NAJNOVIJE
Partnerstvo domaćeg investicionog fonda i niškog preduzeća
Gde je Srbija na evropskoj lestvici minimalnih zarada?
Zašto Dunav presušuje: Klimatske promene jesu uzrok, da li...
Da li odluka Upravnog suda može da donese promene...
Istraživanje otkrilo da su primati društveniji nego što se...
Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje...
Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše...
Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na...
Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i naukaVesti

Striming prvi put prestigao televiziju: Menja li se zauvek medijsko tržište?

by bifadmin 18. јун 2026.

Internet video servisi prvi put su prestigli tradicionalnu televiziju po udelu u ukupnom gledanju programa, što predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u istoriji medijske industrije.

Prema najnovijem istraživanju kompanije Nilsen, striming platforme su u maju 2025. godine činile 44,8 odsto ukupnog vremena koje su gledaoci proveli uz televizijski sadržaj. Istovremeno, kablovski i zemaljski televizijski kanali zajedno su ostvarili udeo od 44,2 odsto.

Promena navika gledalaca traje godinama. Od pokretanja Nilsenovog indeksa „The Gauge“ 2021. godine, gledanost striming servisa porasla je za čak 71 odsto, dok je gledanost kablovskih kanala pala za 39 odsto, a klasičnih televizijskih stanica za 21 odsto.

Pandemija je ubrzala prelazak publike na digitalne platforme, ali su ključni faktori bili veća fleksibilnost gledanja, dostupnost sadržaja na zahtev i rast broja uređaja povezanih sa internetom.

Dodatno, nove generacije publike sve manje razlikuju televiziju od interneta. Za njih je ekran televizora samo još jedan uređaj na kojem se gledaju YouTube, Netflix ili TikTok video-snimci.

Možda najveće iznenađenje nije dominacija Netflixa, već rast YouTubea. Prema Nilsenovim podacima, YouTube je u maju držao 12,5 odsto ukupnog televizijskog gledanja, što ga čini najvećom pojedinačnom video platformom na tržištu. Njegova gledanost na televizorima više je nego udvostručena u odnosu na 2021. godinu.

To pokazuje da publika sve češće bira sadržaj nezavisnih kreatora umesto tradicionalnih televizijskih programa.

Kako striming menja tržište oglašavanja

Promena gledalačkih navika automatski menja i tokove novca. Kako publika migrira na striming servise, oglašivači prate taj trend. Posebno brzo rastu takozvani FAST servisi (Free Ad-Supported Streaming Television), koji nude besplatan sadržaj uz reklame.

Platforme poput Pluto TV-a, Roku Channela i Tubi-ja zajedno su dostigle 5,7 odsto ukupne televizijske gledanosti, više od pojedinačnih velikih TV mreža.

Istovremeno, Nilsen procenjuje da se više od 72 odsto ukupnog gledanja televizijskog sadržaja danas odvija na platformama koje prikazuju oglase, što pokazuje da model finansiranja putem reklama nije nestao već se preselio na internet.

Televizija ipak nije rekla poslednju reč

Uprkos rastu striminga, tradicionalna televizija i dalje ima snažne adute.

Veliki sportski događaji, politički programi i informativne emisije nastavljaju da privlače milionsku publiku u realnom vremenu. Upravo su sport i vesti usporili pad gledanosti televizijskih kanala i odložili trenutak kada će streaming preuzeti primat.

Zbog toga analitičari ne očekuju potpuni nestanak televizije, već njenu transformaciju u deo šireg digitalnog ekosistema.

Prelazak publike na striming više nije prolazni trend već nova realnost medijskog tržišta. Sledeća faza razvoja neće biti borba između televizije i interneta, već između velikih digitalnih platformi koje žele da postanu glavni distributeri video sadržaja.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

18. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

NALED: U pripremi novi novi poreski propisi

by bifadmin 18. јун 2026.

Srbija priprema novi paket poreskih propisa koji će se primenjivati od dana pristupanja Evropskoj uniji, a koji donosi između ostalog izmene u oblastima PDV-a, akciza, dobiti i poreza na dohodak građana. Iako je cilj usklađivanje sa evropskim pravilima i modernizacija sistema, privreda poručuje da je ključno obezbediti predvidivost, zaštititi mala preduzeća i paušalce, i očuvati poreske olakšice koje podstiču zapošljavanje, naročito lica sa invaliditetom, i inovacije.

Novi set propisa predstavili su u NALED-u dr Dragan Demirović, pomoćnik ministra finansija, i stručni tim Ministarstva finansija, dok su u diskusiji učestvovali članovi NALED-a, predstavnici privrede i stručna javnost.

– Usklađivanje poreskog sistema sa pravilima EU važan je korak u procesu evropskih integracija i pripreme privrede za jedinstveno tržište. Pozivam sve zainteresovane da tokom javne rasprave do 21. juna dostave konkretne predloge za unapređenje propisa – rekao je Demirović, naglašavajući da pitanje nije da li će osetljive grupe i dalje imati podršku, već kako te mere urediti u skladu sa zakonima i pravilima o kontroli državne pomoći.

Predstavnici privrede ukazali su da je važno očuvati mere koje podstiču zapošljavanje, inovacije i socijalnu uključenost, poput olakšica za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, novih zaposlenih i ulaganja u startape.

Posebna pažnja posvećena je položaju paušalaca, za koje je predloženo povećanje limita sa šest na osam miliona dinara i mogućnost prelaska na model lične zarade nakon izlaska iz tog sistema. Kako je istaknuto, od kada je limit od šest miliona dinara uveden potrošačke cene porasle su 76%, dok je prosečna neto zarada porasla za 120%. Zbog toga ovaj limit više ne odražava aktuelne ekonomske uslove i u praksi ograničava rast i zapošljavanje u sektoru koji je jedini ostvario neto rast zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu.

Kada je reč o akcizama, privreda je ukazala na potrebu za jasnim prelaznim rokovima, preciznim pravilima za elektronske evidencije i dovoljno vremena za prilagođavanje novim procedurama. Istaknut je predlog da se doniranje hrane poreski rastereti, kako bi se podstaklo doniranje hrane i smanjilo njeno uništavanje i bacanje, u korist najsiromašnijih građana ali i životne sredine. NALED takođe smatra i da poreske olakšice u oblasti poreza na dobit koje se odnose na podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom i ulaganja u inovacije treba zadržati, uz unapređenje mehanizama kontrole i usklađivanje sa pravilima EU o državnoj pomoći.

– Pozdravljamo inicijativu Ministarstva finansija da kroz dijalog sa privredom unapredi poreski okvir i približi ga pravilima Evropske unije. Očekujemo da i druga ministarstva slede ovaj primer s obzirom da je za privredu ključna predvidivost propisa i transparentnost. Nagle promene pravila narušavaju stabilnost tržišta i sposobnost kompanija da se prilagode, pa je pravovremen dijalog preduslov za konkurentnost – istakla je programska direktorka NALED-a Jelena Bojović i zaključila da će ova organizacija dostaviti precizirane preporuke članova za pojedinačne izmene ovih propisa.

18. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kako da zaštitite podatke nakon gubitka telefona

by bifadmin 18. јун 2026.

Kako počinju veliki sportski i muzički događaji, a sezona godišnjih odmora dostiže vrhunac, raste i broj izgubljenih i ukradenih mobilnih telefona. Kada vaš uređaj nestane na prepunom stadionu, festivalskom prostoru ili prometnom aerodromu – obično nastupa panika. Uz nju, javlja se i svest o rizicima, od pražnjenja bankovnih računa do krađe identiteta. Zbog toga su stručnjaci kompanije Kaspersky pripremili praktičan akcioni plan, korak po korak, za trenutak kada shvatite da vam je telefon nestao.

Korak 1: Pokušajte da locirate uređaj pomoću drugog uređaja

Prvi korak koji može pomoći u pronalaženju telefona jeste aktiviranje funkcije Find My Device na Android uređajima ili Find My na iOS uređajima kako biste locirali telefon. Na drugom uređaju možete se prijaviti na svoj Google ili Apple ID nalog i pregledati listu uređaja povezanih sa nalogom. Korisnici aplikacije Kaspersky za Android mogu da lociraju svoj uređaj pomoću funkcije „Where Is My Device“ preko veb portala My Kaspersky. Važno je imati na umu da sve funkcije koje se odnose na lociranje uređaja moraju biti unapred aktivirane kako bi bile dostupne.

Korak 2: Zaključajte telefon i obratite pažnju na pokušaje prevare

Nakon što se prijavite na nalog i pronađete nestali uređaj na listi, postavite ga u režim Lost. Zatim kliknite na dugme „Block“. Možete postaviti novu lozinku, kao i dodati poruku ili kontakt telefon koji će biti prikazan osobi koja pronađe uređaj. Ako uređaj nije povezan na internet, zaključavanje će stupiti na snagu čim se ponovo poveže.

Pored mogućnosti lociranja uređaja, korisnici aplikacije Kaspersky za Android imaju i dodatne opcije koje prevazilaze samo zaključavanje uređaja:

Uključivanje glasnog alarma, čak i ako je telefon podešen na nečujni režim. Ovo je korisno ako je uređaj, na primer, završio ispod kauča ili može primorati lopova da ga ostavi.

Funkcija Mugshot. Na uređajima sa prednjom kamerom, Kaspersky može da napravi fotografiju osobe koja trenutno koristi vaš telefon. Ovaj dokaz može se proslediti nadležnim organima. Funkcija Mugshot radi čak i kada lopov ignoriše standardne komande za zaključavanje uređaja.

Budite oprezni – ukoliko telefon dospe u ruke napadača, oni mogu pokušati da vas kontaktiraju i iznude lične podatke kako bi dobili pristup uređaju. Preporučuje se da odmah obavestite prijatelje i članove porodice da ste izgubili telefon, jer vaš broj može biti zloupotrebljen za pozive ili poruke sa zahtevima za novac ili drugim sumnjivim zahtevima, koje treba u potpunosti ignorisati.

Korak 3: Blokirajte pristup – SIM kartica, bankovne kartice i lozinke

Odmah kontaktirajte svog mobilnog operatera i zatražite blokadu SIM kartice kako biste sprečili njenu zloupotrebu. Takođe se obratite banci kako biste blokirali sve platne kartice povezane sa uređajem ili uklonili njihovu povezanost sa telefonom.

Nakon toga, razmislite o promeni lozinki za sve važne servise i, gde god je moguće, odjavite se sa svojih naloga. Ukoliko koristite password manager, promenite njegovu glavnu (master) lozinku kako biste zaštitili sve sačuvane pristupne podatke.

Ako ste unapred aktivirali funkciju SIM Watch u aplikaciji Kaspersky, uređaj će se automatski zaključati čim neko ubaci novu SIM karticu. Time se sprečava da lopovi koriste sopstvenu SIM karticu kako bi zaobišli zaštitu.

Pored toga, preporučuje se da zaštitite samu aplikaciju Kaspersky od deinstalacije. Lopovi često prvo pokušavaju da uklone bezbednosne aplikacije. Funkcija zaštite od deinstalacije (jedna od opcija u okviru funkcije Where Is My Device) sprečava uklanjanje aplikacije i blokira izmene sistemskih podešavanja bez vaše lozinke za zaključavanje ekrana.

Korak 4: Proverite da li postoje rezervne kopije podataka

Kada je reč o fotografijama, beleškama, porukama i drugim podacima sačuvanim na telefonu, njihovo vraćanje biće moguće samo ukoliko ste prethodno podesili pravljenje rezervnih kopija ili sinhronizaciju sa cloud servisom. Ako ste pre gubitka uređaja imali uključeno automatsko pravljenje rezervnih kopija, moći ćete da vratite gotovo sve – od kontakata i fotografija do SMS poruka.

Korak 5: Daljinski obrišite sadržaj uređaja ako više nema nade da će biti pronađen

Uporedo sa svim prethodno navedenim koracima, preporučuje se da gubitak uređaja prijavite nadležnim organima i postupite u skladu sa njihovim uputstvima. Međutim, ukoliko ste sigurni da telefon neće biti pronađen, poslednja opcija je potpuno brisanje svih podataka sa uređaja.

To možete učiniti pomoću funkcije Find My Device na Android uređajima, Find My na iOS uređajima ili preko veb portala My Kaspersky (za Android uređaje).

Foto: Pixabay

18. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koja su nova pravila za putnike koji koriste avio prevoz?

by bifadmin 18. јун 2026.
Posle više od deset godina pregovora, Savet Evropske unije i Evropski parlament postigli su dogovor da se zadrže pravo na besplatan ručni prtljag i novčana naknada za kašnjenje letova, u okviru pravila EU o pravima putnika u vazdušnom saobraćaju.
Prema novim pravilima, putnici će i dalje imati pravo na besplatan ručni prtljag, kao i na finansijsku nadoknadu ukoliko njihov let kasni najmanje tri sata. To je bio jedan od ključnih zahteva Evropskog parlamenta, kojem su se protivile pojedine države članice EU.

„Iznosi naknada ostaju isti kao što su aviokompanijama poznati već gotovo dvadeset godina. To donosi predvidivost i pravnu sigurnost“, izjavio je jedan visoki diplomata EU nakon postizanja dogovora.

Putnici u Evropi i danas imaju pravo na odštetu od 250 do 600 evra ukoliko je let otkazan ili kasni više od tri sata. Novi tekst dodatno precizira da će aviokompanije isplaćivati:

300 evra za letove duže od 3.500 kilometara, 600 evra ukoliko kašnjenje premaši četiri sata ili let bude na kraju otkazan.

Kraj naplate ručnog prtljaga

Nova pravila praktično ukidaju dodatne naknade za ručni prtljag, koje su postale uobičajena praksa kod niskobudžetnih aviokompanija poput Rajanera i Izi Džeta.
Putnici će imati pravo na jedan besplatan lični predmet dimenzija do 40 × 30 × 15 cm (torba, ranac ili slično), i jedan manji kofer na točkiće ukupnih dimenzija do 100 cm i težine do 7 kg.

Kada zakon stupi na snagu 2027. godine, avio-kompanije će morati da oba ova komada ručnog prtljaga uključe u osnovnu cenu karte.

Iako će ova promena verovatno dovesti do viših početnih cena karata, naročito kod niskotarifnih prevoznika koji trenutno posebno naplaćuju veći ručni prtljag, putnici koji ne nose kofer moći će da izaberu jeftiniju kartu i tako ostvare popust.

Potrošačke organizacije već duže vreme tvrde da je naplata ručnog prtljaga nezakonita, posebno kada je reč o praksi pojedinih niskobudžetnih kompanija, te da putnici moraju imati pravo na obeštećenje zbog kašnjenja letova.

S druge strane, pojedine aviokompanije poslednjih meseci ubrzano uvode ili povećavaju naknade za ručni prtljag, pozivajući se na rast troškova poslovanja usled visokih cena avionskog goriva, koje su dodatno porasle zbog poremećaja na Bliskom istoku.

Dogovor su u petak postigli ambasadori država članica EU i kiparsko predsedavanje Savetom EU, koje traje do kraja juna. Evropski parlament bi trebalo da u ponedeljak pošalje konačnu potvrdu sporazuma, čime će zakonodavni postupak biti formalno završen.

Nova pravila počeće da se primenjuju 2027. godine.

Više od deset godina pregovora

Revizija evropskih pravila o zaštiti putnika pokrenuta je još 2013. godine.

Tokom pregovora evropski poslanici zalagali su se za šira prava putnika u vezi sa prtljagom, kao i za dodatnu zaštitu u slučaju bankrota aviokompanija. Međutim, pojedine države članice i sama avio-industrija pružale su otpor tim promenama.

Litvanski poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu, Virginijus Sinkevičius, podsetio je da zakon o pravima putnika iz 2004. godine „jednostavno nije bio prilagođen današnjoj stvarnosti“, u kojoj je vazdušni saobraćaj doživeo ogroman rast.

„Rajaner je tada prevozio oko 23 miliona putnika godišnje. Godine 2024. prevezao je više od 183 miliona, gotovo osam puta više. Vizer tada nije ni postojao, a Izi Džet je bio mali tržišni igrač. Danas niskobudžetne kompanije dominiraju evropskim vazdušnim saobraćajem i svoj poslovni model zasnivaju na odvajanju usluga koje su nekada bile uključene u cenu karte i njihovom posebnom naplaćivanju“, rekao je on.

Jedan diplomata EU ocenio je da „stara pravila više nisu ispunjavala očekivanja građana“ i da je njihova revizija postala neophodna.

Tokom ranijih pregovora pojedine države članice zalagale su se da se prag za isplatu naknade zbog kašnjenja poveća sa tri na četiri sata. Među zemljama koje su se tome protivile bile su Nemačka, Portugal, Slovenija i Španija.

Aviokompanije su, sa svoje strane, tražile da pravo na naknadu nastupa tek nakon najmanje pet sati kašnjenja. Tvrdile su da bi stroža pravila mogla da ih podstaknu da otkazuju letove kako bi izbegle kazne, kao i da su mnoga kašnjenja posledica okolnosti koje nisu pod njihovom kontrolom, poput tehničkih problema na aerodromima.

Ipak, Evropski parlament je na kraju uspeo da odbrani postojeće rešenje, pa pravo na naknadu i dalje nastupa nakon tri sata kašnjenja leta.

Izvor: Blic
Foto: Pixabay
18. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Visa Infinite – više od platne kartice Za klijente koji očekuju viši standard bankarskog iskustva

by bifadmin 17. јун 2026.

Adriatic Banka, u okviru svog strateškog razvoja premium segmenta i ambicije daljeg rasta, predstavlja Visa Infinite karticu, proizvod namenjen klijentima koji očekuju viši nivo usluge, sigurnosti i pogodnosti u svakodnevnom korišćenju i tokom međunarodnih putovanja.

 

U savremenom bankarstvu, vrednost se sve manje meri isključivo finansijskim proizvodima, a sve više ukupnim iskustvom koje banka pruža svojim klijentima. Visa Infinite kartica upravo na tom principu kombinuje finansijsku fleksibilnost sa pažljivo odabranim servisnim i lifestyle pogodnostima koje prate potrebe zahtevnijeg segmenta korisnika.

 

Korisnicima su na raspolaganju brojne pogodnosti, uključujući pristup mreži od preko 1.200 VIP aerodromskih salona širom sveta kroz DragonPass program, uz jednostavno aktiviranje putem Visa Airport Companion aplikacije.

 

Dodatnu vrednost predstavlja i sveobuhvatno putno osiguranje koje obuhvata korisnika kartice i članove njegove porodice, pružajući viši nivo sigurnosti tokom putovanja u zemlji i inostranstvu.

 

Concierge servis dostupan 24/7 omogućava podršku u organizaciji putovanja, rezervacijama i pristupu različitim događajima i uslugama, uz visok nivo diskrecije i efikasnosti u realizaciji zahteva.

 

U okviru ponude, klijenti će moći da izaberu i metalnu verziju Visa Infinite kartice, namenjenu onima koji žele dodatni nivo ekskluzivnosti i prepoznatljivosti u svakodnevnom korišćenju.

 

Pored toga, korisnicima su dostupne i selektovane ponude i pogodnosti kod međunarodnih i lokalnih partnera, prilagođene potrebama premium segmenta. Korisnici ove kartice tako mogu ostvariti popuste prilikom reyervacije smeštaja na platformo bookig.com, ali i u luksuznim hotelima-partnerima, prilikom iznajmljivanja automobila, kao i u određenim tržnim centrima širom sveta.

 

Visa Infinite kartica predstavlja nastavak strateškog razvoja premium segmenta Adriatic Banke i potvrđuje fokus banke na kreiranje proizvoda koji prevazilaze tradicionalne bankarske usluge.

17. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Da li su privatni krediti nova mora američkih finansija?

by bifadmin 17. јун 2026.

Razvoj veštačke inteligencije postao je razarajući za pojedine industrije. Tako su softverske kompanije, koje su godinama imale status nedodirljivih i visokovrednovanih poslova, izgubile veliki deo vrednosti na tržištu, dok su njihovi glavni kreditori, fondovi privatnog kapitala, počeli da gube poverenje svojih ulagača. Da li masovni zahtevi za povlačenje uloga nagoveštavaju početak većih finansijskih potresa, poput hipotekarne krize 2008. godine?

Neke od američkih fondova privatnog kapitala (private equity) upoznali smo i tokom tranzicionog puta domaće privrede, kada su se sa manjim ili većim uspehom tiskali u privatizacionim postupcima najvećih domaćih preduzeća.

Ovdašnju javnost je, logično, više interesovala buduća sudbina sveže privatizovanih firmi, nego sam model poslovanja ovih institucija sa zrelih finansijskih tržišta, koji je proteklih godina doživeo velike promene.

Ekspanzija privatnog kreditiranja

Fondovi privatnog kapitala prikupljaju novac od investitora s ciljem da oplode prikupljena sredstva preuzimanjem i restrukturiranjem kompanija, ulaganjem u nekretnine ili kreditiranjem preduzeća srednje veličine kojima je nedostupno tržište obveznica. U proteklih nekoliko godina ova industrija je doživela dve dramatične promene. Došlo je do „demokratizacije“ ulaganja, pa su članovi fondova sve više pored institucionalnih investitora postajali pojedinci, a takođe je poslovanje sve više usmeravano ka kreditiranju kao preovlađujućem modelu u radu ovih institucija.

Ovaj novi model poslovanja je odlično funkcionisao, sa visokim stopama rasta, sve dok nije naišao na prve probe održivosti. Mnogi korisnici kredita koje su nudili fondovi privatnog kapitala došli su iz nabujalog IT sektora, čije pojedine segmente je u međuvremenu ugrozio rapidan razvoj veštačke inteligencije (AI). Softverske kompanije, koje su dugi niz godina imale status nedodirljivih i visokovrednovanih poslova, izgubile su veliki deo vrednosti na tržištu, što je dovelo do panike među ulagačima u fondove privatnog kapitala.

Mnogi pojedinačni investitori, stasali u pandemijskoj „demokratizaciji“ finansijskog tržišta, gotovo da nisu pravili razliku između banaka, direktnih ulaganja na berzi i ovog modela nebankarskog finansiranja. Privatni krediti su ono što im i samo ime kaže: to je zatvoren sistem koji, za razliku od banaka, ne podleže propisima, ne postoje državne garancije poput osiguranja depozita, niti ovi igrači imaju pristup hitnim pozajmicama od centralne banke u slučaju opasnosti.

Stoga je veliki broj ulagača bio iznenađen činjenicom da ne mogu jednostavno povući uložena sredstva kao u banci, ili prodajom akcija ili ETF-ova na berzanskom tržištu. Fondovi privatnog kapitala, kako bi obezbedili nesmetano funkcionisanje, imaju ograničeni iznos vrednosti fonda koji može biti povučen na kvartalnom nivou, obično nekoliko procenata od vrednosti fonda. Ova spoznaja je ubrzala razočaranje među mnogim pojedinačnim investitorima i njihov juriš na ove institucije, čija vrednost na tržištu je žestoko pala u prvim mesecima ove godine.

Regulatori ulaze u igru

Inicijalni okidač za ekspanziju plasmana privatnih kredita pojavio se nakon svetske finansijske krize, kada su stroža regulacija i veliki gubici bankarskog sektora srezali rizično kreditiranje ovlašćenih kreditnih institucija. Kasniji period izrazito niskih kamata doprineo je rastu kapitalne baze fondova privatnog kapitala, koji su veći povraćaj sve češće tražili u direktnom kreditiranju.

Nakon pandemije, povećale su se potrebe za fleksibilnim kapitalom, dok je skok kamata 2022-23. godine ubrzao rast ovih fondova zahvaljujući novcu institucionalnih i pojedinačnih investitora. Tako je za 15-ak godina ova industrija prevalila put od tržišne niše sa imovinom od oko 300 milijardi dolara do trenutnih preko tri hiljade milijardi dolara. To uveliko podiže obrve američkih regulatora u Komisiji za hartije od vrednosti (SEC), Ministarstvu finansija i Fed-u.

Veću pozornost regulatora privukao je rast zahteva za povlačenjem novca iz fondova. Prema podacima specijalizovanih firmi, tokom prvog kvartala, od željenih 20 milijardi dolara isplaćeno je tek nešto preko polovine. Ovo su bile „crvene lampice“ za SEC koji je primarni regulator ovog tržišta, ali sa prilično plitkim uvidima, s obzirom da fondovi privatnog kapitala ne objavljuju redovno svoje pozicije i dostavljaju veoma malo informacija o privatnim kreditima koji bi omogućili procenu sistemskog rizika.

SEC je pojačao prikupljanje podataka o tome kako fondovi privatnog kapitala vrednuju zajmove u svom portfelju, da li se pridržavaju politika koje su predočili investitorima, i kako se „pakuju“ krediti u različite fondove prema velikim klijentima, poput penzionih fondova, a kako za male investitore. Uporedo, Fed ispituje koliko su fondovi zaduženi, da li su bankarske linije za finansiranje trajne, i koliko bi ove finansijske institucije postale ranjive u slučaju da banke povuku dalje finansiranje.

Čelnici velikih američkih banaka, prilikom nedavne objave poslovnih rezultata za prvo tromesečje, mahom su minimizirali veličinu ove krize. Tako je najveća američka banka, JPMorgan, prijavila izloženost ovoj industriji od oko 50 milijardi dolara, a ostale velike banke još manje u apsolutnim iznosima, što je na prvi pogled marginalan iznos u odnosu na hiljade milijarde drugih kredita i depozita koji leže u bilansima banaka.

Plava sova kao predskazanje

Privatni fondovi kapitala, kotirani na američkoj berzi, izgubili su u prvom tromesečju skoro petinu vrednosti, pre nego što je u aprilu usledio oporavak, potpomognut generalnim trendom na tržištu posle postizanja primirja na Bliskom istoku.

U epicentru krize fondova privatnog kapitala našla se firma Blue Owl Capital, koja predstavlja pionira u privlačenju manjih investitora, ali je ujedno postala i najranjivija na juriše ove klase ulagača. Blue Owl se u prvom tromesečju suočio sa isplatama od preko pet milijardi dolara, koje su u pojedinim fondovima dostizale 40% njihove ukupne imovine. Nakon što su ove isplate ograničene na pet procenata imovine, posle inicijalno određenih 15%, nezadovoljni ulagači su poput požara proširili paniku na ostatak industrije.

Ova kriza poklopila se sa najavama Trampove administracije da bi ulaganja u fondove privatnog kapitala mogla da se prošire i na rasprostranjene penzione šeme zaposlenih (401k), što bi podstaklo dalji rast sektora. U aktuelnim okolnostima teško je poverovati da će biti doneta pozitivna odluka, i verovatnije je da će se nastaviti pritisak na imovinu fondova i povećan obim povlačenja sredstava. U slučaju da se poremećaji intenziviraju i dođe do zastoja u prikupljanju novog kapitala, to bi dovelo do krize likvidnosti, koja bi primorala fondove da koriste likvidna sredstva, uzimaju nove pozajmice ili prodaju imovinu kako bi isplatili članove i namirili obaveze prema poveriocima.

I dok investitori i regulatori pokušavaju da dublje analiziraju „krvnu sliku“ ove industrije koja se multiplikovala u kratkom periodu, sve su češća podsećanja na finansijsku krizu izazvanu hipotekarnim hartijama 2008. godine. Čini se, barem zasad, da su ova poređenja prenaglašena, s obzirom da je hipotekarna kriza bila sistemska jer su loši krediti pakovani u hartije od vrednosti koje su završavale u bilansima banaka širom sveta. U slučaju fondova privatnog kapitala, eventualni gubitak snose samo investitori i potencijalno banke koje ne bi naplatile svoje plasmane. Međutim, ti plasmani nisu previsoki u njihovim bilansima, pa je malo verovatan „domino efekat“.

To ne znači da neće biti posledica po širi finansijski sistem. Ukoliko se kriza produbi, jedna od prvih mera verovatno će se odnositi i na regulaciju privatnih kredita koji su relativno komotno finansirali kompanije koje nisu mogle da se probiju do bankarskog šaltera ili tržišta obveznica. To bi znatno usporilo rast ove klase fondova, ali bi moglo biti udarac i za razvoj AI industrije koja se i bez toga uveliko suočava sa tesnim finansijskim kapacitetima.

Nenad Gujaničić

Biznis i finansije 245, maj 2026. 

Foto: Arsgera, Depositphotos

17. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Do početka 2027. trebalo bi da nam bude ukinut roming sa EU

by bifadmin 17. јун 2026.

Savet Evropske unije odobrio je početak pregovora o proširenju režima „Roming kao kod kuće“ na Zapadni Balkan, što bi za građane i kompanije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije značilo komunikaciju po cenama svojih matičnih operatera.

Gostujući u Jutarnjem progtamu RTS-a, Vladimir Lučić, generalni direktor „Telekoma“ istakao je da je rok za uvođenje Srbije u taj sistem realno do kraja godine i da je ostalo još nekoliko koraka kako bi se postigli uslovi za osnovni paket.

Potrošači u RLAH (Roam Like At Home) zoni moći će da obavljaju pozive, šalju SMS poruke i koriste mobilne podatke dok putuju u inostranstvo bez plaćanja dodatnih troškova rominga, pod istim uslovima kao i kod kuće.

Pre uvođenja ovog režima, Srbija i ostale zemlje Zapadnog Balkana moraće da u potpunosti usklade svoje propise sa pravilima EU o romingu.

Kada komisija proceni usklađenost i potvrdi da su ispunjeni neophodni uslovi, biće omogućeno međusobno ukidanje roming naknada, što bi značilo da korisnici sa Zapadnog Balkana i EU mogu da koriste mobilne usluge bez dodatnih troškova za roming.

Trenutno ovaj režim već važi u EU, Evropskom ekonomskom prostoru (Island, Lihtenštajn i Norveška), kao i u Moldaviji i Ukrajini.

Izvor: Biznis u regionu

Foto: pexels, Pixabay

17. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Menja se zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju

by bifadmin 17. јун 2026.

Na red su došle izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. U toku je javna rasprava, a Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku sugestije i predloge prima do 6. jula. Predloženim izmenama se, između ostalog, izjednačavaju uslovi za odlazak u penzije profesionalnih vojnika po ugovoru sa podoficirima i oficirima do čina pukovnika. Poljoprivednicima će biti dopušteno duže mirovanje staža, više je onih koji će moći da zatraže penziju pre prekida radnog odnosa. Na deo izmena smo se obavezali usklađivanjem sa evropskim zakonodavstvom, piše Forbes.

Izjednačavanje statusa profesioalnih vojnika po ugovoru je već predvideo Zakon o Vojsci Srbije.

„Propisano je da radni odnos profesionalnog vojnika po ugovoru, kao i podoficira i oficira do čina potpukovnika prestaje po sili zakona kada navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 53 godine života. Iz tog razloga, u cilju izjednačavanja uslova za sticanje prava na starosnu penziju za profesionalne vojnike po ugovoru sa uslovima za sticanje prava na starosnu penziju za podoficire i oficire do čina potpukovnika, potrebno je u Zakonu definisati uslove za sticanje prava na starosnu penziju za profesionalne vojnike po ugovoru“, obrazlažu se predložene izmene.

Zato će i profesionalni vojnici po ugovoru moći u starosnu penziju sa punih 40 godina penzijskog staža i najmanje 53 godine života.

Poljoprivrednici preduzetnici

Osiguranicima samostalnih delatnosti izmenjeni propis će smatrati i poljoprivrrednike, nosioce porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. I to ako su obveznici poreza na dohodak građana na prihode od samostalnih delatnosti ili poreza na dodatu vrednost. Tako je pojašnjeno ko su poljoprivrednici – preduzetnici.

Novina je i mogućnost neograničenog mirovanja osiguranja poljoprivrednika.

„Predlaže se da trajanje mirovanja svojstva osiguranika poljoprivrednika ne bude vremenski ograničeno. Ono se utvrđuje samo u slučaju postojanja objektivnih razloga (elementarne nepogode, bolest i porodiljsko odsustvo). Svaki razlog mora biti potvrđen od strane nadležnih organa ili nalazom i mišljenjem organa veštačenja“, pojašnjen je predlog.

Ideja je i da svojstvo osiguranika poljoprivrednika ne prestaje u slučaju obavljanja privremenih i povremenih poslova. Veruje se da ti poslovi traju kratko, pa nije racionalno menjati osnov osiguranja.

Mogu u penziju bez prestanka rada

Izmene treba da omoguće i jednak tretman samostalnih delatnosti prilikom penzionisanja. Oni mogu da zatraže odlazak u penziju bez prekidanja radnog odnosa.

„Naime, radi lakše primene i dovođenja u jednak položaj istih kategorija osiguranika, proširuje se obuhvat osiguranika koji ostvaruju pravo na starosnu i prevremenu starosnu penziju bez prestanka osiguranja. Propisani izuzetak u pogledu obaveznog prestanka osiguranja odnosi se na sve osiguranike samostalnih delatnosti. Osim lica koja su prestala da obavljaju samostalnu delatnost“, navodi se u obrazloženju predloženih izmena.

Ovo će tako važiti i za izabrana i imenovana lica, one koji obavljaju privremene i povremene poslove. Izuzetak se dodatno proširuje i na osiguranike kojima je poslednje osiguranje u inostranstvu, u državi sa kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.

Penzioneri kao najverniji čitaoci knjiga u Srbiji: Od istorijskih romana i biografija do ljubavnih priča i štiva o zdravlju

Misterija života penzionera u Srbiji: Između iluzije povišice i rasta rizika od siromaštva i u 2026

Ukoliko su penzioneri nastavili da rade i tokom penzije, posle navršenih godinu dana mogu da traže da im se ponovo utvrdi visina primanja.

„Propisuje se ponovno određivanje visine penzije korisnika starosne penzije ili prevremene starosne penzije koji su, nakon ostvarivanja ovih prava, navršili najmanje jednu godinu staža osiguranja. Predloženim odredbama se precizira načina pokretanja postupka i određivanja novog iznosa penzije“, stoji u obrazloženju.

Nacrt zakona bi trebalo da reši i pitanje naknade troškova sahrane. Naknada bi trebalo da se isplaćuje i za korisnike prava po osnovu preostale radne sposobnosti, II i III kategorija invalidnosti.

Predložene izmene koje se odnose na usaglašavanje sa propisima EU primenjivaće se od dana pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

17. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Inkluzivni kamp za 80 mladih i odraslih osoba sa cerebralnom paralizom u Banji Trepča

by bifadmin 17. јун 2026.

U Banji Trepča od 21. do 26. juna 2026. godine održava se inkluzivni kamp za 80 mladih i odraslih osoba sa cerebralnom paralizom iz Beograda, uzrasta od 15 do 35 godina, u organizaciji Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije i Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Beograda.

Savez kroz svoje aktivnosti okuplja više od 5.000 osoba širom Srbije. Jedna od aktivnosti je i ovaj kamp, koji učesnicima pruža priliku za nova iskustva, druženje i razvoj različitih veština.

Tokom boravka u Banji Trepča učesnici svakodnevno prolaze kroz fizioterapijske tretmane, obuku plivanja, sportske aktivnosti i druge rekreativne sadržaje. Program obuhvata i edukativne aktivnosti, dok su za roditelje organizovana predavanja o roditeljskim pravima, socijalnoj zaštiti i mogućnostima radnog angažovanja osoba sa cerebralnom paralizom.

Ovakav vid kampa predstavlja neprocenjivu podršku i porodicama učesnika. Dok mladi prolaze kroz terapijske, sportske i edukativne programe, roditelji i staratelji imaju priliku da se informišu, razmene iskustva sa drugim porodicama i pronađu dodatnu podršku u suočavanju sa svakodnevnim izazovima. Za mnoge od njih, kamp predstavlja i redak predah od svakodnevne brige, uz saznanje da su njihovi najbliži u sigurnom i podsticajnom okruženju.

Ove godine za realizaciju inkluzivnog kampa za mlade sa cerebralnom paralizom po prvi put su odobrena sredstva kroz Javni konkurs za finansiranje i podršku programima zaštite i unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji za 2026. godinu.

Sredstva u iznosu od 2.268.750,00 dinara obezbedilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a biće iskorišćena za pokrivanje troškova smeštaja, ishrane i rehabilitacije učesnika.

Organizatori su Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije i Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Beograda, uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Sektora za zaštitu osoba sa invaliditetom.

Foto: Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije 

17. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Nobelovac kaže da je Mask postao bilioner zbog „nameštenog sistema“

by bifadmin 17. јун 2026.

Njegovo bogatstvo, kako prenose mediji, sada je veće od ekonomija velikog broja država, uključujući Tajvan (977 milijardi dolara), Irsku (779 milijardi), Švedsku (760 milijardi), Singapur (660 milijardi i Južnoafričku Republiku (480 milijardi), u kojoj je Mask rođen, prenos Trender.

Granicu od bilion dolara Mask je prešao u petak izlaskom kompanije SpaceX na berzu. SpaceX je započela trgovanje na Nasdaqu pod oznakom SPCX, nakon što je sprovela najveću inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u istoriji svetskih finansijskih tržišta.  Akcije kompanije SpaceX počele su da rastu ubrzo nakon što je danas počelo trgovanje na berzi. Počele se da se prodaju po 135 dolara po akciji, da bi ubrzo poskupele na 165 dolara.

Na taj način je vrednost kompanije SpaceX uvećana na više od dva biliona dolara, što je 300 milijardi više od onoga što je bilo projektovano.

Krugman: „SpaceX je Ponzijeva shema“

Mnogo ljudi nije ovim iznenađeno, a neki tvrde da je Maskovo bogatstvo „namešteno“.

Nobelovac i ekonomista Pol Krugman tvrdi da je Ilon Mask uspeo da postane prvi svetski bilioner samo zahvaljujući „nameštenom sistemu“.

Slavni ekonomista takođe je kritikovao SpaceX nazivajući je ničim drugim nego „Ponzijevom shemom“.

Krugman je kritikovao Maska, SpaceX i Maskovo vodstvo u drugim njegovim kompanijama tokom gostovanja u emisiji Arija Melbera MS NOW, prenosi Seebiz.

„Ovo je namešteni sistem. Žao mi je, ali ovo je prava nameštaljka“, rekao je Krugman. „Jasno je da je celi sistem nagnut da proizvede ovu apsurdnu procenu koja ga čini prvim svetskim bilionerom.“

Rekao je da je to očito slučaj jer su mnogi ljudi bili „prisiljeni“ da ulažu u SpaceX – hteli to ili ne – jer je dodat glavnim indeksima, a vrhunski univerziteti imaju znatne delove svojih fondacija parkiranih u deonicama SpaceX-a.

Krugman je rekao da mu ni procena SpaceX-a od 2,10 biliona dolara nakon prvog dana trgovanja u petak nema puno smisla. Rekao je da bi bilo u redu da Mask ima evidenciju „zapravo rutinskog izvođenja tehnoloških čuda“ – ali je rekao da čovek koji vodi SpaceX, Teslu i NeuraLink to nema.

Izvor: Trender

Foto: ChinaImages, Depositphotos

17. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Partnerstvo domaćeg investicionog fonda i niškog preduzeća
  • Gde je Srbija na evropskoj lestvici minimalnih zarada?
  • Zašto Dunav presušuje: Klimatske promene jesu uzrok, da li su i jedini krivac
  • Generali ostvario odličan rast operativnog i prilagođenog neto rezultata zahvaljujući svim poslovnim segmentima
  • Pouzdano poslovanje i kontinuitet rasta – Rezultati OTP Grupe za prvu polovinu 2026. godine

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit