NAJNOVIJE
Partnerstvo domaćeg investicionog fonda i niškog preduzeća
Gde je Srbija na evropskoj lestvici minimalnih zarada?
Zašto Dunav presušuje: Klimatske promene jesu uzrok, da li...
Da li odluka Upravnog suda može da donese promene...
Istraživanje otkrilo da su primati društveniji nego što se...
Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje...
Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše...
Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na...
Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

U kojim evropskim gradovima su nekretnine najskuplje?

by bifadmin 10. јун 2026.

Među najskupljim stambenim tržištima na Starom kontinentu nalaze se Švajcarska i Luksemburg. Srbija je daleko od toga ali je daleko i od najjeftinijeg tržišta.

Najnovije rangiranje istraživačke kompanije Global Property Guide pokazuje da se najskuplji evropski gradovi za kupovinu stanova nalaze u relativno malom delu kontinenta. Čak četiri od pet najskupljih tržišta su u Švajcarskoj i Luksemburgu, piše Capital.ba.

Cirih je na prvom mestu ove liste sa prosečnom cenom stana od 18.229 evra po kvadratnom metru. Slede ga Ženeva sa 16.819 €/m², Lucern sa 12.066 €/m², Luksemburg (10.941 €/m²), Bern (9.952 €/m²), Pariz (9.490 €/m²), Amsterdam (9.437 €/m²), Oslo sa 9.332 €/m², Kopenhagen sa 8.405 €/m² i Stokholm (8.380 €/m²).

Ovde treba imati u vidu da su cene stanova u Evropi u poslednjih godinu dana pale 0,9 odsto, odnosno 6,9 odsto u poslednje dve godine, nakon decenije snažnog rasta.

Što se tiče Srbije, njene cene nisu ni približne onima koje imaju najskuplji gradovi na Starom kontinentu ali su visoke u odnosu na životni standard na našoj teritoriji. Prema poslednjoj analizi srpskog tržišta koju je u januaru ove godine sproveo Global Property Guide, u Beogradu je tada kvadrat koštao 3.333 evra. U centralnoj i istočnoj Evropi ima zemalja sa znatno nižim cenama nekretnina, kao što su Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Moldavija, Gruzija…

Foto: PhotoMIX-Company, Pixabay

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Prošle godine državna preduzeća subvencionisana sa 542 miliona evra

by bifadmin 10. јун 2026.

Tokom prošle godine 27 strateških državnih preduzeća subvencionisano je sa 63,6 milijardi dinara, što je oko 542 miliona evra. Udeo isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima našeg budžeta iznosio je 2,5 odsto.

Kako piše N1, najveći korisnik subvencija je Infrastruktura železnice Srbije, inače investitor na projektu rekonstrukcije železnice koji je rezultirao padom nadstrešnice u Novom Sadu. Odmah iza nje nalazi se preduzeće Putevi Srbije, pokazuju podaci iz Fiskalne strategije za 2027. godinu.

„Najveći deo subvencija ove kompanije koriste za kapitalne projekte, dok određeni broj preduzeća koristi i za održavanje tekuće likvidnosti. Učešće isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima budžeta iz godine u godinu kreće se na nivou od okvirno tri procenta“, navodi se u Strategiji.

Ko je dobio koliko novca?

Infrastruktura železnice Srbije je u 2025. godini dobila subvencije u iznosu od 17,9 milijardi dinara za „upravljanje infrastrukturom“. Putevi Srbije dobili su 17,3 milijarde dinara a na trećem mestu liste top pet najvećih korisnika subvencija je PEU Resavica, sa 6,4 milijarde dinara. Sledi Srbijavoz sa 5,3 milijarde dinara.

U Strategiji se navodi da su „značajna sredstva izdvojena i za podršku preduzeću Elektromreža Srbije za projekat BeoGrid“. Iz tabele se vidi da je reč o ukupno 4,5 milijardi dinara za ovo preduzeće.

Na sva ostala državna preduzeća (22 od 27 koliko ih je dobilo državne podsticaje) odnosi se preostalih 12,1 milijardu dinara datih subvencija.

Izvor: N1

Foto: urfingus, Depositphotos

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nova ponuda Napreda akcionarima Energoprojekta na 452 RSD

by bifadmin 10. јун 2026.

Napred razvoj, većinski vlasnik nekada najveće domaće građevinske kompanije Energoprojekt holdinga (ENHL), objavio je javnu ponudu za preuzimanje akcija koje se ne nalaze pod njegovom kontrolom.

Napred je akcionarima ponudio 452,25 dinara po akciji, što je prosečna ponderisana cena u trgovanju akcijama ove kompanije u poslednjih šest meseci pre nego što je objavljena namera za preuzimanje, navodi brokerska kuća Momentum.

Javna ponuda akcionarima koji poseduju 44,4% od ukupnog broja akcija validna je zaključno sa 29. junom.

U protekloj javnoj ponudi koja je okončana početkom 2025. godine većinski vlasnik Energoprojekta je preuzeo svega 0,1% akcija po ceni od 375 dinara po komadu.

Poslednja cena akcija Energoprojekta na Beogradskoj berzi iznosi 529 dinara što je 17% iznad ponuđene cene.

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Porodica Tramp prihodovala 2,3 milijarde kroz kripto-projekte, ulagači približno toliko izgubili

by bifadmin 10. јун 2026.

Porodica američkog predsednika Donalda Trampa ostvarila je najmanje 2,3 milijarde dolara prihoda kroz kripto-projekte koje je promovisala nakon predsedničkih izbora 2024. godine, dok su mali ulagači u tim projektima izgubili približno jednak iznos, pokazuje Rojtersova analiza.

Agencija je proučila „blokčejn“ podatke, korporativnu dokumentaciju, objave na društvenim mrežama i javne nastupe članova Trampove porodice i osoba povezanih s projektima. Nalaze je dodatno proverilo više od deset stručnjaka iz oblasti računovodstva i kriptovaluta, koji su Rojtersove procene ocenili kao verodostojne.

U fokusu istrage nalaze se četiri projekta: „World Liberty Financial“, token „$TRUMP“, „American Bitcoin“ i „AI Financial Corp“, kompanija poznata pod ranijim nazivom „ALT5 Sigma“.

Iako se radi o različitim poslovnim modelima, Rojters navodi da se u svim slučajevima ponavlja sličan obrazac. Trampova porodica nije ulagala značajniji sopstveni kapital, projekte je promovisala koristeći političku prepoznatljivost i lični brend, a potom ostvarila znatnu zaradu dok su mali ulagači kupovali imovinu koja je kasnije izgubila veliki deo vrednosti.

Bela kuća nije direktno odgovorila na Rojtersove nalaze. Portparolka Ana Keli poručila je da se „sve radnje predsednika Trampa i njegove administracije preduzimaju u najboljem interesu američkog naroda“.

Među ulagačima koji su pretrpeli gubitke je i 29-godišnja Fatima Elrgdavi iz kalifornijske Santa Barbare. Softverska inženjerka početkom 2025. godine odlučila je da uloži 2.000 dolara u „meme token $TRUMP“ nakon što joj je prijateljica pokazala Trampovu objavu na internetu sa porukom: „NABAVITE SVOJ $TRUMP ODMAH.“

Najrizičniji oblik kriptoimovine

„Pomislila sam da je reč o sigurnom ulaganju. Ako Tramp stoji iza toga, to mora da bude legitimno ulaganje“, rekla je Rojtersu.

Njen ulog krajem maja vredeo je manje od 120 dolara.

Meme tokeni spadaju među najrizičnije oblike kriptoimovine jer njihova vrednost uglavnom zavisi od popularnosti na društvenim mrežama i interesa ulagača, a ne od konkretnog poslovnog modela ili imovine. Rojters navodi da je vrednost tokena $TRUMP od januarskog vrhunca pala za 97 odsto.

Elrgdavi danas smatra da za njeno ulaganje više nema izgleda za oporavak. Kaže da ceo projekat vidi kao klasičnu šemu „pumpaj i prodaj“, ali dodaje da se ipak smatra srećnom u poređenju sa ljudima koji su izgubili znatno veće iznose.

Rojters je razgovarao sa 27 ulagača povezanih sa Trampovim kripto-projektima. Većina njih bila je upoznata sa Trampovim ranijim poslovnim neuspesima i stečajevima, ali su verovali da će im njegovo ime, politički položaj i reputacija uspešnog preduzetnika pomoći da ostvare dobit. Mnogi su priznali da pre ulaganja nisu sproveli ozbiljniju analizu.

Jedan softverski inženjer iz Minesote izgubio je 60.000 dolara. Hotelski menadžer iz Vijetnama ostao je bez višegodišnje zarade. Met, 45-godišnji mašinista iz Indijane, uložio je 40.000 dolara u akcije tadašnjeg ALT5 Sigme. Vrednost njegovog ulaganja pala je za 79 odsto, odnosno za oko 32.700 dolara.

„Kada akcija ima predsedničku podršku, barem od njegovih sinova, pomislite da će rasti“, rekao je Met.

„Smatram se gubitnikom, ali još nisam odustao“

Iako je pretrpeo veliki gubitak, nije prodao preostale akcije.

„Smatram se gubitnikom, ali još nisam odustao“, rekao je.

Neki ulagači ipak ne smatraju Trampovu porodicu odgovornom za svoje gubitke. Jedan preduzetnik iz Teksasa rekao je da je uložio 5.000 dolara u American Bitcoin jer je verovao Trampovom poslovnom instinktu.

„Jednostavno sam osećao da se Tramp razume u posao“, rekao je.

Dionice je kasnije prodao uz gubitak od oko 800 dolara, ali smatra da se odgovornost ne može pripisati isključivo Trampu.

„Sve kriptovalute su trenutno u padu, tako da ne možete direktno kriviti Trampa“, rekao je.

Najveći finansijski uspeh za Trampovu porodicu predstavlja World Liberty Financial. Projekat su osnovali članovi porodice Tramp i nekoliko njihovih poslovnih partnera, a prodaja tokena počela je u oktobru 2024. godine. Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi bili su među njegovim najistaknutijim promoterima.

Projekat je predstavljen kao pokušaj „izgradnje i demokratizacije novog finansijskog sistema za dobrobit miliona“.

Vlasnici tokena dobili su ograničena prava glasa o određenim pitanjima, ali ne i pravo na udeo u dobiti. Uoči početka prodaje Donald Tramp pozvao je svoje pratioce na platformi X da kupe tokene.

„Potpuna prevara“

Mnogi ulagači očekivali su da će zaraditi kada tokeni budu izlistani na berzama. Međutim, World Liberty je najpre ograničio prodaju na najviše 20 odsto kupljenih tokena, a potom je u aprilu prihvaćen predlog prema kojem većina tokena neće biti potpuno otključana pre 2030. godine, kada Tramp više neće biti predsednik.

Jedan evropski ulagač koji je u projekat uložio 45.000 dolara takvu odluku je opisao kao „potpunu prevaru“.

Rojters navodi da je Donald Tramp svoje ime licencirao projektu kroz sporazum prema kojem se 75 odsto prihoda od prodaje tokena preusmerava kompaniji DT Marks DEFI LLC, koja je u 70-odstotnom vlasništvu Trampove fondacije. Prema Rojtersovim procenama, porodica Tramp preko World Libertyja do sada je zaradila više od 1,6 milijardi dolara, dok se gubici ulagača procenjuju na oko 674 miliona dolara.

Značajne prihode doneo je i meme token $TRUMP. Samo tri dana pre druge Trampove inauguracije, 17. januara 2025, predsednik je javno pozvao građane da ga kupuju. Dan kasnije Erik Tramp opisao ga je kao „najvreliji digitalni meme na svetu“, dok je Donald Tramp Mlađi podržao promociju u trenutku kada je cena dostigla rekordnih 75,35 dolara.

Nakon toga vrednost tokena naglo je pala, dok su prvi ulagači unovčavali dobit. Rojters procenjuje da je projekat porodice Tramp doneo oko 616 miliona dolara, dok su ulagači izgubili više od 700 miliona.

Pad vrednosti zabeležile su i akcije povezane s drugim Trampovim projektima. World Liberty Financial prošlog avgusta povezao se sa kompanijom ALT5 Sigma, koja danas posluje pod nazivom AI Financial Corp. Kompanija je prodajom novih akcija prikupila 750 miliona dolara, a 717 miliona potrošila na kupovinu World Liberty tokena.

Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi javno su podržali taj potez, a Donald Tramp Mlađi ga je opisao kao „pravi proboj“.

Akcije ALT5 Sigme pale su sa više od devet dolara u avgustu 2025. na svega 75 centi u aprilu 2026. Rojters procenjuje da su ulagači izgubili oko 675 miliona dolara, dok je više od pola milijarde dolara od kupovine tokena završilo kod Trampove porodice.

Poslovanje je ostalo neprofitabilno

Sličan razvoj događaja Rojters opisuje i u slučaju American Bitcoina. Kompanija Hut 8 spojila je svoj rudarski odeljak sa American Data Centersom, kompanijom koju podržavaju Trampovi sinovi, čime je nastao American Bitcoin.

Prilikom izlaska na Nasdaq Donald Tramp Mlađi izjavio je: „Našim uvrštavanjem na Nasdaq, ovu misiju podižemo na globalnu scenu.“

Erik Tramp, koji obavlja funkciju glavnog stratega, tvrdio je da kompanija može da rudari bitkoin za polovinu tržišne cene. Međutim, poslovanje je ostalo neprofitabilno.

Akcija je od septembra do kraja aprila pala sa 11 dolara na 1,15 dolara. Rojters navodi da je Erik Tramp dobio devet odsto vlasničkog udela, koji je krajem aprila vredeo više od 70 miliona dolara, pri čemu nema dokaza da je za taj udeo uložio sopstveni novac. Istovremeno su spoljni ulagači izgubili više od 200 miliona dolara.

Rojters je razgovarao i sa osam stručnjaka za etiku u javnoj upravi. Svi su ocenili da bogaćenje predsednikove porodice u sektoru koji reguliše njegova administracija predstavlja do sada nezabeležen sukob interesa u modernoj američkoj istoriji. Istovremeno napominju da takvo ponašanje ne mora nužno biti nezakonito ako nije povezano sa prodajom političkog uticaja ili regulatornih pogodnosti.

Portparolka Bele kuće Ana Keli odbacila je takve tvrdnje.

„Ni predsednik ni njegova porodica nikada se nisu, niti će se ikada, upuštati u sukobe interesa. Predsednik Tramp je s ponosom učinio Sjedinjene Države kripto-prestonicom sveta putem izvršnih radnji“, poručila je.

„Ulagači su se trebali zapitati…“

Bivši američki ministar trgovine Vilbur Ros smatra da Trampova porodica, kao i porodice drugih političara, ima pravo da zarađuje od poslovnih projekata.

„Ako ljudi nameravaju da kupe nešto špekulativno, trebalo bi da budu svesni da postoji rizik“, rekao je.

Profesor Džon Pol Rolert sa Univerziteta u Čikagu smatra da su se ulagači trebali zapitati da li Trampova porodica ostvaruje finansijsku korist čak i u slučaju da projekti propadnu.

Ako je odgovor na to pitanje potvrdan, upozorio je, „približavate se nečemu što izgleda kao prevara“.

Izvor: N1

Foto: maurice98, Depositphotos

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanije iz Srbije među najboljima u međunarodnom programu Imprese Vincenti

by bifadmin 9. јун 2026.

Deset izuzetnih međunarodnih kompanija, uključujući dve iz Srbije, bilo je u centru pažnje petnaestog događaja programa Imprese Vincenti („Pobedničke kompanije”), koji realizuje Intesa Sanpaolo, bankarska grupacija u okviru koje posluje Banca Intesa, sa ciljem promocije malih i srednjih preduzeća. Ovim događajem završena je roadshow turneja šestog izdanja programa, uz događaj posvećen najboljim kompanijama iz ekonomskih i kulturnih okruženja Centralne i Istočne Evrope i Egipta.

Ove kompanije istakle su se sposobnošću da inoviraju, rastu i doprinose razvoju i integraciji geografski razuđenih lanaca dobavljača, ne samo kao izvoznici, već i kao strateška čvorišta u lancima vrednosti, sa vodećom ulogom u trendovima nearshoringa i ESG tranzicije.

Kako bi ubrzala razvoj međunarodnog lanca dobavljača sposobnog da privuče strane investicije u Italiju i dodatno ojača vrednost brenda Made in Italy širom sveta, Intesa Sanpaolo je ojačala sinergiju između Divizije međunarodnih banaka i Divizije Banca dei Territori, koje predvode Paola Papanikolau (Paola Papanicolaou) i Stefano Bareze (Stefano Barrese). U tom kontekstu, Grupa je ponovo potvrdila svoju posvećenost podršci rastu italijanskih i međunarodnih kompanija, sa ciljem povećanja njihove konkurentnosti i podsticanja snažnije integracije proizvodnih lanaca dobavljača.

Događaj je održan u sedištu Intesa Sanpaolo u Milanu, i predstavio je 10 „pobedničkih kompanija” iz osam zemalja u kojima Intesa Sanpaolo posluje preko svoje mreže međunarodnih banaka.

Srbiju su predstavljale kompanija Diopta, koja je razvila skalabilan poslovni model u optičkom sektoru zasnovan na operativnoj efikasnosti i pouzdanosti i Agroitaly, agroindustrijsko preduzeće koje se razvija ka kulturama visoke dodate vrednosti, Albaniju kompanija Italcostruzioni, specijalizovana za preciznu mehaničku obradu, sa snažnom izvozničkom orijentacijom, a Hrvatsku Aircash, inovativna fintech kompanija koja je transformisala distribuciju digitalnih platnih usluga. Pobednička kompanija iz Egipta bila je Salcef, aktivna u razvoju održivih rešenja za mobilnost i velikih infrastrukturnih projekata, a iz Rumunije Rekord, prepoznat po proizvodnoj izvrsnosti u segmentu tehničke outdoor obuće, konkurentne na međunarodnim tržištima visoke dodate vrednosti. Među pobednicima su se našli i slovenački Incom, vodeća kompanija u prehrambenoj industriji, sa snažnom strategijom internacionalizacije i kontinuiranim inovacijama proizvoda, Minit Slovakia, koja je izgradila visoko skalabilan poslovni model koji joj je omogućio transformaciju iz porodične pekare u evropsku mrežu, kao i dve kompanije iz Mađarske – Prolan, IT kompanija koja razvija rešenja za železničku automatizaciju i upravljanje energijom, sa snažnim inovacionim fokusom zasnovanim na istraživanju i razvoju, i Catone, koja je u Budimpešti uspostavila logistički i proizvodni centar za agroprehrambeni sektor, sa izraženim naglaskom na inovacije i kvalitet.

Ove kompanije posluju u različitim, ali strateški važnim sektorima za evropske ekonomije: od hrane i pića do visokih tehnologija, od napredne proizvodnje do infrastrukture i agroprehrambenog sektora, a sve ih povezuje sposobnost da stvaraju vrednost kroz inovacije, održivost i međunarodnu integraciju.

Paola Papanikolau, direktorka Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo, izjavila je: „Današnji događaj odražava geoekonomski trend koji je sada postao strukturni: rastuću integraciju između Italije, Centralne i Istočne Evrope i Egipta duž sve povezanijih industrijskih, komercijalnih i finansijskih ruta. U svetu u kojem lanci vrednosti postaju kraći, regionalizovaniji i sve više usmereni na otpornost, uloga Grupe poput naše jeste i da gradi industrijske, a ne samo finansijske veze. Za Intesa Sanpaolo, saradnja među različitim divizijama i naše međunarodno prisustvo predstavljaju stratešku polugu za podršku kompanijama na tržištima sa najvećim potencijalom, jačajući njihovu konkurentnost, investicioni kapacitet i prisustvo u italijanskim i evropskim lancima dobavljača. Među mnogim izuzetnim kompanijama koje smo upoznali, deset izabranih u okviru Imprese Vincenti inicijative oličavaju ovaj put: to su kompanije snažno ukorenjene u svojim lokalnim sredinama, ali već sposobne da posluju unutar šire industrijske geografije. Podrška njihovom rastu znači doprinos integrisanijem, međunarodnijem i konkurentnijem proizvodnom ekosistemu.”

Stefano Bareze, direktor Divizije Banca dei Territori Intesa Sanpaolo, izjavio je: „Sinergija između naših divizija omogućava Grupi da održava stalan dijalog sa zajednicama i teritorijama u kojima posluje, stvarajući jedinstvenu vrednost za realnu ekonomiju i poslovnu zajednicu, čije potrebe, potencijale i snage svakodnevno posmatramo. Kroz program Imprese Vincenti tokom godina smo izgradili veoma efikasan odnos sa 800 kompanija, uključujući i međunarodne, stvarajući istinsku zajednicu visoke dodate vrednosti, zahvaljujući i podršci naših partnera. Od 2020. godine malim i srednjim preduzećima obezbedili smo više od 138 milijardi evra finansiranja, uključujući 13 milijardi evra za transakcije iz oblasti vanrednog finansiranja i 15 milijardi evra za projekte povezane sa održivošću. Ove izuzetne italijanske kompanije sa snažnom orijentacijom ka rastu ostaće u središtu strategije Divizije Banca dei Territori i sinergija predviđenih novim poslovnim planom koji je predstavio naš izvršni direktor Karlo Mesina (Carlo Messina), jer je rast kompanija ujedno i naš rast.”

U okviru programa, ove kompanije će dobiti podršku Intesa Sanpaolo i projektnih partnera u svakoj fazi svog poslovnog životnog ciklusa, uz podsticanje ulaganja u nematerijalnu imovinu — intelektualnu svojinu, istraživanje i razvoj, razvoj lanaca dobavljača i obuke — kao i u ključne stubove rasta: međunarodnu ekspanziju, održivost, zaštitu, inovacije, digitalnu tranziciju i vanredno finansiranje.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Volonteri Erste Banke u akciji za uređenje Specijalnog rezervata prirode Zasavica

by bifadmin 9. јун 2026.

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, skoro 250 volontera Erste Banke Srbija učestvovalo je proteklog vikenda u volonterskoj akciji uređenja Specijalnog rezervata prirode Zasavica, sa ciljem očuvanja prirodnih resursa i unapređenja uslova u ovom zaštićenom području poznatom po bogatom biodiverzitetu.

Tokom akcije zasađena je Erste bagremova šuma sa 300 sadnica, uređivan je prostor rezervata, ofarbana ograda u dužini od 120 metara i uklonjene invazivne biljne vrste sa pašnjaka. Volonteri su učestvovali i u postavljanju dve velike informativne table za posetioce, dok je deo aktivnosti bio posvećen edukativnim sadržajima za decu, kao i timarenju i hranjenju magaraca, po kojima je Zasavica prepoznatljiva.

Ove godine akcija doprinela je i obeležavanju Međunarodne godine volontiranja (UN IVY 2026) i pružila priliku da zaposleni zajedničkim radom učestvuju u očuvanju jednog od najznačajnijih prirodnih rezervata u Srbiji. Pored konkretnog doprinosa uređenju prostora, cilj akcije bio je i podizanje svesti o značaju zaštite životne sredine i aktivnog uključivanja pojedinaca u inicijative od značaja za zajednicu.

Poseban fokus tokom akcije bio je na očuvanju biodiverziteta i unapređenju prostora koji predstavlja stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za ovo područje. Aktivnosti poput uklanjanja invazivnih biljaka i sadnje novih stabala doprinose dugoročnom očuvanju ekosistema rezervata i kvalitetnijim uslovima za njegov razvoj i zaštitu.

„Zaista smo ponosni na sve strateške aktivnosti koje u Erste Banci, sada već preko 20 godina, sprovodimo u oblasti društveno odgovornog i održivog poslovanja. Pored radnog dela kroz konkretne aktivnosti na terenu, i ove godine naša volonterska akcija imala je i snažan edukativni i timski karakter – važno nam je da putem ovakvih inicijativa zajedno jačamo timski duh i razvijamo svest o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti kada je reč o očuvanju naše planete“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci.

Erste klub volontera danas okuplja gotovo četvrtinu zaposlenih banke, koji su od 2008. godine do danas realizovali više od 50 volonterskih akcija širom Srbije. Kroz ovakve inicijative Banka kontinuirano podstiče kulturu zajedništva, solidarnosti i odgovornog odnosa prema zajednici i životnoj sredini.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Frikom Legende u novom izdanju: trendovi prolaze, ali dobri ukusi ostaju

by bifadmin 9. јун 2026.

U svetu u kojem se trendovi menjaju iz dana u dan, postoje stvari koje jednostavno ne izlaze iz mode – ukusi kojima se uvek vraćamo, mali rituali koji ulepšavaju dan i uspomene koje s lakoćom prizivamo.

Upravo na toj ideji Frikom gradi ovogodišnju priču, koja ima posebno značenje jer kompanija obeležava 50 godina postojanja – pola veka stvaranja ukusa koji se prenose generacijama i ostaju deo zajedničkih uspomena.

Ove sezone Frikom predstavlja unapređene Frikom Kornete – nova izdanja proizvoda koja prate savremene ukuse, ali zadržavaju ono najvažnije: prepoznatljiv kvalitet i osećaj poznatog užitka kojem se uvek rado vraćamo. Kao jedan od simbola leta i dugogodišnje Frikom tradicije, Kornet sada dolazi sa hrskavijim vaflom, kremastijom strukturom sladoleda i bogatijim čokoladnim prelivom, uz dobro poznate ukuse čokolade, vanile i jagode.

Za zajedničke trenutke, u ponudi je i novi Kornet M4, koji donosi dva omiljena ukusa – čokoladu i vanilu – idealna za deljenje i uživanje u društvu.

Jer neke stvari nikada ne izlaze iz mode

Inspirisan svime onim što traje i nadilazi prolazne trendove, Frikom ove godine pokreće prvi najveći digitalni leksikon Frikom legendi – moderno mesto koje okuplja uspomene, trendove i male lične priče.

Nastao po uzoru na nekadašnje leksikone koje smo ispunjavali sa prijateljima, ovaj digitalni format poziva sve da se uz svoje omiljene ukuse prisete:

  • fraza koje su obeležile određene faze života
    • trendova koji su obeležili generacije
    • trenutaka koji su ostali sa nama

i da ih zabeleže kao deo jedne velike, zajedničke priče.

Više od proizvoda – deo uspomena

Frikom ovim pristupom spaja sadašnjost i nostalgiju, stvarajući kampanju koja nije samo o novim ukusima, već o iskustvima i emocijama koje ih prate.

Upravo zato Frikom proizvodi već generacijama nisu samo dezert, već i deo svakodnevice – od kratkih pauza do trenutaka koje pamtimo.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MOL Serbia i ABS i ove godine zajedno za bezbednost najmlađih

by bifadmin 9. јун 2026.

Kompanija MOL Serbia u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja (ABS) i ove godine nastavlja realizaciju projekta „Igra je za decu, dečiji život nije igra“, sa ciljem unapređenja bezbednosti dece u saobraćaju kroz edukaciju roditelja o pravilnom korišćenju i postavljanju dečijih auto-sedišta.

Tokom ovogodišnje kampanje, sertifikovani treneri Agencije za bezbednost saobraćaja organizovaće 20 edukativnih radionica na MOL servisnim stanicama širom Srbije, gde će roditelji imati priliku da dobiju besplatne savete, provere ispravnost postavljanja auto-sedišta i nauče kako pravilno da vežu dete tokom vožnje.

Rezultati prethodnih ciklusa projekta potvrđuju značaj kontinuirane edukacije. Tokom prošlogodišnjih aktivnosti na 20 MOL servisnih stanica pregledano je više od 250 dečijih auto-sedišta, pri čemu čak 62 odsto nije bilo pravilno postavljeno, dok skoro 50 odsto dece nije bilo pravilno vezano u sedištima. Istovremeno, procene pokazuju da oko 90 odsto roditelja pravi bar jednu grešku – ili pri postavljanju auto-sedišta ili pri vezivanju deteta, što dodatno ukazuje na potrebu za edukacijom i stručnom podrškom roditeljima.

„Ne postoji važniji putnik od deteta. Upravo zato kroz projekat ‘Igra je za decu, dečiji život nije igra’ nastavljamo da roditeljima pružamo stručne savete i praktično znanje za pravilnu upotrebu dečijih auto-sedišta. Verujemo da jedna prava informacija može napraviti razliku u kritičnom trenutku. Partnerstvo sa Agencijom za bezbednost saobraćaja omogućava nam da zajednički doprinosimo stvaranju bezbednijeg okruženja za najmlađe učesnike u saobraćaju“, izjavila je Biljana Mališić Jut, direktorka Maloprodaje MOL Serbia.

Pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Veljko Ćurčić istakao je da kada govorimo o bezbednosti dece u saobraćaju, ne smemo da zanemarimo činjenicu da najveći broj dece koja strada u saobraćaju upravo strada u svojstvu putnika u automobilu, što nas podseća da bezbednost deteta najčešće zavisi od odluka koje donose odrasli.

„Svaki roditelj ili staratelj koji seda za volan ujedno preuzima i najveću odgovornost – da svoje dete preveze bezbedno. Dečije auto-sedište nije dodatna oprema, već sredstvo koje u slučaju saobraćajne nezgode može da spase život deteta. Ipak, istraživanja pokazuju da veliki broj roditelja i dalje pravi greške prilikom postavljanja i korišćenja auto-sedišta, često nesvesni rizika kojima izlažu svoju decu. Upravo zato želimo da budemo tamo gde su građani, da razgovaramo sa njima, odgovorimo na sva pitanja i pomognemo im da svoju decu prevoze na najbezbedniji mogući način.

Pred nama je letnja sezona, period kada se stotine kilometara prelaze porodičnim automobilima. Želimo da svaka porodica bezbedno stigne na svoje odredište i da se bezbedno vrati kući. Nijedan put nije toliko kratak da bi dete bilo bezbedno bez auto-sedišta, niti je ijedna žurba važnija od života deteta.

Zahvaljujemo kompaniji MOL Srbija na partnerstvu i društveno odgovornom pristupu. Samo zajedničkim delovanjem institucija i samih roditelja možemo ostvariti našu Viziju nula – viziju da od 2030. godine nijedno dete ne izgubi život u saobraćajnim nezgodama, jer je bezbednost dece zajednička odgovornost svih nas“, izjavio je Ćurčić.

Projekat „Igra je za decu, dečiji život nije igra“ realizuje se već osam godinama kao deo društveno odgovornih aktivnosti kompanije MOL Serbia i usmeren je na podizanje svesti o pravilnoj upotrebi dečijih auto-sedišta. Kroz direktan rad sa roditeljima i stručne savete na terenu, projekat doprinosi stvaranju bezbednijih uslova za putovanja najmlađih, uz zajednički cilj da nijedno dete ne izgubi život u saobraćaju zbog nepravilne upotrebe zaštitnih sistema.

Pored edukativnog dela, kampanja uključuje i interaktivne aktivnosti za posetioce. Svi vozači koji na odabranim MOL Serbia servisnim stanicama provere da li je dečije auto-sedište pravilno postavljeno i učestvuju u kratkoj proveri znanja, imaju priliku da dobiju poklone. Agencija za bezbednost saobraćaja dodeljuje dečije auto-sedište (kategorije 9–36 kg), a MOL Serbia karticu za gorivo u iznosu od 6.000,00 RSD. Za učestvovanje je potrebno popuniti flajer sa tačnim odgovorima i ubaciti ga u predviđenu kutiju, nakon čega će sa svake lokacije biti izvučena po dva dobitnika, jedan koji dobija dečije auto-sedište i drugi koji dobija MOL karticu. Na ovaj način kampanja ne samo da podiže svest o važnosti pravilne upotrebe dečijih sedišta, već i omogućava praktičnu primenu znanja u svakodnevnom životu.

MOL Serbia i Agencija za bezbednost saobraćaja nastavljaju da zajedničkim aktivnostima grade kulturu odgovornog ponašanja u saobraćaju, jer svako dete zaslužuje da bude bezbedno na svakom putovanju.

Foto: MOL

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kako su se Viktorijanci borili protiv sagorevanja na poslu?

by bifadmin 9. јун 2026.

Iako se sagorevanje na poslu (burnout) smatra posledicom modernog načina života, za njega se znalo i u 19. veku, a tadašnji britanski lekari su ga „lečili“ preporučujući pacijentima odmor u Francuskoj.

Viktorijanski lekar Č. H. F. Raut (C.H.F. Routh) objavio je 1873. godine knjigu „O prekomernom radu i prevremenom mentalnom propadanju: njegovo lečenje“, koja je do 1888. doživela četiri izdanja. Ovo je pokazatelj da je za sagorevanje na poslu još u 19. veku postojalo veliko interesovanje.

Iako je Rautova terminologija nešto drugačija od današnje, jasno je da on piše o problemu prekovremenog rada koji ostavlja posledice po zdravlje zaposlenih. O tim posledicama je postojala svest i na drugoj strani Atlantika. Primera radi, u Americi je neurolog Džordž Bird otkrio neurasteniju, poremećaj povezan sa iscrpljenošću nervnog sistema.

Ono što je povezuje tadašnje Amerikance i Britance, ali i današnje zaposlene sa sindromom sagorevanja, je činjenica da se posledice prekovremenog rada uglavnom povezuju sa intelektualnim zanimanjima i srednjom klasom, dok su fizički radnici često van fokusa, iako je njihov radni dan u 19. veku u Britaniji trajao između 12 i 16 sati. Međutim, izgleda da je postojao neki konsenzus da je mnogo teže belim okovratnicima i da oni treba da dobiju medicinsku pomoć za oporavak od teškog rada.

Kako se nekada lečio burnout?

Za osobe koje su patile od posledica prekomernog rada glavni “lek“ u 19. veku bio je odlazak u lečilišta po mogućstvu u Evropi. Nekoliko ljudi je kumovalo ovom trendu.

Prvi je škotski izdavač Vilijam Čembers koji je 1870. opisao sopstveni zdravstveni slom izazvan preopterećenošću i oporavak u gradu Mentonu na francuskoj rivijeri. Oduševljeno je pisao o blagoj klimi, plavom nebu i prirodnim lepotama tog mesta, upozoravajući da previše ljudi prerano umire jer su previše intenzivno bili posvećeni svojim profesijama.

Slavi Mentona doprineo je i lekar Džejms Henri Benet, autor više knjiga o lekovitosti mediteranske klime. On je bio jedan od vodećih zagovornika tada popularne medicinske klimatologije – uverenja da se mnoge bolesti, uključujući i tuberkulozu, mogu izlečiti ili bar zaustaviti boravkom u odgovarajućoj klimi. Ova ideja bila je delom odgovor na zagađen vazduh industrijskih gradova. Smatralo se da čist vazduh, sunce i priroda Mediterana imaju snažno lekovito dejstvo.

Benetov pristup bio je gotovo revolucionaran: pacijenti nisu više morali da leže zatvoreni u zagušljivim sobama, već su podsticani da borave napolju, šetaju, upijaju sunčevu svetlost i uživaju u prirodi. Lekovi nisu bili u prvom planu. Čak su i stariji i nemoćni svakodnevno izvođeni na osunčana mesta kako bi promena okruženja osvežila njihov um i poboljšala raspoloženje.

„Legitimna dokolica“

Osobama koje su patile zbog prekomernog rada Benet je preporučivao najmanje tri uzastopne zime provedene u lečilištima. To je bilo daleko od kratkih spa-boravaka ili savremenih vikend-programa za opuštanje. Umesto toga, promovisao je ideju „legitimne dokolice“ – života oslobođenog žurbe i stresa, u kojem bi vredni profesionalci vodili miran i kontemplativan život, odmarajući se na suncu i vraćajući snagu kroz kontakt s prirodom.

Pošto je objavio knjigu „Zima i proleće na obalama Mediterana“ u kojoj pozitivno piše o Mentonu, francuski gradić je postao veoma popularna destinacija za obolele od tuberkuloze ali i pacijenata sa drugim zdravstvenim problemima. Do kraja 19. veka turizam je postao jedna od glavnih privrednih grana ovog grada, koji je bio naročito omiljen među britanskom i ruskom aristokratijom. Posetila ga je čak i kraljica Viktorija sa sinom Leopoldom.

Ali, ono što je mnogo važnije od priče o tome kako je mali grad na granici Italije i Francuske postao turistička meka je poruka koju su tada poslali viktorijanski lekari – da umesto konstantne žurbe i života pod pritiskom svakome povremeno treba odmor i boravak u prirodi.

Izvor: The Conversation

Foto: Slim Mars, Unsplash

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Dan zelene nabavke u kompanijama Coca-Cola HBC Srbija i Bambi: Partnerstvo sa dobavljačima za održivije lance vrednosti

by bifadmin 9. јун 2026.

Otpornost lanaca snabdevanja danas sve više zavisi od kvalitetne saradnje između kupaca i dobavljača, razmene podataka, digitalne povezanosti i zajedničkih ciljeva usmerenih ka rešenjima koja postiču održivost. Upravo je ova tema bila u fokusu zajedničkog Dana zelene nabavke kompanija Coca-Cola HBC Srbija i Bambi, koji je okupio više od 150 predstavnika dobavljača, partnera i stručnjaka radi razmene iskustava i unapređivanja lanaca vrednosti.

Pod sloganom „Od obaveze do konkretnog uticaja“ (From Commitment to Impact), događaj je po prvi put održan u zajedničkom formatu dveju kompanija koje u Srbiji posluju kao deo Coca-Cola HBC Grupe. U odnosu na prethodne godine, Dan zelene nabavke okupio je najveći broj učesnika do sada, potvrđujući rast značaja tema odgovornog upravljanja resursima među poslovnim partnerima.

Jedna od centralnih tema ovogodišnjeg događaja bila je regenerativna poljoprivreda. O ovoj temi razgovarali su Marcin Kucinski iz kompanije Barry Callebaut, Jelena Matić iz kompanije ADM Serbia i Georgia Kagkalou iz kompanije Coca-Cola HBC, uz moderaciju Jovane Važić iz kompanije Bambi. Tokom panela istaknuto je da klimatske promene, degradacija zemljišta i rastući zahtevi tržišta menjaju način upravljanja nabavkom i poslovnim rizicima. Zaključak učesnika bio je da regenerativni pristup poljoprivredi doprinosi očuvanju dostupnosti sirovina, sigurnosti snabdevanja i dugoročnoj stabilnosti poslovanja.

Kao potvrda da održivost nastaje kroz konkretne poslovne odluke i saradnju duž celog lanca vrednosti, dodeljena su i specijalna priznanja kompanijama Sekopak, RVM, DTS, Moto-Plast, Lindström i ITN Group.

Posebna pažnja posvećena je i uspešnim praksama dekarbonizacije u lancu snabdevanja, od programa zamene plastike i ultra-performansnih streč folija, do prelaska na električni i pogon u logistici. Jedan od primera predstavila je kompanija Moto-Plast, koja je kroz unapređenje sekundarne ambalaže za proizvode kompanije Coca-Cola HBC, ostvarila značajno smanjenje upotrebe plastike.

„Tokom prethodne godine uspeli smo da ostvarimo smanjenje debljine termo-folije za 20 odsto, kao i streč folije za 35 odsto, čime smo značajno smanjili ukupnu masu proizvedenog materijala. Verujemo da upravo ovakvi merljivi koraci pokazuju kako inovacije i saradnja u lancu snabdevanja mogu da doprinesu ostvarivanju zajedničkih ciljeva održivosti”, istakla je Darjana Milošević iz kompanije Moto-Plast.

Dobavljači imaju ključnu ulogu u smanjenju indirektnih emisija CO₂ (Scope 3). Prema poslednjim podacima Izveštaja o održivom poslovanju ovih kompanija, one čine više od 90 odsto ukupnog ugljeničnog otiska u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija, dok kod kompanije Bambi obuhvataju 86 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Upravo zato partnerstva zasnovana na transparentnosti, inovacijama i zajedničkoj odgovornosti postaju jedan od najvažnijih preduslova za izgradnju otpornijih lanaca vrednosti.

„Uloga nabavke danas prevazilazi pregovaranje o cenama i upravljanje tenderima. U uslovima sve većih izazova u lancima snabdevanja, ključnu vrednost donose partneri koji posluju transparentno, primenjuju ESG principe i spremni su da zajedno sa nama rade na unapređenju održivosti. Upravo zato nastavljamo da gradimo snažan i otporan lanac vrednosti sa dobavljačima, što potvrđuje i činjenica da je 83 odsto naše nabavke realizovano uz podršku domaćih partnera. Njihova spremnost da zajedno radimo na održivijem lancu vrednosti vidljiva je iz godine u godinu, a Dan zelene nabavke jedan je od najboljih primera takve saradnje“, izjavio je Boško Šarac, menadžer nabavke u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija.

„Ovo nije klasičan događaj posvećen temi nabavke. U fokusu nisu rezultati, brojke i tenderi, već kako održivost izgleda u praksi,  sa svim izazovima, kompromisima i poslovnim pritiscima sa kojima se svakodnevno suočavamo. Poslednjih godina naučili smo da nijedna kompanija velike izazove ne može da reši sama. Pravo partnerstvo podrazumeva zajedničko učenje, razmenu iskustava i pronalaženje najboljih rešenja. Upravo zato ovaj događaj okuplja stručnjake i kompanije kako bi kroz primere dobre prakse pokazali kako održivost stvara vrednost i iz finansijske perspektive“, istakao je Filip Milošević, menadžer direktne nabavke, u kompaniji Bambi.

Zajednička poruka ovogodišnjeg Dana zelene nabavke bila je da dugoročna otpornost lanaca snabdevanja zavisi od saradnje, razmene znanja i spremnosti svih učesnika lanca vrednosti da zajednički rade na održivim rešenjima koja istovremeno doprinose i poslovnim rezultatima.

Foto: Mankimedia

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Partnerstvo domaćeg investicionog fonda i niškog preduzeća
  • Gde je Srbija na evropskoj lestvici minimalnih zarada?
  • Zašto Dunav presušuje: Klimatske promene jesu uzrok, da li su i jedini krivac
  • Generali ostvario odličan rast operativnog i prilagođenog neto rezultata zahvaljujući svim poslovnim segmentima
  • Pouzdano poslovanje i kontinuitet rasta – Rezultati OTP Grupe za prvu polovinu 2026. godine

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit