NAJNOVIJE
Preventivna uloga poreske uprave: Poreznik kao savetnik
Zašto je cena srebra dostigla rekordne nivoe?
Klikni pogrešno i izgubi sve: Zašto su srpske firme...
Da li zbog rasta tražnje za evrom ovlašćene menjačnice...
Otvara se kafić gde ljudi mogu da se „susretnu“...
Avio-kompanije će naredne godine imati dobit od 41 milijardu...
Grad Beograd će morati da se zadužuje da bi...
Da li će doći do neprijateljskog preuzimanja kompanije Vorner...
Beogradske elektrane imaju najveće dugove prema dobavljačima
Zašto je pojačana tražnja za evrom u Srbiji?
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Da li se rekordna potražnja zlata zasniva više na procenama nego na činjenicama

by bifadmin 18. октобар 2025.

Cena zlata i dalje ruši rekorde, a glavni razlog koji se najčešće navodi jeste masovna kupovina od strane centralnih banaka. Međutim, analiza Financial Times Alphavillea pokazuje da zvanični podaci i medijski narativ ne idu ruku pod ruku – i da se “rekordna” potražnja možda više zasniva na procenama nego na činjenicama.

Evropska centralna banka (ECB) je u junu objavila da su centralne banke 2024. godine činile preko 20% globalne potražnje za zlatom — dvostruko više nego u projeku tokom 2010-ih.

Međutim, kada se pogledaju zvanični podaci, brojke nisu toliko spektakularne. Prema evidenciji, centralne banke su u proteklih godinu dana povećale svoje zlatne rezerve za 228 tona — što, iako impresivno (težina oko 40 afričkih slonova), zapravo spada u donju četvrtinu kupovina u poslednjih 5, 10 i 15 godina.

Pa zašto se onda govori o „nezapamćenoj potražnji“?

Tajanstvena kategorija: „Neprijavljene“ kupovine

Odgovor leži u tzv. unreported (neprijavljenim) kupovinama. Kada se one dodaju zvaničnim brojkama, ukupna kupovina centralnih banaka skače na čak 804 tone — što je količina teška koliko i sedam i po plavih kitova.

Ali šta su uopšte “neprijavljene” kupovine? Zvanični podaci o rezervama centralnih banaka potiču od MMF-a, ali prijavljivanje je dobrovoljno. Neke zemlje, poput Rusije, prestale su da dostavljaju podatke još pre uvođenja sankcija, iako se zna da su u tom periodu bile veliki kupci.

Zbog toga se analitičari i ECB oslanjaju na procjene World Gold Councila (WGC) – udruženja rudarskih kompanija čiji je cilj, između ostalog, promocija zlata. WGC od 2014. koristi podatke nezavisne konsultantske firme Metals Focus, koja procenjuje ukupne neto kupovine zlata od strane centralnih banaka i fondova suverenog bogatstva.

Kako i sami priznaju u svojoj metodologiji, “s obzirom na netransparentnost tržišta, statistike o ponudi i potražnji treba posmatrati kao procene – neke tačnije od drugih”.

Drugim rečima, iako iza brojki stoje profesionalci, podaci se često zasnivaju na razgovorima “iza zatvorenih vrata” sa rudarima, rafinerijama i trgovcima zlatom – što znači da se preciznost tih procena ne može nezavisno proveriti.

Zašto centralne banke okreću leđa dolarima?

Nakon što su zapadne sankcije 2022. zamrzle ruske devizne rezerve, mnoge zemlje su počele da preispituju sigurnost držanja deviza u dolarima ili eurima.

U takvom okruženju, zlato – taj “sjajni kamenčić” – deluje kao sigurnija alternativa od elektronskih obaveza koje kontrolišu geopolitički rivali.

Zato nije iznenađenje što je veza između prinosa na američke obveznice indeksirane inflacijom (TIPS) i cene zlata potpuno pukla – investitori sve više biraju zlato kao svojevrsno osiguranje od političkih i finansijskih rizika.

Zlato možda i dalje “sija”, ali priča o rekordnoj kupovini centralnih banaka više je nijansirana nego što se čini. Iza bombastičnih naslova krije se složen svet procena, neobjavljenih podataka i ekonomskih instinkata koji oblikuju globalnu potragu za sigurnošću.

Izvor: Investitor.me

Foto: Stevebidmead, Pixabay

18. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Francuska izdala poštansku marku s mirisom kroasana

by bifadmin 18. октобар 2025.

Francuska je izdala novu poštansku marku s mirisom kroasana, na taj način svakim poslatim pismom slaveći mnogima omiljeni deo francuskog doručka, objavila je nacionalna poštanska služba La Poste.

S gotovo 600.000 poštanskih maraka odaće počast „simbolu francuske gastronomije“, piše na internet stranicama francuskog La Postea.

Miris maslaca i testa širio se u sredu poštom u Valence-Herriotu, a lokalni upravnik pošte Antoni Riše AFP-u je rekao da je „vrlo ponosan što je njegov grad među prvima koji je prodaje“.

Cena jedne marke je 2,10 evra, što je evro više od prosečne cene kroasana u Francuskoj i može se koristiti i u sklopu međunarodnih pošiljaka.

Dizajnirala ju je umetnica Frederik Vernije, a štampana je u jugozapadnom francuskom gradu Bulazaku posebnom tehnikom heliogravure, fotohemijske reprodukcijske tehnike duboke štampe za manja izdanja reprodukcija originalnih slika.

Valence-Herriot jedna je od tri lokacije gde je ova poštanska marka puštena u pretprodaji, što se poklopilo s organizacijom nacionalnog takmičenja u izradi najboljeg kroasana s maslacem u jugoistočnoj Francuskoj.

Iz poslovnice u jugoistočnom francuskom gradu u koju svakodnevno svrati 400 kupaca rekli su da je od 1.000 maraka, koliko ih je stiglo prvi dan odmah prodato više od 400.

Marku jedinstvenom čini štampa koja sadrži sitne kapsule mirisa. Nakon što se protrljaju kapsule oslobađaju miris sveže pečenog kroasana, a da bi miris bio autentičan, francuska pošta je ograničila proizvodnju na 600.000 primeraka, upozorivši kolekcionare da bi zalihe mogle brzo nestati.

Ovo nije prva mirisna marka koju su izdale francuske pošte. Godine 2009. izdata je marka s mirisom čokolade, godine 2016. za UEFA Euro poštanska marka s mirisom sveže pokošene trave, a 2024. uoči početka Letnjih olimpijskih igara u Parizu lansirana je verzija s mirisom bageta.

Izvor: Hina

Foto: Pixabay

18. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Šta se promenilo nakon dve godine zabrane korišćenja telefona u australijskim školama

by bifadmin 17. октобар 2025.

Poslednjih dana svetski mediji pišu o postignutim rezultatima nakon dve godine primene zabrane upotrebe telefona u školama Australije.

Kada je srednja škola Australian Christian College iz predgrađa Melburna uvela zabranu korišćenja mobilnih telefona na kampusu, razlog nije bio samo disciplina. Direktori su navodili da su sukobi među učenicima sve češće počinjali onlajn, da je pažnja opadala. Nastavnici su upozoravali da decu „remete notifikacije na telefonima, da teže prate predavanja, da su im misli na telefonima iako ne gledaju u aparate i da ih sve to mentalno iscrpljuje i remeti koncentraciju“ naveli su za The Guardian Australia.

„Kada je telefon u blizini, um učenika je samo napola prisutan u učionici“, rekao je direktor škole, Kejleb Piterson. „Hteli smo da im vratimo punu pažnju.“

Dve godine posle zabrane

Zabrana telefona u školama, koja nalaže da se uređaji drže u torbama ili ormarićima i oduzimaju ako se vide tokom časa, sada je na snazi u gotovo svim australijskim državama. Prva je bila Viktorija 2020. godine, a do 2024. joj se pridružile Zapadna Australija, Novi Južni Vels, Južna Australija, Tasmanija i Kvinslend.

Roditelji i političari su odluku pozdravili, verujući da će „manje telefona značiti više fokusa i manje ometanja“. Iako su stručnjaci u početku bili skeptični, rezultati su, barem prema izjavama i školskog kadra i uečnika, vidljivi.

„Od zabrane primećujemo da lakše počinje nastava, manje je prekida i bolji je tok nastave. Na odmoru učenici ponovo razgovaraju, druže se i više komuniciraju i sa nastavnicima,“ rekao je Piterson.

Istraživanja potvrđuju promene:

anketa je pokazala da gotovo 1.000 direktora javnih škola u Novom Južnom Velsu i dalje podržava zabranu, čak njih 95 odsto, 81 odsto tvrdi da je poboljšano učenje, a 86 odsto da su učenici društveniji i manje ometeni. Podatke je objavio South Australia Education Department, istraživanje o uticaju zabrane telefona.

Više pažnje, manje sukoba

U Južnoj Australiji 70 odsto nastavnika kaže da učenici sada bolje prate nastavu, a 64 odsto je potvrdilo da primećuje manje „kritičnih incidenata“ u školi.

Ipak, nisu svi saglasni.

Za The Guardian Australia, Rukaja, učenica koja je završila školu 2024. godine, smatra da su zabrane bile „preterane“. „Telefon nam daje osećaj sigurnosti,“ rekla je. „Kada ga oduzmu, samo se stvara više stresa i nervoze.“

Drugi učenici pak misle suprotno. Jedanaestogodišnja Ejmi iz Sidneja veruje da je zabrana „izjednačila teren“, jer više nije bilo varanja na ispitima, dok su se „hronični onlajn“ učenici više uključili u stvarne razgovore. „Osećamo se sigurnije jer nema straha da će neko tajno slikati ili širiti fotografije,“ kaže ona.

Slično misli i Ajiša iz privatne škole u Sidneju: „Otkako nemam telefon na času, imam bolju pažnju i bolje rezultate.“

Tiše učionice, ali manja fleksibilnost

Direktor elitne javne škole u Melburnu, Toni Mordin, kaže da zabrana ima jasne prednosti: manje ometanja, više koncentracije, manje sajber nasilja.

„Ali treba da priznamo i šta smo izgubili,“ napomenuo je. „Telefoni su moćni alati – mogu da čuvaju nastavne materijale, fotografišu eksperimente, snimaju projekte i koriste obrazovne aplikacije. Sada se više oslanjamo na stare metode i školske računare.“

Stručnjaci traže oprez i više dokaza

Profesor Nil Selvin sa Univerziteta Monash smatra da je zabrana „popularna, ali ne i naučno proverena“.

„Škole su postale simbol šireg društvenog straha od tehnologije,“ rekao je.

„Ali, deca provode mnogo više vremena van škole. Prava tema treba da bude kako roditelji i porodice upravljaju korišćenjem uređaja kod kuće.

Nedavna istraživanja iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazala su da nema značajne razlike u mentalnom zdravlju, snu ili uspehu učenika u školama sa i bez zabrane telefona.

Zabrane nisu čarobno rešenje,“ dodao je Selvin. „One mogu da pomognu, ali nisu dovoljne same po sebi.“

Ravnoteža između discipline i digitalne pismenosti

Piterson priznaje da zabrana nije „srebrni metak“ i sama po sebi ne može da reši kompleksan problem, ali ističe da je ključna za stvaranje zdravog okruženja: „Kada se kombinuje sa programima digitalne pismenosti i podrške mentalnom zdravlju, donosi rezultate.“

U njegovoj školi, merenja su pokazala pad nivoa stresa i psihološke napetosti. Učenici sami kažu da im zabrana „daje predah“ priliku da se odvoje od ekrana.

Dve godine kasnije, australijske škole bez telefona pokazuju da manje tehnologije ne znači manje učenja. „Naprotiv. Možda smo tek počeli da otkrivamo koliko fokus, mir i razgovor uživo znače u vremenu kada smo svi stalno onlajn“ naveli su psiholozi istraživači iz Centra za obrazovnu statistiku i evaluaciju rezultata, NSW Department of Education.

Izvor: Bonitet.com

Foto: Pixbay

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Avantura, luksuz i ekskluzivne ponude: Delta Auto Grupa na Galerija automobila Srbije 2025

by bifadmin 17. октобар 2025.

Delta Auto Grupa i ove godine tradicionalno učestvuje na manifestaciji Galerija automobila Srbije 2025, koja traje od 16. do 26. oktobra. U tržnom centru “Galerija” tokom 10 dana biće izloženi modeli brendova koji definišu stil i performanse: BMW, MINI, Honda (auto/moto), BMW Motorrad, KTM i Maserati. Pored atraktivnih modela, Delta Auto Grupa je za kupce pripremila jedinstvene ponude.

Specijalne ponude za sve BMW i MINI modele

BMW i MINI donose specijalne ponude za sve modele. Ove pogodnosti važe tokom trajanja Galerija Car Show-a i dostupne su u svim BMW i MINI salonima širom Srbije. Posebno se ističe neverovatna ponuda sa kamatnom stopom od 3,5% za luksuznu GKL liniju koja obuhvata Seriju 7, X7 i XM, a ista kamatna stopa (od 3,5%) čeka i ljubitelje MINI brenda i odnosi se na celu gamu vozila ovog brenda.

U Galeriji, tokom trajanja Sajma, biće izloženi atraktivni BMW modeli, od elegantnog 420i Cabrioleta i kompaktnog 116i do impozantnih X modela koji spajaju snagu i udobnost. MINI modeli imaju svoj posebni kutak, a posetioci će moći da ih vide u jednom sasvim novom okruženju- MINI World-u.

MINI World – salon automobila kakav niste videli do sada

Galerija je ove godine dobila prostor koji je sve samo ne običan, jer MINI World nije klasičan salon automobila, već pravi univerzum jednog raziganog brenda kao što je MINI. Smešten u okviru BMW Store-a, ovaj prostor je stvoren za sve koji vole drugačiji pogled na vožnju, stil i život.

Enterijer, kreiran uz KARE dizajnerski potpis, odiše MINI filozofijom: kreativno, neočekivano i drugačije.

Posetioci mogu da zavire u porodičnu zonu, da se opuste u kutku za odmor, istraže Hii/Shii izložbu fotografija i da se druže sa MINI maskotom Spike-om u prirodnoj veličini. Tu su i atraktivne foto-zone osmišljene po svetskim standardima, idealne za selfije, spontane trenutke i poruke koje će se sigurno deliti na mrežama. U toku su konkursi, a najsrećnije očekuje zanimljive nagrade.

HONDA CR-V – hibrid o kome se priča sa specijalnom ponudom

Posetioci će na Sajmu moći da vide novi Honda CR-V Hybrid i saznaju više o najnovijoj kampanji i Zelenom bonusu. Tokom narednog perioda, svi kupci koji se odluče da zamene svoje staro vozilo mogu to uraditi u Honda salonima širom Srbije. To znači da prilikom kupovine novog Honda CR-V Hybrid modela ostvaruju Zeleni bonus do 4.000 evra, uz mogućnost prelaska na savremeni, efikasniji i ekološki prihvatljiviji način vožnje.

Atraktivni motocikli za one koji traže adrenalin

Prezentacija motora nije ništa manje atraktivna. BMW Motorrad predstavlja svoje adventure perjanice R1300GS Adventure, F900GS i F800GS. KTM izlaže svoje najprodavanije modele 350 EXC Six Days, 390 Adventure R i 890 Adventure, dok Honda donosi CRF300 Rally, NX500 i ADV350. Kao i automobili, tako i motocikli donose atraktivne cene i ponude.

Maserati store – dom luksuznih modela

Za ljubitelje italijanskog stila i luksuza, Maserati Store u Galeriji ostaje nezaobilazna destinacija. U elegantnom ambijentu posetioci mogu da istraže aktuelne modele, među kojima je i atraktivni Grecale, kao i posebne ponude koje pružaju priliku da se uđe u svet luksuza po povoljnijim uslovima. Maserati ostaje sinonim za autentičan luksuz, spoj performansi, dizajna i strasti koji ovaj brend čini jedinstvenim.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

MMF: Značajno usporavnje privrednog rasta u Srbiji

by bifadmin 17. октобар 2025.

Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa značajno usporavanje privrednog rasta Srbije u 2025. godini, uz prognoze koje je svrstavaju u donji deo tabele u poređenju sa većinom država nastalih na teritoriji nekadašnje Jugoslavije.

U svom oktobarskom izveštaju „Svetski ekonomski izgledi“, MMF za Srbiju projektuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,4 odsto u 2025. godini, što je značajno usporavanje u odnosu na 3,9 odsto iz 2024. godine.

Poređenje sa ex-YU prostorom

Projektovani rast od 2,4 odsto niži je od onog za Crnu Goru (3,2 odsto), Hrvatsku (3,1 odsto) i Severnu Makedoniju (3 odsto).

Srbija se tako nalazi na istom nivou kao Bosna i Hercegovina, dok jedino Slovenija u ovom poređenju beleži sporiji rast, sa projektovanom stopom od 1,1 odsto, ali uz daleko viši nivo razvijenosti.

Kada je reč o inflaciji, Srbija sa prognoziranih 4,6 odsto za 2025. ima višu stopu od svih ostalih bivših jugoslovenskih republika, uključujući Crnu Goru (4,1 odsto), Hrvatsku (4,4 odsto), Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju (obe 3,5 odsto), te Sloveniju (2,5 odsto).

Na samom smo vrhu i ukoliko se ovoj grupaciji oduzmu Slovenija i Hrvatska a doda Albanija – što znači da posmatramo države Zapadnog Balkana.

Projekcija za Srbiju od 4,6 odsto ne samo da je najviša u tom regionu, već je i za 0,5 procentnih poena viša od sledeće na listi, Crne Gore, i više nego dvostruko viša od projektovane stope za Albaniju (2,3 odsto).

Srbija i „evropa u razvoju“

U širem regionalnom kontekstu, koji obuhvata i Albaniju, Rumuniju i Bugarsku, prognoza rasta Srbije od 2,4 odsto niža je od predviđenog za Albaniju (3,4 odsto) i Bugarsku (3,0 odsto), ali je viša od one za Rumuniju (1 odsto).

Zanimljivo je da, uprkos tome što je rast Srbije ispod regionalnog proseka, on je iznad proseka kategorije u koju je svrstava MMF. Naime, za grupu „Evropa u razvoju“ (Emerging and Developing Europe), kojoj pripada i Srbija, prosečan rast u 2025. godini projektovan je na svega 1,8 odsto.

Prosečna inflacija u ovoj grupi zemalja iznosi visokih 13,5 odsto, što znači da je Srbija sa 4,6 odsto znatno ispod proseka kategorije kojoj pripada.

Ipak, naš deficit tekućeg računa od 5,3 odsto BDP-a znatno je veći teret u odnosu na prosek grupe, koji iznosi 1,1 odsto.

Globalni rizici i preporuke Fonda

Ove projekcije dolaze u kontekstu globalnih rizika koje MMF identifikuje kao „produženu neizvesnost politika, šokove u ponudi radne snage i fiskalne ranjivosti“.

U takvom okruženju, Fond preporučuje sprovođenje „kredibilnih, predvidivih i održivih ekonomskih politika“ kao ključnih za vraćanje poverenja. Za sve zemlje, pa tako i za Srbiju, sugeriše se obnavljanje fiskalnih rezervi i osiguranje održivosti javnog duga.

U Vašingtonu je, inače, u toku Godišnja skupština MMF i Grupacija Svetske banke, kojoj prisustvuje guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković a od danas i ministar finansija Siniša Mali.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Positive_Images, Pixabay

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nova godina je datum za konačno rešenje problema sa NIS-om

by bifadmin 17. октобар 2025.

Problem sa NIS-om zbog američkih sankcija trebalo bi da bude rešen najkasnije do Nove godine.

Kako piše NIN pozivajući se na svoja saznanja, najrealnija opcija je da država Srbija otkupi deo od 11,3 odsto vlasništva nad NIS-om, koji je u ovom trenutku u rukama kompanije „Intelidžens„, praktično unuke kompanije „Gasproma„.

Pošto su ruske kompanije „Intelidžens“ i „Gaspromnjeft“ u ovom trenutku vlasnici ukupno 56,15 odsto NIS-a (11,3 odsto i 44,85 odsto), ovakvom transakcijom bi Srbija i mali akcionari postali većinski vlasnici.

Ovom modelu se prethodnih meseci protivila i ruska strana, ali je izgleda popustila i pristala na njega, ali uz uslov da Gaspromovom „Intelidžensu“ ostane jedna akcija, a da se u ugovor o kupoprodaji unese klauzula da Rusi imaju pravo prečeg reotkupa kada se jednog dana situacija smiri i sankcije ruskim kompanijama budu ukinute.

Nova godina kao datum za konačno rešenje problema uklapa se i sa zalihama nafte i derivata koje Srbija i NIS imaju, tako da ne bi trebalo da bude posledica ni po rad rafinerije u Pančevu ni po snabdevenost tržišta derivatima, piše NIN.

Manje verovatna opcija je preuzimanje upravljanja NIS-om od strane Srbije modelom licenciranja, a najmanje verovatna bi podrazumeva brzo postizanje dogovora o miru u Ukrajini.

NIN podseća da su ove sedmice razgovorali delegacija predvođena predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i delegacija predvođena prednikom Upravnog odbora „Gaspromnjefta“ Aleksandrom Djukovim i zamenikom ministra energetike Ruskije Pavelom Sorokinom.

Izvor: NIN/021.rs

Foto: Pixabay

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Skriveni rizici AI programiranja

by bifadmin 17. октобар 2025.

Kako AI-generisani kod menja sajber bezbednost — i šta programeri i tzv. „vibe kod“ entuzijasti treba da očekuju.

Iako su koristi AI asistenata na radnom mestu i dalje predmet debate, oblast u kojoj se oni najodlučnije usvajaju jeste razvoj softvera. Tu veliki jezički modeli (LLM — Large Language Models) imaju mnoge uloge — od refaktorisanja i dokumentovanja koda do izgradnje čitavih aplikacija. Međutim, tradicionalni problemi informacione bezbednosti u razvoju sada se uvećavaju jedinstvenim ranjivostima AI modela.

Ranjiv AI-generisani kod

Kada LLM generiše kod, on može sadržati bagove ili bezbednosne propuste. Ovi modeli su obučeni na javno dostupnim podacima sa interneta — uključujući hiljade primera nekvalitetnog koda.

Nedavna studija kompanije Veracode pokazala je da vodeći AI modeli danas generišu kod koji se uspešno pretvara u 90% slučajeva. Pre manje od dve godine, taj procenat je bio manji od 20%. Međutim, bezbednost tog koda se nije poboljšala — 45% i dalje sadrži klasične ranjivosti sa OWASP Top-10 liste, bez značajnih promena u poslednje dve godine. Studija je obuhvatila više od stotinu popularnih LLM-ova i fragmenata koda u jezicima Java, Python, C# i JavaScript. Prema Wiz istraživanju, 20% aplikacija razvijenih vibe-kodiranjem sadrži ozbiljne ranjivosti ili greške u konfiguraciji.

Kao primer takvih propusta često se navodi slučaj propasti startapa Enrichlead, kojem je AI definitivno bio krivac. Osnivač se pohvalio na društvenim mrežama da je „100% koda platforme napisao Cursor AI“, uz napomenu da nema „nijedne ručno napisane linije koda“. Samo nekoliko dana nakon lansiranja, otkriveno je da aplikacija sadrži niz početničkih bezbednosnih propusta — koji su omogućavali bilo kome da pristupi plaćenim funkcijama ili menja podatke. Projekat je ugašen nakon što osnivač nije uspeo da dovede kod do prihvatljivog nivoa bezbednosti koristeći Cursor. Ipak, on nije odustao i od tada je pokrenuo nove projekte zasnovane na vibe-kodiranju.

Najčešće ranjivosti u AI-generisanom kodu

Iako AI-potpomognuto programiranje postoji tek godinu-dve, već ima dovoljno podataka da se identifikuju najčešće greške. Tipično su to:

• Nedostatak validacije ulaza, odsustvo sanitizacije korisničkog unosa i druge osnovne greške koje dovode do klasičnih ranjivosti kao što su XSS (Cross-Site Scripting) i SQL injekcija.

• API ključevi i drugi tajni podaci ugrađeni direktno u veb stranicu i vidljivi korisnicima u njenom kodu.

• Autentifikaciona logika implementirana isključivo na klijentskoj strani, u kodu koji se izvršava u pregledaču — što omogućava lako zaobilaženje provera.

• Greške u logovanju — od nedovoljnog filtriranja pri upisu u logove do potpunog izostanka beleženja događaja.

• Previše moćne i opasne funkcije — AI modeli su optimizovani da generišu kod koji najbrže rešava zadatak, ali najkraći put često nije i najsigurniji. Klasičan primer je korišćenje funkcije eval za matematičke operacije nad korisničkim unosom, što otvara mogućnost proizvoljnog izvršavanja koda u aplikaciji.

• Zastarele ili nepostojeće zavisnosti — AI-generisani kod često referencira stare verzije biblioteka, koristi zastarele ili nesigurne API pozive, pa čak pokušava da uveze izmišljene biblioteke. Ovo poslednje je naročito opasno jer napadači mogu kreirati zlonamernu biblioteku sa „uverljivim“ imenom, koju će AI agent uključiti u stvarni projekat.

Kako bezbedno koristiti AI-generisani kod

Nivo rizika koji potiče od AI-generisanog koda može se značajno — iako ne u potpunosti — smanjiti kombinacijom organizacionih i tehničkih mera:

• Uvesti automatsku reviziju AI-generisanog koda u trenutku njegovog pisanja koristeći optimizovane SAST alate (Static Application Security Testing).

• Ugraditi bezbednosne zahteve u sistemske promptove svih AI razvojnih okruženja.

• Iskusni ljudski stručnjaci treba da sprovode detaljne revizije koda, uz podršku specijalizovanih AI alata za analizu bezbednosti radi povećanja efikasnosti.

• Obučiti programere da pišu bezbedne promptove i, šire gledano, pružiti im dubinsku edukaciju o bezbednoj upotrebi AI tehnologija.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AmCham Srbija okupila institucije regiona u borbi protiv nelegalne trgovine

by bifadmin 17. октобар 2025.

Tokom prethodna tri dana u Kotoru su se okupili predstavnici ministarstava finansija, unutrašnjih poslova, carinskih i poreskih uprava, inspekcijskih službi i drugih nadležnih organa iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije, u okviru regionalne konferencije o suzbijanju nelegalne trgovine, koju četvrtu godinu zaredom organizuje Američka privredna komora u Srbiji (AmCham Srbija). Cilj konferencije bio je jačanje institucionalne i operativne saradnje zemalja regiona u borbi protiv sive ekonomije i nelegalne trgovine.

Otvarajući konferenciju, potpredsednik Vlade Crne Gore mr Momo Koprivica istakao je da borba protiv sive ekonomije prevazilazi ekonomski okvir i predstavlja pitanje društvene odgovornosti, bezbednosti i pravičnosti. „Siva ekonomija ne samo što podriva konkurentnost privrede i smanjuje prihode budžeta, već direktno ugrožava vladavinu prava i poverenje građana u institucije. Kao što svi znamo, nijedna zemlja ne može sama da odgovori na izazove koji prevazilaze granice. Zato je ova konferencija izuzetno važna — jer pokazuje da region može i mora da deluje zajedno. Zajednički rad, razmena informacija i koordinisane akcije između carinskih, policijskih i poreskih organa ključ su uspeha za suzbijanje prekograničnog kriminala i nelegalne trgovine u regionu“, poručio je Koprivica.

Učesnici konferencije razgovarali su o najvažnijim trendovima, izazovima i regulatornim pitanjima koja oblikuju tržište u regionu. Tokom tematskih sesija razmatrani su rezultati istraživanja o nelegalnom tržištu duvana, uticaj akcizne politike na stopu nelegalne trgovine, kao i uloga prevencije pristupa duvanskim i srodnim proizvodima među mladima. Poseban segment konferencije bio je posvećen tehničkoj radionici o implementaciji Track & Trace sistema, na kojoj su učestvovali predstavnici zemalja koje su u početnoj fazi njegove primene, a koji bi trebalo da omogući praćenje toka robe, i predstavlja važan instrument u suzbijanju sive ekonomije.

Nakon tematskih sesija, drugi deo konferencije bio je posvećen interaktivnoj diskusiji u okviru koje su predstavnici institucija i eksperti iz regiona razmenili iskustva o četiri ključne teme: suzbijanju nelegalne trgovine na internetu, unapređenju operativne saradnje i razmene obaveštajnih podataka između carinskih i policijskih organa u realnom vremenu, regulisanju i nadzoru novih proizvoda na nelegalnom tržištu, kao i uticaju akcizne politike i uvođenja Track & Trace sistema na sivu ekonomiju.

Tokom diskusije identifikovani su zajednički izazovi sa kojima se zemlje regiona suočavaju, kao i predlozi za njihovo prevazilaženje. Među njima se izdvajaju potreba za efikasnijom saradnjom carinskih i policijskih organa kroz uvezivanje baza podataka, izradu standardnih operativnih procedura i sprovođenje češćih zajedničkih akcija, jačanje kapaciteta inspekcijskih organa za nadzor nad trgovinom na internetu, izrada strategija za regulisanje novih proizvoda i edukacija nadležnih organa i potrošača radi njihovog prepoznavanja na nelegalnom tržištu, kao i potreba za opreznim i faznim pristupom prilikom izmena regulative koje mogu imati potencijalni uticaj na nelegalno tržište, poput izmena akcizne politike i implementacije Track & Trace sistema.

AmCham Srbija poslovno je udruženje koje okuplja više od 260 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija koje su u Srbiju investirale preko četrnaest milijardi evra i koje zapošljavaju preko 120.000 građana Srbije. Naša misija je da kroz partnerstvo sa Vladom Srbije unapređujemo poslovnu klimu, da promovišemo najbolje poslovne prakse i vrednosti, kao i da pružamo platformu za profesionalni razvoj članova i unapređenje obrazovanja prema potrebama poslovne zajednice.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

McDonald’s uveo novu uslugu – mobilno poručivanje

by bifadmin 17. октобар 2025.

McDonald’s nastavlja da unapređuje korisničko iskustvo u svojim restoranima uvođenjem mobilnog poručivanja (Mobile Order) funkcionalnosti u okviru McDonald’s mobilne aplikacije. Ova opcija omogućava korisnicima da unapred odaberu i plate svoje omiljene proizvode putem mobilnog telefona, a zatim ih jednostavno preuzmu u restoranu bez čekanja u redu, za stolom gde zaposleni donosi porudžbinu gostu ili ukoliko gost dolazi automobilom, može porudžbinu da preuzme na drajvu.

„Mobile Order je praktična usluga koja omogućava našim korisnicima da uštede vreme i prilagode svoj dolazak u restoran svojim obavezama. Cilj nam je da svako iskustvo u McDonald’s-u bude jednostavno, efikasno i prijatno, bez nepotrebnog čekanja.“ izjavila je Desanka Landauer, direktorka marketinga u McDonald’su u Srbiji.

Mobile Order je dostupan u 34 McDonald’s restorana u Srbiji, a više informacija o korišćenju ove funkcionalnosti i dostupnim opcijama korisnici mogu pronaći u samoj aplikaciji.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi partner države, industrije i zajednice

by bifadmin 17. октобар 2025.

Sa idejom da igre na sreću u Srbiji budu oblast zasnovana na odgovornosti, transparentnosti i saradnji, danas je svečano obeležen početak rada novoformiranog Udruženja priređivača igara na sreću SPIS. Udruženje okuplja domaće operatere sa zajedničkim ciljem da unaprede standarde poslovanja, zaštite igrače i doprinesu pozitivnoj percepciji i razvoju industrije.

Početak rada SPIS-a svečano je obeležen u beogradskom Sava Centru, u prisustvu brojnih saradnika, predstavnika institucija, partnera i prijatelja, čime je industrija priređivanja igara na sreću dobila novog i važnog sagovornika u dijalogu sa državom i društvom.

SPIS je osnovan kako bi objedinio glas industrije i postao relevantan partner institucijama i zajednici. Udruženje će u svom radu nastojati da promoviše zakonito, transparentno i odgovorno poslovanje, zastupa interese članova u procesu unapređenja regulative, ali i da podstiče saradnju i razmenu znanja između priređivača, stručnjaka i nadležnih organa. Poseban akcenat biće stavljen na zaštitu igrača, prevenciju zavisnosti i očuvanje poverenja javnosti.

„Naša industrija zapošljava hiljade ljudi, doprinosi javnim prihodima i ulaže u razvoj tehnologije, ali jednako važan zadatak nam je da pokažemo društvu da igre na sreću mogu biti bezbedna i odgovorna zabava. SPIS je nastao iz potrebe da se te vrednosti sistematski neguju kroz kodekse, edukacije i aktivnu saradnju sa državom i civilnim sektorom. Naša ambicija je da budemo pouzdan partner u oblikovanju budućnosti ove industrije“, izjavila je Nevena Marković, direktorka SPIS-a.

Pored direktorke SPIS-a, okupljenima su se obratili i Slobodan Prodanović, generalni direktor kompanije Mozzart, i Savo Bakmaz, generalni direktor kompanije MaxBet. Oni su govorili o zajedničkoj viziji i misiji kompanija koje su osnovale Udruženje, ističući važnost međusobne saradnje, odgovornog pristupa i daljeg razvoja industrije igara na sreću u Srbiji.

Nekadašnji košarkaš Igor Rakočević predstavljen je kao ambasador novog Udruženja. On je istakao da su principi na kojima se zasniva SPIS važni i iz perspektive sporta, edukacije i društvene odgovornosti.

„Ni jedna institucija, kompanija ili pojedinac ne mogu sami da postignu promenu. Samo kada radimo zajedno, kada delimo odgovornost i kada nam je cilj zajedničko dobro, tada nastaju prave i trajne vrednosti. Zato mi je posebno drago što SPIS već od prvog dana pokazuje da društvena odgovornost nije samo fraza, već stvarna obaveza“, poručio je Igor Rakočević.

Društvena odgovornost biće jedan od ključnih stubova delovanja SPIS-a. Već na samom početku pokreće se prvi CSR projekat pod sloganom „I jedan je mnogo“, u saradnji sa Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj ulici u Beogradu. Projekat će biti usmeren na edukaciju tinejdžera u sportskim klubovima o prevenciji bolesti zavisnosti, sa posebnim osvrtom na rizična ponašanja povezana sa igrama na sreću. Pored lekara, jedan od predavača će biti i Katarina Jonev, edukator o bezbednosti dece na internetu

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Urbani vrtovi širom Srbije unapređeni novim sadržajima u okviru projekta „Niklo kao ja“
  • Milšped Grupa otvorila drugu kompaniju-članicu u Kini
  • Preventivna uloga poreske uprave: Poreznik kao savetnik
  • Zašto je cena srebra dostigla rekordne nivoe?
  • Samit privrednih asocijacija ponovo u Beogradu

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit