NAJNOVIJE
Ko proizvodi najviše piva na svetu?
Od 1. jula nova pravila EU: Pametni tahografi obavezni...
Finansije TOP 2025/26: Banke po zaradama u prvih 100...
Koliko naših radnika radi za domaće građevinske firme u...
Vlada Srbije povećala akcize na derivate nafte za 12,5%...
Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu...
Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

UNICEF inicirao potpisivanje Deklaracije o pravima dece u digitalnom okruženju među mobilnim operaterima u Srbiji

by bifadmin 29. април 2026.

Na inicijativu UNICEF-a u Srbiji, kompanije Yettel, Telekom Srbija i A1 Srbija potpisale su danas Zajedničku deklaraciju za delovanje u interesu dečjih prava u digitalnom okruženju, kojom su se obavezale da dodatno unaprede svoje prakse u oblasti bezbednosti dece na internetu.

Digitalne tehnologije deci otvaraju nove mogućnosti za učenje, razvoj i povezivanje, ali istovremeno donose i rizike koji zahtevaju odgovoran pristup. Kao deo digitalnog ekosistema, mobilni operateri utiču na način na koji deca pristupaju i koriste digitalni prostor.
Deklaracija obuhvata oblasti kao što su bezbednost dece na internetu, zaštita privatnosti i podataka, digitalno uključivanje, odgovorno oglašavanje, kao i praćenje uticaja poslovanja na dečja prava.

Na događaju je predstavljen i UNICEF-ov alat D-CRIA, koji kompanijama pomaže da procene uticaj svojih proizvoda i usluga na dečja prava i unaprede donošenje odluka u digitalnom okruženju.

Kroz ovakve inicijative, UNICEF povezuje partnere i podržava primenu međunarodnih standarda u praksi, kako bi digitalno okruženje bolje odgovaralo potrebama i pravima deteta.

„Digitalne tehnologije donose velike mogućnosti za decu, ali i rizike koje moramo odgovorno prepoznati i njima upravljati. Država postavlja okvir, dok škole i roditelji pomažu deci da razviju veštine za bezbedno korišćenje tehnologije. Mobilni operateri, kao akteri koji oblikuju digitalno okruženje, imaju važnu ulogu u ovom procesu. Potpisivanjem ove Deklaracije pravi se važan korak ka usklađivanju praksi sa pravima deteta. Kompanije Yettel, Telekom Srbija i A1 Srbija kroz ovu inicijativu doprinose stvaranju bezbednijeg digitalnog okruženja za svu decu “, izjavila je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.

Kompanija Yettel, kao dugogodišnji partner UNICEF-a, učestvuje u inicijativama usmerenim na unapređenje digitalne bezbednosti dece i odgovornog korišćenja interneta.

„Ovom temom bavimo se već 14 godina, a u fokusu su nam edukacija dece, roditelja i nastavnika. Kao tehnološka kompanija, imamo odgovornost da prenesemo znanje i digitalne veštine potrebne za bezbedno korišćenje interneta i zaštitu od rizika i pretnji. Sa ovim ciljem biramo i partnere koji dele naše ambicije i motivaciju. Dugogodišnja saradnja sa UNICEF-om jedna je od najproduktivnijih. Samo u prethodne dve godine kroz različite programe, obuku za razvoj digitalnih veština i digitalne pismenosti prošlo je 5.700 dece, preko 120 nastavnika i oko 950 roditelja, a vebinar „Kompas za roditelje“ pogledalo je 49 hiljada ljudi. Drago nam je što se sve veći broj kompanija uključuje u ovu važnu temu, jer zajedno možemo postići najbolje rezultate“, rekla je Milica Begenišić ESG menadžer u Yettelu.

Telekom Srbija kroz svoje aktivnosti doprinosi podizanju svesti o uticaju digitalnih tehnologija na razvoj dece i značaju bezbednog korišćenja i izbora uzrastu primerenih sadržaja.

„S obzirom na to da je fokus našeg društvenog odgovornog poslovanja usmeren na podršku mladima i obrazovanju, bezbednost dece na internetu za nas je od suštinskog značaja. Već godinama razvijamo alate za bezbedno korišćenje interneta, štitimo privatnost podataka dece i podržavamo digitalnu pismenost u školama i porodicama. Naša je odgovornost da obezbedimo uslove da deca budu zaštićena od štetnih sadržaja, da roditelji imaju podršku u praćenju aktivnosti svoje dece i da svaka digitalna usluga bude prilagođena dečjem uzrastu i potrebama. Posebno bih istakla naš projekat „Dečji svet je veći od ekrana“, kroz koji smo promovisali kontrolisanu upotrebu ekrana kod dece u ranom razvoju. Naš cilj je da tehnologija bude podrška njihovom odrastanju, a ne prepreka. Verujemo da i na ovaj način, zajedničkim delovanjem možemo stvoriti digitalni prostor u kojem svako dete u Srbiji ima priliku da uči, razvija se i bude bezbedno“, izjavila je Natali Delić, izvršna direktorka za strategiju i digital Telekoma Srbija.

Kompanija A1 Srbija podstiče odgovorno korišćenje tehnologije i razvoj zdravih digitalnih navika kod korisnika.

„U A1 verujemo da je odgovorna upotreba tehnologije jedno od ključnih pitanja savremenog društva, posebno kada je reč o deci i mladima. Kroz našu platformu #BoljiOnline kontinuirano radimo na razvoju digitalne pismenosti, bezbednosti i zdravijih digitalnih navika, zbog čega ovu Deklaraciju vidimo kao važan korak ka stvaranju sigurnijeg i podsticajnijeg digitalnog okruženja za sve generacije“, zaključila je Ana Boroš Todić, Senior Corporate Communication Expert, A1 Srbija.

Potpisivanje Deklaracije predstavlja deo šire saradnje UNICEF-a sa privatnim sektorom i drugim partnerima, sa ciljem unapređenja uslova za bezbedno i podsticajno digitalno okruženje za svu decu u Srbiji.

Foto:UNICEF Srbija/Nemanja Pančić

29. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od 1.maja Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEK

by bifadmin 29. април 2026.
Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su danas da napuštaju Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK), planirajući strateško preusmeravanje zbog posledica rata SAD, Izraela i Irana, javlja agencija Blumberg.
Ministarstvo energetike Emirata navelo je u saopštenju da će zemlji izlazak iz organizacije 1. maja omogućiti da zadovolji promenljivu potražnju.
Ministarstvo je dodalo da će Emirati postepeno povećavati proizvodnju nafte.
„Zahvaljujemo se OPEK-u i zemljama članicama na decenijama konstruktivne saradnje. Ostajemo posvećeni energetskoj bezbednosti, obezbeđivanju pouzdanog, odgovornog snabdevanja sa nižom emisijom ugljenika, uz podršku stabilnim globalnim tržištima“, navelo je Ministarstvo u saopštenju.

Izlaskom iz OPEK-a, Emirati napuštaju i proširenu grupu za saradnju OPEK plus, koja uključuje zemlje koje nisu članice organizacije, poput Azerbejdžana, Meksika, Omana, Rusije i Kazahstana.

Agencija Asošiejted pres navodi da se o izlasku Emirata iz OPEK-a govorilo već neko vreme, jer je zemlja bila nezadovoljna ograničenjem proizvodnje, a njeni odnosi sa susednom Saudijskom Arabijom, najuticajnijom članicom u organizaciji, postajali su sve hladniji.
Abu Dabi sve više pokušava da se rukovodi sopstvenom spoljnom politiku na Bliskom istoku.
Ona je ranije bila u suprotnosti sa nekim stavovima Rijada, koji je sa Emiratima počeo direktno da se takmiči u privlačenju stranih investicija.

OPEK je osnovan 1960. u Bagdadu, i do sada su ga činili Alžir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.

Ciljevi OPEK-a su da koordiniše i ujednačava naftnu politiku zemalja članica, ustanovi najbolje načine za očuvanje njihovih interesa i stabilizacija cena nafte na međunarodnom tržištu kako bi se uklonile štetne i nepotrebne fluktuacije.
Izvor: Beta
Foto: Pixabay
29. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Proekcija do 2030.: Koje će zemlje biti najbogatije a koje na dnu liste u Evropi

by bifadmin 28. април 2026.
Analiza obuhvata 41 evropsku zemlju, uključujući članice EU, zemlje kandidate, zemlje EFTA i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa snažan rast BDP-a po glavi stanovnika širom Evrope do 2030. godine, ali se rangiranje najbogatijih zemalja neće dramatično promeniti, izveštava Evronjuz. Iako će skoro sve ekonomije rasti, ključna razlika ostaje između zemalja koje su već na vrhu i onih koje se još uvek bore da sustignu evropski prosek.

Analiza obuhvata 41 evropsku državu, uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, EFTA države i Ujedinjeno Kraljevstvo, a promatra se nominalni BDP po stanovniku te BDP po stanovniku prema kupovnoj moći (PPP), koji bolje pokazuje stvarni životni standard.

Irska preuzima primat od Luksemburga

Prema projekcijama MMF-a, Irska će do 2030. godine prestići Luksemburg kao najveću svetsku ekonomiju po paritetu kupovne moći.

Međutim, postoji jedna važna napomena za Irsku – njen BDP je u velikoj meri vođen prisustvom multinacionalnih kompanija, tako da zvanični podaci često ne odražavaju u potpunosti pravu snagu domaće ekonomije.

Projekcija 5 najbogatijih evropskih zemalja:

Irska
Luksemburg
Norveška
Švajcarska
Danska

Najjače velike ekonomije u Evropi

Među pet najvećih evropskih ekonomija, Nemačka će biti najbolja, koja bi bila 12. u Evropi po BDP-u po glavi stanovnika. Slede Francuska na 15. mestu, Ujedinjeno Kraljevstvo na 16. mestu, Italija na 18. mestu, dok bi Španija ostala najniže rangirana među velikim – na 22. mestu.

Ovo pokazuje da veličina ekonomije ne znači nužno i viši životni standard po glavi stanovnika.

Najslabije zemlje Evrope ostaju na dnu

Na dnu rang liste i dalje dominiraju zemlje kandidati za EU. Projektovano je da će Ukrajina, Kosovo i Moldavija ostati među najslabijima po pitanju BDP-a po glavi stanovnika do 2030. godine.

Među državama članicama EU, očekuje se da će Bugarska ostati najniže, dok će Grčka imati najveći pad na rang listi, sa 29. na 32. mesto.

S druge strane, Kipar bi mogao da ostvari najveći napredak, skočivši sa 16. na 13. mesto.

Velike razlike unutar Evropske unije

Isključujući Luksemburg i Irsku, Danska bi bila lider među članicama EU, sa BDP-om po glavi stanovnika skoro dvostruko većim od Grčke, koja ostaje na dnu razvijenijih zemalja članica.

U nominalnom iznosu, razlike su još veće:

Luksemburg – više od 152 hiljade evra po glavi stanovnika
Irska – oko 138 hiljada evra
Bugarska – oko 28 hiljada evra
Evropa ostaje podeljena
Glavni zaključak projekcija je da će Evropa ostati jasno podeljena do 2030. godine. Sever i zapad kontinenta zadržaće svoje vodeće pozicije, dok istok Evrope, uprkos rastu, nastavlja da zaostaje.

Za zemlje poput Hrvatske, to znači nastavak približavanja evropskom proseku, ali i činjenicu da će sustizanje najbogatijih zemalja članica trajati godinama.

Izvor: Poslovni dnevnik

Foto: Pixabay
 
28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Zašto je ube odjednom toliko popularan?

by bifadmin 28. април 2026.

Osim što je zdrav, ljubičasti slatki krompir ube jarko boji hranu i pića u koje se stavlja te se za njega tvrdi da je veoma instagramična namirnica, što je jedan od razloga rasta njegove popularnosti.

Ako ste u skorije vreme naleteli na ljubičastu kafu, sladoled ili koktel, velika je verovatnoća da se u njima nalazio ube, slatki skrobni koren koji uzgajaju farmeri na Filipinima.

Iako se već nekoliko godina on može naći u ponekoj zapadnoj poslastičarnici ili kafeteriji, tek 2025. otpočela je prava pomama za ubeom, zahvaljujući rastu gledanosti azijskih serija i širenju azijske kulture. Svoj doprinos je dao i lanac kafeterija Starbucks kada je pustio u prodaju ograničenu ponudu napitaka poput Ube Iced Coconut Latte i Ube Espresso Martini, a u prolećnu ponudu za 2026. uključio je i Ube Matcha Latte i Ube Vanilla Macchiato.

Samo u SAD ponuda proizvoda sa ubeom porasla je za 230% u poslednje četiri godine, bar prema podacima analitičke kompanije za hranu i piće Datassential. Ova namirnica trenutno se nalazi na meniju u 95 američkih ugostiteljskih lanaca, a u naredne četiri godine očekuje se rast od 74%.

Njegova popularnost širi se i po Evropi, ponajviše u Nemačkoj i Velikoj Britaniji, a ima ga i na srpskom tržištu, doduše uglavnom u većim i poznatijim kafeterijama.

Rast tražnje, pad proizvodnje

Sve navedeno doprinelo je rastu izvoza ovog korena sa Filipina. U 2025. godini Filipini su izvezli ubea u vrednosti od oko 3,2 miliona dolara, dakle skoro 1,7 miliona kilograma što predstavlja povećanje izvoza od oko 20% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći uvoznik bile su SAD koje su kupile ovog korena u vrednosti od oko 1,6 miliona dolara, a sledile su ih Kanada, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Do njegove popularnosti dovela je večita potraga na tržištu za što novijim i što egzotičnijim ukusima u pićima i desertima. Naime, već je sasvim izvesno da će se s vremena na vreme na njemu pojavljivati novi trendovi, poput mača čaja ili dubai čokolade, koje ugostitelji moraju ispratiti ako žele da budu aktuelni. Slavi tih proizvoda više ne doprinosi samo njihov ukus, već i izgled, budući da ih mnogi kupuju kako bi ih slikali za društvene mreže.

Međutim, pitanje je da li će ube moći da zadovolji potrebe globalnog tržišta jer klimatske promene negativno utiču na njegov uzgoj. Ukupna proizvodnja ljubičastog korena opada iz godine u godinu – sa 13.381 metričke tone u 2024. na 12.483 tone u 2025. što je pad od 1,63%. Poređenja radi, u 2021. proizvodnja je iznosila 14.150 tona.

Izvor: CNBC

Foto: Alexander Grey, Unsplash

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Snažan rast prodaje pozitivno uticao na profitabilnost

by bifadmin 28. април 2026.

Atlantic Grupa je u prvom tromesečju 2026. godine zabeležila prihod od prodaje u iznosu od 297,3 miliona evra, što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja rast od 14,4 posto. Zahvaljujući snažnom rastu prodaje i odgovornom upravljanju troškovima, kompanija je ostvarila značajno unapređenje profitabilnosti, uprkos višim ulaganjima u zaposlene, kao i u ključne projekte. Dobit pre kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) veća je u odnosu na prvi kvartal 2025. za 29,0 posto i iznosi 29,7 miliona evra, dok je neto dobit porasla 77,6 posto na 10,8 miliona eura.  

“U 2026. godinu ušli smo s pojačanom organizacionom strukturom koja podržava ostvarenje profitabilnog rasta, što naši rezultati i potvrđuju. Nova organizacija se temelji na promovisanju koleginica i kolega koji kontinuirano pokazuju snažno vođstvo i visoku efikasnost što potvrđuje i poverenje kompanije u interne talente. Ostvarili smo i značajan napredak u području upravljanja i jačanja brendova, pa smo kao prva kompanija u Hrvatskoj sa LSEG ESG rezultatom dodatno podigli lestvicu u području održivosti. Učvrstili smo poziciju jednog od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a istraživanja potvrđuju snažnu tržišnu poziciju i relevantnost naših vodećih brendova u životu potrošača”, istakao je predsednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Rast u svim poslovnim područjima i na svim tržištima

Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 19,7 posto ostvaren je u Strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, a slede Delikatesni namazi s rastom od 11,3 posto i Apotekarsko poslovanje s rastom od 16,5 posto. Kafa je ujedno i najveća pojedinačna kategorija s udelom od 25,6 posto u ukupnim prihodima od prodaje. Među Strateškim distribucionim područjima (SDP) prednjače Međunarodna tržišta s rastom od 33,4 posto, među kojima se ističu tržišta Nemačke i Austrije, a u regiji prednjače Hrvatska s rastom od 17,9 posto i Severna Makedonija koja je rasla 17,3 posto. Strukturu ukupne prodaje obeležava snažna zastupljenost vlastitih brendova koji čine 64,1 posto prihoda, uz 26,3 posto udela principalskih brendova i 9,6 posto udela apotekarskog poslovanja.

Prema istraživanju najsnažnijih brendova u sedam država regije istraživačke kompanije Valicon, gotovo svi brendovi Atlantic Grupe uključeni su u 100 najboljih regionalnih brendova, dok se na pojedinačnim nacionalnim tržištima kotiraju među prvih 25 robnih marki.

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pad cena zlata i srebra: Zašto kamate nadjačavaju geopolitiku?

by bifadmin 28. април 2026.

Novo zaoštravanje globalnih tenzija nije donijelo očekivani rast cena plemenitih metala, što ukazuje na promenu dinamike na tržištu koje je godinama reagovalo gotovo refleksno na krize.

Srebro je pretrpelo posebno snažan udar, uz pad veći od četiri odsto, dok je zlato skliznulo ispod nivoa od 4.700 dolara po unci (31,1 gram). Time se dodatno udaljilo – oko 16 odsto – od svog rekordnog maksimuma iz januara.

Glavni razlog ovakvog kretanja leži u rastu inflacionih očekivanja i posledičnom pritisku na više kamatne stope. U takvom okruženju, imovina koja ne nosi prinos, poput zlata, gubi na atraktivnosti u odnosu na instrumente koji nude kamatu.

Istovremeno, ne treba zanemariti činjenicu da je zlato u prethodnoj deceniji gotovo učetvorostručilo vrednost, uz prosečan godišnji rast blizu 15 odsto. Takav učinak, koji nadmašuje i mnoge dioničke indekse, prirodno vodi ka realizaciji profita i kratkoročnim korekcijama cena.

Ipak, dugoročna slika ostaje drugačija. Zlato sve više dobija na značaju u rezervama centralnih banaka širom sveta, gde sada čini oko 24 odsto ukupne strukture – više nego američke državne obveznice. Taj trend predstavlja značajan zaokret u odnosu na kraj 2015. godine, kada su obveznice činile trećinu rezervi, a zlato svega devet odsto.

Promena u strukturi rezervi ukazuje na strateški pomak ka većoj sigurnosti i diverzifikaciji, ali kratkoročno tržište jasno poručuje: kamate su trenutno važnije od geopolitike.

Izvor: Investitor.me
Foto: Pixabay

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Brz, jednostavan i jasan proces odobravanja keš kredita u ProCredit banci

by bifadmin 28. април 2026.

Keš kredit do 5.850.000 dinara, uz podršku stručnog tima koji klijente vodi kroz ceo proces i oslobađa ih nepotrebnih nedoumica. Za iznose do 1.200.000 dinara, bez dostavljanja dokumentacije i potrebe za dolaskom u banku.

ProCredit banka nastavlja da unapređuje kvalitet usluga i efikasnost u poslovanju sa stanovništvom, uvodeći nove digitalne funkcionalnosti koje klijentima štede vreme, energiju i administraciju. U okviru kampanje „Mi te štedimo“, namenjene svima koji žele brz, jednostavan i jasan proces odobravanja keš kredita do 5.850.000 dinara, banka je predstavila novu funkcionalnost – online saglasnost klijenta za prikuljanje dokumentacije putem e‑platforme.

Ova inovacija donosi značajno brži i kvalitetniji proces u poslovanju sa stanovništvom, jer omogućava banci da u ime klijenta na automatizovan način u realnom vremenu i bez angažovanja klijenta izvrši uvid u lične podatke, prihode, podatke o poslodavcu, statusu zaposlenja i dužini radnog staža.

Za iznose kredita do 1.200.000 dinara nije potreban dolazak u banku – podnošenje zahteva i isplata se obavljaju online, bez dostavljanja dokumentacije. Za iznose kredita preko 1.200.000 dinara zahtev se i dalje može podneti online, dok je jedan dolazak u banku neophodan samo radi potpisivanja ugovora.

U skladu sa opredeljenjem banke ka transparentnim i odgovornim bankarskim uslugama, fokus kampanje „Mi te štedimo“ je na uštedi najvrednijih resursa klijenata – vremena, energije i strpljenja. Kredit se odobrava u roku od jednog dana, uz podršku stručnog tima koji klijente vodi kroz ceo proces i oslobađa ih nepotrebnih nedoumica. Kompletan proces – od podnošenja zahteva do realizacije kredita moguće je obaviti potpuno online.

Keš kredit u iznosu i do 5.850.000 dinara, bez potrebe za učešćem i sa rokom otplate od 12 do 71 mesec, namenjen je za širok spektar potreba – od renoviranja, rekonstrukcije i adaptacije stambenog prostora ili kuće, preko kupovine aparata za domaćinstvo, nameštaja ili automobila, pa sve do kupovine placa. Takođe, može se iskoristiti i za refinansiranje kako bi se objedinile postojeće kreditne obaveze.

Dodatni troškovi su minimalni i unapred poznati: menica 50 RSD i mesečni trošak održavanja osnovnog računa 150 RSD. Kreditna partija se vodi bez dodatnih troškova.

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kolike će biti provizije banaka za plaćanja u evrima od 5. maja

by bifadmin 28. април 2026.
Od 5. maja građani i privrednici će, u više od 18 banaka u Srbiji, svoje platne transakcije u evrima obavljati na jednostavniji način i, kako se očekuje – po nižim naknadama u okviru Jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA. Novi cenovnici počeli su da stižu na mejl adrese korisnika, zajedno sa pojašnjenjem o SEPA pravilima izvršavanja transakcija. Sudeći prema prvim objavljenim naknadama – biće niže od dosadašnjih, piše N1.

Ukupni prilivi preduzeća i građana iz inostranstva, izvršeni u evro valuti, iznosili su tokom prošle godine 46,5 milijardi evra, pokazuju podaci Narodne banke Srbije o platnom prometu sa inostranstvom za 2025.

Od tog iznosa na preduzeća se odnosi 43,6 milijardi evra, a na fizička lica 2,9 milijardi evra.

Kada je reč o ukupnim plaćanjima izvršenim u evrima u kontra-smeru tj. prema inostranstvu, ona su prema navodima NBS, u 2025. iznosila 46,6 milijardi evra (od čega se na preduzeća odnosi 45,1 milijardu evra, a na fizička lica 1,5 milijardi evra).

Najavljujući za 5. maj zaživljavanje transakcija unutar SEPA šema plaćanja NBS je ranije navela da se „očekuje da će naknade za transakcije unutar SEPA šema biti značajno niže od naknada koje se naplaćuju izvan ovih šema“.

„Priključenje SEPA platnim šemama znači brže, efikasnije i povoljnije transakcije sa zemljama Evropske unije i regiona. Doznake od fizičkih lica iz Evropske unije biće raspoložive odmah nakon prijema u domaćoj banci, pri čemu se očekuje i smanjenje troškova novčanih doznaka, što je posebno značajno ako se ima u vidu da skoro 45 odsto doznaka u Srbiju dolazi iz zemalja članica Evropske unije“, naveli su u NBS.

Platne transakcije u valutama koje nisu evro, kao i transakcije koje se izvršavaju prema zemljama koje nisu članice područja SEPA, nastaviće da se realizuju posredstvom sistema SWIFT.

Šta je SWIFT, a šta SEPA

U bankama objašnjavaju da su ključne razlike između SEPA i SWIFT sistema obuhvat, valuta, cena i brzina plaćanja.
Dok SWIFT omogućava međunarodna plaćanja u praktično svim državama sveta, SEPA omogućava plaćanja samo unutar SEPA zone (EU + pridružene zemlje).
SWIFT podržava sve valute, SEPA isključivo plaćanja u evrima.

Međutim, troškovi su viši kod SWIFT sistema plaćanja i obrada može da traje više dana, dok se kod SEPA šema transakcije izvršavaju istog ili narednog dana, a troškovi su niži i predvidljiviji, gde svaka strana plaća svoju banku.

Banke su, proteklih dana, počele da obaveštavaju korisnike o novim tarifama koje će se primenjivati na plaćanja u evrima prema SEPA područja plaćanja.

Koliko će da košta

Prema tarifniku Yettel banke, naknada za bezgotovinski prenos novčanih sredstava u evrima sa deviznog tekućeg računa u evrima (na platni račun u inostranstvu) preko SWIFT plaćanja je 0,7 odsto od iznosa, odnosno minimum 2.700 dinara, maksimum 30.000 dinara.

Kada je reč o SEPA plaćanju, ova naknada biće 0,4 odsto, odnosno minimum 600 dinara, a maksimum 4.000 dinara.
Prijem novčanih sredstava iz inostranstva na devizni tekući račun u evrima: naknada za SWIFT plaćanja je 0,5 odsto (minimum 300 dinara, maksimum 10.000 dinara); naknada za SEPA platne transakcije je 0,4 odsto (minimum 240 dinara, maksimum 6.000 dinara).

I za SWIFT uplate i za SEPA uplate po osnovu humanitarne pomoći ove naknade se ne naplaćuju.
Inteza banka obavestila je svoje korisnike da se SEPA nalozi izvršavaju isključivo u evro valuti i uz maksimalno 70 karaktera u imenu/nazivu korisnika.

„Kod SEPA naloga primenjuje se SHA raspodela troškova: pošiljalac i primalac snose troškove svojih banaka; Za SEPA transfer obavezan je validan IBAN primaoca koji je otvoren u zemlji članici SEPA. Za pravilno izvršenje transakcije, pored IBAN, potreban je i ispravan BIC kod koji omogućava tačnu identifikaciju banke u međunarodnom platnom prometu i sprečava greške u obradi naloga“, ukazala je ova banka.

Ova banka je najavila objavu tarifa od 30. aprila.

Šta je SEPA

Podsetimo, Srbija je u maju prošle godine postala članica Jedinstvenog područja za plaćanja u evrima – SEPA, čime je omogućeno da se banke iz Srbije uključe u pojedinačne platne šeme SEPA, u okviru kojih bi se izvršavala plaćanja.

To, kako su istakli u NBS, prvenstveno podrazumeva platnu šemu SEPA Credit Transfer – SEPA transfera odobrenja.

Evropski platni savet je u prethodnom periodu odobrio prijave za pristupanje ovoj platnoj šemi koje su uputile Narodna banka Srbije i 18 poslovnih banaka koje posluju u Srbiji, nakon čega su od 10. aprila one i zvanično upisane u registar učesnika u okviru ove platne šeme.

SEPA platni sistem je jedinstveno područje plaćanja u valuti evro i obuhvata ukupno 41 zemlju i određene teritorije.

Među njima su svih 27 članica Evropske unije, kao i Island, Norveška, Lihtenštajn, Švajcarska, Velika Britanija, potom Andora, Monako, San Marino, Vatikan, Albanija, Crna Gora, Moldavija, Severna Makedonija i Republika Srbija. SEPA platni sistem obuhvata i teritorije: Olandska ostrva, Azori, Kanarska ostrva, Francuska Gvajana, Gibraltar, Gvadelup, Gernzi, Ostrvo Man, Džersi, Madeira, Martinik, Majot, Reunion, Sen Bartolomej i Sen Martin.

Izvor: N1, autor Daniela Ilić Krasić
Foto: Pixabay
28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
AnalizeAnalizeAnalize stručnjakaIT i naukaVesti

Izgubljeni u prevodu: Govori li veštačka inteligencija vašim jezikom?

by bifadmin 28. април 2026.

U vremenu kada se okrećemo razgovoru sa mašinama, algoritmima i veštačkom inteligencijom, postavlja se pitanje, ako veštačka inteligencija ne razume u potpunosti jezik i kontekst u kom komuniciramo, koliko su njeni odgovori zaista pouzdani i koliko toga ostaje izgubljeno u prevodu.

Veliki jezički modeli kao što su Grok, GPT, Claude ili Llama ne “prepoznaju“ i „razumeju“ jezik kao ljudi. Oni ne poseduju svest o tome šta je srpski, engleski ili francuski jezik, niti imaju konceptualno razumevanje jezika kao sistema značenja. Princip rada im je zasnovan na osnovu statističkog predviđanja sledećeg tokena/reči u rečenici. Tokom treninga na trilionima tekstova, model uči obrasce i predviđa koja reč najverovatnije dolazi sledeća u nizu, odnosno rečenici. Ukoliko je tokom treninga češće viđao određene obrasce, kombinacije ili grupe reči, njih će i uključivati u odgovor.

Kada su ti obrasci slični, kao kod srodnih jezika iz iste jezičke grupe, prostor za grešku postaje veći; ako za neki jezik nema dovoljno podataka, sistem će često „preći“ na najbliži jezik koji prepoznaje, bukvalno će prevesti sa engleskog jezika ili će samo englesku reč ili frazu napisati po pravopisnim pravilima drugog jezika.

Šta to znači u praksi?

Slovenski jezici, među kojima su i naši južnoslovenski (srpski, hrvatski, makedonski i bugarski), dele veliki broj reči i imaju sličnu gramatiku i strukturu. Za model, to znači da se ti jezici delimično „preklapaju“. Kada ulaz nije dovoljno jasan, odnosno kada modelu nije jasno na kom jeziku je postavljeno pitanje, on ne „bira“ jezik, već nastavlja u pravcu koji mu deluje najverovatniji.

Zato se u praksi dešavaju situacije da pitanje postavimo na srpskom, odgovor stiže na mešavini srpskog i hrvatskog ili samo hrvatskog ili odgovor počinje jednim jezikom, a završava se drugim.

Sličan problem postoji i kod pisama (čak i u okviru istog jezika) ili korišćenja ijekavice i ekavice. Srpski koristi ćirilicu i latinicu, ali i neformalne varijante bez dijakritika. Za model, svaka od tih varijanti je drugačiji „signal“. Što je tekst „nečistiji“ (mešano pismo ili „ošišana“ latinica), veća je verovatnoća da će sistem pogrešno proceniti kontekst i dati pogrešan ili neodgovarajući odgovor.

Greške su češće ako korisnik postavlja kraća ili dvosmislena pitanja, ili kada piše neformalno ili u slengu. Ne postoji jedinstvena stopa greške, ali je jasno da se one značajno povećavaju upravo u ovakvim situacijama. Usled navedenog se kvalitet ne meri time da li sistem može da odgovori na nekom jeziku, već da li ostaje dosledan, tačan i razumljiv u različitim kontekstima.

Hoće li veštačka inteligencija izbaciti prevodioce „iz igre“?

Veliki jezički modeli ne polaze od gramatičkih pravila niti od direktnog „prevođenja“ reči, već na osnovu velikih količina podataka uče kako se značenje najčešće prenosi sa jednog jezika na drugi. Umesto da traže tačan ekvivalent za neku reč, modeli procenjuju koji je najverovatniji niz reči u ciljnom jeziku, uzimajući u obzir širi kontekst rečenice.

Taj pristup daje najbolje rezultate kod prevođenja sa engleskog i na engleski jezik. Kako engleski dominira internetom, modeli imaju daleko više primera na osnovu kojih uče, pa su i rezultati stabilniji. Kod prevođenja između manje zastupljenih jezika (recimo sa srpskog na litvanski), sistemi često posredno „prolaze“ kroz engleski (prevode srpski na engleski jezik, a zatim sa engleskog na litvanski), što može dovesti do gubitka nijansi i pojednostavljivanja značenja.

U većini situacija, kod prevođenja jednostavnih tekstova ili novinskih sadržaja, prevodi su u velikoj meri kvalitetni. Greške se najčešće javljaju kod idioma, kulturno specifičnih izraza i stručne terminologije. Posebno su osetljive oblasti kao što su pravo, medicina ili finansije, gde i najmanja greška u prevodu može značajno promeniti značenje i kontekst.

Dodatni rizik je to što su greške često teško uočljive. Sistem može da generiše gramatički, pravopisno i stilski pravilan prevod koji deluje uverljivo, ali je suštinski netačan. Za korisnika koji ne razume originalni tekst, takva greška ostaje neprimećena.

U praksi veštačka inteligencija može da posluži služi kao prvi korak u prevođenju, da pruži „grub prevod“ a prevodilac ima glavnu reč i prilagođava prevod kontekstu.

Veličina je bitna

Ključni faktor koji određuje kvalitet odgovora je količina podataka. Jezici koji dominiraju internetom imaju ogromne korpuse. Engleski je ubedljivo najzastupljeniji i samim tim ga modeli veštačke inteligencije favorizuju, dok je srpski jezik značajno manje prisutan. Kada su u pitanju dijalekti, njihova zastupljenost u podacima je minimalna, pa su u praksi gotovo neprepoznatljivi ili nedovoljno zastupljeni u modelima.

Posledica je jasna: model je stabilniji na engleskom nego na srpskom, a još nestabilniji na dijalektima. To nije pitanje „kvaliteta modela veštačke inteligencije“, već strukture podataka.

Istaknuta pojava naziva se jezička pristrasnost. Ona nije rezultat namere, već neravnomerne zastupljenosti jezika u trening podacima. Što su jezik i korpus „veći“, to su odgovori pouzdaniji; što je „manji“, to model više improvizuje.

Najveći problem nastaje kod dijalekata: ako dijalekat nije prisutan u podacima, model ga ne prepoznaje kao zaseban jezički oblik već ga tretira kao varijaciju ili grešku. U praksi, to znači da korisnik piše na dijalektu ili nekoj varijanti, a sistem odgovara na standardnom jeziku ili ga delimično (i to vrlo loše) „prevodi“.

Od tehničkog i lingvističkog do političkog i ekonomskog pitanja

To više nije samo tehničko i lingvističko pitanje. Ako digitalni sistemi sistematski ignorišu „male“ jezike i nestandardne govore, oni direktno utiču na to ko je vidljiv u digitalnom prostoru, a ko nije. Jezici koji nisu podržani postaju manje upotrebljivi u obrazovanju, poslovanju i javnom diskursu, što postepeno dovodi do njihove marginalizacije.

Drugim rečima, nije reč samo o tome kako veštačka inteligencija „govori“, već o tome čiji se glas čuje. Ako sistemi bolje razumeju i reprodukuju velike jezike, onda njihovi govornici imaju prednost u pristupu informacijama, dok su govornici manjih jezika u podređenom položaju. U tom smislu, pitanje jezika u sistemima veštačke inteligencije postaje pitanje digitalne ravnopravnosti: ko ima pristup tehnologiji, a ko je iz nje praktično isključen?

Za kompanije koje uvode veštačku inteligenciju u svoje poslovanje, navedena neravnomerna zastupljenost jezika ne predstavlja samo lingvistički, već i ozbiljan poslovni problem. Ukoliko četbot ne prepoznaje jezik korisnika ili daje nestabilne odgovore, pada kvalitet usluge, raste broj žalbi i klijenti gube poverenje u kompaniju.

Gдјe je reшenje?

Zato pravo pitanje nije da li veštačka inteligencija „govori vaš jezik“, već koliko pouzdano funkcioniše u različitim kontekstima, od neformalne do stručne komunikacije. Formalna podrška za jezik sama po sebi nije dovoljna. Sistemi obučeni na više jezika (kao što su Grok, ChatGPT ili DeepSeek) mogu da rade na malim jezicima, ali nisu za njega optimizovani.

Rešenje postoji, ali zahteva sistematičan pristup. Prvi korak je kuriranje kvalitetnih korpusa malih jezika, odnosno prikupljanje, uređivanje i označavanje tekstova. Drugi korak je specijalizovani fine-tuning, odnosno dodatno prilagođavanje modela na takvim podacima, kako bi sistem naučio konkretne jezičke obrasce, a ne samo standardni oblik jezika.

Dugoročno, najpouzdaniji rezultati mogu doći iz razvoja nacionalnih ili regionalnih jezičkih modela koji od početka uzimaju u obzir jezičku raznovrsnost. Inicijative poput CLASSLA već razvijaju resurse za južnoslovenske jezike, dok se u Srbiji sve češće govori o nacionalnom jezičkom modelu. Ukoliko se takvi projekti realizuju, njihova uloga neće biti samo tehnološka, već i kulturna, u očuvanju jezika i njegovih dijalekata u digitalnom prostoru.

Autor: Milena Šović AI Implementation Specialist & Content Trainer

Foto: unsplash

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Stvarna cena izgradnje data centara u Srbiji

by bifadmin 27. април 2026.

Raspravu o data centrima u Srbiji ne treba svoditi na pitanje o dostupnosti i ceni električne energije. Prava pitanja su sledeća: koliko takvih objekata elektroenergetski, vodni i infrastrukturni sistem može da podnese bez narušavanja ravnoteže, ko snosi troškove jačanja prenosne mreže i obezbeđivanja rezervnih kapaciteta, da li subvencije i poreske olakšice proporcionalno stimulišu zapošljavanje, transfer tehnologije i lokalni razvoj, i kako obezbediti da AI i cloud infrastruktura doprinese BDP-u više nego što opterećuje raspoložive resurse?

Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa da se ta infrastruktura dugoročno održi i proširi? Iako je energetska dostupnost ključna, takav pristup je ekonomski i sistemski nedovoljan.

Održivost data centara ne zavisi samo od količine dostupne električne energije, već od ukupnog opterećenja resursa (struje, vode, zemljišta, mreže i infrastrukture) i načina na koji se ti troškovi dele između investitora, lokalne zajednice, javnih preduzeća i države.

Upravo tu nastaje ključna ekonomska dilema: da li digitalna infrastruktura kakvu danas gradimo donosi proporcionalnu korist u odnosu na resurse koje ona trajno zauzima i ograničava za druge sektore?

Energetska održivost

Data centri su neprekidni i neelastični potrošači električne energije, pri čemu objekat sa opterećenjem od 30 MW godišnje troši oko 263 GWh i spada među najveće pojedinačne potrošače u elektroenergetskom sistemu. Pri ceni od oko 80 €/MWh, godišnji trošak struje iznosi približno 21 milion evra, što energiju čini glavnim strateškim faktorom u planiranju i održivosti data centara.

Ključni problem nije sama godišnja potrošnja, već potreba da elektroenergetski sistem u svakom trenutku obezbedi tih 30 MW, uključujući zimske maksimume kada je potražnja najveća. Data centar ne može da smanji potrošnju bez ozbiljnih posledica po korisnike (izlazak iz mreže, gubitak podataka, prekid usluga), pa je „neelastičan“ potrošač koji zahteva stalne rezervne kapacitete, jačanje prenosne mreže i balansne rezerve.

Državni data centar u Kragujevcu trenutno troši oko 0,35% ukupne električne energije zemlje, a planirano proširenje sa 14 MW na 56 MW značajno će povećati taj udeo. Dodatno, dolazak globalnih igrača poput Yango Group, koji planira centralni data centar u Kragujevcu, pokazuje da Srbija postaje deo globalne trke za AI infrastrukturu. Prema procenama, svaki novi veliki centar može napraviti dodatno opterećenje uporedivo sa gradom srednje veličine.

Na to se nadovezuje pitanje energetske efikasnosti. Ukupna potrošnja ne zavisi samo od serverske opreme, već i od hlađenja, napajanja i sigurnosnih sistema. Prosečan globalni PUE (Power Usage Effectiveness) 2024–2025. kreće se oko 1,56, dok su najefikasniji, na primer Google, na 1,09. U praksi, u regionu i dalje je čest PUE 1,5–1,6. Za data centar sa 30 MW IT opreme, to znači ukupnu snagu od 45–48 MW. Razlika između PUE 1,3 i 1,6 predstavlja dodatnih 8–9 MW stalnog opterećenja, odnosno još pet do sedam miliona evra godišnjih troškova struje.

Taj trošak ne snosi samo investitor, već i elektroenergetski sistem u celini. EPS mora da gradi i održava kapacitete koji će tu potrošnju pokriti u svakom trenutku (nove trafo stanice, dalekovode, rezervne izvore, itd.), a deo tih ulaganja preuzima javni sektor, bilo direktno, bilo kroz povećane tarife.

Skriveni pritisak na lokalne resurse

Drugi ključni resurs, koji se u javnim raspravama znatno ređe pominje, jeste voda. Zavisno od tehnologije hlađenja, data centri troše 1-2 litra vode po kWh IT energije. Za centar od 30 MW, sa 263 miliona kWh godišnje, potrošnja vode može dostići 260.000–526.000 m³ godišnje. Pri prosečnoj ceni industrijske vode od oko 0,8 €/m³, direktan trošak je 200.000–420.000 evra godišnje.

Međutim, ovde nije presudna samo cena, već i poreklo vode i raspoloživi kapaciteti lokalnog vodovodnog sistema. Ako se koristi pitka voda iz javnog vodovoda, data centar direktno deli iste resurse sa domaćinstvima, poljoprivredom i drugim privrednim subjektima, posebno leti kada su kapaciteti ograničeni i kada klimatske promene donose suše. U Srbiji, gde su vodni resursi već pod pritiskom u pojedinim regionima poput Vojvodine i Južne Srbije, ovo može postati ozbiljan rizik.

Na evropskom nivou, data centri su tokom 2024. godine potrošili oko 62 miliona m³ vode, dok projekcije ukazuju da bi do 2030. ta potrošnja mogla porasti na približno 90 miliona m³, što odgovara zapremini desetina hiljada olimpijskih bazena. U tom kontekstu, i Srbija, suočena sa planiranim proširenjima kapaciteta i razvojem novih centara namenjenih veštačkoj inteligenciji, mora ovaj trend ozbiljno uzeti u obzir.

Ekološki i zdravstveni uticaji

Pored potrošnje struje i vode, data centri ostavljaju i određene posledice po neposredno okruženje, o kojima se ređe govori. Rezervni dizel-agregati služe za testiranje i hitne slučajeve, pa ne rade stalno, ali emituju fine čestice, NOx i druge zagađivače. U gradovima poput Kragujevca ili Beograda, gde je već prisutan problem sa zagađenjem vazduha, kumulativni efekat više centara može postati merljiv i pogoršati zdravstvene rizike, posebno zimi.

Buka rashladnih sistema proizvodi kontinuiran, niskofrekventni zvuk (55–85 dB(A) van objekta), što može izazvati stres, poremećaje sna i zdravstvene probleme kod stanovnika u blizini. Bez zvučnih barijera ili prigušivača, uticaj na kvalitet života je značajan.

Rešenja postoje, baterijski sistemi umesto dizel-agregata, tiši sistemi hlađenja i odgovarajuće akustične mere, ali povećavaju troškove za 5–15%. U krajnjoj liniji, posledice po životnu sredinu i zdravlje ljudi snosi lokalna zajednica, za data centar od 30 MW to može značiti dodatnih jedan do tri miliona evra godišnje u indirektnim troškovima (troškovi zdravstvene zaštite, praćenje nivoa buke i kvaliteta vazduha, kao i eventualni pad vrednosti nekretnina u okolini data centra), koji se po pravilu ne računaju u investicione troškove.

Sistemska i ekonomska održivost

Ključno pitanje je kolika je stvarna korist za državu i lokalnu zajednicu, imajući u vidu da data centri od 30 MW zahtevaju velika javna ulaganja u elektroenergetsku, vodnu i saobraćajnu infrastrukturu, a broj direktno zaposlenih retko prelazi 30–60 ljudi. Odnos potrošnje energije po radnom mestu (0,5–1 MW) jasno pokazuje da data centri nisu klasični industrijski pogoni i da zahtevaju drugačiji pristup u politici subvencija, poreskih olakšica i korišćenja javnih resursa.

U svetu se već vode debate o uvođenju posebnih tarifa za data centre, porezima na potrošnju vode ili obaveznim ulaganjima u obnovljive izvore energije. U Srbiji, gde su cene struje za domaćinstva relativno visoke nakon višestrukih poskupljenja (poslednje prosečno 6,6% od oktobra 2025), postoji rizik da se troškovi proširenja infrastrukture prebace na građane kroz buduća poskupljenja tarifa.

Zato raspravu o data centrima u Srbiji ne treba svoditi na pitanje o dostupnosti i ceni električne energije. Prava pitanja su sledeća: koliko takvih objekata elektroenergetski, vodni i infrastrukturni sistem može da podnese bez narušavanja ravnoteže, ko snosi troškove jačanja prenosne mreže i obezbeđivanja rezervnih kapaciteta, da li subvencije i poreske olakšice proporcionalno stimulišu zapošljavanje, transfer tehnologije i lokalni razvoj, i kako obezbediti da AI i cloud infrastruktura doprinese BDP-u više nego što opterećuje raspoložive resurse?

Održivost se meri konkretnim brojevima, megavatima, kubnim metrima vode, milionima evra godišnjih troškova i megavatima po radnom mestu. Tek kada se ti podaci stave na sto, uz transparentnu analizu troškova i koristi, moguće je doneti racionalne odluke o ulozi digitalne infrastrukture u ekonomiji Srbije, odluke koje neće žrtvovati dugoročnu stabilnost zarad kratkoročnih političkih ili investicionih interesa.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Biznis i finansije 244, april 2026.

Foto: riosihombing@gmail.com, Depositphotos

27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko proizvodi najviše piva na svetu?
  • Od 1. jula nova pravila EU: Pametni tahografi obavezni i za kombije
  • Finansije TOP 2025/26: Banke po zaradama u prvih 100 kompanija u Srbiji
  • Koliko naših radnika radi za domaće građevinske firme u inostranstvu?
  • BYD u Beogradu predstavio FLASH Charging: 97% baterije napunjeno za rekordnih 8 minuta i 54 sekunde

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit