NAJNOVIJE
Krediti zabeležili blagi rast u novembru
Koje zemlje uvoze najviše rakiju iz Srbije
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Nova godina je datum za konačno rešenje problema sa NIS-om

by bifadmin 17. октобар 2025.

Problem sa NIS-om zbog američkih sankcija trebalo bi da bude rešen najkasnije do Nove godine.

Kako piše NIN pozivajući se na svoja saznanja, najrealnija opcija je da država Srbija otkupi deo od 11,3 odsto vlasništva nad NIS-om, koji je u ovom trenutku u rukama kompanije „Intelidžens„, praktično unuke kompanije „Gasproma„.

Pošto su ruske kompanije „Intelidžens“ i „Gaspromnjeft“ u ovom trenutku vlasnici ukupno 56,15 odsto NIS-a (11,3 odsto i 44,85 odsto), ovakvom transakcijom bi Srbija i mali akcionari postali većinski vlasnici.

Ovom modelu se prethodnih meseci protivila i ruska strana, ali je izgleda popustila i pristala na njega, ali uz uslov da Gaspromovom „Intelidžensu“ ostane jedna akcija, a da se u ugovor o kupoprodaji unese klauzula da Rusi imaju pravo prečeg reotkupa kada se jednog dana situacija smiri i sankcije ruskim kompanijama budu ukinute.

Nova godina kao datum za konačno rešenje problema uklapa se i sa zalihama nafte i derivata koje Srbija i NIS imaju, tako da ne bi trebalo da bude posledica ni po rad rafinerije u Pančevu ni po snabdevenost tržišta derivatima, piše NIN.

Manje verovatna opcija je preuzimanje upravljanja NIS-om od strane Srbije modelom licenciranja, a najmanje verovatna bi podrazumeva brzo postizanje dogovora o miru u Ukrajini.

NIN podseća da su ove sedmice razgovorali delegacija predvođena predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i delegacija predvođena prednikom Upravnog odbora „Gaspromnjefta“ Aleksandrom Djukovim i zamenikom ministra energetike Ruskije Pavelom Sorokinom.

Izvor: NIN/021.rs

Foto: Pixabay

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Skriveni rizici AI programiranja

by bifadmin 17. октобар 2025.

Kako AI-generisani kod menja sajber bezbednost — i šta programeri i tzv. „vibe kod“ entuzijasti treba da očekuju.

Iako su koristi AI asistenata na radnom mestu i dalje predmet debate, oblast u kojoj se oni najodlučnije usvajaju jeste razvoj softvera. Tu veliki jezički modeli (LLM — Large Language Models) imaju mnoge uloge — od refaktorisanja i dokumentovanja koda do izgradnje čitavih aplikacija. Međutim, tradicionalni problemi informacione bezbednosti u razvoju sada se uvećavaju jedinstvenim ranjivostima AI modela.

Ranjiv AI-generisani kod

Kada LLM generiše kod, on može sadržati bagove ili bezbednosne propuste. Ovi modeli su obučeni na javno dostupnim podacima sa interneta — uključujući hiljade primera nekvalitetnog koda.

Nedavna studija kompanije Veracode pokazala je da vodeći AI modeli danas generišu kod koji se uspešno pretvara u 90% slučajeva. Pre manje od dve godine, taj procenat je bio manji od 20%. Međutim, bezbednost tog koda se nije poboljšala — 45% i dalje sadrži klasične ranjivosti sa OWASP Top-10 liste, bez značajnih promena u poslednje dve godine. Studija je obuhvatila više od stotinu popularnih LLM-ova i fragmenata koda u jezicima Java, Python, C# i JavaScript. Prema Wiz istraživanju, 20% aplikacija razvijenih vibe-kodiranjem sadrži ozbiljne ranjivosti ili greške u konfiguraciji.

Kao primer takvih propusta često se navodi slučaj propasti startapa Enrichlead, kojem je AI definitivno bio krivac. Osnivač se pohvalio na društvenim mrežama da je „100% koda platforme napisao Cursor AI“, uz napomenu da nema „nijedne ručno napisane linije koda“. Samo nekoliko dana nakon lansiranja, otkriveno je da aplikacija sadrži niz početničkih bezbednosnih propusta — koji su omogućavali bilo kome da pristupi plaćenim funkcijama ili menja podatke. Projekat je ugašen nakon što osnivač nije uspeo da dovede kod do prihvatljivog nivoa bezbednosti koristeći Cursor. Ipak, on nije odustao i od tada je pokrenuo nove projekte zasnovane na vibe-kodiranju.

Najčešće ranjivosti u AI-generisanom kodu

Iako AI-potpomognuto programiranje postoji tek godinu-dve, već ima dovoljno podataka da se identifikuju najčešće greške. Tipično su to:

• Nedostatak validacije ulaza, odsustvo sanitizacije korisničkog unosa i druge osnovne greške koje dovode do klasičnih ranjivosti kao što su XSS (Cross-Site Scripting) i SQL injekcija.

• API ključevi i drugi tajni podaci ugrađeni direktno u veb stranicu i vidljivi korisnicima u njenom kodu.

• Autentifikaciona logika implementirana isključivo na klijentskoj strani, u kodu koji se izvršava u pregledaču — što omogućava lako zaobilaženje provera.

• Greške u logovanju — od nedovoljnog filtriranja pri upisu u logove do potpunog izostanka beleženja događaja.

• Previše moćne i opasne funkcije — AI modeli su optimizovani da generišu kod koji najbrže rešava zadatak, ali najkraći put često nije i najsigurniji. Klasičan primer je korišćenje funkcije eval za matematičke operacije nad korisničkim unosom, što otvara mogućnost proizvoljnog izvršavanja koda u aplikaciji.

• Zastarele ili nepostojeće zavisnosti — AI-generisani kod često referencira stare verzije biblioteka, koristi zastarele ili nesigurne API pozive, pa čak pokušava da uveze izmišljene biblioteke. Ovo poslednje je naročito opasno jer napadači mogu kreirati zlonamernu biblioteku sa „uverljivim“ imenom, koju će AI agent uključiti u stvarni projekat.

Kako bezbedno koristiti AI-generisani kod

Nivo rizika koji potiče od AI-generisanog koda može se značajno — iako ne u potpunosti — smanjiti kombinacijom organizacionih i tehničkih mera:

• Uvesti automatsku reviziju AI-generisanog koda u trenutku njegovog pisanja koristeći optimizovane SAST alate (Static Application Security Testing).

• Ugraditi bezbednosne zahteve u sistemske promptove svih AI razvojnih okruženja.

• Iskusni ljudski stručnjaci treba da sprovode detaljne revizije koda, uz podršku specijalizovanih AI alata za analizu bezbednosti radi povećanja efikasnosti.

• Obučiti programere da pišu bezbedne promptove i, šire gledano, pružiti im dubinsku edukaciju o bezbednoj upotrebi AI tehnologija.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AmCham Srbija okupila institucije regiona u borbi protiv nelegalne trgovine

by bifadmin 17. октобар 2025.

Tokom prethodna tri dana u Kotoru su se okupili predstavnici ministarstava finansija, unutrašnjih poslova, carinskih i poreskih uprava, inspekcijskih službi i drugih nadležnih organa iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije, u okviru regionalne konferencije o suzbijanju nelegalne trgovine, koju četvrtu godinu zaredom organizuje Američka privredna komora u Srbiji (AmCham Srbija). Cilj konferencije bio je jačanje institucionalne i operativne saradnje zemalja regiona u borbi protiv sive ekonomije i nelegalne trgovine.

Otvarajući konferenciju, potpredsednik Vlade Crne Gore mr Momo Koprivica istakao je da borba protiv sive ekonomije prevazilazi ekonomski okvir i predstavlja pitanje društvene odgovornosti, bezbednosti i pravičnosti. „Siva ekonomija ne samo što podriva konkurentnost privrede i smanjuje prihode budžeta, već direktno ugrožava vladavinu prava i poverenje građana u institucije. Kao što svi znamo, nijedna zemlja ne može sama da odgovori na izazove koji prevazilaze granice. Zato je ova konferencija izuzetno važna — jer pokazuje da region može i mora da deluje zajedno. Zajednički rad, razmena informacija i koordinisane akcije između carinskih, policijskih i poreskih organa ključ su uspeha za suzbijanje prekograničnog kriminala i nelegalne trgovine u regionu“, poručio je Koprivica.

Učesnici konferencije razgovarali su o najvažnijim trendovima, izazovima i regulatornim pitanjima koja oblikuju tržište u regionu. Tokom tematskih sesija razmatrani su rezultati istraživanja o nelegalnom tržištu duvana, uticaj akcizne politike na stopu nelegalne trgovine, kao i uloga prevencije pristupa duvanskim i srodnim proizvodima među mladima. Poseban segment konferencije bio je posvećen tehničkoj radionici o implementaciji Track & Trace sistema, na kojoj su učestvovali predstavnici zemalja koje su u početnoj fazi njegove primene, a koji bi trebalo da omogući praćenje toka robe, i predstavlja važan instrument u suzbijanju sive ekonomije.

Nakon tematskih sesija, drugi deo konferencije bio je posvećen interaktivnoj diskusiji u okviru koje su predstavnici institucija i eksperti iz regiona razmenili iskustva o četiri ključne teme: suzbijanju nelegalne trgovine na internetu, unapređenju operativne saradnje i razmene obaveštajnih podataka između carinskih i policijskih organa u realnom vremenu, regulisanju i nadzoru novih proizvoda na nelegalnom tržištu, kao i uticaju akcizne politike i uvođenja Track & Trace sistema na sivu ekonomiju.

Tokom diskusije identifikovani su zajednički izazovi sa kojima se zemlje regiona suočavaju, kao i predlozi za njihovo prevazilaženje. Među njima se izdvajaju potreba za efikasnijom saradnjom carinskih i policijskih organa kroz uvezivanje baza podataka, izradu standardnih operativnih procedura i sprovođenje češćih zajedničkih akcija, jačanje kapaciteta inspekcijskih organa za nadzor nad trgovinom na internetu, izrada strategija za regulisanje novih proizvoda i edukacija nadležnih organa i potrošača radi njihovog prepoznavanja na nelegalnom tržištu, kao i potreba za opreznim i faznim pristupom prilikom izmena regulative koje mogu imati potencijalni uticaj na nelegalno tržište, poput izmena akcizne politike i implementacije Track & Trace sistema.

AmCham Srbija poslovno je udruženje koje okuplja više od 260 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija koje su u Srbiju investirale preko četrnaest milijardi evra i koje zapošljavaju preko 120.000 građana Srbije. Naša misija je da kroz partnerstvo sa Vladom Srbije unapređujemo poslovnu klimu, da promovišemo najbolje poslovne prakse i vrednosti, kao i da pružamo platformu za profesionalni razvoj članova i unapređenje obrazovanja prema potrebama poslovne zajednice.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

McDonald’s uveo novu uslugu – mobilno poručivanje

by bifadmin 17. октобар 2025.

McDonald’s nastavlja da unapređuje korisničko iskustvo u svojim restoranima uvođenjem mobilnog poručivanja (Mobile Order) funkcionalnosti u okviru McDonald’s mobilne aplikacije. Ova opcija omogućava korisnicima da unapred odaberu i plate svoje omiljene proizvode putem mobilnog telefona, a zatim ih jednostavno preuzmu u restoranu bez čekanja u redu, za stolom gde zaposleni donosi porudžbinu gostu ili ukoliko gost dolazi automobilom, može porudžbinu da preuzme na drajvu.

„Mobile Order je praktična usluga koja omogućava našim korisnicima da uštede vreme i prilagode svoj dolazak u restoran svojim obavezama. Cilj nam je da svako iskustvo u McDonald’s-u bude jednostavno, efikasno i prijatno, bez nepotrebnog čekanja.“ izjavila je Desanka Landauer, direktorka marketinga u McDonald’su u Srbiji.

Mobile Order je dostupan u 34 McDonald’s restorana u Srbiji, a više informacija o korišćenju ove funkcionalnosti i dostupnim opcijama korisnici mogu pronaći u samoj aplikaciji.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi partner države, industrije i zajednice

by bifadmin 17. октобар 2025.

Sa idejom da igre na sreću u Srbiji budu oblast zasnovana na odgovornosti, transparentnosti i saradnji, danas je svečano obeležen početak rada novoformiranog Udruženja priređivača igara na sreću SPIS. Udruženje okuplja domaće operatere sa zajedničkim ciljem da unaprede standarde poslovanja, zaštite igrače i doprinesu pozitivnoj percepciji i razvoju industrije.

Početak rada SPIS-a svečano je obeležen u beogradskom Sava Centru, u prisustvu brojnih saradnika, predstavnika institucija, partnera i prijatelja, čime je industrija priređivanja igara na sreću dobila novog i važnog sagovornika u dijalogu sa državom i društvom.

SPIS je osnovan kako bi objedinio glas industrije i postao relevantan partner institucijama i zajednici. Udruženje će u svom radu nastojati da promoviše zakonito, transparentno i odgovorno poslovanje, zastupa interese članova u procesu unapređenja regulative, ali i da podstiče saradnju i razmenu znanja između priređivača, stručnjaka i nadležnih organa. Poseban akcenat biće stavljen na zaštitu igrača, prevenciju zavisnosti i očuvanje poverenja javnosti.

„Naša industrija zapošljava hiljade ljudi, doprinosi javnim prihodima i ulaže u razvoj tehnologije, ali jednako važan zadatak nam je da pokažemo društvu da igre na sreću mogu biti bezbedna i odgovorna zabava. SPIS je nastao iz potrebe da se te vrednosti sistematski neguju kroz kodekse, edukacije i aktivnu saradnju sa državom i civilnim sektorom. Naša ambicija je da budemo pouzdan partner u oblikovanju budućnosti ove industrije“, izjavila je Nevena Marković, direktorka SPIS-a.

Pored direktorke SPIS-a, okupljenima su se obratili i Slobodan Prodanović, generalni direktor kompanije Mozzart, i Savo Bakmaz, generalni direktor kompanije MaxBet. Oni su govorili o zajedničkoj viziji i misiji kompanija koje su osnovale Udruženje, ističući važnost međusobne saradnje, odgovornog pristupa i daljeg razvoja industrije igara na sreću u Srbiji.

Nekadašnji košarkaš Igor Rakočević predstavljen je kao ambasador novog Udruženja. On je istakao da su principi na kojima se zasniva SPIS važni i iz perspektive sporta, edukacije i društvene odgovornosti.

„Ni jedna institucija, kompanija ili pojedinac ne mogu sami da postignu promenu. Samo kada radimo zajedno, kada delimo odgovornost i kada nam je cilj zajedničko dobro, tada nastaju prave i trajne vrednosti. Zato mi je posebno drago što SPIS već od prvog dana pokazuje da društvena odgovornost nije samo fraza, već stvarna obaveza“, poručio je Igor Rakočević.

Društvena odgovornost biće jedan od ključnih stubova delovanja SPIS-a. Već na samom početku pokreće se prvi CSR projekat pod sloganom „I jedan je mnogo“, u saradnji sa Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj ulici u Beogradu. Projekat će biti usmeren na edukaciju tinejdžera u sportskim klubovima o prevenciji bolesti zavisnosti, sa posebnim osvrtom na rizična ponašanja povezana sa igrama na sreću. Pored lekara, jedan od predavača će biti i Katarina Jonev, edukator o bezbednosti dece na internetu

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

RZS: Stopa rizika od siromaštva u 2024. iznosila 24,3 posto

by bifadmin 17. октобар 2025.

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila je u 2024. godini u Srbiji 24,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS) povodom Svetskog dana borbe protiv siromaštva.

Prema podacima RZS, prag rizika od siromaštva iznosio je 35.606 dinara mesečno za jednočlano domaćinstvo, 64.091 dinar za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom od 14 godina, odnosno 74.773 dinara za domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje dece od 14 godina.

Najveći rizik od siromaštva zabeležen je kod nezaposlenih osoba i jednoroditeljskih porodica, dok su najmanje ugroženi zaposleni i penzioneri.

Podaci pokazuju da 19,7 odsto osoba koje žive same živi ispod praga rizika od siromaštva, dok se u domaćinstvima sa dvoje odraslih i troje ili više dece taj procenat penje na 32,4 odsto.

Izvor: Fonet

Foto: Pixabay

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ESG izveštaj Milšped Grupe: Strateški napredak ka održivoj i odgovornoj budućnosti logistike

by bifadmin 16. октобар 2025.

Milšped Grupa, vodeći provajder logističkih usluga u jugoistočnoj Evropi, objavila je ESG izveštaj za 2024. godinu, potvrđujući svoju kontinuiranu posvećenost održivom razvoju, zaštiti životne sredine i odgovornom upravljanju. Ovaj izveštaj osim podataka na nivou Milšpedovih kompanija u Srbiji (Milšped, AML, M-One i M-Box), uključuje i podatke članica iz Slovenije, Hrvatske i Nemačke, što predstavlja značajan korak ka integraciji ESG principa u sve delove grupacije koja uspešno posluje na 15 tržišta širom sveta.

U skladu sa globalnim trendovima i očekivanjima klijenata, Milšped sve intenzivnije primenjuje strategiju zelene logistike. Tokom 2024. godine posebna pažnja bila je usmerena na povećanje obima železničkog i intermodalnog transporta. Prelaskom sa drumskog na održivije vidove transporta, tamo gde je to moguće, pozitivno se utiče na smanjenej emisije štetnih gasova.

Dodatno, kroz edukaciju zaposlenih, optimizaciju ruta i prelazak na vozila većih kapaciteta koja zadovoljavaju EURO 6 standard, kompanija aktivno radi na smanjenju svog ugljeničnog otiska. Planom je predviđeno da vozila većeg kapaciteta do 2030. godine čine 1% ukupnog drumskog transporta, što će doprineti efikasnijem prevozu i manjoj emisiji CO₂ po pošiljci.

„Naš cilj nije samo da rastemo kao kompanija, već da rastemo odgovorno. Trudimo se da svaki naš novi korak u poslovanju bude u skladu sa održivim praksama kako bismo dugoročno doprinosili očuvanju planete,“ navodi se u izveštaju. Kao deo dugoročnog plana, Milšped nastavlja ulaganja u obnovljive izvore energije, uz najavu da će do 2030. godine značajno povećati broj solarnih panela na sopstvenim skladištima i razmotriti dodatne inicijative koje doprinose ekološkoj efikasnosti.

Uvođenjem održivosti kao jedne od ključnih vrednosti kompanije, Milšped dodatno učvršćuje svoju poslovnu kulturu i šalje jasnu poruku – odgovorno poslovanje i briga o društvu i životnoj sredini nisu samo trend, već dugoročna opredeljenost. U 2024. godini osnovan je ESG odbor unutar Upravnog odbora, koji se bavi strateškim pitanjima održivosti – od životne sredine, bezbednosti, raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Prepoznajući da su ljudi ključni pokretač uspeha, kompanija posvećuje veliku pažnju razvoju svojih zaposlenih. Samo u 2024. godini održano je 1.324 sata onlajn obuka u kojima je učestvovalo više od 1.000 zaposlenih i realizovano je 230 sati obuka uživo, što svedoči o sveobuhvatnom pristupu razvoju veština i znanja unutar kompanije. Kroz ovakva ulaganja u ljudski kapital, Milšped potvrđuje svoju strategiju rasta i inovacija, stavljajući zaposlene u centar svog poslovanja.

„Kao kompanija koja je posvećena principima odgovornog poslovanja i najviših standarda korporativnog upravljanja, Milšped gradi kulturu poverenja, transparentnosti i odgovornosti. Takav pristup omogućava stabilan rast, podstiče dugoročna ulaganja i doprinosi dugoročnoj održivosti poslovanja”, navodi se u izveštaju.

Milšped ne samo da uspešno odgovara na izazove savremenog, dinamičnog tržišta, već i aktivno predvodi promene kroz inovacije i održiva rešenja. Zahvaljujući proaktivnom pristupu, kompanija ostaje otporna, konkurentna i spremna da odgovori na sve kompleksnije zahteve svojih klijenata, kako lokalno tako i globalno.

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

U Nemačkoj blokirano više od 1400 veb-sajtova zbog prevare

by bifadmin 16. октобар 2025.

Nemački stručnjaci za sajber kriminal blokirali su više od 1.400 ilegalnih veb-sajtova koji su služili za masovne prevare.

Lažni trgovački sajtovi korišćeni su za obmanjivanje klijenata, saopštile su nemačke vlasti.

Ulagali velike sume novca

Operacija je bila usmerena protiv „sajber-trgovačkih prevara“ navodi se u zajedničkom saopštenju Centra za sajber kriminal pokrajine Baden-Virtemberg i kriminalističke policije, u saradnji sa nemačkom Agencijom za nadzor finansijskog tržišta (BaFin).

Prevare preko nezakonitih sajtova su poslednjih godina postale masovne, a broj slučajeva stalno raste, prenosi agencija dpa.

Na nekim sajtovima lakoverne klijente namamljuju da ulože velike sume u nadi da će pronaći unosnu investicionu priliku.

U okviru „Operacije Herkul“ ugašeno je 1.406 aktivnih ilegalnih domena u saradnji sa evropskom policijskom agencijom Europol i bugarskom policijom.

– Domeni koji su sada blokirani bili su namenjeni obmanjivanju potrošača i privlačenju da navodno investiraju u manipulisane trgovačke platforme – navodi se u saopštenju.

„Kol centri“ regrutuju žrtve

Nepoznati počinioci deluju međunarodno, ali „namerno ciljaju nemačko tržište i ljude koji žive i borave u Nemačkoj“.

Prevaranti otvaraju lažne trgovačke platforme bez dozvole BaFin-a i koriste „kol-centre“ kako bi žrtve podstakli da ulažu novac u šemu.

– Zbog profesionalnog pristupa počinilaca i korišćenja lažnih trgovačkih platformi, mnoge žrtve mesecima ne shvataju da su prevarene i motivisane su da nastave sa uplatom – navodi se u saopštenju.

Prevarantski domeni su sada preusmereni na stranicu koja upozorava na kriminal.

Od kada su vlasti preusmerile sajtove zabeležile su oko 866.000 poseta, što pokazuje razmere problema.

U sličnoj akciji u junu, vlasti su blokirale oko 800 ilegalnih domena. Od tada je oko 5,6 miliona korisnika pokušalo da pristupi tim sajtovima više od 20 miliona puta.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koje zemlje nude najbolje uslove za život stranaca

by bifadmin 16. октобар 2025.

Želite da započnete novi život u inostranstvu? Od obrazovanja i zdravstva, do sigurnosti i kvaliteta života — ovo su zemlje koje su nudile najbolje uslove za imigrante u ovoj godini:

Island – zemlja sreće i sigurnosti

Island je proglašen najboljom destinacijom za sve koji žele da započnu život na novom mjestu tokom 2025. godine. Ova nordijska država zauzela je prvo mesto sa ukupnim rezultatom od 58,4 poena od mogućih 100, ocjenjivanih na osnovu 24 ključna kriterijuma — uključujući ekonomsku snagu, troškove života, zdravstveni sistem i javni prevoz.

Osim što je pravi prirodni biser koji krase glečeri, gejziri i sjeverna svjetlost, Island prednjači i po kvalitetu života, bezbednosti i opštoj sreći svojih građana. Prema najnovijim rang-listama, Island je proglašen najsigurnijom državom na svetu i nalazi se na visokom trećem mestu po sreći stanovnika.

Glavni grad Rejkjavik, iako ima svega oko 140.000 stanovnika, odiše kosmopolitskim duhom. Nudi bogatu kulturnu scenu — od galerija, pozorišta i festivala, do živopisnih restorana i kafića — a sve je lako dostupno pešice. Upravo ta kombinacija urbane funkcionalnosti i topline zajednice čini ga posebnim mestom za život.

Snažna ekonomija i visoke plate

Ekonomska stabilnost dodatno doprinosi privlačnosti Islanda. Prosečna mesečna plata iznosi oko 4.500 eura, što ga svrstava među zemlje sa najvišim životnim standardom u Evropi. Dobro uređen socijalni sistem i visokokvalitetna zdravstvena zaštita dio su svakodnevice stanovnika ove zemlje.

Ko su ostali lideri?

Među deset najprivlačnijih zemalja za imigrante dominiraju evropske države: Švajcarska, Luksemburg, Norveška, Irska, Danska i Holandija.

Sjedinjene Američke Države zauzele su sedmo mesto, dok je Velika Britanija tek na 19. poziciji.

Južna Koreja je najbolje ocenjena po pitanju zdravstvene zaštite, Australija je odmah iza nje, dok je Šri Lanka prva po pristupačnosti obrazovanja — troškovi brige o deci iznose svega 354,60 dolara godišnje. Luksemburg prednjači kada je riječ o javnom prevozu, a Ujedinjeni Arapski Emirati su proglašeni najbezbjednijom zemljom. Velika Britanija je među prvih deset samo po pitanju zaštite životne sredine.

Sreća na severu Evrope

U posebnom istraživanju o sreći građana, Finska je po osmi put zaredom proglašena najsrećnijom nacijom sveta. Na vrhu liste dominiraju nordijske zemlje — Danska je druga, Island treći, a Švedska četvrta. Velika Britanija zauzima 23. mesto, dok su SAD pale na 24. — najnižu poziciju do sada. Ispred njih se nalazi i Izrael, uprkos ratu u regionu.

Na dnu liste najnesrećnijih zemalja i dalje je Avganistan, a u poslednjih pet su još Sijera Leone, Liban, Malavi i Zimbabve.

Izvor: Bankar.me

Foto: Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

MMF upozorava: Svet tone u dug

by bifadmin 16. октобар 2025.

Svetski javni dug bi mogao da premaši 100 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda do kraja ove decenije, što bi bio najviši nivo duga od 1948. godine, nakon Drugog svetskog rata, navodi se u danas objavljenom izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda(MMF).

Fond u svoj najnovijem Fiskalnom monitoru upozorava da rastući troškovi servisiranja duga opterećuju državne budžete, dok istovremeno rastu izdaci za odbranu, a starenje stanovništva dodatno povećava pritisak na finansije.

Postoji rizik da svetski javni dug do 2029. godine dostigne čak 123 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda, napominje MMF.

U izveštaju se navodi da je period jeftinog zaduživanja, koji je trajao između globalne finansijske krize i pandemije virusa korona, završen, a troškovi servisiranja duga već opterećuju budžete, prenosi Blumberg.

– Kamatne stope su značajno porasle na globalnim tržištima, a njihova buduća putanja je vrlo neizvestna – dodaju autori Fiskalnog monitora.

Fond takođe naglašava da značajan deo državne potrošnje odlazi na plate – u proseku 25 odsto u razvijenim ekonomijama, odnosno 28 odsto u zemljama u razvoju.

Kada se državni dug već nalazi na visokom nivou, upravo takvi stalni troškovi ograničavaju fiskalni prostor vlada, jer je veliki deo budžeta već unapred vezan za ove stavke.

Ove nedelje ministri finansija i guverneri centralnih banaka sastaju se u Vašingtonu na godišnjim sastancima MMF-a i Svetske banke, gde se, između ostalog, razmatraju političke opcije zai podsticanje ekonomskog rasta i napredak u borbi sa inflacijom i rastućim dugom.

Izvor: Tanjug

Foto: Merio, Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Krediti zabeležili blagi rast u novembru
  • Koje zemlje uvoze najviše rakiju iz Srbije
  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit