokazuju koliko je VI promenila svet preduzeća, s neverovatnim rastom i procenama vrednosti.“

„Dok s našim rangiranjem za 2025. godinu obeležavamo desetogodišnjicu Cloud 100, slavimo izuzetno konkurentnu grupu kompanija koje su, prvi put, zajedno premašile vrednost od 1 trilion dolara,“ rekao je Elliott Robinson, partner u Bessemer Venture Partners. „Cloud je u periodu brze transformacije pokrenute veštačkom inteligencijom, a ovogodišnja grupa pokazuje kako VI iz osnova menja način na koji najbolje cloud kompanije rastu, šire se i takmiče.“

Liste Forbes 2025 Cloud 100 i 20 Rising Stars su objavljene na mreži na www.forbes.com/cloud100. Istaknuti delovi liste pojavljuju se u izdanju časopisa Forbes za avgust/septembar 2025. godine.Ove godine, izvršni direktori kompanija sa liste Cloud 100 i 20 Rising Stars biće odlikovani lansiranjem digitalnog sadržaja, kao i na ekskluzivnojCloud 100 proslavi koju organizuju Bessemer Venture Partners i Forbes. Posebna zahvalnost sponzorima događaja, uključujući osnivačkog partnera liste Cloud 100, Salesforce Ventures, Amazon Web Services (AWS), Bank of America, Deloitte, Goldman Sachs, Goodwin, HSBC, J.P. Morgan, Morgan Stanley i Nasdaq.

22. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Krediti zabeležili blagi rast u novembru
  • Koje zemlje uvoze najviše rakiju iz Srbije
  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit