NAJNOVIJE
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Šta bilansi Poštanske štedionice govore o njenoj stabilnosti?
AP: Velika rasprodaja akcija kompanija povezanih s veštačkom inteligencijom...
Nova vlast obećava da će zadržati ono što funkcioniše...
Kašnjenje po kreditima deset puta manje nego pre deset...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Brat i sestra u zemlji šljive prave liker od lavande

by bifadmin 12. септембар 2026.

U kraju poznatom po voću i rakiji, na jednom porodičnom imanju kod Čačka, raste – lavanda. Brat i sestra Ana Tomašević i Bojan Milenković zasadili su je pre nekoliko godina sa namerom da započnu porodični posao. Danas od nje uspešno prave i plasiraju dva proizvoda koja su retkost na domaćem tržištu, liker Viola Verde i sirup Ramonda, koji su ovog leta postali hit beogradskih koktel barova.

Ono što je počelo kao ideja da uzgajaju i proizvode nešto drugačije od uobičajenog za ovaj kraj, ali i za Srbiju uopšte, danas je porodični biznis koji uspešno razvijaju. Poslednjih dana u pregovorima su za izvoz u Hrvatsku, a neobični napici koji izlaze iz ove male manufakture, već uveliko osvajaju restorane i ljubitelje koktela.

“Lavanda nam je bila zanimljiva jer ima prelep cvet, miris, ukus i veliki potencijal za preradu. Setili smo je se sasvim slučajno vesti zbog vesti koja je brujala medijima, o uzgajivaču lavande sa Fruške gore kome su influenseri pogazili zasad praveći fotografije za društvene mreže“, otpočinju priču za Infostud Ana i Bojan i dodaju:

“Tako smo je pre šest godina i posadili u Milićevcima, na zapuštenom porodičnom imanju. Nismo hteli da budemo još jedan proizvođač sirovine ili eteričnih ulja i sapuna, kojih je već dovoljno na tržištu, pa je nastao brend Eden Origin, a iz te priče prvo liker Viola Verde, spoj lavande i vanile, a zatim i sirup Ramonda koji kombinuje lavandu i borovnicu za deserte i koktele”.

Ideja nije dovoljna

Poljoprivreda pre ovog poduhvata nije bila njihova struka, a sve što danas znaju o uzgoju lavande i proizvodnji učili su kroz rad. Oboje su završili ekonomski fakultet. Bojan koji je stručnjak za razvoj biznisa, pomoć preduzetnicima i startapovima, nedavno je napustio stalan posao „od 9 do pet“ da bi se posvetio privatnom biznisu, dok je Ana i dalje zaposlena u nevladinom sektoru u oblasti razvoja inovacija.

“Znanje iz tih oblasti dosta nam je pomoglo kod pozicioniranja proizvoda, tržišta, prodaje i razvoja brenda. Kako nismo imali znanje iz poljoprivrede, niti iskustvo u proizvodnji likera, mnogo toga smo morali da naučimo usput“, priča Ana i naglašava da iza ovog brenda stoji višegodišnje planiranje i posvećen rad.

„Ideja sama po sebi ne znači ništa. Od ideje do uspešnog proizvoda ima mnogo rada, mnogo grešaka i novih pokušaja“, dodaje Bojan i pojašnjava njihovu biznis logiku – počeli su sa manjom površinom, polako učeći o biljci, njenom ciklusu, terenu…

“Nismo želeli da odmah uđemo sa velikim novcem, pre nego što proverimo kako lavanda uspeva, kako tržište reaguje i da i sami shvatimo vidimo kakav proizvod zapravo želimo da napravimo. Pre sadnje smo istraživali karakteristike biljke, uslove koji joj odgovaraju i iskustva drugih proizvođača. Lavanda voli sunce i dobro drenirano zemljište, a naš teren ima karakteristike koje joj odgovaraju. Prve godine su nam zapravo bile najbolji test. Posmatrali smo kako biljke reaguju na zemljište, vlagu, temperaturu, rezidbu i na osnovu toga prilagođavali način nege. Sada već imamo iskustvo i odluke koje donosimo mnogo su manje intuitivne“, kaže naš sagovornik.

Liker Viola Verde već je hit u prestoničkim barovima

On navodi i da početna investicija nije došla iz kredita, već bukvalno od plata i pomoći porodice, malo po malo, a kasnije su koristili i dostupne programe podrške i konkurse koji su im pomogli da ubrzaju pojedine faze razvoja.

Danas imaju oko 2.500 sadnica lavande, raspoređenih u više redova na parcelama koje su postepeno prilagođavali proizvodnji. Planiraju i proširenje, ali priznaju da im broj nije bitan, već kvalitet proivoda i njegov put do kupaca.

“Odlučili smo se za biznis model koji recimo praktikuje “Tojota”, početi sa malim ulaganjima, malim serijama, a propuste rešavati u hodu. Mislim da je najčešća greška biznisa, ne samo na ovom prostoru, zaljubljenost u sopstvenu ideju i slepo verovanje da će se veliki ulozi više isplatiti.”

Biznis ne traži gazdu, već slugu

Berba je najizazovniji period, pa tokom leta u pomoć priskaču i ostali članovi porodice, pre svega supružnici. Ana i Bojan žive na relaciji Čačak – Beograd, pa su roditelji i baka stalni kontrolori zasada.

“To je jedna od prednosti porodičnog biznisa. Deo obaveza više je vezan za proizvodnju, organizaciju rada na imanju i sam proizvod, dok je drugi više usmeren na razvoj brenda, komunikaciju, prodaju i poslovne kontakte. Sve odluke o recepturi, dizajnu, pozicioniranju donosimo zajedno. U malom porodičnom biznisu teško je imati stroge granice, ali upravo ta fleksibilnost nam često omogućava da brzo reagujemo.”

Kako Ana objašnjava, radni dan se ne okončava završetkom posla na njivi – ubrana lavanda mora na vreme da se obradi i osuši, a paralelno treba ispratiti porudžbine, komunikaciju sa kupcima, promociju i sve ostalo što prati proizvodnju.

Veliki deo obaveza, ovaj dvojac ipak obavlja sam. Od proizvodnje i promocije do prodaje i dostave, Ana i Bojan pokrivaju gotovo sve što je potrebno da njihovi napici stignu od imanja do kupca. U početku je Bojan sa likerom u rancu obilazio barove, od jednog do drugog, predstavljajući proizvod i tražeći prve kupce. Kada su porudžbine počele da stižu direktno na adresu, dešavalo se da u istom danu bude i proizvođač, prodavac, i dostavljač.

Jednu takvu situaciju i danas prepričava kroz smeh. Dobio je porudžbinu za liker i krenuo da je isporuči. Kada je stigao na adresu, nije imao gde da parkira, a kupac na četvrtom spratu nije želeo da siđe. Najzad se popeo do njega, a onda dobio pridiku da sledeći put svom šefu kaže da pošalje dvojicu ljudi na isporuku.

“To je deo razvoja svakog posla. Neophodna je spremnost da se izađe iz zone komfora i da se mnogo radi“.

Od imanja do brenda

Iza dve male boce koje danas stižu do barova i restorana stoji i deo posla koji se mnogo manje vidi. Proizvodnja alkoholnog pića zahteva registraciju poslovanja, uređen proizvodni prostor, deklarisanje, poreske i druge obaveze, pa su Ana i Bojan, uz samu proizvodnju, morali da savladaju i čitav niz administrativnih procedura. Deo su rešavali sami, dok su za specifične oblasti potražili stručnu pomoć.

Danas se njihovi proizvodi mogu kupiti direktno, ali se prodajna mreža postepeno širi i kroz specijalizovane prodavnice, barove i restorane. Posebno im je važno ugostiteljstvo, gde Viola Verde dobija svoju punu funkciju kroz koktele, dok se Ramonda koristi i u desertima. Važan deo promocije su i degustacije, jer, kako kažu, ljudi najbolje razumeju proizvod kada ga probaju.

Upravo takav pristup žele da zadrže i u daljem razvoju – ne da budu prisutni svuda, već na mestima koja odgovaraju onome što Eden Origin predstavlja. Dugoročno razmišljaju i o drugim tržištima regiona i Evropske unije. Ipak, njihov plan nije samo da iz Milićevaca izlaze nove boce. Porodično imanje žele da vremenom postane i deo iskustva koje nude kupcima, mesto na kojem bi posetioci mogli da obiđu zasad, upoznaju proces proizvodnje, probaju proizvode ili učestvuju u radionici koktela. Ideja je da se iza brenda vidi i mesto iz kojeg je potekao.

Izvor: Infostud

Foto: Pixabay

12. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nutrino nastavlja inicijativu „Zdrava ishrana od malih nogu“

by bifadmin 11. септембар 2026.

Godinu dana od pokretanja društveno odgovorne inicijative „Zdrava ishrana od malih nogu“, Baby Food Factory, proizvođač brenda Nutrino i članica Nelt Grupe, nastavlja da edukuje roditelje i stručnu javnost o prevenciji dečje gojaznosti, povezujući stručnu zajednicu i porodice širom regiona.

 

Godinu dana inicijative širom regiona

U okviru inicijative do sada je organizovano 15 stručnih događaja u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, na kojima je učestvovalo 2.000 pedijatara, dok je kroz osam savetovališta organizovanih u saradnji sa dm Srbija ostvaren direktan kontakt sa 4.000 roditelja. O važnosti ovakvih aktivnosti govori i podatak Svetske zdravstvene organizacije prema kojem svako treće dete uzrasta od sedam do devet godina ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno.

Obeležavajući godinu dana od pokretanja inicijative, Baby Food Factory i brend Nutrino, uz podršku Nelt Grupe, organizovali su dva panela sa ciljem otvaranja pitanja kako postojeće stručno znanje pretočiti u pravovremeno i konkretno delovanje.

„Ambicija kompanije Baby Food Factory i Nelt Grupe je da inicijativa „Zdrava ishrana od malih nogu“ brenda Nutrino, bude dugoročna platforma koja povezuje znanje, stručnost i konkretno delovanje u cilju stvaranja zdravijeg okruženja za decu i generacije koje dolaze. Najraniji uzrast je period u kojem nastaje odnos prema hrani koji često ostaje za ceo život. Zato prevencija dečje gojaznosti počinje znanjem, podrškom roditeljima i dobrim izborima dostupnim od prvih godina života“, istakao je Marko Cilić, CEO i predsednik Izvršnog odbora Nelt Grupe.

Kako znanje pretočiti u zdravije izbore

Na panelu „Kako delovati ranije i efikasnije?“ pedijatri iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine razgovarali su o prevenciji dečje gojaznosti, značaju prvih 1.000 dana života, ulozi ranog okruženja i ishrane u dugoročnom zdravlju, kao i značaju zdravlja creva i mikrobioma tokom različitih životnih faza. Panel „Kako zajedno možemo olakšati zdravije izbore“ otvorio je pitanje kako različiti akteri koji svakodnevno utiču na odluke porodica mogu da doprinesu zdravijim izborima. Razgovor je obuhvatio ulogu medija u pružanju jasnih i pouzdanih informacija, značaj trgovinskih i apotekarskih lanaca u trenutku izbora, kao i ulogu farmaceuta i odgovornih brendova u pružanju stručne podrške i izgradnji poverenja.

Poseban fokus na panelima stavljen je na raskorak između znanja o rizicima koje gojaznost nosi i svakodnevnog postupanja, kao i na potrebu da stručne preporuke budu razumljive, praktične i dostupne roditeljima onda kada su im najpotrebnije.

Inicijativa „Zdrava ishrana od malih nogu“ koju Nutrino razvija kao deo svog dugoročnog opredeljenja ka podršci zdravim navikama od najranijeg uzrasta, ima za cilj da spaja stručnu edukaciju sa podrškom roditeljima u najbitnijem periodu postavljanja temelja budućih navika.

Kroz dijalog i savetovališta, roditelji su mogli da dobiju informacije o važnim pitanjima ranog razvoja, uvođenja nemlečne ishrane i razvoja zdravijih navika. Naredni koraci inicijative usmereni su na dugoročan razvoj znanja i podrške roditeljima i zdravstvenim radnicima. Planiran je regionalni Vodič za uvođenje nemlečne ishrane, koji će objediniti stručne preporuke i praktične savete, kao i digitalna platforma za kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika.

„Zdrava ishrana od malih nogu“ postavljena je kao dugoročna inicijativa, sa ciljem da znanje bude dostupnije i primenjivije i da doprinese stvaranju zdravijih navika i zdravijih generacija dece. Na ovaj način, brend Nutrino kompanije Baby Food Factory, uz podršku Nelt Grupe, stavlja zdravlje dece u prvi plan kroz kontinuiranu edukaciju i podršku roditeljima i stručnoj javnosti.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Wiener Art kolekcija predstavlja izložbu „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“

by bifadmin 11. септембар 2026.

U Salonu Muzeja grada Beograda večeras je otvorena izložba „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“, koja predstavlja izbor od 200 umetničkih dela 68 umetnika iz Wiener Art kolekcije savremene srpske umetnosti. Postavljena na sva tri nivoa Salona, na prostoru od oko 1.000 kvadratnih metara, izložba kroz različite umetničke medije predstavlja promene i razvoj savremene srpske umetnosti od avangardnih i eksperimentalnih praksi do savremenih digitalnih formi.

Posle devet godina, beogradska publika ponovo ima priliku da sagleda najznačajnije segmente Wiener Art kolekcije. Postavka je organizovana kroz tri generacijske celine – od umetnika koji su svojim radom išli ispred ili paralelno sa evropskim i svetskim umetničkim kretanjima, preko generacije koja je razvijala angažovane umetničke prakse i uvodila nove medije, do umetnika stasalih na prelazu dva veka, čiji rad povezuje digitalne forme sa iskustvima i nasleđem prethodnih generacija. Među zastupljenim umetnicima su predstavnici različitih generacija i umetničkih praksi – od Vladana Radovanovića, Ane Bešlić, Mire Brtke, Milene Čubraković, Dragoljuba Raše Todosijevića i Nedeljka Neše Paripovića, preko Mrđana Bajića, Milete Prodanovića i Milice Tomić, do Mihaela Milunovića, Zorana Naskovskog, Ane Knežević i Olivere Parlić, kao i brojni drugi autori.

Izložba obuhvata slikarstvo, crtež, skulpturu, objekte, fotografiju, video, instalacije i savremene digitalne forme, predstavljajući različite načine na koje su umetnici istraživali nove mogućnosti umetničkog izraza i odgovarali na promene svog vremena.

Sam naziv „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“ sugeriše prelaz između dva vremena, dva stanja i dva pogleda na svet. Upravo taj prelaz predstavlja jednu od ključnih ideja izložbe: umetnost neprestano menja svoje forme, medije i načine komunikacije, ali zadržava potrebu da istražuje, preispituje i stvara nova značenja.

„Wiener Art kolekcija je od svog osnivanja zamišljena kao dinamična platforma koja podržava umetničku produkciju i prati promene na savremenoj umetničkoj sceni. Ova izložba povezuje nasleđe avangarde sa savremenim umetničkim i digitalnim praksama i pokazuje kako se kolekcija tokom 15 godina razvijala i širila. Kao neko ko je od početka učestvovao u njenom stvaranju, posebno mi je značajno što danas predstavlja prostor susreta različitih generacija, medija i umetničkih pogleda i što na taj način doprinosi vidljivosti savremene srpske umetnosti“, izjavila je Svetlana Smiljanić, članica Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.

Poseban segment otvaranja izložbe je predstavljao performans „Hvala na poseti / Thanks for Visiting“ umetnika Aleksandra Dimitrijevića, koji je pred publikom oslikao zidni mural, a zatim ga sastrugao i spakovao u staklene tegle. Ovim simboličnim činom performans je otvorio pitanje vrednosti umetničkog dela i načina na koji se ona formira.

„Naslov izložbe „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“ evocira prostor prelaza, trenutak između dva vremena i dva pogleda na svet. Upravo taj prostor prelaza postaje metafora umetnosti koja neprestano menja svoje oblike, medije i načine komunikacije, ali istovremeno zadržava potrebu za istraživanjem, preispitivanjem i stvaranjem novih značenja. Od avangardnih i eksperimentalnih praksi do savremenih digitalnih formi, izbor dela u ovoj postavci pokazuje različite načine na koje umetnost odgovara na promene društvenih, tehnoloških i političkih okolnosti“, rekao je Saša Janjić, kustos izložbe.

Wiener Art kolekcija savremene srpske umetnosti osnovana je 2011. godine u skladu sa strategijom Vienna Insurance Group (VIG), kojoj pripada i Wiener Städtische osiguranje u Srbiji. Ova inicijativa je deo šireg opredeljenja grupacije da podržava kulturu, umetnost i doprinosi razvoju zajednica u kojima kompanije Grupacije posluju. Osim što aktivno pruža podršku afirmaciji domaćih umetnika, Wiener Art kolekcija već petnaest godina predano podstiče razvoj domaće umetničke produkcije, promociju novih pravaca i umetničkih praksi.

Kolekcija se kontinuirano razvija kroz pažljivo odabrane akvizicije i danas predstavlja jednu od najznačajnijih korporativnih zbirki savremene umetnosti u Srbiji koja obuhvata više od 600 umetničkih dela – od preko 100 renomiranih domaćih autora. U sastavu kolekcije nalaze se tradicionalni i prošireni mediji – slike, skulpture, grafike, crteži, fotografije, kao i ambijentalne/svetlosne instalacije, performansi i digitalna umetnost. Dela iz kolekcije, svojom tematikom i izrazom prevazilaze okvire vremena u kojem su nastala, donoseći sveže i autentične poglede na stvarnost i savremeni umetnički izraz.

Wiener Art kolekcija je imala svoje prvo javno predstavljanje 2012. godine, kroz izložbu „O’zvučenje“ u okviru Art salona u Beogradu. Prvo samostalno predstavljanje kolekcije u Beogradu usledilo je 2017. godine, izložbom „Collecting is Connecting“ u Kući legata. Tokom svog razvoja, kolekcija je predstavljana i na međunarodnoj sceni, između ostalog i kroz izložbu „Unknown Familiars“ u bečkom Leopold muzeju, na kojoj je 2024. godine bilo predstavljeno 80 dela 15 umetnika. Posebna vrednost kolekcije ogleda se u njenoj misiji da umetnost učini dostupnijom široj publici. Kroz izložbe širom Srbije, poput prošlogodišnjih održanih u Pirotu, Kruševcu i Vršcu, Wiener Städtische osiguranje nastoji da savremenu srpsku umetnost približi široj publici, doprinoseći ravnomernijem razvoju kulturnog života i jačanju dostupnosti umetničkim sadržajima u lokalnim zajednicama.

Izložba „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“ je otvorena za publiku od 11. septembra do 16. oktobra 2026. godine u Salonu Muzeja grada Beograda, Bulevar kralja Aleksandra 30.

Na izložbi su predstavljena dela umetnika:

Aleksić Milan, Apostolović Srđan, Bajić Mrđan, Basta Danica, Bešlić Ana, Božović Nikola Kolja, Bračić Nenad, Brtka Mira, Černik Atila, Čubraković Milena, Ćalić Marija, Damnjanović Radomir Damnjan, Dei Leči (Vitorac Bora, Pavlov Dragoljub), Dimitrijević Aleksandar, Dimitrijević Danka, Dimitrijević Slobodan Braco, diSTRUKTURA (Bosnić Milan i Milićević Milica), Donkov Perica, Dragaš Goran, Džafo Nikola, Đurđević Biljana, Glid Gabriel, Grebenarović Zoran, Grozdanić Živko Gera, Grupa A3 – Jugoslav Vlahović, Ivković Ivana, Joksimović Zdravko, Jozić Milan, Karanović Branimir, Kirćanski Nadežda, Knežević Ana, Kovač Žolt, Krkobabić Miodrag, Marković Srđan Đile, Mašić Radomir, Matković Slavko, Milivojević Slobodan Era, Milunović Mihael, Mirković Petar, Naskovski Zoran, Nešović Nevena, Nikolić Branislav, Nikolić Nemanja, Pančić Saša, Paripović Nedeljko Neša, Parlić Olivera, Peternek Tomislav, Petrović Dragan, Plazinić Božidar, Popović Zoran, Prodanović Mileta, Racković Nenad, Radovanović Vladan, Rafajlović Aleksandar, Ranisavljević Ivana, Santrač Zvonimir, Savić Miroslav, Supek Jaroslav, ŠKART (Protić Dragan, Balzamović Đorđe), Šuletić Ivan, Šuvaković Miško, Todosijević Dragoljub Raša, Tomić Milica, Trajković Jelena, Újhazi Adrienn, Urkom Gergelj, Vasić Čedomir, Vranešević Zoran.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Iskustva korisnika IPARD fonda: Seoska kuća koja lepo miriše

by bifadmin 11. септембар 2026.

Krčedin je dobio kuću koja lepo miriše i puna je gostiju. Njeni vlasnici, bračni par Ognjenović, izgradili su je uz podršku IPARD fonda i spremaju se da ponovo konkurišu za ove podsticaje u poljoprivredi koji iznose do 300.000 evra bespovratnih sredstava. Poručuju drugima da se vredi pomučiti, pogotovo što IPARD III proširuje svoju podršku na dva nova sektora u ruralnim oblastima i donosi važne olakšice u proceduri za pribavljanje novca.

Dvoje supružnika, od kojih je jedno provelo 15 godina u korporaciji a drugo se bavi advokaturom, rešili su da se upuste u posao na selu i izgrade kuću u Krčedinu za smeštaj turista. Da bi pribavili novac, konkurisali su za bespovratna sredstva koja obezbeđuje EU iz IPARD fonda za modernizaciju poljoprivrede i razvoj ruralnog turizma u Srbiji.

Pokazalo se da je za Marinu i Vladimira Ognjenovića to bila „multidisciplinarna“ avantura, od prikupljanja projektne dokumentacije do prokopavanja bujičnih kanala, ali koja se na kraju toliko isplatila da se spremaju za novu.

U poslednji čas

Kao što to često biva u Srbiji, Ognjenovići su za konkurs saznali u poslednjem trenutku i trčali da sve završe „za juče“, a to sve je bilo prilično obimno. „Moj prvi savet onima koji žele da konkurišu za ova sredstva jeste da tu proceduru započnu na vreme“, ističe Marina Ognjenović i objašnjava zašto: „Morate da završite kompletan projekat u predviđenom roku i da prikupite veliki broj dokumenata, uključujući brojne dozvole, potrebno je da uknjižite objekat, dokažete da su rešena sva pitanja vezana za vlasništvo“…

Tu nije kraj. „Morali smo da navedemo i najsitnije troškove, koje potom pregleda nadležna inspekcija u ovom programu i ocenjuje da li su ti troškovi realni. Kada inspekcija proceni pravu vrednost projekta i ako ispunite sve dogovorene uslove, uključujući kategorizaciju objekta – što za luksuznu kuću kakva je naša traži da imate sve, od igle do lokomotive – onda dobijate novac“, objašnjava Marina.

„Ceo ovaj postupak iziskuje puno vremena i bio je zahtevan za nas, iako oboje imamo iskustva u radu sa papirima i tabelama, ali se veoma isplati jer smo dobili 65% povrata od procenjene investicije. Preostali novac smo uložili nas dvoje, tako što smo prodali dedovinu“, navodi korisnica IPARD podsticaja.

Nasipaj i prokopavaj

Papiri se završe, ali treba sagraditi kuću. Ognjenovići su za to imali 24 meseca. Na papiru. Rešenje su dobili u septembru, ali umesto radova krenula je kišna sezona i kiša je lila „kao iz kabla“ sve do juna naredne godine.

„Tada smo konačno krenuli sa radovima, što znači da smo za 15-16 meseci morali da sagradimo celu kuću. A u toku gradnje nailazili smo na brojne probleme“, ne krije Marina, „jer to je zemljište na kome nikada ništa nije građeno. Morali smo da nasipamo zemlju, prokopavamo bujične kanale, gradimo potporne zidove“…

Stigle su na red i finese zbog kojih su Ognjenovići prošli ubrzani kurs iz građevinske stolarije. „Kada smo radili finalnu dokumentaciju, pred predaju završnog projekta za zahtev za isplatu sredstava, bilo je stavki koje smo morali baš dobro da proučimo jer nismo znali kako da ih popunimo – na primer, kolika je dimenzija prozora, da li je to sa ramom ili bez rama, da li se meri širina i visina otvora u zidu ili sam prozor“, priča suvlasnica kuće u Krčedinu koja je, ipak, izgrađena na vreme.

Da li su Ognjenovići napokon odahnuli? Nisu, jer onda je došla na red završna kontrola.

„Mi smo prvi put prolazili kroz taj proces, nismo znali na koji način se ta kontrola sprovodi, šta će inspektori da gledaju, šta su njihovi kriterijumi… Sve je na kraju ispalo dobro, jer su ljudi koji su angažovani u IPARD-u i inspektori na terenu izuzetno dobronamerni. Mi smo imali njihovu podršku tokom svih faza u projektu, odgovarali su nam na sva pitanja i vodili su nas kroz celokupnu proceduru“, naglašava Marina.

Ovog puta – na vreme

Prema njenom mišljenju, sredstva su im odobrena pre svega zahvaljujući izuzetno dobrom konsultantu.

„Kada smo konkurisali sa našim projektom, on nam je objasnio sve etape u tom procesu i uputio nas na šta sve moramo da obratimo pažnju. Možda je pomogla i činjenica da su izgradnja kuće u Krčedinu i ulazak u seoski turizam nova faza u razvoju našeg posla koji smo prethodno pokrenuli u drugoj delatnosti. Bavim se proizvodnjom parfemskih osveživača prostorija sa štapićima pod brendom ’Like a therapy’, a vila u Krčedinu koja nosi isti naziv zamišljena je kao mirisna kuća u kojoj gosti zaista mogu da se opuste i prepuste uživanju“, objašnjava Marina za B&F.

Kuća koja miriše nalazi se na obali Dunava, a mirisi stižu pod njen krov iz Grasa, centra parfemske industrije u Francuskoj. Tamo je Marina Ognjenović našla partnere koji prave mirise po njenim zahtevima. Ako mirisi stižu iz daleka, sve drugo za goste u kući nabavlja se u okolini.

„Potrudili smo se da zaokružimo ovaj posao tako da svi oko nas imaju koristi od njega. Sklopili smo saradnju sa lokalnom kafeterijom koja isporučuje gostima doručak na kućna vrata. Kada neko organizuje događaje u našoj vili obavezno ga povežemo sa mesarom u Beški koja kvalitetno posluje već 40 godina, kao i sa lokalnim vinarijama. Preporučujemo konobare iz ovog kraja, zabavljače iz Inđije i druge profesionalce koji su neophodni organizatorima događaja“, nabraja naša sagovornica.

Ognjenovići se sada spremaju da ponovo konkurišu za sredstva iz IPARD fonda, ovaj put na vreme i za manje kuće koje bi takođe bile namenjene izdavanju. Nakon iskustva koje su stekli, preporučuju i drugim preduzetnicima u seoskom turizmu da se obavezno prijave za ova sredstva.

„Ljudi treba da shvate da postoji procedura, ona je vrlo jasna i ukoliko se prati nema razloga da se projekat ne realizuje kako treba i da se sredstva ne dobiju, pogotovo sada, kada su u novom programu predviđene olakšice koje znatno pojednostavljuju ceo postupak“, ukazuje Marina Ognjenović.

Podrška za dva nova sektora

O kakvim olakšicama i novinama je reč, na događaju „EU nedelja mogućnosti“ objasnila je Katarina Đurić iz Upravljačkog tela za IPARD program u Ministarstvu poljoprivrede, koja je zajedno sa kolegama bila podrška i Ognjenovićima tokom realizacije projekta.

„Marija i njen suprug koristili su sredstva iz Mere 7 ovog programa, koja je u IPARD-u II bila podrška fizičkim licima, preduzetnicima, mikro i malim preduzećima za razvoj seoskog turizma. Pored ovog sektora, u IPARD-u III biće odobrena sredstva za još dve delatnosti“, najavljuje Đurić.

Podršku će dobiti poljoprivrednici koji proizvode male količine namirnica biljnog i životinjskog porekla ili se bave starim umetničkim zanatima za direktan plasman i promociju svojih proizvoda na tržište, uključujući i pomoć za razvoj digitalnog marketinga. Druga delatnost obuhvata nepoljoprivredne usluge u poljoprivrednom području, pa će za sredstva moći da konkurišu vlasnici različitih servisa za popravke, lica koja nude savetodavne, obrazovne i druge lične usluge.

Vredi se pomučiti

Za razliku od prethodnih programa, kada su korisnici morali da obezbede celokupna sredstva da bi kasnije dobili povraćaj, sada je propisano da mogu dobiti unapred do 50% ukupnog iznosa. Takođe, podnosilac zahteva neće morati kao ranije da pribavlja ponude od tri dobavljača za svaku stavku u investiciji – jer je to u seoskim sredinama ogroman problem, već će biti dovoljan jedan dobavljač.

Dobra vest je i to da oni koji konkurišu za sredstva, više neće morati sami da fizički prikupljaju svu potrebnu dokumentaciju, nego će dokumenta koja se pribavljaju po službenoj dužnosti obezbediti Uprava za agrarna plaćanja.

„Naravno, treba početi na vreme jer procedura i dalje jeste zahtevna, ali svaki korisnik nam kaže da bi ponovo konkurisao bez obzira što se pomučio. Kada se ima u vidu da je na ovaj način moguće obezbediti do 300.000 evra bespovratnih sredstava, stvarno se vredi potruditi“, zaključuje Đurić.

Biznis i finansije 245, maj 2026. 

Foto: Petar Đorđević

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nelly iz Loznice više od dve decenije gradi proizvodnju koja danas stiže na 22 tržišta

by bifadmin 11. септембар 2026.

Dve decenije razvoja, godišnja proizvodnja koja premašuje 2.000 tona čokolade i drugih konditorskih proizvoda, 300 zaposlenih, portfolio iznad 100 proizvoda i prisustvo na 22 tržišta rezultat su puta koji je kompanija Nelly iz Loznice započela 1994. godine sa jednim zaposlenim i jednom prodavnicom. Danas iza brenda Nelino stoji savremena proizvodnja koja spaja iskustvo, ulaganje u tehnologiju i razvoj proizvoda namenjenih kako domaćem, tako i međunarodnim tržištima.

Fabrika čokolade u Loznici otvorena je 2007. godine, a njen razvoj obeležila su kontinuirana ulaganja u proizvodne kapacitete, automatizaciju i savremenu tehnologiju. Poseban tehnološki iskorak napravljen je unapređenjem proizvodnih linija, što je omogućilo veću preciznost, ujednačen kvalitet i efikasniji proizvodni proces. Istovremeno, ulaganje u tehnologiju prati i razvoj novih receptura i proizvoda, pa fabrika danas predstavlja mesto na kojem se iskustvo zaposlenih i savremena oprema povezuju u svim ključnim fazama proizvodnje.

Širina proizvodnje ogleda se i u raznovrsnom portfoliju brenda Nelino, koji danas obuhvata različite kategorije i formate čokoladnih proizvoda. U ponudi su Nelino Kids čokolade namenjene najmlađima, Nelino Premium linija, veći Nelino Maxxx formati, male table u različitim ukusima i praline, dok Dubai Style linija prati savremene trendove kroz kombinaciju čokolade, pistaća i kadaifa. Portfolio će uključivati i sportske i proteinske čokolade, kao i proizvode bez dodatog šećera, čime kompanija odgovara na sve raznovrsnije navike i očekivanja potrošača.

„Ono što danas vidite nije nastalo preko noći. Nelly je rastao korak po korak, kroz ulaganje u ljude, znanje, tehnologiju i proizvodne kapacitete. Posebno smo ponosni na to što proizvodimo ovde, u Loznici, što naši proizvodi danas stižu do potrošača na 22 tržišta i što iza svakog od njih stoje ljudi koji ovde žive i rade. Na međunarodnim tržištima stekli smo veliko iskustvo i potvrdili kvalitet, a sada želimo da i domaćim kupcima još jasnije pokažemo šta se sve proizvodi ovde i koliko rada, znanja i posvećenosti stoji iza jedne Nelino čokolade“, izjavio je Mitar Obradović, vlasnik kompanije Nelly.

Međunarodno iskustvo značajno je uticalo i na standarde proizvodnje u Loznici. Posebna pažnja posvećuje se kontroli kvaliteta i bezbednosti hrane u svakoj fazi proizvodnog procesa. Razvoj novih proizvoda podrazumeva mnogo više od osmišljavanja novog ukusa, od izbora sirovina i razvoja recepture do testiranja i prilagođavanja proizvoda zahtevima različitih tržišta.

„Kvalitet ne počinje na kraju proizvodne linije, već od izbora sirovina i precizno definisane recepture. Svaki novi proizvod prolazi kroz više faza razvoja, proba i testiranja pre nego što stigne do tržišta, a naš cilj je da u svakom proizvedenom komadu zadržimo isti standard. Savremena tehnologija daje nam veliku podršku u tom procesu, ali su znanje i iskustvo ljudi koji vode proizvodnju jednako važni“, rekao je Marko Alvir, glavni tehnolog kompanije Nelly.

Razvoj kompanije od početka je snažno vezan i za Loznicu i ljude koji u njoj žive. Pored toga što fabrika predstavlja važan deo lokalne privrede i zapošljava ljude iz Loznice i okoline, Nelly podržava i aktivnosti značajne za lokalnu zajednicu. Kompanija pruža pomoć lokalnim crkvama, a kroz sponzorstvo lokalnog fudbalskog kluba u Loznici podržava i sport i okupljanje zajednice oko vrednosti koje prevazilaze samo poslovanje.

Ponosni na svoje postignute rezultate u fabrici čokolade Nelly  veruju da budućnost domaće proizvodnje leži upravo u spoju znanja, ulaganja, kvaliteta i stalne spremnosti na razvoj.

A najvažnije od svega jeste to što je Nelly danas u Loznici posluje punim kapacitetom sa jasnom željom da svoje mesto u ovoj zajednici dodatno učvrsti i potvrdi, ne samo kao proizvođač, već kao njen dugoročni i pouzdani partner.

Foto: Magnific

 

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Promene na svetskoj listi milijardera – Amerikanci u prvih 10, Evropljana sve manje

by bifadmin 11. септембар 2026.

Bernar Arno više nije među deset najbogatijih ljudi na svetu. Prvi put otkako Bloomberg vodi svoju listu, svih 10 mesta zauzimaju Amerikanci – gotovo svi iz sveta tehnologije.

Osnivač luksuznog giganta LVMH sada ima bogatstvo procenjeno na 143 mlrd USD, čime je pao ispod Vorena Bafeta, prema Bloomberg Billionaires Index-u.

Njegovo bogatstvo ove godine smanjilo se za čak 65 mlrd USD, što je najveći pad među 500 najbogatijih ljudi na svetu.

Mask na vrhu

Na vrhu je Ilon Mask sa čak 918,8 mlrd USD, i to sa ogromnom prednošću u odnosu na ostatak liste.

Za njim slede Lari Pejdž, Džef Bezos, Sergej Brin i Majkl Del – dakle, tehnološki milijarderi čije su kompanije direktno povezane sa talasom ulaganja u veštačku inteligenciju.

Promena nije samo pitanje jednog čoveka. Ona pokazuje koliko se u poslednjih nekoliko godina promenio odnos snaga između tradicionalnog luksuza i američke tehnologije.

Dok je LVMH pogođen slabijom potražnjom, naročito u Kini, neizvesnošću oko američkih carina i padom potrošnje alkohola na pojedinim tržištima, američke tehnološke kompanije profitiraju od ogromnog talasa interesovanja za AI.

S&P 500 je ove godine porastao 11 %, a tehnološke kompanije prednjače u tom rastu.

Tehnologija preuzima „klub bogatih“

Arno je u top 10 bio od 22. marta 2017. godine, uz kratak period kada je čak bio i najbogatiji čovek na svetu, počevši od decembra 2022.

Bio je prvi čovek van Severne Amerike koji je stigao na sam vrh i jedini predstavnik tradicionalne potrošačke industrije koji je to uspeo.

Sada je slika potpuno drugačija: tehnologija je preuzela svetski klub najbogatijih.

Za Arnoa pritom postoji još jedno veliko pitanje – nasledstvo. Svih njegovih petoro dece radi u LVMH-u, a prvi put su se svi zajedno pojavili na skupštini akcionara u aprilu.

Arno je tada izbegao konkretan odgovor na pitanje ko će ga naslediti na mestu izvršnog direktora.

Dok se tehnološki milijarderi bore za dominaciju nad AI revolucijom, kralj luksuza tako ulazi u novu fazu – sa manjim bogatstvom, izazovnijim tržištem i sve važnijim pitanjem ko će jednog dana preuzeti carstvo koje je gradio decenijama.

Izvor: BizLife

Foto: Pixabay

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

New Media Team na jednoj od najbrže rastućih content platformi: iskustvo iz komunikacijskog rada sada i na Substacku

by bifadmin 11. септембар 2026.

Substack, jedna od najbrže rastućih globalnih platformi za autorski i stručni sadržaj, privlači sve više pažnje kompanija koje vide prostor za drugačiji dijalog. New Media Team, jedna od vodećih komunikacijskih agencija u regionu, otvorila je svoj kanal na Substacku, na kojem će deliti znanje, iskustva i uvide stečene kroz 17 godina rada u komunikacijskoj industriji.

Platforma koja je počela kao alat za distribuciju newslettera poslednjih godina izrasla je u globalni medijski ekosistem za tekst, audio, video i direktnu komunikaciju autora sa zajednicom. U martu 2025. Substack je

premašio pet miliona plaćenih pretplata – svega četiri meseca nakon što je dostigao četiri miliona, dok danas desetine miliona ljudi svake nedelje na platformi čitaju, gledaju ili slušaju sadržaj.

New Media Team je među prvim domaćim komunikacijskim agencijama koje su Substack prepoznale kao korporativnu thought-leadership platformu. Umesto još jednog kanala za promociju agencije, NMT Substack zamišljen je kao mesto na kojem će ljudi koji svakodnevno rade sa kompanijama, brendovima, institucijama i medijima otvoreno govoriti o promenama koje oblikuju komunikacijsku industriju.

Teme će obuhvatati strateške i korporativne komunikacije, PR, digital, kreativne industrije, kriznu komunikaciju, veštačku inteligenciju i nove tehnologije, ali i konkretna iskustva, dileme i lekcije iz agencijske prakse.

„Komunikacije se danas menjaju neverovatnom brzinom, a sa njima se menjaju i kanali na kojima razgovaramo sa publikom. Želeli smo prostor koji nam omogućava da odemo korak dalje od kratkih formata i svakodnevnog sadržaja na društvenim mrežama i da otvorimo teme kojima možemo da se bavimo ozbiljnije, argumentovanije i iz perspektive ljudi koji se njima svakodnevno bave. U New Media Teamu postoji ogromno iskustvo i znanje i želimo da ga učinimo dostupnijim, ali i da otvorimo prostor za razgovor sa kolegama iz industrije“, ističe Aleksandra Radujko, generalna direktorka New Media Team-a.

Jedan od prvih tekstova na NMT Substacku, „Kome ćemo praviti kampanje – ljudima ili njihovim AI agentima?“, bavi se pitanjem koje bi u narednim godinama moglo suštinski da promeni marketinšku i komunikacijsku industriju: šta se događa kada odluke o kupovini, izboru proizvoda i usluga sve češće, zajedno sa ljudima ili umesto njih, budu donosili AI agenti? To otvara i novo pitanje za brendove – da li će kampanje budućnosti morati da budu relevantne samo ljudima ili i algoritmima koji će u njihovo ime pretraživati, upoređivati, preporučivati i kupovati.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Priceless Passion Week ponovo u Beogradu: pet restorana i četiri nedelje ekskluzivnih degustacionih menija

by bifadmin 11. септембар 2026.

Od 28. septembra do 25. oktobra, korisnici Mastercard kartica moći će ponovo da uživaju u ekskluzivnim fine dining iskustvima u pet JRE restorana, uz mogućnost da rezervišu specijalno kreirane degustacione menije po jedinstvenoj ceni od 7.999 dinara po osobi putem platforme priceless.com.

Beograd, 11. septembar 2026. – Nakon uspešne junske premijere, Mastercard i „JRE-Serbia“ po drugi put ove godine donose Priceless Passion Week u Beograd. Od 28. septembra do 25. oktobra, korisnici Mastercard kartica imaće priliku da tokom četiri nedelje otkriju autorske degustacione menije u pet beogradskih JRE restorana – S5 by Angie, Delirium Silence, Salon 1905, Puter i Langouste. Svaki od restorana kreiraće poseban meni za ovu priliku, po jedinstvenoj ceni od 7.999 dinara po osobi, a rezervacije će biti dostupne putem platforme priceless.com ili direktno u restoranima. Termini za rezervaciju biće dostupni u skladu sa radnim vremenom i kapacitetima svakog od restorana, dok je broj mesta ograničen.

Način na koji ljudi doživljavaju odlazak u restoran polako se menja. Sve više se traži nešto što prevazilazi sam obrok – prilika da se otkrije nova ideja, upozna drugačiji kulinarski rukopis, čuje priča iza jela ili jednostavno doživi nešto što će ostati u sećanju. Sve je više prostora i za ona iskustva koja nas povezuju sa drugima – kroz zajednički sto, razgovor i upoznavanje ljudi sa sličnim interesovanjima. Ta promena se naslućuje i na lokalnoj gastronomskoj sceni, kroz nove formate, autorske koncepte i menije koji gostima nude drugačiji pogled na ono što se dešava za stolom.

Drugo izdanje Priceless Passion Week-a upravo pruža priliku da se takvo iskustvo doživi – kroz četiri nedelje, pet beogradskih restorana predstaviće svoje autorske interpretacije savremene gastronomije, dajući gostima više vremena i prilika da otkriju različite kulinarske rukopise, ideje i iskustva.

Svih pet restorana deo su međunarodnog udruženja JRE-Jeunes Restaurateurs, koje okuplja šefove poznate po autorskom pristupu, sezonalnosti i posvećenosti kvalitetu. Meniji kreirani za Priceless Passion Week nastaju iz njihovog ličnog kulinarskog rukopisa i dostupnih sezonskih namirnica, nisu deo redovne ponude restorana i biće dostupni isključivo tokom nedelje namenjene svakom od restorana.

Četiri nedelje, pet restorana, pet autorskih menija

Tokom četiri nedelje trajanja Priceless Passion Week-a, ljubitelji vrhunske gastronomije imaće priliku da uživaju u ekskluzivnim menijima koje su osmislili neki od najistaknutijih šefova u Srbiji.

Prvu nedelju obeležiće S5 by Angie, gde će šefica kuhinje i vlasnica restorana, Anđela Risimić, predstaviti meni od pet sledova. U drugoj nedelji, Delirium Silence donosi meni od četiri sleda koji potpisuje šef Vladimir Kučera.

Treća nedelja rezervisana je za čak dva restorana. Salon 1905, predvođen šefom Stefanom Tomićem, pripremio je meni od četiri sleda, dok Puter, pod vođstvom šefa Vladimira Popovića, predstavlja najduži meni ovogodišnjeg izdanja Passion Week-a od čak šest sledova.

Poslednju nedelju obeležiće Langouste, gde će šef Marko Đerić gostima predstaviti meni od četiri sleda.

Dostupnost menija, termini i rezervacije zavise od radnog vremena i raspoloživosti pojedinačnih restorana. Više informacija dostupno je na priceless.com.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se zidaju cene od njive do trpeze?

by bifadmin 11. септембар 2026.
Izveštaj „Poljoprivreda Srbije između stagnacije i reforme: Proizvodnja, cene i agrarna politika“ koji je sastavio Fiskalni savet, pored drugih problema koji su vezani za poljoprivredu, ukazao je i na brz rast cena hrane, koji rast plata prosto ne može da isprati.
Naime, 2024. godine ukupan nivo cena svih proizvoda i usluga u Srbiji činio je 60 odsto proseka Evropske unije, a bio je četiri do pet procentnih poena veći nego u Bugarskoj i Rumuniji, koje važe za ekonomski manje razvijene zemlje EU, piše Danas.

Kada se radi eksplicitno o cenama prehrambenih proizvoda, one su 2024. godine dostigle 96,6 odsto proseka cena u EU, a za oko četiri do pet procentnih poena više nego u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Hrvatskoj.

Ipak, rast plata nije pratio rast cena hrane. Kupovna snaga u Srbiji je 2024. godine došla na polovinu evropskog proseka. To je za 15 procentnih poena manje u odnosu na ekonomski najnerazvijeniju članicu EU, Bugarsku.

Kako navodi Fiskalni savet, hrana i i bezalkoholna pića čine oko 30 odsto potrošačke korpe u Srbiji što ovom trendu posebno daje socijalnu i ekonomsku težinu.

Ovo, navedeno je u izveštaju, predstavlja anomaliju kada su u pitanju zemlje u razvoju, jer prethodno navedene zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) kada su bile na sadašnjem stepenu razvoja Srbije nisu imale ovako visoke cene hrane. U nekima od njih i danas je hrana znatno jeftinija nego u Srbiji iako su primanja viša.

Šest od 10 kategorija prehrambenih proizvoda je skuplje u Srbiji od proseka EU, a skoro sve, osim žitarica i bezalkoholnih pića, su u Srbiji skuplji od proseka centralnoevropskih zemalja.

Kod nas su najskuplji ulja i masti, za 20 odsto u odnosu na prosek EU, a šećer, džemovi i slatkiši za 15 odsto.
Mleko, mlečne prerađevine i jaja su za osam odsto skuplji od proseka EU.

Ostale grupe proizvoda, su ispod proseka cena EU, ali ne mnogo. Povrće je na preko 90 odsto proseka, a žitarice, voće i meso oko 15 odsto jeftiniji od proseka EU.

Ali kako primećuje Savet, i ovi proizvodi beleže ubrzano približavanje prosečnim cenama EU. Recimo meso je za dve godine skočilo sa 81,5 odsto (u 2022) na 88,5 odsto (u 2024) proseka EU.

„Ovi rezultati sugerišu da problem visokih cena hrane u Srbiji nije uniforman, već da je prvenstveno koncentrisan u pojedinim delovima domaćeg lanca snabdevanja“, napominje se u izveštaju.

Oni navode barem tri osnova po kojima bi cene hrane u Srbiji trebalo da budu osetno ispod proseka EU.

Kao prvo, Srbija je tek na polovini razvijenosti EU. Cene bi trebalo da budu niže zbog slabije kupovne moći stanovništva.
Drugo, Srbija je istorijski izvoznik mnogih prehrambenih proizvoda i ostvaruje tržišne viškove hrane, što bi po logici stvari trebalo da drži cene nižim, a ne višim.
Na kraju, država je podigla nivo subvencija na oko jedan odsto BDP-a pšto je na nivou EU, a ovaj rast subvencija, prema oceni Saveta, morao je da se vidi kroz veću produktivnost, stabilniju ponudu i manje troškovne pritiske.

Na nivou primarne proizvodnje, cene hrane u Srbiji su na 86 odsto evropskog proseka, međutim više su i od proizvođačkih cena u okruženju, a za četiri procentna poena su više od cena u zemljama CIE, koje su ekonomski razvijenije.

Međutim, maloprodajne cene prehrambenih proizvoda u Srbiji su na 95 odsto u odnosu na prosečne cene u EU, što ukazuje da je značajan deo „zidanja“ cena hrane ka evropskom proseku rezultat neefikasnosti u drugim karikama prehrambenog lanca – u preradi, distributivnom lancu i kroz trgovačke marže u prodaji na veliko i malo, navodi se u analizi Saveta

Oni procenjuju i da uvozna hrana podiže krajnji nivo cena hrane u Srbiji za oko tri procentna poena.

Savet detektuje veliki skok proizvođačkih cena 2022. godine, za skoro 20 procentnih poena u roku od dve godine, čak na 96 odsto od evropskog proseka.

Iako se ovo poskupljenje hronološki poklapa sa poskupljenjima u drugim zemljama regiona, Srbija je specifična, jer su proizvođačke cene u poljoprivredi u tom trenutku u državama regiona bile niže za oko 10 odsto.

Otkupne cene u biljnoj proizvodnji su trenutno na 74 odsto proseka EU.

Otkupne cene billjne proizvodnje u Srbiji su doživele nagli rast 2022. godine na čak 95 odsto proseka EU, iako su pre toga bile na oko 60 odsto proseka EU. Kasnije su se ove cene vratile na dole.

Jednim delom, ovaj trend je bio odraz globalnog poskupljenja berzanskih primarnih proizvoda (poput kukuruza, pšenice, soje i suncokreta), koje su nakon izbijanja rata u Ukrajini dostigle istorijske maksimume.

Drugi, domaći faktor je to što su materijalni troškovi proizvodnje objektivno porasli više nego u drugim evropskim zemljama, pre svega cene mineralnih đubriva, ali i semenskog materijala i sredstava za zaštitu bilja.

Kod stočne proizvodnje, proizvođačke cene u Srbiji skoro su izjednačene sa evropskim prosekom (98 odsto proseka EU). One su znatno više od zemalja u regionu, a rezultat su niskih prinosa i pada broja stoke.

Prosečna cena proizvodnje u stočarstvu u CIE je za sedam procentnih poena manja nego u Srbiji, a u zemljama u okruženju za četiri procentna poena.

Analiza Saveta ukazuje da je rast proizvođačkih cena u poslednjoj deceniji posledica strukturnih, a ne kratkoročnih poremećaja.

Ovome najviše doprinose fundamentalne neravnoteže u svinjarstvu, govedarstvu i mlekarstvu. Cena proizvodnje svinja u Srbiji je za 10 odsto viša od proseka EU, dok su otkupne cene u govedarstvu na 95 odsto, a mleka 92 odsto proseka EU. U psolednjih deset godina u ovim oblastima beleži se snažan rast cena u odnosu na cene EU.

Fiskalni savet poziva na transparentnost cena u svim karikama prehrambenog lanca, kako bi javnost bila upoznata kako se formiraju cene od njive do trpeze.

Oni se pozivaju na naučne radove koji su utvrdili da se u Srbiji, svaki rast cena inputa i sirovina, brzo i skoro u celosti prenosi na cene u prodavnicama. Kasniji pad cena sirovina na berzama, međutim, ne prenosi se tako brzo na smanjenje maloprodajnih cena.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay
11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona EUR od EBRD-ja za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama

by bifadmin 11. септембар 2026.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing, čime će ovoj kompaniji omogućiti da unapredi pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća (MSP) širom Srbije i podrži ulaganja u zelene tehnologije i održive poslovne prakse.

Finansijski paket sastoji se od dva kredita: kredita od 30 miliona evra u okviru programa EBRD Financial Intermediaries Framework (FIF) SME i kredita od 10 miliona evra u okviru programa SME Go Green. AikBank, kao vlasnik kompanije AikLeasing, je garant za oba kredita.

Kroz ovo finansiranje, AikLeasing će proširiti kreditiranje malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na firme u ženskom vlasništvu, poljoprivredne proizvođače i firme koja posluju van glavnog grada. Ujedno, ovaj kredit je namenjen investicijama u unapređenje produktivnosti i konkurentnosti, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima, a istovremeno se očekuje da najmanje 30 odsto sredstava bude usmereno ka zelenim investicijama. Na ovaj način dodatno će se ojačati konkurentnost i otpornost MSP sektora, uz unapređenje njihovog pristupa dugoročnom finansiranju.

Kredit u okviru programa SME Go Green obezbediće investiranje u energetski efikasne tehnologije, kao i podršku usklađivanja poslovanja sa međunarodnim standardima. Celokupno finansiranje u okviru ovog programa treba da se kvalifikuje kao zelena investicija i da bude usklađeno sa ciljevima Pariskog sporazuma. Najmanje jedna trećina ovog finansiranja biće namenjena podršci lancima vrednosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, dok će firme u ženskom vlasništvu imati pristup posebnoj podršci i savetodavnim uslugama.

U okviru programa SME Go Green, nakon uspešne realizacije investicionih projekata, mala i srednja preduzeća imaće pravo na bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu od 10 odsto vrednosti kredita, dok će za investicije u obnovljive izvore energije i lance vrednosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji bespovratna sredstva iznositi 15 odsto vrednosti kredita. Pored ovih podsticaja, mala i srednja preduzeća moći će da računaju i na tehničku podršku koju finansira EU, a koja će im pomoći da prioritizuju i strukturiraju svoje poslovne prioritete.

AikLeasing, osnovan 2024. godine, je za kratko vreme značajno proširila poslovanje, dostigavši neto portfolio od 130 miliona evra i više od 900 klijenata širom Srbije. AikLeasing pruža lizing rešenja za različite vrste imovine, uključujući komercijalna vozila, putnička vozila, poljoprivrednu mehanizaciju i građevinsku opremu.

EBRD je jedan od vodećih institucionalnih investitora u Srbiji. Do danas je Banka uložila više od 11 milijardi evra u Srbiju kroz više od 410 projekata, sa snažnim fokusom na jačanje konkurentnosti privatnog sektora, održivu infrastrukturu, investicije u zelenu ekonomiju i razvoj finansijskog sektora.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje domaćeg privatnog sektora
  • Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
  • Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju od 350 miliona
  • Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
  • Međunarodno poslovanje MOL Grupe doprinelo dobrim rezultatima u trećem kvartalu 2026. godine

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit