NAJNOVIJE
Kada se EU sprema za rat: Specijalci iz staračkog...
Euribor porastao za 30% od početka godine
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, a budućnost se...
Najveći državni bankrot svog vremena: Kako je Španija dobijala...
U Srbiji ne postoji „holding“: Da li firma odgovara...
Nova opsesija u enterijeru – Kutak za muziku, mir...
Šta uraditi ako pronađete tuđu bankovnu karticu
Zemlje kojima je od 1990. najviše porastao BDP po...
Javna potrošnja u Evropi: Gde odlazi novac građana?
Inovacija ima smisla tek kada odgovara na stvarne potrebe...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

D Express preuzima Austrian post

by bifadmin 21. јул 2026.

D Express danas je saopštila da je postignut sporazum između United Grupe i Austrijske pošte (Austrian post) o preuzimanju kompanije D Express. D Express i City Express, kompanija u stopostotnom vlasništvu Austrijske pošte, biće spojeni u jedinstvenu kompaniju, čime će nastati jedan od vodećih operatera na tržištu poštanskih i paketnih usluga u Srbiji.

Austrijska pošta preuzima 100 odsto kompanije D Express. U okviru transakcije prenose se zaposleni, ugovori sa klijentima i infrastruktura, uključujući logistički centar u Beogradu, 27 distributivnih centara, 45 paket shop-ova i više od 300 paketomata za preuzimanje paketa.

D Express u ovu transakciju ulazi sa snažne tržišne pozicije. Investicije u mrežu paketomata, robotsku tehnologiju sortiranja, modernizaciju voznog parka i unapređenje kvaliteta usluge učinile su kompaniju jednim od tehnološki najnaprednijih operatera na srpskom tržištu. Tokom 2025. godine kompanija je, uz sopstvene kurire i flotu od oko 800 vozila, isporučila oko 14 miliona paketa.

Realizacija transakcije zavisi od regulatornih odobrenja, a njeno zaključenje očekuje se krajem četvrtog kvartala 2026. godine. Do tada D Express nastavlja da posluje uobičajeno, pod postojećim menadžmentom, dok će klijenti i dalje koristiti usluge pod istim uslovima.

Vladimir Vidaković, izvršni direktor kompanije D Express, izjavio je:

„D Express je snažna kompanija, izgrađena na visokim standardima i znanju izuzetnog tima. Upravo taj tim i mreža koju je izgradio predstavljaju najveću vrednost koju Austrijska pošta preuzima. Zajedno sa City Expressom imaćemo širu mrežu i veće kapacitete za naše korisnike, dok će naši zaposleni dobiti priliku za dalji profesionalni razvoj u još većoj organizaciji. Naši klijenti mogu da računaju na iste timove i isti nivo kvaliteta usluge.“

Valter Oblin, izvršni direktor Austrijske pošte istakao je:

„Austrijska pošta sprovodi jasnu strategiju međunarodnog širenja: cilj nam je da rastemo na tržištima na kojima možemo da stvorimo stvarnu dodatnu vrednost kroz sopstvenu ekspertizu i snažno lokalno prisustvo. Akvizicija kompanije D Express predstavlja važan korak u daljem razvoju našeg međunarodnog poslovanja u oblasti dostave paketa i održivom jačanju naše pozicije u jugoistočnoj Evropi.“

Peter Umundum, zamenik izvršnog direktora za pakete i logistiku (COO) Austrijske pošte dodao je:

„D Express donosi snažnu operativnu osnovu, uključujući sopstveni logistički centar u Beogradu, nacionalnu mrežu koja obuhvata 27 distributivnih centara, više od 300 punktova za preuzimanje paketa, kao i bogato iskustvo u svakodnevnom poslovanju u oblasti logistike. Zajedno sa kompanijom City Express možemo postepeno objediniti naše mreže i ostvariti sinergije, što će na kraju doneti koristi svim korisnicima.“

Foto: D Express

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Vesti

Nuklearno sklonište postaje luksuzni stambeni kompleks

by bifadmin 21. јул 2026.
Nekadašnje nuklearno sklonište iz Hladnog rata pretvara se u ekskluzivni kompleks sa spa centrom, vrhunskom hranom, dronovima i najvišim nivoom bezbednosti.
Svega 113 kilometara severno od Halifaksa, u kanadskoj pokrajini Nova Škotska, nalazi se bivša vojna baza iz Drugog svetskog rata. Danas je to uglavnom napušten prostor sa starim zgradama i praznim parkinzima, okružen gustom četinarskom šumom.

Ipak, jedna velika travnata površina na kraju kompleksa krije planove za potpuno drugačiju budućnost. Kanadski kripto-preduzetnik Džonatan Bahai planira da podzemno nuklearno sklonište površine 6.000 kvadratnih metara pretvori u luksuzni stambeni kompleks otporan na gotovo sve vrste svetskih kriza i katastrofa, namenjen isključivo najbogatijim kupcima.

Najviši nivo bezbednosti

Projekat, nazvan „Fallout Complex“, obuhvatiće 50 luksuznih stambenih jedinica sa najvišim nivoom bezbednosti. Budući stanari imaće na raspolaganju gurmansku hranu iz samoodrživih izvora, biometrijsku kontrolu pristupa, 24-časovni video-nadzor, kao i medicinske usluge u okviru kompleksa. Za one koji dolaze privatnim avionima, u neposrednoj blizini nalazi se i aerodrom Debert.
Bunker je godinama bio turistička atrakcija. Zanimljivo je da je Bahai ovo podzemno zdanje, poznato kao „Difenbunker“, kupio još 2013. godine za svega 22.000 američkih dolara. U početku je objekat koristio za turističke obilaske i mali centar za skladištenje podataka, ali su ga globalna dešavanja navela da promeni planove.

Bunker za sudnji dan nova potreba

– U poslednje dve godine u svetu ima više neizvesnosti nego u prethodnih 30 godina. To je dovelo do ponovnog rađanja potrebe za svojevrsnom polisom osiguranja – bunkerom za sudnji dan – izjavio je Pol Mensfild, suvlasnik projekta.
Za bezbednost kompleksa angažovana je nemačka kompanija Bespoke Home and Yacht Security, koja je ranije bila zadužena za zaštitu američkog potpredsednika Džej Di Vensa i rijaliti zvezde Kim Kardašijan.
Iako je kompleks još u fazi renoviranja, već je prodato 11 stambenih jedinica. Bezbednost će biti podignuta na najviši nivo – perimetar će neprekidno nadletati dronovi, dok će unutrašnjost obuhvatati spa centar, prostoriju za jogu, salon za cigare i savremeni sistem osvetljenja koji u potpunosti imitira prirodnu sunčevu svetlost.

Koliko koštaju stanovi?

Koliko koštaju stanovi, kao ni iznos zakupa, investitori za sada ne otkrivaju. Kada vlasnici nisu prisutni, apartmani će se izdavati kao hotelske sobe. Međutim, postoji jedno strogo pravilo – ukoliko u svetu izbije ozbiljna kriza ili katastrofa, svi hotelski gosti moraće odmah da napuste kompleks kako bi vlasnici mogli da zauzmu svoja rezervisana mesta.
Podzemni bunker izgrađen je krajem pedesetih godina prošlog veka po nalogu tadašnjeg kanadskog premijera Džona Difenbejkera, kao deo mreže od sedam skloništa namenjenih ključnim državnim zvaničnicima u slučaju nuklearnog rata. Objekat u Debertu projektovan je tako da izdrži direktan nuklearni udar i pruži utočište za 329 ljudi tokom najmanje 30 dana.
Međutim, razvoj balističkih raketa bio je toliko brz da su ovakva skloništa zastarela praktično pre nego što su u potpunosti završena. Zbog smanjenja budžetskih troškova bunker je zatvoren 1996. godine. Danas bi, gotovo tri decenije kasnije, mogao da dobije potpuno novu namenu – kao luksuzno utočište za one koji žele da budu spremni za najgore moguće scenarije.
Izvor: Kamatica.com
Foto: Pixabay
21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Društvene mreže vraćaju ugled variocima, električarima i kamiondžijama

by bifadmin 21. јул 2026.

Dok se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa ozbiljnim manjkom radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima, među mladima raste interesovanje za profesije koje su godinama bile u senci fakultetskog obrazovanja. Tome ne doprinosi samo rast zarada i velika potražnja za radnicima, već i nova generacija influensera koja na društvenim mrežama menja percepciju poslova poput varioca, električara, vodoinstalatera i vozača kamiona.

Jedna od najpoznatijih predstavnica ovog trenda je Lindzi Hover, koja se na društvenim mrežama predstavlja kao Blue Collar Barbie. Svojim pratiocima svakodnevno prikazuje posao varioca i mehaničara. Njeni video-snimci iz radionice i sa popravki automobila privukli su više od 160.000 pratilaca.

Sličan put izabrala je i Klarisa Renkin, profesionalna vozačica kamiona. Sa više od 200.000 pratilaca na društvenim mrežama, ona je pokrenula i akademiju za obuku budućih vozača kako bi odgovorila na rastuću potražnju za kadrovima u transportnoj industriji.

TikTok menja pogled na „plave kragne“

Društvene mreže postale su važan kanal za promociju zanatskih zanimanja. Na TikToku oznaka #bluecollar broji više od 4,7 miliona objava, a sadržaj koji prikazuje svakodnevni rad u građevinarstvu, proizvodnji ili servisnim delatnostima privlači sve više mladih korisnika.

Istovremeno, sve veći broj mladih preispituje tradicionalni obrazovni put. Visoki troškovi studiranja, studentski krediti i neizvesnost zapošljavanja nakon fakulteta naveli su deo generacije Z da razmotri karijeru u zanatima, gde su primanja često konkurentna, a zaposlenje gotovo zagarantovano.

Rekordan rast upisa i pripravnika

Trend potvrđuju i podaci iz obrazovnog sistema i industrije.

Upis u američke škole specijalizovane za tehnička zanimanja povećan je za gotovo 20 odsto od proleća 2020. godine. Istovremeno, građevinski sindikati zabeležili su rekordan broj od oko 88.000 pripravnika tokom 2025. godine.

Ovakvi podaci ukazuju da se tržište rada postepeno prilagođava dugogodišnjem nedostatku kvalifikovanih radnika.

Veštačka inteligencija mogla bi dodatno da poveća vrednost zanata
Na značaj zanatskih profesija ukazao je ranije i izvršni direktor kompanije Nvidia, Džensen Hvang. On je ocenio da bi vodoinstalateri, električari i građevinski radnici u narednim godinama mogli da ostvaruju još veće zarade.

Razlog nije samo hronični manjak radne snage. Razvoj veštačke inteligencije i automatizacije mogao bi da poveća vrednost poslova koji zahtevaju fizičko prisustvo i praktične veštine, a koje tehnologija teško može da zameni.

Američka građevinska i proizvodna industrija već se suočavaju sa starenjem radne snage i velikim brojem odlazaka u penziju. Zbog toga će potražnja za kvalifikovanim zanatlijama verovatno nastaviti da raste, što mladima koji izaberu ove profesije otvara dugoročne mogućnosti za stabilnu i dobro plaćenu karijeru.

Izvor: Bonitet.com

Foto: greenlightvision_ch, Pixabay

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

U prva tri meseca 2026. premija osiguranja porasla 11,6%

by bifadmin 21. јул 2026.

Ukupna premija osiguranja u Srbiji u prvom tromesečju 2026. godine iznosila je 50,2 milijarde dinara što je za 11,6% više nego u istom periodu prošle godine, pokazuje najnoviji izveštaj Narodne banke Srbije o sektoru osiguranja.

Najveći deo premije i dalje otpada na osiguranje od autoodgovornosti, koje čini 24,7% ukupnog tržišta. Slede imovinska osiguranja sa učešćem od 19,3%, životna osiguranja sa 17,1%, dobrovoljno zdravstveno osiguranje sa 15%, dok kasko osiguranje učestvuje sa 12,1%.

Posmatrano po stopama rasta, najbrže je raslo osiguranje od posledica nezgode, sa povećanjem premije od čak 30,7% u odnosu na prvo tromesečje prošle godine. Premija imovinskog osiguranja povećana je za 17,6%, kasko osiguranja za 14,8%, dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za 12,9%, dok je premija obaveznog osiguranja od autoodgovornosti porasla za 5,6%.

Na tržištu je na kraju marta poslovalo 20 društava za (re)osiguranje, od kojih je 15 u većinskom stranom vlasništvu. Strana društva ostvaruju više od 60% premije neživotnih osiguranja, više od 83% premije životnih osiguranja i raspolažu sa preko dve trećine ukupne imovine sektora.

Ukupna aktiva sektora dostigla je 455,8 milijardi dinara, što predstavlja rast od 6,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, kapital društava za osiguranje povećan je za 9,4%, na 96,1 milijardu dinara, dok pokazatelji solventnosti i dalje ostaju znatno iznad regulatornog minimuma, navodi NBS.

Po visini ukupne premije nije bilo promena među vodećim osiguravačima. Prvih pet društava – Dunav, Generali, DDOR, Wiener i Triglav – zajedno drže 73,4% tržišta, što ukazuje na umerenu koncentraciju sektora.

Izvor: NBS

Foto: thodonal, Depositphotos

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kod mlađe generacije manja potražnja za dijamantima

by bifadmin 21. јул 2026.
Hiljade radnih mesta je ugroženo u južnoafričkim rudnicima jer se industrija prirodnih dijamanata suočava sa jednom od najtežih kriza u dosadašnjoj istoriji.
Zbog sve veće konkurencije i sintetički proizvedenih dijamanata, kompanija De Birs planira obustavu proizvodnje u najvećem rudniku dijamanata u zemlji, preneo je Dojče vele.

Rudnik Venecija kompanije De Birs zapošljava oko 4.500 radnika, a pored toga, još nekoliko hiljada ljudi zavisi od njegovog rada.

Rudnik se nalazi u provinciji Limpopo, jednom od najsiromašnijih provincija Južne Afrike.

Kompanija je 2024. ukinula više od 300 mesta, a očekuje se da će sadašnja obustava rada dovesti do dodatnog smanjenja broja zaposlenh.

Zbog porasta popularnosti sinteteičkih dijamanata, koji su jeftiniji od pravih za 50-80 odsto potražnja je oslabila.

Na slabljenje potražnje dijamanata uticao je i pad kupovine u Kini, kao i carine uvedene ruskim dijamantima i američke carine na uvoz nakita iz Indije.

Bivši direktor kompanije De Birs Garet Peni ocenjuje da je reč o „savršenoj oluji“ koja istovremeno pogađa celu industriju.

Mlađe generacije ne pridaju veliki značaj pravim dijamantima kao pre, a kupci u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropi i Aziji ređe izdvajaju novčana sredstva za luksuzne proizvode, kao što su dijamanti.

Južnoafrička vlada pokušava da umanji krizu, a ministar za mineralne resurse, Gvede Mantaše, najavio je globalnu kampanju za promociju prirodnih dijamanata, naglasivši da industrija mora jasnije da istakne razliku između prirodnog i laboratorijski proizvedenog dijamanta.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay
21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Male promene u domu koje štite kućne ljubimce od letnjih vrućina

by bifadmin 20. јул 2026.

Sa dolaskom toplijih dana, većina vlasnika kućnih ljubimaca već razmišlja o ranijim jutarnjim šetnjama, činiji sa svežom vodom koja se dopunjava tokom dana i pažljivom praćenju kako njihov pas ili mačka podnose vrućinu. Ono o čemu se ređe razmišlja jeste na koji način sam unutrašnji prostor doma, posebno u domovima sa sobama na spratu ili krovnim prozorima, utiče na udobnost ljubimaca tokom toplih dana.

Promene u domu, uključujući način na koji regulišete temperaturu u zatvorenom prostoru, mogu značajno doprineti udobnosti vašeg ljubimca tokom toplijih meseci.

Kako psi i mačke podnose vrućinu

Psi i mačke koriste različite strategije kako bi im bilo prijatno kada temperature porastu, a razumevanje tih razlika pomaže vlasnicima da pravilno reaguju.

Kod pasa je obično lako primetiti da im je prevruće. Dahtanje je njihov osnovni način rashlađivanja, a najčešće će potražiti hlad, leći na hladan pod ili usporiti kada im je previše toplo. Sve dok imaju pristup vodi, provetrenom prostoru i hladnijoj površini za odmor, većina pasa bez poteškoća podnosi letnje temperature. Vlasnici bi trebalo samo da obrate pažnju da im to bude dostupno tokom celog dana.

Mačke se uglavnom nose sa vrućinom tiho i neprimetno. Vešte su u pronalaženju najhladnijeg dela prostorije i čuvanju energije tokom najtoplijih sati. Kako se same regulišu uz manje vidljiv napor, važno je povremeno proveriti kako se osećaju, umesto pretpostaviti da je sve u redu, posebno kod starijih ili manje pokretnih mačaka.

Zamolili smo dr vet. med. Vladimira Terzina da nam pruži savete kako da sačuvamo naše ljubimce od vrućina.

Opšte preporuke možemo svesti na nekoliko osnovnih:

Šetajte ljubimce isključivo rano ujutru ili kasno uveče, obezbedite im stalno dostupnu svežu vodu i zaštitite ih od direktnog sunca i vrućih površina koje mogu opeći šape.

Ljubimce nikada ne ostavljajte u parkiranom automobilu, jer temperatura brzo dostiže kritične nivoe.
Sve vrste mehaničke zaštite od sunca su dobrodošle (suncobrani, zavese ili roletne u stanu, ventilatori).

Šetnja i asfalt: Proverite vrelinu asfalta dlanom (test od 7 sekundi) – ako je prevruće za vašu ruku, prevruće je i za šape.
Voda i prostor: Obezbedite više posuda sa svežom vodom i rashlađen prostor u senci, zaklonjen od direktne sunčeve svetlosti.
Rashlađivanje: Koristite vlažne peškire ili specijalne prostirke za hlađenje, a možete im staviti i hladne obloge na stomak i oko šapa.
Rizične grupe: Budite posebno pažljivi sa starijim ljubimcima, gojaznim životinjama i rasama kratke njuške, koji su skloni brzom toplotnom udaru. Posebne mere opreza treba primeniti kod pacijenata sa hroničnim bolestima (dijabetes, kardiološka oboljenja).

Uloga temperature u zatvorenom prostoru

Jedan aspekt udobnosti kućnih ljubimaca kojem se posvećuje manje pažnje nego što zaslužuje jeste temperatura prostora u kojem životinje provode najveći deo vremena.

Prostorije na spratu, potkrovni stanovi i prostori ispod krovnih prozora mogu tokom letnjih popodneva akumulirati značajnu toplotu, ne samo zbog slabije ventilacije, već i zbog sunčevog zračenja koje prolazi kroz staklo i zagreva površine u prostoriji tokom dana. Do sredine popodneva ove prostorije mogu biti znatno toplije od nižih spratova, a toplota se zadržava do duboko u noć.

Za ljude i kućne ljubimce koji borave u ovakvim prostorima, razlika između kontrolisane i nekontrolisane temperature u zatvorenom prostoru je veoma primetna. Istraživanje[1] koje je VELUX Grupa sprovela na evropskim tržištima pokazalo je da spoljne zaštite od sunca – spoljašnje mrežice, proizvodi dizajnirani da zaustave sunčevu toplotu pre nego što dođe do stakla prozora, mogu smanjiti unutrašnju temperaturu i do 5 stepeni Celzijusa tokom leta. Prostorija koja bi inače dostigla 28 stepeni može ostati na prijatnijih 23 – 24 stepena, što predstavlja značajno poboljšanje komfora i za ljude i za životinje. VELUX spoljašnje mrežice za zaštitu od toplote dizajnirane su upravo za ovu svrhu, da blokiraju sunčevu toplotu na samom izvoru, umesto da se naknadno rešava toplota koja se već zadržala u prostoriji.

Sa ciljem podizanja svesti o zaštiti kućnih ljubimaca od toplote VELUX Srbija organizovala je događaj na otvorenom na Adi Ciganliji, gde je prolaznicima bila dostupna besplatna konsultacija sa veterinarom upravo o zaštiti kućnih ljubimaca tokom vrelih letnjih dana.

20. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

AI i psihološko profilisanje: Kako tehnologija dešifruje ljudsku dušu

by bifadmin 20. јул 2026.

Veštačka inteligencija je od alata za prepoznavanje slika evoluirala u sofisticiran sistem za analizu ljudskog ponašanja. Analizom digitalnih tragova algoritmi mogu rekonstruisati brojne psihološke karakteristike, obrasce ponašanja i potencijalne ranjivosti korisnika, čime je otvorena era psihografskog profilisanja koja je značajno promenila marketing, političku komunikaciju i odnos institucija prema pojedincu.

Evropska unija ove rizike nastoji da ograniči kroz AI Act i Opštu uredbu o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – GDPR), koji propisuju strože zahteve u pogledu transparentnosti, nadzora i zaštite osnovnih prava. Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države nemaju jedinstven savezni zakon o privatnosti podataka, već se oslanjaju na regulativu saveznih država i u većoj meri na samoregulaciju tehnoloških kompanija.

Međutim, ni najstroža zakonska regulativa ne može u potpunosti sprečiti razvoj i zloupotrebu ovakvih sistema. Savremeni modeli otvorenog koda (open-source LLMs) dostupni su velikom broju korisnika i mogu se pokretati na lokalnim računarima, bez oslanjanja na komercijalne servise. To znači da pojedinci, kompanije ili različite organizacije mogu razvijati sisteme za psihološko profilisanje, analizu ponašanja ili personalizovano ubeđivanje izvan okvira koji regulatorna tela mogu neposredno da nadziru.

Kako naš digitalni trag postaje psihološka mapa ličnosti

U središtu modernog psihološkog profilisanja nalazi se model poznat kao „Velikih pet” osobina ličnosti (Big Five personality traits – OCEAN). Ovaj naučni koncept kategorizuje ljudski karakter kroz pet ključnih dimenzija, a to su otvorenost prema novim iskustvima, savesnost, ekstraverzija, saradljivost i neuroticizam. Nekada su za utvrđivanje ovih osobina bili potrebni opširni psihološki upitnici sa stotinama pitanja koja su ispitanici popunjavali. Danas veštačka inteligencija radi isto to, ali bez postavljanja ijednog direktnog pitanja.

Srž ovog procesa leži u unakrsnoj analizi velikih baza podataka: algoritmi pronalaze skrivene korelacije tako što ispituju dodirne tačke između rezultata standardnih psiholoških upitnika i našeg autentičnog, svakodnevnog ponašanja na mreži. Kroz procese mašinskog učenja, obradu prirodnog jezika i napredne velike jezičke modele (Large Language Models – LLM), veštačka inteligencija analizira naš stil pisanja, izbor reči, učestalost korišćenja emotikona i na osnovu toga može da predvidi i naše trenutno raspoloženje, kao i našu našu ličnost i karakter. Pionirski rad naučnika poput Mihaela Kosinskog i Dejvida Stilvela pokazao je još pre više godina dramatične razmere ove tehnologije. Njihova istraživanja su otkrila da je na osnovu svega desetak Fejsbuk lajkova algoritam mogao da proceni osobine ličnosti korisnika bolje nego njegov kolega sa posla. Sa stotinu i pedeset lajkova, sistem je poznavao čoveka bolje od članova njegove najuže porodice, dok je sa nekoliko stotina prevazilazio čak i procenu bračnog partnera. Danas, u vreme kada veliki jezički modeli omogućavaju analizu ogromnih količina sirovog teksta, ovi alati su postali još sofisticiraniji, pristupačniji i brži.

Između naučne preciznosti i statističke iluzije

Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja je koliko su ove analize precizne. Da li nas veštačka inteligencija zaista poznaje ili se radi o iluziji iza koje stoji brojevi i statistika?

Stručnjaci su saglasni da ovi sistemi postižu visoku tačnost kada se koriste za analizu na nivou populacije i identifikovanje obrazaca na nivou grupa. Algoritmi mogu nepogrešivo da identifikuju grupe ljudi koje su podložne anksioznosti, sklone impulsivnoj kupovini ili otvorene za radikalne društvene promene.

Međutim, na individualnom nivou stvari su daleko kompleksnije. Ljudska priroda je dinamična, podložna trenutnim emocionalnim stanjima i uticaju neposrednog okruženja, a na društvenim mrežama korisnici često kreiraju idealizovane slike o sebi.

Pored toga, algoritmi pokazuju izražene kulturne i demografske pristrasnosti, budući da su modeli pretežno razvijani, obučavani i testirani na podacima prikupljenim u zapadnim, industrijalizovanim i ekonomski razvijenim društvima.

Iz tog razloga, mehanička primena ovih alata na pojedinca bez stručnog nadzora može dovesti do pogrešnih procena, dok u masovnim kampanjama oni pokazuju zastrašujuću efikasnost.

Od komercijalne eksploatacije do političke manipulacije

Najveći izazov leži u tome što korisnici digitalnih platformi dobrovoljno, svakodnevno i potpuno nesvesno ostavljaju tragove koji otkrivaju njihove najveće intimne tajne, seksualnu orijentaciju, verska uverenja, političke sklonosti i mentalno zdravlje. Slučaj kompanije Kembridž Analitika (Cambridge Analytica) ostao je upisan u istoriju kao prekretnica koja je ogolila kako se psihografsko profilisanje može iskoristiti bez ikakvog informisanog pristanka miliona građana. Digitalni otisci su iskorišćeni kako bi se kreirale personalizovane političke poruke koje direktno ciljaju strahove i predrasude konkretnih glasača, čime je duboko uticano na demokratske procese širom sveta.

Najveća opasnost ove tehnologije nije u tome što nas ona poznaje, već u tome što razume naše ranjivosti i može da ih eksploatiše u realnom vremenu, prilagođavajući narativ tako da utiče na proces donošenja odluka.

Danas je komercijalna upotreba ove tehnologije postala standard u digitalnom marketingu. Umesto tradicionalnog oglašavanja koje se zasnivalo na polu ili starosnoj dobi, moderne kompanije praktikuju hiperpersonalizaciju. Ukoliko algoritam detektuje da je određeni korisnik visoko neurotičan i sklon brizi, oglas za osiguranje ili bezbednosni sistem biće formulisan tako da potencira sigurnost i zaštitu od pretnji. Nasuprot tome, za ekstrovertne korisnike oglas menja fokus: njima se isti proizvod prodaje kao nešto što donosi uzbuđenje i pažnju u društvu. Ovakav pristup se sve češće primenjuje i u sektoru ljudskih resursa prilikom zapošljavanja. Velike korporacije koriste automatizovane sisteme za analizu propratnih pisama, govora tela i stila komunikacije kandidata kako bi utvrdile da li se oni uklapaju u korporativnu kulturu.

Vojska, bezbednost i mentalno zdravlje

Domet ove tehnologije već davno je probio granice društvenih mreža i digitalnog marketinga, zakoračivši u zone daleko većeg društvenog i geopolitičkog uticaja. U vojnom sektoru i domenu nacionalne bezbednosti, psihološko profilisanje je postalo jedno od ključnih oruđa za vođenje psiholoških operacija (Psychological Operations – PSYOPS). Analizom digitalnog prostora neprijateljskih država ili ciljanih populacija, vojni stratezi mogu tačno mapirati tačke društvenog razdora, nezadovoljstva i polarizacije, te sistematski plasirati informacije koje destabilizuju protivnika iznutra.

Paralelno sa tim, ova tehnologija pronalazi primenu i u oblastima poput kliničke psihologije i mentalnog zdravlja. Analizom jezičkih obrazaca na društvenim mrežama, veštačka inteligencija može veoma rano detektovati prve znake kliničke depresije, suicidalnih misli ili drugih kognitivnih poremećaja, pre nego što sam korisnik ili njegova okolina postanu svesni problema. Međutim, i ovde se javlja etička dilema: ko ima pravo da pristupi ovim podacima i kako sprečiti da farmaceutske kompanije ili osiguravajuća društva iskoriste ove informacije za podizanje cena svojih usluga ili diskriminaciju pacijenata?

Kako sačuvati sopstveni integritet u digitalnom svetu

Pitanje više nije da li će se tehnologija psihološkog profilisanja koristiti, već kako ćemo kao društvo uspeti da je kanališemo kako ona ne bi postala oruđe za totalnu kontrolu i manipulaciju.

Potpuno povlačenje iz digitalnog prostora za većinu ljudi danas nije opcija, ali je razvijanje digitalne higijene i svesti o digitalnim tragovima koje ostavljamo postalo važan preduslov za zaštitu od psihološkog profilisanja i manipulativnog uticaja algoritama.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & Content Trainer

Ilustracija: Gemini

20. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Marera industrijski park otvorio vrata za Komuna Concept i nastavio razvoj industrijskog ekosistema nove generacije

by bifadmin 20. јул 2026.

U okviru Marera industrijskog parka počeo je sa radom novi prostor pod nazivom Komuna Concept. Novi zakupac poslovaće u okviru industrijskog parka kao jedinstvena platforma koja objedinjuje gastronomiju, događaje, umetnost i druženje, sa sadržajima namenjenim lokalnoj novosadskoj zajednici, zaposlenima u okviru Marera industrijskog parka i svim posetiocima Novog Sada. Dolaskom Komuna Concepta, Marera industrijski park dodatno razvija poslovni ekosistem koji vrednost gradi kroz infrastrukturu, kvalitet okruženja, sadržaje i snažnu povezanost sa lokalnom zajednicom.

Komuna svim posetiocima nudi raznovrstan program, koji obuhvata koncerte, izložbe, radionice, tematske večeri i druge kulturne i društvene događaje, uz raznovrsnu gastro ponudu i saradnju sa lokalnim proizvođačima, umetnicima i kreativnim kolektivima u cilju jačanja održive zajednice i novog prepoznatljivog mesta okupljanja u Petrovaradinu i Novom Sadu.

Prepoznajući potencijal ove inicijative, Marera je otvorila prostor za razvoj koncepta koji unapređuje radno i društveno okruženje za više od 50 kompanija koje posluju u okviru industrijskog parka. Time park nastavlja transformaciju iz tradicionalne industrijske zone u savremeni poslovni ekosistem koji, uz razvijenu infrastrukturu, članstvo u Slobodnoj zoni i lokacijske prednosti, donosi nove sadržaje za poslovnu i širu zajednicu i dodatno povećava atraktivnost lokacije za postojeće i buduće investitore. Ovakav pristup prepoznat je i kroz uključivanje Marera industrijskog parka u projekat Eko-industrijski parkovi Zapadnog Balkana, koji sprovode IFC i World Bank Group, sa ciljem razvoja održivih i konkurentnih industrijskih zona, koje unapređuju poslovne, ekološke i društvene performanse.

“Industrijski parkovi više nisu samo infrastruktura i kvadrati. Kompanije sve češće biraju lokacije koje njihovim zaposlenima nude kvalitetnije radno okruženje, dodatne sadržaje i osećaj zajednice. Naš cilj je da Marera industrijski park razvijamo kao poslovni ekosistem u kojem se vrednost stvara kroz konstantno unapređenje parka, našeg poslovnog modela, atraktivnosti za investitore, ali i kroz sadržaje koji čine svakodnevni život lepšim i jednostavnijim. Dolazak Komuna Concepta je pravi primer takvog pristupa i pokazuje kako industrijski park pored svoje proizvodne i poslovne namene može da postane tačka okupljanja cele zajednice”, izjavio je Mile Štrbac, direktor sektora upravljanja industrijskim prostorom kompanije Marera.

Kroz ovakav spoj održivih rešenja, razvijene infrastrukture i sadržaja okrenutih ljudima, Marera industrijski park se pozicionira kao jedna od najperspektivnijih poslovnih destinacija u regionu – mesto na kojem se istovremeno i ravnopravno razvijaju biznis, zajednica i kvalitet života.

Foto: Andjela Lukić

20. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Eksproprijacija sve veći teret za lokalne budžete: 84% gradova i opština suočeno sa tužbama građana

by bifadmin 20. јул 2026.

Čak 84% anketiranih gradova i opština suočilo se s tužbama zbog faktičke eksproprijacije, dok polovina navodi da su protiv njih najavljeni i novi postupci. Iako su naknade koje je potrebno isplatiti vlasnicima često male, sudski i advokatski troškovi mogu da dostignu i 500.000 dinara po postupku, što predstavlja sve veće opterećenje za lokalne budžete i otežava njihovo efikasno planiranje, pokazuje novo istraživanje NALED-a, koje je predstavljeno na sednici Kluba gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u Šapcu.

Rezultati ankete, u kojoj su učestvovale 32 lokalne samouprave ili gotovo četvrtina svih gradova i opština u zemlji, pokazuju da je najčešće reč o zemljištu preko kojeg su seoski putevi nekada izgrađeni na osnovu usmenog dogovora s vlasnicima, bez formalno sprovedenog postupka eksproprijacije, što se često dešavalo u tadašnjoj praksi. Dodatni problem predstavlja to što u gotovo polovini postojećih predmeta ne postoji prethodna dokumentacija, poput saglasnosti vlasnika ili ugovora, što otežava pravnu zaštitu gradova i opština. Istovremeno, dve trećine vlasnika pokreće sudski postupak bez prethodnog obraćanja lokalnim vlastima i pokušaja da se spor reši vansudskim poravnanjem.

– Jasno je da je reč o sistemskom problemu koji zahteva sveobuhvatno rešenje, uključujući standardizovani model vansudskog poravnanja. Zato NALED predlaže uspostavljanje jedinstvene baze podataka, budući da najveći broj lokalnih samouprava nema centralizovane podatke o ukupno isplaćenim naknadama, sprovedenim upravnim postupcima, kao i izradu lokalnih planova za rešavanje postojećih i sprečavanje novih slučajeva. Potrebno je unaprediti saradnju lokalnih samouprava, pravobranilaštava, sudova i katastra, kao i pružiti podršku u obuci kadrova i jačanju terenskih timova – kaže šef Jedinice za istraživanja i analitiku u NALED-u Mihailo Gajić.

Predmet sporova najčešće je poljoprivredno zemljište, u 52% slučajeva, a u 45% reč je o građevinskom zemljištu. Ovo zemljište je najčešće bilo korišćeno za izgradnju seoskih i lokalnih puteva i u manjoj meri za postavljanje elektroenergetskih vodova. Četiri od pet anketiranih lokalnih samouprava nemaju podatke o ukupnoj površini zemljišta obuhvaćenog faktičkom eksproprijacijom, između ostalog i zato što se informacije nalaze kod različitih institucija – lokalne samouprave, pravobranilaštva i sudova.

– Grad Šabac je u prethodnih pet godina iz budžeta izdvojio 75 miliona dinara za eksproprijaciju, što jasno pokazuje koliko ovaj problem može da utiče na finansijsku stabilnost lokalnih samouprava. Zato je neophodno pronaći sistemsko rešenje kojim ćemo zaštititi privatnu svojinu i prava vlasnika parcela, ali i omogućiti lokalnim samoupravama da realnije planiraju budžetska sredstva. Na taj način izbegli bismo ugrožavanje investicija usled pravosnažnih rešenja kojima se nalaže isplata značajnih iznosa, što predstavlja veliko opterećenje za naše budžete – navodi gradonačelnik Šapca i predsednik NALED-ovog Kluba gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem Aleksandar Pajić.

Problem bi u narednom periodu mogao dodatno da se proširi. Polovina ispitanika navodi da ima najavu velikog broja novih tužbi po ovom osnovu, a četvrtina očekuje i do više od 100 novih slučajeva.

Takođe, dve trećine ispitanika već planira sredstva u lokalnim budžetima za naknade i sudske troškove, dok 68% navodi da su presude imale značajan uticaj na njihove finansije. Među lokalnim samoupravama koje imaju objedinjene podatke, izdvajanja po ovom osnovu premašivala su 10 miliona dinara.

Foto: Naled

20. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Svetski dan sladoleda i pola veka Frikom ukusa koji se pamte

by bifadmin 20. јул 2026.

Svake treće nedelje u julu ljubitelji sladoleda obeležavaju Svetski dan sladoleda, dan posvećen poslastici koja već vekovima osvaja potrošače, povezuje generacije i donosi male trenutke uživanja.

Povodom Svetskog dana sladoleda, podsećamo se na razvojni put Frikoma, kada je kompanija pokrenula proizvodnju sladoleda, među prvima su proizvedeni Kapri, Čoko moko, Leni, Korneti, a razvoj se nastavio kroz proizvode koji su i sada najomiljeniji na tržištu, kao što su Quattro, King i Macho. Upravo su svi ovi ukusi za mnoge potrošače postali prva asocijacija na leto, raspust, porodične šetnje i trenutke koji se pamte.

U sat vremena Frikom proizvede više od 17.500 komada Kapri sladoleda na štapiću, a na godišnjem nivou količinu dovoljnu da se svaki stanovnik Srbije može zasladi sa dva Kapri sladoleda.

Za naše sladolede koristimo više od 200 različitih kvalitetnih sirovina, koje se pažljivo kombinuju kako bi svaki proizvod imao svoj prepoznatljiv ukus, teksturu i kvalitet

Sladoled se ne proizvodi u „ledenom” pogonu, kako mnogi misle. Proizvodnja se odvija na ambijentalnoj temperaturi. Prava hladnoća dolazi tek kasnije, nakon što se sladoledi oblikuju i doziraju, u tunelima za  smrzavanje gde temperatura doseže oko – 40 °C.

Upravo je taj trenutak jedan od najvećih izazova u proizvodnji sladoleda: zadržati savršenu kombinaciju ukusa, teksture i kremastosti i nakon procesa dubokog smrzavanja.

Za Frikom, Svetski dan sladoleda predstavlja priliku da se osvrne na pola veka poslovanja, ali i da najavi nastavak razvoja portfolija, ulaganja u kvalitet i inovacije, kao i dalji rad na proizvodima koji prate potrebe potrošača.

Ove godine lansiran je novi Quattro Layers, najinovativnije Quattro kadice do sada. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji doziranja, sladoled se ređa u horizontalne slojeve, pa svaki zalogaj donosi kombinaciju kremastog sladoleda, bogatog preliva i raznovrsnih komadića.

Legenda o sladoledu

Putovanje sladoleda kroz istoriju jednako je zanimljivo kao i njegovi brojni ukusi. Prema jednoj legendi, venecijanski putnik Marko Polo doneo je iz Kine, recept za smrznuti desert od mleka i leda. Iako za ovu priču ne postoje čvrsti istorijski dokazi, ona je ostala jedna od najupečatljivijih legendi o nastanku sladoleda.

Vremenom su recepti usavršavani na evropskim dvorovima, nakon čega je sladoled prestao da bude poslastica namenjena isključivo aristokratiji i postao je dostupan svima. Do danas se razvio u jednu od najpopularnijih poslastica na svetu, prisutnu u bezbrojnim oblicima, ukusima i kombinacijama.

Frikom priča

Od prvih Frikom sladoleda na štapiću proizvedenih 1978. godine, do savremenog portfolija koji danas obuhvata sladolede iz kategorije impulsnog, porodičnog sladoleda u kadicama, čašama, do sladoleda za ugostiteljske objekte, Frikom već pet decenija zauzima posebno mesto na domaćem tržištu. Tokom 50 godina poslovanja, kompanija je razvijala ukuse uz koje su odrastale generacije, širila kategorije i gradila poverenje potrošača kroz proizvode koji su postali deo porodičnih navika, letnjih rituala i svakodnevnih malih zadovoljstava.

Tokom prethodnih decenija, kompanija je razvijala ponudu u skladu sa promenama navika potrošača, od porodičnih pakovanja i dobro poznatih klasika, do savremenih ukusa, laganijih opcija i proizvoda namenjenih različitim potrebama.

Sa portfoliom koji se kontinuirano razvija, Frikom nastavlja da gradi svoju poziciju na tržištu i da bude deo trenutaka koji se dele u porodici, među prijateljima i u svakodnevici.

20. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Potpisan sporazum EIB-a i Erste Banke vredan 22 miliona eura za podršku digitalnim i zelenim projektima
  • Kada se EU sprema za rat: Specijalci iz staračkog doma
  • Euribor porastao za 30% od početka godine
  • Kroz incijativu EIB-a i UniCredit Srbija plasiraće se 56 miliona evra za kompanije koje podržavaju inkluzivno zapošljavanje
  • Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, a budućnost se kupuje za sitniš iz „tajnih fondova“?

Архиве

  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit