NAJNOVIJE
Partnerstvo domaćeg investicionog fonda i niškog preduzeća
Gde je Srbija na evropskoj lestvici minimalnih zarada?
Zašto Dunav presušuje: Klimatske promene jesu uzrok, da li...
Da li odluka Upravnog suda može da donese promene...
Istraživanje otkrilo da su primati društveniji nego što se...
Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje...
Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše...
Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na...
Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

International workplace group (IWG) otvara nove poslovne centre u Nišu i Beogradu

by bifadmin 11. јун 2026.

International Workplace Group, vodeći svetski pružalac rešenja za hibridni rad, sa brendovima koji uključuju Spaces i Regus, otvara najsavremeniji fleksibilni radni prostor u Beogradu. Širenje  je usledilo nakon nedavnog otvaranja HQ IRIN Business Center lokacije u Nišu, čime je IWG dodatno ojačao svoje prisutvo u Srbiji. Usvajanje hibridnog načina rada nastavlja da raste širom zemlje i IWG širi svoju mrežu kako bi odgovorio na sve veću potražnju za fleksibilnim radnim prostorima.

Otvaranje novih IWG lokacija u Beogradu i Nišu deo je rasta kompanije, nakon što je ostvarila najbolje poslovne rezultate u svojoj istoriji, kao i ubrzano širenje mreže. Samo tokom 2025. godine, IWG je potpisao i otvorio više novih lokacija nego tokom prve dve decenije poslovanja ukupno. U prvom kvartalu 2026. godine, IWG mreža nastavlja da se širi još bržim tempom, uz rekordan broj potpisanih ugovora i otvorenih lokacija, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prethodne godine. Kao globalni lider u oblasti hibridnog rada, IWG danas upravlja mrežom od preko million prostorija u 121 zemlji, omogućavajući kompanijama da posluju kroz globalnu radnu platformu podržanu fleksibilnom infrastrukturom i digitalnom povezanošću.

Smeštene u Beogradu i Nišu, nove lokacije deo su nastojanja kompanije International Workplace Group da odgovori na rast potražnje za vrhunskim fleksibilnim radnim prostorima u ovim delovima Srbije. Ovaj trend podstaknut je kontinuiranim prelaskom na hibridne modele rada, uz sve veću primenu tehnoloških rešenja i platformi koje kompanijama pomažu da unaprede agilnost, produktivnost i zadovoljstvo zaposlenih.

Regus Hyde Park City, prvoklasna poslovna zgrada površine 739 kvadratnih metara, u okviru poslovnog parka The Hyde Park City, koji se prostire na 65.000 kvadratnih metara, spoj je savremene arhitekture i sofisticirane funkcionalnosti. Pozicionirana u blizini novoizgrađene železničke stanice u Beogradu, ova lokacija ima značajan potencijal zahvaljujući tome što se nalazi u zoni jednog od ključnih saobraćajnih čvorišta, koje povezuje lokalne, regionalne i međunarodne linije brzih vozova. Kompleks odlikuju energetski efikasni sistemi, fleksibilni prostorni raspored i napredna infrastruktura, osmišljeni tako da odgovore na potrebe savremenog poslovanja.

Otvorena u maju, zgrada pruža prostor etabliranim kompanijama i startapima iz različitih industrija, uključujući tehnologiju i razvoj softvera, finansijske usluge, konsalting i druge profesionalne usluge. IWG usluga Design Your Own Office omogućava kompanijama da radni prostor u potpunosti prilagode svojim potrebama, u skladu sa sve većom potražnjom za fleksibilnim i skalabilnim poslovnim rešenjima. Nova Regus lokacija obuhvata privatne kancelarije, sale za sastanke, co-working i kreativne prostore.

Vlasnici zgrade odlučili su da investiraju u IWG platformu kako bi maksimalno iskoristili potencijal svog poslovnog prostora i ostvarili veći povraćaj ulaganja, odgovarajući na sve veću potražnju za hibridnim načinom rada.

HQ IRIN Business Center u Nišu, ukupne površine 1.187 kvadratnih metara, nalazi se u strateški važnoj industrijsko-poslovnoj zoni, na prostoru nekadašnje Elektronske industrije Niš. Reč je o lokaciji koja je istorijski prepoznata kao jedno od ključnih industrijskih i komercijalnih središta grada, što joj daje snažan poslovni kredibilitet. Blizina univerziteta i tehničkih škola dodatno omogućava pristup visoko kvalifikovanim talentima iz oblasti inženjerstva, IT-ja i proizvodnje, podržavajući potrebe savremenih industrija zasnovanih na znanju.

Istraživanja pokazuju da veća fleksibilnost u načinu i mestu rada zaposlenima donosi brojne benefite, uključujući bolji balans između poslovnog i privatnog života, finansijske uštede i pozitivne efekte na zdravlje.

Poslodavci takođe ostvaruju brojne prednosti hibridnih modela rada, kroz veću produktivnost kompanije, uštede troškova i efikasniju, angažovaniju radnu snagu. Najnovije istraživanje kompanije IWG i konsultantske kuće Arup pokazalo je da hibridni rad može povećati produktivnost za 11%[i]. Uz snažan rast tržišta, dok kompanije svih veličina dugoročno usvajaju fleksibilnije i decentralizovane modele rada, predviđa se da će do 2030. godine 30% svih komercijalnih nekretnina činiti fleksibilni radni prostori. Kroz saradnju sa IWG, partneri mogu da iskoriste potencijal ovog brzo rastućeg sektora, uz podršku neuporedivog iskustva kompanije. Hibridni rad kompanijama omogućava i značajno nižu bazu troškova, uz prosečnu uštedu od 11.000 dolara po zaposlenom[ii].

Kako se prelazak na fleksibilnije, decentralizovane i hibridne modele rada nastavlja ubrzanim tempom, potencijal za dalji rast je izuzetno velik, uz procenjenih 1,2 milijarde kancelarijskih radnika širom sveta i ukupni potencijal tržišta vredan više od 2 biliona dolara. Tokom 2025. godine, IWG je potpisao ugovore za 1.132 nove lokacije, od kojih 99% predstavljaju partnerski ugovori, dok 83% kompanija sa Fortune 500 liste čini deo njegove korisničke baze.

Mark Dikson, izvršni direktor i osnivač International Workplace Group PLC, izjavio je: „Beležimo rastuću potražnju za našim rešenjima, dok kompanije svih veličina prelaze na operativne modele koji zahtevaju manja kapitalna ulaganja. Kao rezultat toga, kompanije se iz prve ruke uveravaju u prednosti hibridnih i fleksibilnijih modela rada, koji direktno doprinose većem zadovoljstvu zaposlenih, rastu produktivnosti i efikasnijem poslovanju. Naša najnovija otvaranja u Beogradu i Nišu dodatno označavaju ulazak IWG-a na strateški važno novo tržište, omogućavajući nam da kompanijama pružimo veću fleksibilnost i pristup visokokvalitetnim radnim prostorima bliže mestima gde ljudi žive i rade.“

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nelt Grupa, Baby Food Factory i Neoplanta predstavile Izveštaje o održivom poslovanju

by bifadmin 11. јун 2026.

Nelt Grupa, zajedno sa svojim članicama Baby Food Factory i Neoplantom, predstavila je danas Izveštaje o održivom poslovanju za 2024/25. godinu. Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, privrede, međunarodnih i nevladinih organizacija, poslovnih udruženja, partnere i medije.

Izveštaji potvrđuju posvećenost kompanija integrisanju principa održivosti u poslovne strategije i svakodnevne aktivnosti. Kroz unapređenje održivosti lanaca snabdevanja, ulaganja u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, odgovornu proizvodnju hrane, kontinuiranu brigu o kvalitetu i bezbednosti proizvoda, razvoj zaposlenih i podršku lokalnim zajednicama, kompanije nastavljaju da stvaraju dugoročnu vrednost za svoje kupce, potrošače, partnere i društvo u celini.

Investicije za dugoročnu konkurentnost

„Najveći izazov danas nije rast, već kako da rast bude održiv. To je integralni deo svih naših poslovnih odluka i investicija. Kroz strategiju Ascend 2030 i investicijama gradimo efikasniji i konkurentniji sistem spreman za sve kompleksnije zahteve tržišta. Zaokretom ka intermodalnom transportu i zelenoj energiji, menjamo način na koji se roba kreće širom Evrope”, rekao je Vuk Mijanović, izvršni direktor za logističku izvrsnost i razvoj Nelt Grupe.

Nada Stamatović, ekspertkinja za održivi razvoj Nelt Grupe, istakla je da održivost nije zasebna inicijativa, već princip koji usmerava poslovanje, investicione odluke i razvoj svih kompanija grupacije.

„Bez obzira na različite delatnosti i tržišta na kojima poslujemo, naš zajednički cilj je stvaranje dugoročne vrednosti za zaposlene, kupce, potrošače, partnere i zajednice. Izveštaji koje danas predstavljamo potvrđuju da održivost značajno doprinosi jačanju otpornosti poslovanja, podstiče inovacije i unapređuje dugoročnu konkurentnost”, napomenula je Stamatović.

Održiva logistika, ulaganje u zajednicu i razvoj mladih

Nelt Grupa nastavila je ulaganja u obnovljive izvore energije kroz razvoj solarnih kapaciteta, primenu toplotnih pumpi i geotermalne energije, uz dalje unapređenje transportnih operacija i razvoj intermodalnog transporta. U prethodne dve godine, Nelt je prevezao više od 115.000 TEU železnicom između ključnih evropskih luka, čime je izbegnuta emisija preko 36.000 tona CO₂. Na društvenom planu, 2024. godine pokrenuto je trogodišnje partnerstvo sa UNICEF-om vredno 1,3 miliona dolara, usmereno na unapređenje obrazovanja i razvoj digitalnih i zelenih veština dece i mladih u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Angoli.

Intermodalnost kao nova realnost

U okviru događaja održana je i panel diskusija „Intermodalnost u praksi: partnerstvom do efikasnijih, otpornijih i zelenijih lanaca snabdevanja“. O ovoj temi govorili su Đorđije Marković, direktor prodaje za region Istočnog Jadrana u kompaniji Maersk, Tamara Tošić, regionalna direktorka za sektor prehrambene industrije i agribiznisa za Jugoistočnu Evropu u Evropskoj banci za obnovu i razvoj, Nedim Begović, koordinator za zelena, multimodalna i inovativna transportna rešenja u Transport Community i Radman Šelmić, savetnik predsednika Privredne komore Srbije za zelenu i cirkularnu ekonomiju. Panel je moderirao Ivan Milićević, menadžer operacija i razvoja intermodalnog transporta u Nelt Grupi.

U fokusu panela bili su razvoj intermodalnog transporta, zelena i digitalna tranzicija, kao i saradnja privrede, institucija i finansijskog sektora u izgradnji održivijih regionalnih lanaca snabdevanja. Zaključeno je da intermodalnost predstavlja jedan od ključnih pokretača konkurentnije i otpornije privrede.

ESG izveštaji Nelt Grupe, Baby Food Factory i Neoplante za 2024/25. godinu pripremljeni su u skladu sa Global Reporting Initiative (GRI). Izveštavanje po ovim standardima Nelt Grupa neguje od 2014. godine, dok su Baby Food Factory i Neoplanta usvojili ovu praksu pre dve godine.

Autor fotografija: Nemanja Stojanović

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Šta možemo da naučimo iz kolumbijskog pokušaja zelene tranzicije?

by bifadmin 11. јун 2026.

Poslednje četiri godine Kolumbija uporno pokušava da smanji svoju zavisnost od fosilnih goriva u čemu je tek donekle uspela, a sada se postavlja pitanje da li je njen zaokret održiv na duže staze.

Odlazeći predsednik Kolumbije, Gustavo Petro, bivši gerilac i prvi levičarski lider u zemlji, došao je na vlast 2022. godine. Tada je obećao nešto što lideri velikih proizvođača fosilnih goriva ne pokušavaju – da će smanjiti zavisnost svoje zemlje od nafte, gasa i uglja.

Četiri godine kasnije, dok se Petro priprema da napusti funkciju nakon što je odslužio maksimalno jedan mandat koliko kolumbijski zakon dozvoljava, rezultati su mešoviti. Njegova vlada jeste postigla važan napredak, posebno u oblasti rasta udela obnovljive energije međutim mnoge od najambicioznijih reformi potkopale su opozicija, institucionalna inercija i oslanjanje na velike prihode od fosilnih goriva.

Iz tog razloga portal The Conversation kolumbijski slučaj vidi kao primer za ostale zemlje koje žele da rade na smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva a koje možda nisu svesne šta im na tom putu mogu biti zamke.

Povećanje udela obnovljive energije

Kolumbija tradicionalno dobija većinu električne energije iz hidroelektrana. Međutim, ekološka cena ogromnih brana, zajedno sa sušama povezanim sa klimatskim promenama i fenomenom El Ninjo, podstakla je kolumbijske doskorašnje vlasti da u svoj energetski sistem uključe više energije nastale pomoću vetra i sunca.

Kada je Petro izabran na vlast, obnovljivi izvori energije (izuzev hidroelektrana) činili su manje od 2% kapaciteta za proizvodnju električne energije u Kolumbiji. Do kraja 2025. godine taj udeo je porastao na 15%, uglavnom zahvaljujući solarnoj energiji. Ovaj skok mogao bi biti pojedinačno najopipljivije klimatsko dostignuće odlazećeg predsednika.

Petrova vlada je pak prepoznala da razvoj obnovljivih izvora može izazvati nejednakost na isti način kao i fosilna goriva, gde se profit izvlači a lokalno stanovništvo ostaje uskraćeno za prihode. Zato je nastojala da demokratizuje proizvodnju energije kroz energetske projekte namenjene regionima pogođenim siromaštvom, konfliktima ili zavisnošću od uglja. Oko 18.000 lokalnih zajednica izrazilo je interesovanje za učestvovanje u ovim projektima ali je oko 1.000 ušlo u programe obuke koje podržava vlada.

Otpor industrije fosilnih goriva

Petrova administracija je obećala i da će zabraniti fraking odnosno hidrauličko frakturiranje koje predstavlja kontroverznu metodu bušenja i crpljenja nafte i prirodnog gasa iz dubokih podzemnih stena kao što su škriljci. Najavila je i da će zaustaviti izdavanje novih dozvola za istraživanje nalazišta nafte, gasa i uglja, kao i da će ukinuti subvencije za benzin. Nova vlada međutim nije uspela u svemu što je najavljivala, nije čak uspela ni da ukine određene subvencije za fosilna goriva poput onih za dizel.

Naime, sprovođenje ovih reformi pokazalo se politički veoma izazovnim. Lobiji industrije fosilnih goriva su se oštro protivili njenim odlukama, a Petrova administracija nije imala ni većinu u parlamentu kada se odlučivalo o navedenim merama, a pojedine je obarao Ustavni sud.

Veliki problem je predstavljala činjenica da su nafta i ugalj među najvažnijim izvoznim proizvodima zemlje i značajno doprinose budžetu zemlje. Naime, više od polovine izvoza vezano je za fosilna goriva, pa prebrzo odustajanje od njih nosi ozbiljne ekonomske rizike. Iz navedenog razloga u javnosti se javila zabrinutost ne samo za prihode države, već i za zaposlene u proizvodnji fosilnih goriva.

Privremene promene

Međutim, javnost nije bila jedini problem. Na dugačkoj listi problema našla se i interntnost institucija, kao i pobune lokalnog stanovništva u delovima zemlje u kojima su građeni vetroparkovi.

Kako bi prevazišla sve izazove sa kojima se suočavala, posebno one vezane za zakonodavstvo koje je kočilo brzu zelenu tranziciju, Petrova administracija se okrenula dekretima ili privremenim odlukama, kao što je proglašavanje geografskih zona u kojima se ne mogu izdavati dozvole za rudarstvo. Međutim, zahvaljujući privremenom karakteru tih odluka, svaka buduća vlada sada može lako da ih poništi.

Zato je opstanak pojedinih Petrovih reformi trenutno pod znakom pitanja, no iskustvo Kolumbije ipak nudi važne smernice za druge zemlje koje pokušavaju da se udalje od fosilnih goriva i izgrade alternativne modele razvoja.

Izvor: The Conversation

Foto: Pixabay

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Visa istraživanje: 78% ispitanika u Srbiji koristi AI pri kupovini, ali poverenje je ključno pri plaćanju

by bifadmin 11. јун 2026.

Visa, svetski lider u digitalnim plaćanjima, danas je objavila godišnju Stay Secure studiju u Srbiji, koja procenjuje svest i ponašanje potrošača u oblasti digitalne trgovine i prevara. Ovogodišnje istraživanje, koje je sproveo Wakefield Research, ističe kako kupovina uz pomoć AI i trgovina na društvenim mrežama menjaju ponašanje potrošača, dok očekivanja u pogledu poverenja i zaštite ostaju čvrsto nepromenjena.

Potrošači prihvataju kupovinu uz pomoć AI

Potrošači prihvataju veštačku inteligenciju kao deo svog procesa kupovine. Više od 78% građana Srbije koristilo je AI alate kao pomoć pri kupovini, uključujući za poređenje cena (56%), pronalaženje ideja za poklone (54%) i proveru recenzija ili ocena proizvoda (41%).

Privlačnost je jasna: 90% ispitanika smatra da nove tehnologije, uključujući AI alate, čine onlajn kupovinu bržom i lakšom nego pre. AI takođe utiče na otkrivanje noviteta, pri čemu 35% obično otkriva nove brendove ili prodavce dok kupuje onlajn.

Međutim, potrošači ostaju oprezniji kada je reč o tome da veštačka inteligencija obavlja transakcije u njihovo ime. Danas, samo 9% građana bi verovalo AI agentima da završe proces plaćanja u njihovo ime, što potvrđuje važnost sticanja poverenja potrošača u doba AI trgovine.

Kako raste prihvatanje AI rešenja, potrošači sve više vide ovu tehnologiju kao deo rešenja za moguće prevare. Više od 68% građana Srbije smatra da veštačka inteligencija danas olakšava prepoznavanje prevara, a 79% veruje da će igrati ključnu ulogu u zaštiti potrošača od prevara u budućnosti.

„Korišćenje AI alata postalo je deo našeg svakodnevnog života. Vidimo to kada tražimo najbolju cenu ili planiramo putovanje, ali radi i u pozadini, nevidljivo. Upravo tu je Visa najaktivnija: svaki put kada pritisnete ‘plati’, naša AI rešenja rade na zaštiti te transakcije. Stay Secure studija pokazuje da većina građana Srbije prepoznaje da AI olakšava otkrivanje prevara. Njihovo poverenje nam govori koliko su spremni za digitalnu ekonomiju. Naš zadatak je da budemo dostojni tog poverenja i da nastavimo da jačamo bezbednost svakog klika i svakog plaćanja“, rekla je Ana Drašković, potpredsednica i generalna direktorka, Visa SEE.

Trgovina na društvenim mrežama raste, ali rastu i rizici od prevara

Kupovina putem društvenih platformi postala je uobičajena pojava, a 57% građana Srbije kupilo je proizvode direktno putem društvenih mreža. Kako se trgovina širi na nove kanale, rizici od prevara nastavljaju da prate potrošače onlajn. Čak 30% je doživelo finansijsku prevaru u proteklih 12 meseci. Među onima koji su doživeli prevaru, 45% navodi da se incident dogodio na društvenim mrežama, više nego oni koji su naišli na prevare na drugim platformama kao što su veb-sajtovi, onlajn prodavnice ili aplikacije za kupovinu.

Deca su sve više izložena prevarama pri kupovini i igranju igrica onlajn

Studija takođe ističe rastuću zabrinutost oko toga kako deca nailaze na prevare u digitalnom svetu, pri čemu 78% potrošača navodi da deca teško prepoznaju prevare. Značajnih 42% je doživelo da je dete postalo žrtva prevare dok je igralo igrice ili kupovalo onlajn.

Potrošači očekuju da institucije preuzmu vođstvo u zaštiti od prevara

Kada je reč o zaštiti od prevara pri onlajn kupovini, potrošači se pre svega okreću institucijama. Više od 38% potrošača smatra da bi banke ili finansijske institucije trebalo da budu primarno odgovorne, zatim vladine vlasti ili regulatori (34%) i pružaoci platnih usluga (28%). Samo 12% smatra da bi sami potrošači trebalo da snose primarnu odgovornost.

Takođe, ispitanici žele veću proaktivnost od svih aktera u sistemu. Više od 72% građana bi se osećalo sigurnije primajući obaveštenja u realnom vremenu od svoje banke ili platne aplikacije kada nešto izgleda sumnjivo, dok bi 21% osećalo veći komfor kada bi videlo poznati, pouzdani logo pri plaćanju.

„Visa Stay Secure studija pokazuje da, dok onlajn kupovina i trgovina na platformama društvenih mreža nastavljaju da rastu, prevare i obmane takođe napreduju. Potrošači vide zaštitu od prevara kao zajedničku odgovornost, ali očekuju da finansijske institucije, vlade i pružaoci platnih usluga preuzmu glavnu ulogu, naglašavajući važnost sistema plaćanja sa besprekornom bezbednošću“, rekla je Larisa Makarova, viša direktorka za upravljanje rizikom u kompaniji Visa.

Ona je nastavila: „Kako se trgovina kreće ka agentskim iskustvima uz pomoć AI, studija pokazuje da potrošači prihvataju pogodnost koju AI može doneti kupovini, ali ostaju oprezni kada je reč o tome da AI završava kupovine u njihovo ime. Sa Visa Intelligent Commerce, pomažemo da omogućimo novu eru trgovine izgrađenu na poverenju, kontroli i sigurnosti“.

O Stay Secure studiji 2026

Stay Secure studiju naručila je Visa, a sproveo je Wakefield Research od januara do februara 2026. godine. Obuhvatala je anketu 5.800 odraslih osoba starijih od 18 godina na 17 CEMEA tržišta, uključujući Bahrein, Obalu Slonovače, Egipat, Jordan, Kazahstan, Keniju, Kuvajt, Maroko, Nigeriju, Oman, Pakistan, Katar, Saudijsku Arabiju (KSA), Srbiju, Južnu Afriku, Ukrajinu i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).

Napomene:

·       Rezultati studije odražavaju percepcije potrošača u vreme istraživanja i ne predviđaju buduće ponašanje ili ishode.

·       Rezultati mogu varirati u zavisnosti od zemlje, demografske grupe i tržišnih uslova u anketiranim regionima.

·       Nalazi studije odražavaju zapažanja i percepcije potrošača i ne treba ih tumačiti kao stručne smernice o bezbednosti dece ili onlajn ponašanju.

·       Reference na veštačku inteligenciju odnose se isključivo na prateće tehnologije i uvide. AI alati ne zamenjuju ljudsku procenu i ne predstavljaju pravni, finansijski, usklađenostni ili stručni savet.

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta se dešava sa nekretninama bez naslednika u Srbiji?

by bifadmin 11. јун 2026.

U Srbiji je trenutno evidentirano čak 123.584 napuštena stana, pokazuju podaci zasnovani na rezultatima Popisa stanovništva iz 2022. godine. Samo u Vojvodini se nalazi 23.750 ovakvih nekretnina, dok Srem, sa preko 3.200 praznih stanova, zauzima značajno mesto u ovoj neslavnoj statistici.

Ove brojke kod mnogih otvaraju logično pitanje – šta se zapravo dešava sa stanom, kućom ili zemljom čiji vlasnik premine, a na ostavinskoj raspravi se ne pojavi nijedan naslednik? Da li nekretnina ostaje prepuštena zubu vremena ili dobija novog vlasnika?

Širok krug naslednika i potraga po službenoj dužnosti

Prema važećem Zakonu o nasleđivanju, pravo na nasledstvo u Srbiji ima veoma širok krug ljudi. Pored potomaka, bračnog druga, roditelja, braće i sestara, pravo na imovinu polažu i dalji srodnici.

Zato je važno znati da stan ne prelazi u tuđe ruke preko noći.Sud i javni beležnik imaju zakonsku obavezu da po službenoj dužnosti pokušaju da pronađu naslednike, pa čak i u slučajevima kada oni žive daleko van granica Srbije.

Kada država preuzima ključeve

Tek kada se iscrpe apsolutno sve mogućnosti i nedvosmisleno utvrdi da preminuli nema naslednika, imovina može preći u svojinu Republike Srbije.

Međutim, ovaj postupak je dugotrajan. Kako bi se osiguralo da niko nije oštećen, sud putem javnog oglasa poziva potencijalne naslednike da se jave u roku od godinu dana. Ukoliko po isteku tog roka niko ne zatraži pravo na zaostavštinu, tek tada država i zvanično postaje vlasnik te nekretnine.

Zašto imamo preko 100.000 napuštenih stanova

Stručnjaci za nekretnine i pravo upozoravaju na jednu ključnu stvar: napušten stan ne znači nužno da on nema vlasnika. Naprotiv, najveći broj ovih nekretnina zapravo ima zakonske vlasnike, ali se one ne koriste za stanovanje, niti se redovno obilaze.

Najčešći razlozi zbog kojih desetine hiljada stanova širom Srbije godinama propadaju su:

  • Nerešeni nasledni i imovinsko-pravni odnosi
  • Dugotrajni i komplikovani sudski postupci
  • Odlazak vlasnika u inostranstvo
  • Loše stanje samih objekata u koje niko ne želi da ulaže
  • Stanovi kupljeni isključivo kao investicija, koji se koriste samo povremeno

Pitanje nasleđivanja i adekvatnog korišćenja nekretnina ostaje jedan od gorućih imovinskih problema,naročito u manjim sredinama i seoskim naseljima poput onih u Sremskoj oblasti.

Upravo zbog toga, pravnici stalno apeluju na građane da na vreme i jasno regulišu svoje imovinske odnose kako vredne nekretnine ne bi završile zakatančene i zaboravljene.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Naglo poskupljenje zaduživanja države, prinos na obveznice porastao na pet odsto

by bifadmin 11. јун 2026.

Država se ove nedelje zadužila 27,6 milijardi dinara (oko 235 miliona evra) prodajom dinarskih obveznica za koje je morala da obeća veći prinos nego prošlog meseca.

Srbija je u utorak prodala petogodišnje državne obveznice iz reotvorene emisije koja je prvi put emitovana 28. jula prošle godine, a na naplatu dopevaju 30. jula 2030. godine, sa kuponskom stopom od 4,5 odsto, piše Biznis

Međutim, tržište je procenilo da taj prinos nije dovoljan, pa je država investitorima morala da obeća zaradu od pet odsto, što je za 0,41 procentnih poena više nego prilikom prodaje obveznica iz iste emisije u maju.

Tada je prodala obveznice iste ročnosti i sa istim datumom dospeća u vrednosti 2,2 milijarde dinara po stopi prinosa od 4,59 odsto godišnje.

Ukoliko se uporede sva ovogodišnja zaduživanja po osnovu iste hartije od vrednosti, jasno se pokazuje postepen rast prinosa koji je u junu znatno povećan prevashodno zbog pogoršanja uslova zaduživanja u uslovima geopolitičkih poremećaja.

Država se početkom godine zaduživala uz prinose koji su bili čak i nešto niži od kuponske stope od 4,5 odsto, pa je tako u januaru plaćala investitorima 4,49 odsto. Na februarskoj i martovskoj aukciji cena je bila 4,55 odsto, u maju je dostigla 4,59, a manje od mesec dana kasnije i celih pet odsto.

Fiskalni savet: Kamate već visoke

Fiskalni savet upozorio je ovih dana da u kontekstu procene zaduženosti države ne bi trebalo uzimati u obzir samo nivo javnog duga kao udeo u BDP-u, već i iznose koje država isplaćuje za kamate.

Čak i kad se posmatra trenutni nivo javnog duga koji na prvi pogled deluje relativno nisko, važno je imati u vidu da se Srbija zadužuje po kamatnim stopama koje su skoro dvostruko više od proseka EU. Zbog toga, iako ima približno upola manji javni dug od proseka EU, za kamate izdvaja skoro isti deo BDP-a (1,9 odsto u odnosu na 2,1 odsto), navodi ovo telo.

Fiskalni savet ocenjuje da to ne dovodi u pitanje opštu ocenu stabilnosti javnih finansija Srbije, ali pokazuje da je manevarski prostor fiskalne politike u srednjem roku ipak nešto uži nego što brojevi i analize iz Strategije sugerišu.

Fiskalna strategija za period od 2027. do 2029. godine predviđa postepeno smanjenje javnog duga sa 44,7 odsto BDP-a na kraju 2025. na 43,9 odsto do kraja 2029. godine.

Izveštaj Uprave za javni dug za april pokazuje da je na kraju ovog meseca učešće javnog duga centralnog nivoa vlasti u BDP-u iznosilo 41,5 odsto, a učešće javnog duga sektora države 41,9 procenata. Javni dug centralnog nivoa vlasti u aprilu je smanjen za 17,1 milijardu dinara i iznosio je 4.600 milijardi dinara, odnosno 39,2 milijarde evra.

Zaduživanje države od 29. aprila u iznosu od tri milijarde evra putem emitovanja dve evroobveznice u evrima i jedne u dolarima po svemu sudeći nije ušlo u aprilski izveštaj Uprave za javni dug.

U ovoj godini je do sada održano sedam aukcija na kojima su ponuđene državne hartije od vrednosti, a obim zaduženja iznosio je oko 1,2 milijarde evra. Prema Zakonu o budžetu, plan države je da se u ovoj godini zaduži u iznosu od 8,3 milijarde evra.

Uzimajući u obzir do sada emitovane dinarske i evroobveznice, država se već do maja zadužila oko polovine te sume samo emitovanjem obveznica, ne računajući ostale izvore finansiranja.

Izvor: Biznis.rs

Foto: konradbak, Depositphotos

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija i Mol postigli kompromis oko NIS-a

by bifadmin 11. јун 2026.

Danas smo uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara („Shareholder Agreement“) između Republike Srbije i MOL-a, saopštila je  ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.

Ministarka je navela da je između Srbije i MOL-a dogovoreno, između ostalog, sledeće:

Ukoliko Gaspromnjeft napravi dogovor sa MOL-om o prodaji 56,15 odsto udela u NIS-u, a američki OFAC odobri transakciju, država Srbija će kupiti dodatnih pet odsto akcija u NIS-u, što će državi dati dodatna prava kada je u pitanju donošenje ili blokiranje važnih odluka za našu zemlju.

Što se rada Rafinerije u Pančevu tiče, mađarska strana se obavezala da će Rafinerija nastaviti da radi kao i do sada, sa najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao u poslednje četiri godine pre uvođenja američkih sankcija, kada je NIS odlično poslovao. Upravo ovakav rad Rafinerije, neophodan da zadovolji srpsko tržište naftnih derivata, bio je jedno od ključnih pitanja za srpsku stranu i ponosna sam što smo uspeli da napravimo veoma važan i koristan dogovor za građane Srbije.

Članovi srpske strane u Odboru direktora NIS-a imaće generalno veća ovlašćenja nego do sada u donošenju, ali i blokiranju eventualno nepovoljnih odluka za Republiku Srbiju. Takav uticaj država Srbija nije imala od 2008. godine, kada je NIS privatizovan.

„Nastavljamo da radimo posvećeno na pronalaženju dugoročnog rešenja za NIS usled uvođenja američkih sankcija, za koje država Srbija, njena Vlada ili njeni građani nisu ništa krivi“, navela je ministarka na svom instagram nalogu.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa i Piter H. Diamandis doneli temu dugovečnosti na finansijsko tržište Srbije

by bifadmin 10. јун 2026.

Banca Intesa, članica međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, postavila je temu dugovečnosti (longevity) na agendu finansijskog tržišta Srbije ekskluzivnim događajem za klijente i poslovne partnere „Računamo na duge staze“, čiji je specijalni gost bio Piter H. Diamandis, vodeći svetski stručnjak u oblastima dugovečnosti, eksponencijalnih tehnologija i inovacija.

„Postavljanjem teme dugovečnosti na domaće finansijsko tržište želimo da otvorimo novo poglavlje u razgovoru o ulozi banaka u životu klijenata. Duži život menja potrebe, rizike i očekivanja ljudi, a životne putanje čini dinamičnijim, složenijim i individualnijim, zbog čega standardizovana rešenja više nisu dovoljna. Zato banka mora da bude partner koji razume buduće ciljeve klijenata podjednako dobro koliko i njihove sadašnje potrebe. Za nas to znači posvećenost, lični pristup i dugoročni odnos, kako bismo im omogućili da dodatno vreme koje donosi duži život dočekaju sa većom sigurnošću, slobodom izbora i jasnim planom“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Doktor medicine, međunarodno priznati futurista, investitor, autor bestselera i osnivač više od 28 kompanija, Piter H. Diamandis govorio je o dugovečnosti kao o promeni koja će duboko uticati na način na koji ljudi planiraju zdravlje, karijeru, finansije i životne prioritete. Naglašavajući da se nalazimo na pragu jedne od najvećih promena u istoriji čovečanstva: prelaska sa lečenja bolesti na očuvanje zdravlja, prevenciju i produženje perioda vitalnost, istakao je značaj veštačke inteligencije, biotehnologije, senzora, genomike i personalizovane medicine za rano prepoznavanje rizika i donošenje boljih odluka o zdravlju i budućnosti.

„Dugovečnost počinje promenom načina razmišljanja: koliko dugo i koliko zdravo živimo nije samo pitanje genetike, već i toga kako živimo i kakve odluke donosimo o svom telu. Ako je cilj da 100 postane novih 60, onda ne čekamo budućnost pasivno, već danas gradimo navike, koristimo podatke i čuvamo zdravlje kako bismo dočekali sledeći talas medicinskih inovacija. Prava pobeda nije samo dodati godine životu, već produžiti period vitalnosti, energije i kognicije u kojem možemo da nastavimo da stvaramo, učimo i uživamo u životu“, rekao je Diamandis.

U okviru događaja „Računamo na duge staze“ održan je i panel koji je moderirala Jelisaveta Lazarević, direktorka sadržaja Bloomberg Adria i profesorka na FEFA fakultetu, na kojem su Keti Kasa, magistar farmacije, MSc Nutrigenom i BioTech Longevity ekspert; Marko Petrović, Health & Lifestyle Coach; Ljuba Samotijeva, član Nadzornog odbora Intesa Invest, ekspert za investicione fondove; i Željko Petrović, član Izvršnog odbora i direktor Divizije za poslovanje sa stanovništvom i malim biznisom Banca Intesa razgovarali o ulozi finansijskih institucija u podršci dugovečnosti, njenom uticaju na osiguranje i wealth management, kao i o značaju zdravih navika i metaboličkog zdravlja za kvalitetan i dug život.

Autor fotografija: Nikola Spasić

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ČISTA PETICA ZA PRVIH 15: ZdravoRastimo obeležio jubilej u prisustvu partnera, institucija i stručnjaka

by bifadmin 10. јун 2026.

Da ZdravoRastimo nije kratkoročna kampanja već pažljivo osmišljen program, sa jasnim planom utemeljenim na istraživanjima, govori činjenica da se sprovodi već 15 godina, da je svoje mesto našao u više od 100 osnovnih škola širom Srbije i da je do sada više od 350 hiljada dece zahvaljujući njemu uspešno prošlo edukaciju o zdravim navikama.

Zasnovan na prvobitnom cilju suzbijanja gojaznosti kod dece, program je vremenom unapređivan, pa je tako adaptiran i za decu sa smetnjama u razvoju, obuhvatio i vršnjačku edukaciju među učenicima, dok su edukativni materijali prošireni i u digitalnu sferu postavši dostupni ne samo deci, već i čitavim porodicama.

Godišnjicu programa kompanija Nestle obeležila je u prisustvu nastavnika iz škola učesnica, kao i najvažnih partnera: Saveza za školski sport Srbije, Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Privredne komore Srbije, Shtreber platforme za učenje.

„ZdravoRastimo ne daje dnevne i prolazne ideje, već usađuje navike koje ostaju i koje grade zdrave generacije. O njegovom značaju i uticaju govori činjenica da će do kraja godine stići do brojke od oko 400 hiljada dece, a kada u anketama vidimo da blizu 70 odsto njih nakon edukacije kaže da je već uvelo zdrave navike ili da razmišlja o njihovom uvođenju, znamo da smo na pravom putu. Naša vizija je izgradnja šire svesti o značaju izbalansirane ishrane i fizičke aktivnosti, kao i donošenje svesnih i informisanih odluka pri odabiru namirnica i pripremi obroka“, rekla je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestle Srbija, Crna Gora, Severna Makedonija.

Ono što ovaj program čini jedinstvenim je to što je potpuno nebrendiran, odnosno deca ni u jednom trenutku nisu izložena plasiranju proizvoda, a o zdravim navikama im govore oni kojima najviše veruju – njihovi nastavnici. Upravo oni svake godine prolaze edukaciju, a program nikada nije u potpunosti ponovljen već sadrži aktuelnosti i nove informacije na različite teme kao što su imunitet, proteini, značaj celog zrna i slično.

U panel diskusiji „Čista petica za prvih 15: ZdravoRastimo za zdravije sutra“ upravo na sve ove teme govorili su Koraljka Novina Brkić, nutricionistkinja kompanije Nestlé, Željko Tanasković, predsednik Saveza za školski sport Srbije, Dr sci. med. Tamara Tomašević, iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Vesna Pešov, nastavnica u OŠ „Tanasko Rajić” iz Čačka i Ivana Milićević, nutricionistkinja.

„Naš zajednički cilj kroz ovaj program jeste da motivišemo mlade da se pokrenu, odvoje od ekrana i kroz igru i takmičenje usvoje navike koje će ih pratiti tokom celog života. Kroz besplatne školske sportske sekcije i sistem takmičenja nudimo bezbedno okruženje gde svako dete može da pronađe aktivnost koja mu prija. Moramo stvoriti kontra težu sedenju ispred telefona i računara, pokazujući tinejdžerima da su timski duh i boravak na terenu nezamenljiva podrška njihovom mentalnom i fizičkom zdravlju”, rekao je Željko Tanasković, predsednik Saveza za školski sport Srbije.

Uvodno izlaganje pedijatra i kardiologa dr Gorana Vukomanovića iz Univerzitetske dečje klinike „Tiršova“ donelo je alarmantan podatak da se u Srbiji broj gojazne dece utrostručio u poslednje dve decenije, upozoravajući da predugo provođenje vremena pred ekranima i manjak sna direktno narušavaju rad srca i imunitet najmlađih. Kao ključno rešenje za ovaj javno zdravstveni izazov istaknuta je rana prevencija kroz tri stuba – zdravu ishranu, fizičku aktivnost i kvalitetan san, uz multidisciplinarni pristup koji povezuje lekare, prosvetne radnike i čitavu porodicu.

Ovom prilikom uručene su zahvalnice dugogodišnjim partnerima za doprinos razvoju programa od samog početka, kao i nagrade za poseban lični doprinos. Takođe, nagrađene su i najbolji učenički video radovi na temu zdrave ishrane, iz škola OŠ „Đura Jakšić“ iz Beograda, OŠ „Dr Tihomir Ostojić“ iz Ostojićeva i OŠ „Jovan Popović“ iz Kikinde.

Foto: NESTLE, Nenad Dimić

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Drevni kočijaš koji je proslavio vojvođansko selo: Tajanstveni čuvar Dupljaje

by bifadmin 10. јун 2026.

Domaći i strani arheolozi više od jednog veka raspravljaju šta predstavlja tajanstveno stvorenje koje upravlja neobičnim vozilom sa patkama, a pronađeno je 1903. godine u okolini vojvođanskog sela Dupljaja. Vozilo koje potiče iz bronzanog doba, danas je utisnuto kao hologram na srpske saobraćajne dozvole. Dupljajska kolica smatraju se jednim od najznačajnijih otkrića na području jugoistočne Evrope, a irski arheolozi su uz pomoć 3D tehnologija došli do zaključka da ovaj predmet predstavlja minijaturnu verziju pravog vozila.

Oko dva i po miliona građana Srbije koji su vlasnici vozačke dozvole, nose u svom džepu ili novčaniku deo praistorije, a da mnogi toga nisu ni svesni. Domaćim i stranim drumovima, zajedno sa njima putuje još jedan vozač, ali krajnje neobičan, u još čudnijem vozilu. Reč je o Dupljajskim kolicima, koja nam je ostavila drevna civilizacija iz bronzanog doba. Stilizovana verzija vozača i njegovog vozila utisnuta je na srpskoj saobraćajnoj ispravi, a ova prastara figura zvanično je proglašena za nacionalno kulturno dobro krajem prošle godine.

U obrazloženju za ovakvu odluku, između ostalog se navodi da su „Dupljajska kolica jedan od najznačajnijih i najpoznatijih predmeta bronzanog doba na prostoru jugoistočne Evrope. Ovaj kultni predmet, koji se s pravom smatra remek-delom praistorijske umetnosti, predstavlja ne samo umetnički izraz izuzetne izrade već i materijalni odraz složenog duhovnog i društvenog života ljudi tog vremena“.

Dupljajska votivna kolica, kako glasi njihov zvaničan naziv, predstavljaju figuru od pečene gline napravljenu pre više od 3.500 godina. Pretpostavlja se da je u pitanju obredni predmet koji je za njegove tvorce imao veliki religijski značaj. Postoje dve verzije ove figure.

Ona koja je utisnuta kao hologram u srpske vozačke dozvole čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu i velika je oko 26 centimetara. U centru se nalazi čovekoliko biće s kljunom ptice umesto nosa. Ono stoji na vozilu sa tri točka, a na prednjem delu su smeštene tri vodene ptice, za koje većina arheologa pretpostavlja da predstavljaju barske patke. Kočijaš ima žensku zvonastu odoru, ispod koje su istaknute muške genitalije. Na celoj figuri su urezane spirale, trouglovi i krugovi.

Druga, manja verzija čuvenih Dupljajskih kolica od oko svega pet centimetara nalazi se u Gradskom muzeju u Vršcu. Stručnjaci smatraju da ona nije kompletna. Sačuvana je zadnja polovina kočija sa dva točka i kočijašem. Na ovoj figuri nisu prikazane polne karakteristike, dok su na grudima i odori urezane svastike i krugovi.

Sklonište uz „Banatski Amazon“

Kolica su pronađena na arheološkom nalazištu kod sela Dupljaja, čije ime označava sklonište u šupljem drvetu. Selo se nalazi u Južnom Banatu, između Bele Crkve i Vršca. Smešteno je u dolini reke Karaš, koju nazivaju „Banatski Amazon“ jer protiče kroz predele koji nalikuju na prašumu u dužini od 60 kilometara, pre nego što se ulije u Dunav kod mesta Stara Palanka.

Područje oko Dupljaje bogato je arheološkim nalazima, čija hronologija se može pratiti od neolita do poznog srednjeg veka. Na ovoj teritoriji, u drugom milenijumu pre nove ere postojala je drevna Dubovačko-žutobrdska kultura, koja se prostirala duž donjeg Podunavlja.

Ovaj kulturni kompleks poznat je po visokim tehnološkim i umetničkim dostignućima, naročito u obradi bronze, izradi nakita i dekorativnih predmeta od keramike, kao i po razvijenom religijskom sistemu u kome su pojedini simboli poput Sunca, vode i ptica imali izuzetno važno mesto.

Na području današnjeg sela Dupljaja, antički Rimljani su gradili svoja utvrđenja, a tokom 12. stoleća tu se nalazio mađarski srednjovekovni grad Karaš. Unutar grada, opasanog suvim rovom, otkriveni su ostaci crkve, velika ostava mađarskog i engleskog novca i nekoliko nekropola iz perioda od 11. do 15. veka.

Ipak, arheološki lokalitet koji se nalazi na oko dva kilometra od sela, najviše se proslavio upravo po Dupljajskim kolicima. Početkom 20. veka, najverovatnije 1903. godine, seljaci koji su obrađivali zemlju u okolini Dupljaje, pronašli su fragmente dve slične skulpture iz istog perioda. Keramičke delove je otkupio Leonard Bem, gradonačelnik Bele Crkve, istoričar, arheolog, kolekcionar, numizmatičar i vrstan vinogradar. On se prvi na prostoru Južnog Banata bavio arheološkim iskopavanjima, bio je jedan od osnivača najstarijeg muzeja u Vojvodini 1877. godine i objavio je dve knjige o istoriji Bele Crkve i Pančeva.

Đenka ga je malo popravio

Obzirom na svoje obrazovanje i arheološko iskustvo, Bem je odmah prepoznao vrednost onoga što je slučajno iskopala nekolicina seljaka iz Dupljaje. Pažljivo je sastavio keramičke delove, a neki smatraju da ih je donekle i nadogradio uz pomoć stručnjaka. Zbog toga su pojedini kasniji arheolozi, uključujući i čuvenog Dragoslava Srejovića, dovodili u pitanje autentičnost određenih delova Dupljajskih kolica.

Bem je izložio obe verzije ovih vozila iz bronzanog doba u kući koja je pripadala njegovom sinu Karlu i gde su njih dvojica otvorila privatni muzej. Karl Bem je, nakon smrti svoga oca, prodao 1929. godine oba primerka kolica, veći Narodnom muzeju u Beogradu, a manji vršačkom muzeju, u kojima se i danas nalaze.

Uprkos neslaganjima da su Dupljajska kolica u potpunosti autentična, ona su pobudila interesovanje brojnih stručnjaka van Srbije, a Narodni muzej je svoj primerak izlagao na muzejskim izložbama u drugim evropskim zemljama, uključujući i prestižnu arheološku izložbu u Narodnom muzeju Nemačke u Nirnbergu.

Dupljajski Apolon

Arheolozi i drugi stručnjaci raspravljaju više od jednog veka o pravom značenju ovog predmeta, počev od toga šta predstavlja centralna figura kočijaša? Većina naučnika je saglasna da je najverovatnije u pitanju solarno božanstvo koje u sebi objedinjuje muškarca i ženu, a vezuje se za kultove vegetacije i plodnosti. Arheolog Milutin Garašanin je smatrao da je ova figura podunavska verzija grčkog boga Apolona i da predstavlja još jedan dokaz o dubljim kulturnim vezama između Podunavlja i Grčke u bronzano doba.

Jedna od novijih studija objavljena je pre tri godine u časopisu „European Journal of Archaeology“. Autori istraživanja, koje je predvodio profesor Beri Moloj sa Univerzitetskog koledža u Dablinu, koristili su 3D tehnologije, nastojeći da utvrde kako su oba primerka kolica izgrađena i da li su tadašnji ljudi koristili prava vozila.

Analize ukazuju da su delovi kočija proizvedeni od istih izvora gline, odnosno u isto vreme, dok tragovi na čovekolikim bićima pokazuju da su ona upotrebljavana u neke svrhe i nezavisno od samih vozila. Moloj i njegove kolege su zaključili da su to svakako bili ritualni predmeti, ali se ne može sa sigurnošću tvrditi da li su ih tadašnji ljudi upotrebljavali tokom privatnih ceremonija u kući li na velikim verskim skupovima koji su okupljali celu zajednicu.

Praistorijski proizvođači automobila

Posebno su interesantni nalazi koji sugerišu da su Dupljajska kolica minijaturna verzija daleko većih vozila. Autori istraživanja navode da se na njima nalaze „tehničke karakteristike koje nam govore da su proizvođači znali kako izgledaju prave kočije u prirodnoj veličini“.

Stanovnici Dupljaje verovatno nisu pasionirani čitaoci naučnih radova, pa još na stranim jezicima, ali su došli na istu ideju i to ranije od irskih arheologa. Na ulazu u selo, 2021. godine je postavljena replika vozila koje se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu, ali deset puta veća od originala. Široka je dva i po, a visoka dva metra, i teži 1.500 kilograma. Autor skulpture, umetnik Jovan Živković iz Pirota, izlio je skulpturu od belog mermera i belog gipsa i patinirao je bronzanom bojom. Ornamenti su istaknuti žutom bojom, jer se i na originalu u tim udubljenjima vide žuti tragovi.

Akademski slikar Nenad Bračić, takođe je izradio repliku Dupljajskih kolica u razmeri jedan prema 10, koja se nalaze u Tehničkoj školi u Beloj Crkvi.

Zorica Žarković

Biznis i finansije 245, maj 2026. 

Foto: Bif

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Partnerstvo domaćeg investicionog fonda i niškog preduzeća
  • Gde je Srbija na evropskoj lestvici minimalnih zarada?
  • Zašto Dunav presušuje: Klimatske promene jesu uzrok, da li su i jedini krivac
  • Generali ostvario odličan rast operativnog i prilagođenog neto rezultata zahvaljujući svim poslovnim segmentima
  • Pouzdano poslovanje i kontinuitet rasta – Rezultati OTP Grupe za prvu polovinu 2026. godine

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit