NAJNOVIJE
Singapurski kriptoinvestitor osuđen na 15 godina zatvora
Demanti kompanije DOO PIP Novi Sad da njene tortilje...
Koliko se svet promenio 10 godina posle usvajanja Pariskog...
Slovenac hakovao ruter i preko Jutjuba dobio skoro milion...
Država proširila emisiju 12-godišnjih obveznica na 450 miliona evra
FED opet smanjio kamatnu stopu
„BDP je kao bikini – sve pokazuje, ali najvažnije...
Pregled 10 najbogatijih zemalja u svetu u 2025. godini
Preokret na tržištu rada: Programeri više nisu broj 1
Preventivna uloga poreske uprave: Poreznik kao savetnik
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

McDonald’s uveo novu uslugu – mobilno poručivanje

by bifadmin 17. октобар 2025.

McDonald’s nastavlja da unapređuje korisničko iskustvo u svojim restoranima uvođenjem mobilnog poručivanja (Mobile Order) funkcionalnosti u okviru McDonald’s mobilne aplikacije. Ova opcija omogućava korisnicima da unapred odaberu i plate svoje omiljene proizvode putem mobilnog telefona, a zatim ih jednostavno preuzmu u restoranu bez čekanja u redu, za stolom gde zaposleni donosi porudžbinu gostu ili ukoliko gost dolazi automobilom, može porudžbinu da preuzme na drajvu.

„Mobile Order je praktična usluga koja omogućava našim korisnicima da uštede vreme i prilagode svoj dolazak u restoran svojim obavezama. Cilj nam je da svako iskustvo u McDonald’s-u bude jednostavno, efikasno i prijatno, bez nepotrebnog čekanja.“ izjavila je Desanka Landauer, direktorka marketinga u McDonald’su u Srbiji.

Mobile Order je dostupan u 34 McDonald’s restorana u Srbiji, a više informacija o korišćenju ove funkcionalnosti i dostupnim opcijama korisnici mogu pronaći u samoj aplikaciji.

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi partner države, industrije i zajednice

by bifadmin 17. октобар 2025.

Sa idejom da igre na sreću u Srbiji budu oblast zasnovana na odgovornosti, transparentnosti i saradnji, danas je svečano obeležen početak rada novoformiranog Udruženja priređivača igara na sreću SPIS. Udruženje okuplja domaće operatere sa zajedničkim ciljem da unaprede standarde poslovanja, zaštite igrače i doprinesu pozitivnoj percepciji i razvoju industrije.

Početak rada SPIS-a svečano je obeležen u beogradskom Sava Centru, u prisustvu brojnih saradnika, predstavnika institucija, partnera i prijatelja, čime je industrija priređivanja igara na sreću dobila novog i važnog sagovornika u dijalogu sa državom i društvom.

SPIS je osnovan kako bi objedinio glas industrije i postao relevantan partner institucijama i zajednici. Udruženje će u svom radu nastojati da promoviše zakonito, transparentno i odgovorno poslovanje, zastupa interese članova u procesu unapređenja regulative, ali i da podstiče saradnju i razmenu znanja između priređivača, stručnjaka i nadležnih organa. Poseban akcenat biće stavljen na zaštitu igrača, prevenciju zavisnosti i očuvanje poverenja javnosti.

„Naša industrija zapošljava hiljade ljudi, doprinosi javnim prihodima i ulaže u razvoj tehnologije, ali jednako važan zadatak nam je da pokažemo društvu da igre na sreću mogu biti bezbedna i odgovorna zabava. SPIS je nastao iz potrebe da se te vrednosti sistematski neguju kroz kodekse, edukacije i aktivnu saradnju sa državom i civilnim sektorom. Naša ambicija je da budemo pouzdan partner u oblikovanju budućnosti ove industrije“, izjavila je Nevena Marković, direktorka SPIS-a.

Pored direktorke SPIS-a, okupljenima su se obratili i Slobodan Prodanović, generalni direktor kompanije Mozzart, i Savo Bakmaz, generalni direktor kompanije MaxBet. Oni su govorili o zajedničkoj viziji i misiji kompanija koje su osnovale Udruženje, ističući važnost međusobne saradnje, odgovornog pristupa i daljeg razvoja industrije igara na sreću u Srbiji.

Nekadašnji košarkaš Igor Rakočević predstavljen je kao ambasador novog Udruženja. On je istakao da su principi na kojima se zasniva SPIS važni i iz perspektive sporta, edukacije i društvene odgovornosti.

„Ni jedna institucija, kompanija ili pojedinac ne mogu sami da postignu promenu. Samo kada radimo zajedno, kada delimo odgovornost i kada nam je cilj zajedničko dobro, tada nastaju prave i trajne vrednosti. Zato mi je posebno drago što SPIS već od prvog dana pokazuje da društvena odgovornost nije samo fraza, već stvarna obaveza“, poručio je Igor Rakočević.

Društvena odgovornost biće jedan od ključnih stubova delovanja SPIS-a. Već na samom početku pokreće se prvi CSR projekat pod sloganom „I jedan je mnogo“, u saradnji sa Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti u Drajzerovoj ulici u Beogradu. Projekat će biti usmeren na edukaciju tinejdžera u sportskim klubovima o prevenciji bolesti zavisnosti, sa posebnim osvrtom na rizična ponašanja povezana sa igrama na sreću. Pored lekara, jedan od predavača će biti i Katarina Jonev, edukator o bezbednosti dece na internetu

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

RZS: Stopa rizika od siromaštva u 2024. iznosila 24,3 posto

by bifadmin 17. октобар 2025.

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila je u 2024. godini u Srbiji 24,3 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS) povodom Svetskog dana borbe protiv siromaštva.

Prema podacima RZS, prag rizika od siromaštva iznosio je 35.606 dinara mesečno za jednočlano domaćinstvo, 64.091 dinar za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom od 14 godina, odnosno 74.773 dinara za domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje dece od 14 godina.

Najveći rizik od siromaštva zabeležen je kod nezaposlenih osoba i jednoroditeljskih porodica, dok su najmanje ugroženi zaposleni i penzioneri.

Podaci pokazuju da 19,7 odsto osoba koje žive same živi ispod praga rizika od siromaštva, dok se u domaćinstvima sa dvoje odraslih i troje ili više dece taj procenat penje na 32,4 odsto.

Izvor: Fonet

Foto: Pixabay

17. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ESG izveštaj Milšped Grupe: Strateški napredak ka održivoj i odgovornoj budućnosti logistike

by bifadmin 16. октобар 2025.

Milšped Grupa, vodeći provajder logističkih usluga u jugoistočnoj Evropi, objavila je ESG izveštaj za 2024. godinu, potvrđujući svoju kontinuiranu posvećenost održivom razvoju, zaštiti životne sredine i odgovornom upravljanju. Ovaj izveštaj osim podataka na nivou Milšpedovih kompanija u Srbiji (Milšped, AML, M-One i M-Box), uključuje i podatke članica iz Slovenije, Hrvatske i Nemačke, što predstavlja značajan korak ka integraciji ESG principa u sve delove grupacije koja uspešno posluje na 15 tržišta širom sveta.

U skladu sa globalnim trendovima i očekivanjima klijenata, Milšped sve intenzivnije primenjuje strategiju zelene logistike. Tokom 2024. godine posebna pažnja bila je usmerena na povećanje obima železničkog i intermodalnog transporta. Prelaskom sa drumskog na održivije vidove transporta, tamo gde je to moguće, pozitivno se utiče na smanjenej emisije štetnih gasova.

Dodatno, kroz edukaciju zaposlenih, optimizaciju ruta i prelazak na vozila većih kapaciteta koja zadovoljavaju EURO 6 standard, kompanija aktivno radi na smanjenju svog ugljeničnog otiska. Planom je predviđeno da vozila većeg kapaciteta do 2030. godine čine 1% ukupnog drumskog transporta, što će doprineti efikasnijem prevozu i manjoj emisiji CO₂ po pošiljci.

„Naš cilj nije samo da rastemo kao kompanija, već da rastemo odgovorno. Trudimo se da svaki naš novi korak u poslovanju bude u skladu sa održivim praksama kako bismo dugoročno doprinosili očuvanju planete,“ navodi se u izveštaju. Kao deo dugoročnog plana, Milšped nastavlja ulaganja u obnovljive izvore energije, uz najavu da će do 2030. godine značajno povećati broj solarnih panela na sopstvenim skladištima i razmotriti dodatne inicijative koje doprinose ekološkoj efikasnosti.

Uvođenjem održivosti kao jedne od ključnih vrednosti kompanije, Milšped dodatno učvršćuje svoju poslovnu kulturu i šalje jasnu poruku – odgovorno poslovanje i briga o društvu i životnoj sredini nisu samo trend, već dugoročna opredeljenost. U 2024. godini osnovan je ESG odbor unutar Upravnog odbora, koji se bavi strateškim pitanjima održivosti – od životne sredine, bezbednosti, raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Prepoznajući da su ljudi ključni pokretač uspeha, kompanija posvećuje veliku pažnju razvoju svojih zaposlenih. Samo u 2024. godini održano je 1.324 sata onlajn obuka u kojima je učestvovalo više od 1.000 zaposlenih i realizovano je 230 sati obuka uživo, što svedoči o sveobuhvatnom pristupu razvoju veština i znanja unutar kompanije. Kroz ovakva ulaganja u ljudski kapital, Milšped potvrđuje svoju strategiju rasta i inovacija, stavljajući zaposlene u centar svog poslovanja.

„Kao kompanija koja je posvećena principima odgovornog poslovanja i najviših standarda korporativnog upravljanja, Milšped gradi kulturu poverenja, transparentnosti i odgovornosti. Takav pristup omogućava stabilan rast, podstiče dugoročna ulaganja i doprinosi dugoročnoj održivosti poslovanja”, navodi se u izveštaju.

Milšped ne samo da uspešno odgovara na izazove savremenog, dinamičnog tržišta, već i aktivno predvodi promene kroz inovacije i održiva rešenja. Zahvaljujući proaktivnom pristupu, kompanija ostaje otporna, konkurentna i spremna da odgovori na sve kompleksnije zahteve svojih klijenata, kako lokalno tako i globalno.

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

U Nemačkoj blokirano više od 1400 veb-sajtova zbog prevare

by bifadmin 16. октобар 2025.

Nemački stručnjaci za sajber kriminal blokirali su više od 1.400 ilegalnih veb-sajtova koji su služili za masovne prevare.

Lažni trgovački sajtovi korišćeni su za obmanjivanje klijenata, saopštile su nemačke vlasti.

Ulagali velike sume novca

Operacija je bila usmerena protiv „sajber-trgovačkih prevara“ navodi se u zajedničkom saopštenju Centra za sajber kriminal pokrajine Baden-Virtemberg i kriminalističke policije, u saradnji sa nemačkom Agencijom za nadzor finansijskog tržišta (BaFin).

Prevare preko nezakonitih sajtova su poslednjih godina postale masovne, a broj slučajeva stalno raste, prenosi agencija dpa.

Na nekim sajtovima lakoverne klijente namamljuju da ulože velike sume u nadi da će pronaći unosnu investicionu priliku.

U okviru „Operacije Herkul“ ugašeno je 1.406 aktivnih ilegalnih domena u saradnji sa evropskom policijskom agencijom Europol i bugarskom policijom.

– Domeni koji su sada blokirani bili su namenjeni obmanjivanju potrošača i privlačenju da navodno investiraju u manipulisane trgovačke platforme – navodi se u saopštenju.

„Kol centri“ regrutuju žrtve

Nepoznati počinioci deluju međunarodno, ali „namerno ciljaju nemačko tržište i ljude koji žive i borave u Nemačkoj“.

Prevaranti otvaraju lažne trgovačke platforme bez dozvole BaFin-a i koriste „kol-centre“ kako bi žrtve podstakli da ulažu novac u šemu.

– Zbog profesionalnog pristupa počinilaca i korišćenja lažnih trgovačkih platformi, mnoge žrtve mesecima ne shvataju da su prevarene i motivisane su da nastave sa uplatom – navodi se u saopštenju.

Prevarantski domeni su sada preusmereni na stranicu koja upozorava na kriminal.

Od kada su vlasti preusmerile sajtove zabeležile su oko 866.000 poseta, što pokazuje razmere problema.

U sličnoj akciji u junu, vlasti su blokirale oko 800 ilegalnih domena. Od tada je oko 5,6 miliona korisnika pokušalo da pristupi tim sajtovima više od 20 miliona puta.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koje zemlje nude najbolje uslove za život stranaca

by bifadmin 16. октобар 2025.

Želite da započnete novi život u inostranstvu? Od obrazovanja i zdravstva, do sigurnosti i kvaliteta života — ovo su zemlje koje su nudile najbolje uslove za imigrante u ovoj godini:

Island – zemlja sreće i sigurnosti

Island je proglašen najboljom destinacijom za sve koji žele da započnu život na novom mjestu tokom 2025. godine. Ova nordijska država zauzela je prvo mesto sa ukupnim rezultatom od 58,4 poena od mogućih 100, ocjenjivanih na osnovu 24 ključna kriterijuma — uključujući ekonomsku snagu, troškove života, zdravstveni sistem i javni prevoz.

Osim što je pravi prirodni biser koji krase glečeri, gejziri i sjeverna svjetlost, Island prednjači i po kvalitetu života, bezbednosti i opštoj sreći svojih građana. Prema najnovijim rang-listama, Island je proglašen najsigurnijom državom na svetu i nalazi se na visokom trećem mestu po sreći stanovnika.

Glavni grad Rejkjavik, iako ima svega oko 140.000 stanovnika, odiše kosmopolitskim duhom. Nudi bogatu kulturnu scenu — od galerija, pozorišta i festivala, do živopisnih restorana i kafića — a sve je lako dostupno pešice. Upravo ta kombinacija urbane funkcionalnosti i topline zajednice čini ga posebnim mestom za život.

Snažna ekonomija i visoke plate

Ekonomska stabilnost dodatno doprinosi privlačnosti Islanda. Prosečna mesečna plata iznosi oko 4.500 eura, što ga svrstava među zemlje sa najvišim životnim standardom u Evropi. Dobro uređen socijalni sistem i visokokvalitetna zdravstvena zaštita dio su svakodnevice stanovnika ove zemlje.

Ko su ostali lideri?

Među deset najprivlačnijih zemalja za imigrante dominiraju evropske države: Švajcarska, Luksemburg, Norveška, Irska, Danska i Holandija.

Sjedinjene Američke Države zauzele su sedmo mesto, dok je Velika Britanija tek na 19. poziciji.

Južna Koreja je najbolje ocenjena po pitanju zdravstvene zaštite, Australija je odmah iza nje, dok je Šri Lanka prva po pristupačnosti obrazovanja — troškovi brige o deci iznose svega 354,60 dolara godišnje. Luksemburg prednjači kada je riječ o javnom prevozu, a Ujedinjeni Arapski Emirati su proglašeni najbezbjednijom zemljom. Velika Britanija je među prvih deset samo po pitanju zaštite životne sredine.

Sreća na severu Evrope

U posebnom istraživanju o sreći građana, Finska je po osmi put zaredom proglašena najsrećnijom nacijom sveta. Na vrhu liste dominiraju nordijske zemlje — Danska je druga, Island treći, a Švedska četvrta. Velika Britanija zauzima 23. mesto, dok su SAD pale na 24. — najnižu poziciju do sada. Ispred njih se nalazi i Izrael, uprkos ratu u regionu.

Na dnu liste najnesrećnijih zemalja i dalje je Avganistan, a u poslednjih pet su još Sijera Leone, Liban, Malavi i Zimbabve.

Izvor: Bankar.me

Foto: Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

MMF upozorava: Svet tone u dug

by bifadmin 16. октобар 2025.

Svetski javni dug bi mogao da premaši 100 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda do kraja ove decenije, što bi bio najviši nivo duga od 1948. godine, nakon Drugog svetskog rata, navodi se u danas objavljenom izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda(MMF).

Fond u svoj najnovijem Fiskalnom monitoru upozorava da rastući troškovi servisiranja duga opterećuju državne budžete, dok istovremeno rastu izdaci za odbranu, a starenje stanovništva dodatno povećava pritisak na finansije.

Postoji rizik da svetski javni dug do 2029. godine dostigne čak 123 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda, napominje MMF.

U izveštaju se navodi da je period jeftinog zaduživanja, koji je trajao između globalne finansijske krize i pandemije virusa korona, završen, a troškovi servisiranja duga već opterećuju budžete, prenosi Blumberg.

– Kamatne stope su značajno porasle na globalnim tržištima, a njihova buduća putanja je vrlo neizvestna – dodaju autori Fiskalnog monitora.

Fond takođe naglašava da značajan deo državne potrošnje odlazi na plate – u proseku 25 odsto u razvijenim ekonomijama, odnosno 28 odsto u zemljama u razvoju.

Kada se državni dug već nalazi na visokom nivou, upravo takvi stalni troškovi ograničavaju fiskalni prostor vlada, jer je veliki deo budžeta već unapred vezan za ove stavke.

Ove nedelje ministri finansija i guverneri centralnih banaka sastaju se u Vašingtonu na godišnjim sastancima MMF-a i Svetske banke, gde se, između ostalog, razmatraju političke opcije zai podsticanje ekonomskog rasta i napredak u borbi sa inflacijom i rastućim dugom.

Izvor: Tanjug

Foto: Merio, Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Sve banke u evrozoni moraju nuditi instant transfere

by bifadmin 16. октобар 2025.

Od 9. oktobra 2025. godine, sve banke u eurozoni obavezne su da omoguće instant bankarske transfere koji traju svega nekoliko sekundi – bez obzira na vreme, dan ili praznik. Novac sada putuje brže, sigurnije i uz automatsku proveru primaoca pre nego što napusti račun, čime Evropska unija ulazi u novu fazu digitalne finansijske revolucije.

Nova pravila o instant bankarskim transferima stupila su na snagu 9. oktobra, čime je završena druga faza plana Evropske unije za modernizaciju platnih sistema i jačanje zaštite potrošača.

Cilj je jasan: da svaki transfer u eurima stigne do primaoca u roku od nekoliko sekundi, u bilo koje doba dana ili noći, tokom cijele godine, piše The Portugal News.

Pravilnik se odnosi na sve banke, štedionice i pružaoce platnih usluga koji već nude standardne SEPA transfere, a oni koji nisu – morali su da unaprede svoje IT sisteme kako bi ispunili nove obaveze.

Automatska provera primaoca – zaštita od grešaka i prevara

Najveća novina je uvođenje tzv. provjere korisnika (beneficiary verification).

Prije nego što se transfer izvrši, sistem automatski provjerava da li se ime primaoca podudara sa unijetim IBAN brojem. Ako postoji neslaganje, korisnik odmah dobija upozorenje i može odlučiti da li želi da nastavi transakciju.

Ova funkcija je besplatna i odnosi se i na instant i na klasične transfere. Cilj je da se smanji broj grešaka prilikom unosa podataka i spriječe prevare sa lažnim IBAN računima.

Kako navodi Centralna banka Portugala, ova mjera „jača bezbjednost plaćanja i povećava povjerenje korisnika u digitalne servise“.

Instant transferi nijesu obavezno besplatni – ali moraju biti jeftiniji

EU propisi ne zahtevaju da banke nude instant transfere besplatno, već da cena bude ista ili niža od standardne SEPA transakcije.

Dakle, ako banka naplaćuje jedan euro za običan transfer, instant transakcija mora koštati jedan euro ili manje – nikako više.

Brojne evropske banke, među njima i portugalske, već su odlučile da uslugu učine besplatnom za sve klijente kako bi povećale konkurentnost.

Novac stiže za manje od 10 sekundi – čak i vikendom

Instant transfer znači da novac stiže na račun primaoca u roku kraćem od deset sekundi, bez obzira na dan ili praznik.

Sistem mora raditi neprekidno, a banke ga mogu privremeno obustaviti samo radi tehničkog održavanja, uz prethodno obaveštenje korisnika.

Do sada su prekidi bili česti van radnog vremena banaka – od sada će biti izuzetak.

Kraj limita od 100.000 eura i više kontrole za korisnike

Još jedna važna promjena je ukidanje starog limita od 100.000 eura po transferu.

Svaka banka sada može postaviti sopstvene limite, u zavisnosti od tipa klijenta i kanala plaćanja.

Istovremeno, nova pravila obavezuju banke da omoguće personalizovane dnevne limite – što korisnicima daje veću kontrolu i dodatni nivo sigurnosti.

Zemlje EU koje ne koriste euro imaće duži rok za prilagođavanje – banke će morati da primaju instant transfere do januara 2027., a da ih šalju do jula iste godine.

Elektronske novčane institucije i fintech servisi u eurozoni dobiće još više vremena – do aprila 2027. da u potpunosti ispune zahteve.

Instant plaćanja kao nova norma

Osim brzine, novi sistem otvara vrata i dodatnim funkcijama: u narednim mesecima biće moguće zakazati instant transfere za budući datum ili kreirati ponavljajuće plaćanja koja se izvršavaju trenutno.

Evropska unija veruje da će ovaj korak stvoriti transparentnije, konkurentnije i sigurnije finansijsko okruženje – za građane, kompanije i tržišta.

Izvor: Investitor.me

Foto: jarmoluk, Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U avgustu rast prometa industrije u Srbiji zahvaljujući rudarstvu

by bifadmin 16. октобар 2025.

U avgustu ove godine u odnosu na isti mesec prošle godine zabeležen je blagi rast prometa u industriji.

Prema podacima koje je objavio RZS, promet u industriji u Srbiji u avgustu ove godine veći je za jedan odsto u poređenju sa avgustom prošle godine.

Promet u industriji na domaćem tržištu je u padu od 3,9 odsto, dok promet u industriji na stranom tržištu beleži rast od 7,6 odsto.

Prometu u industriji najviše doprinosi rudarstvo, sa ukupnim rastom od 14,9 odsto i rastom na stranom tržištu od 24,8 odsto, što se pre svega veže za poslovanje kineske rudarske kompanije Ziđin Majning u Boru.

Izvor: Beta

Foto: hangela, Pixabay

16. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

IT konferencija COMING CON #22: Simbioza veštačke inteligencije i ljudske vrednosti

by bifadmin 15. октобар 2025.

Konferencija je okupila vodeće stručnjake IT industrije koji su imali prilike da razmene iskustva o praktičnim rešenjima, kao i da uživaju na inspirativnim predavanjima

Više od 600 stručnjaka okupilo se na konferenciji COMING CON #22, čime je ovaj događaj, koji se odigrava svake godine u organizaciji vodeće domaće IT kompanije COMING, srušio sve dosadašnje rekorde. Teme pod krovnim sloganom „Veštačka inteligencija, ljudska vrednost“ privukle su skoro 1000 zainteresovanih koji su želeli da budu deo priče koja gradi budućnost. Predavači su se ujedinili oko ideje da AI ne predstavlja zamenu za čoveka, već njegov alat u dostizanju ciljeva kroz strateške poteze u poslovanju.

Konferenciju je svečano otvorio generalni direktor kompanije COMING Ivan Simonović i poželeo svim učesnicima toplu dobrodošlicu.

„Za COMING su ljudi uvek bili prioritet. Tako je bilo pre 35 godina, kada smo počeli ovu priču, tako je i sada, kada se svi pitaju da li će AI zameniti čoveka. Naš odgovor je da neće, jer je ljudska vrednost neizostavni činilac svakog procesa. Na tom postulatu smo izgradili čitavu filozofiju kompanije i poverenje sa partnerima i saradnicima, sa tom idejom nastavljamo poslovanje i u eri veštačke inteligencije“, istakao je Simonović.

Takođe, prisutnima se obratio i prof. dr Miloš Bogdanović, tehnički direktor kompanije, koji je sa ponosom predstavio vodič kroz dan zanimljivih diskusija koji je pred njima:

„Osim ponovne potvrde da su srpske kompanije spremne za svaki tehnološki izazov, posebno ohrabruje činjenica da kompanije poput COMING Computer Engineering imaju hrabrosti i kapaciteta da realizuju kompletan razvoj proizvoda iz AI domena“, kaže Bogdanović i dodaje:

„COMING je otvorio vrata istraživačima i inženjerima na način kako to čine svetske kompanije – kroz implementaciju sopstvenih rešenja, kroz obezbeđivanje hardverskih resursa i inženjerskih kapaciteta, i bez straha od primene najsavremenija dostignuća u AI domenu – domenu koji se najbrže razvija i menja. Rečima jedne od poruka koju smo imali prilike da čujemo danas – AI nije anahoret digitalnog sveta, već prilika da COMING svojim partnerima pruži sledeći korak u razvoju aplikacija, automatizaciji, pouzdanosti i bezbednosti njihovih poslovnih procesa.“

Osim pravilne i pravovremene primene AI tehnologija u poslovnom okruženju, učesnici su imali prilike da prisustvuju predavanjima na kojima se govorilo o najnovijim trendovima, dostignućima i izazovima u sajber bezbednosti, mikroservisima, cloud tehnologijama i aplikativnim rešenjima za unapređenje poslovanja. Kako moderni HR sistemi mogu da unaprede timove, na koji način digitalizacija menja poslovanje, koje su najbolje prakse u oblasti bezbednosti i menadžmenta rizika, koje su novine u robotici i šta nam donose – samo su neka od pitanja za čijim odgovorima su prisutni tragali.

Nakon osnovnog programa, organizatori, partneri, predavači, učesnici i predstavnici medija imali su priliku da se opuste i uživaju u humoru komičara Miloša Milakovića, a oni najsrećniji su osvojili vredne poklone u nagradnoj igri.

Kompaniju COMING su u ostvarenju ove zamisli podržali partneri: Veeam, Red Hat, IBM, Lenovo, KimTech, Netapp, Alef, VMware, Ingram, Check Point.

Kompanija COMING već 35 godina razvija napredna softverska rešenja i aktivno doprinosi razvoju domaće IT industrije, a osnivanjem kompanije COMING AI, specijalizovane za razvoj naprednih rešenja zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, dodatno potvrđuje svoju ulogu u oblikovanju tehnološke budućnosti Srbije.

Tradicionalna konferencija kompanije COMING, koja više od dve decenije okuplja stručnjake, lidere i relevantne domaće i svetske IT kompanije, predstavlja vodeći događaj u oblasti informacionih tehnologija u Srbiji i regionu.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Singapurski kriptoinvestitor osuđen na 15 godina zatvora
  • UniCredit Banka Srbija uspešno realizovala prvu emisiju dugoročnih dinarskih obveznica
  • Demanti kompanije DOO PIP Novi Sad da njene tortilje sadrže kalcijum sorbat
  • Koliko se svet promenio 10 godina posle usvajanja Pariskog sporazuma?
  • Slovenac hakovao ruter i preko Jutjuba dobio skoro milion evra

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit