NAJNOVIJE
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Tužilaštvo prikuplja dokaze i u vezi sa ugovorom koji...
Da li je isplativa sadnja heljde na njivama u...
Kvartalni monitor: Privredni rast u 2025. će biti dva...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Deveta eSecurity konferencija 2025: Četiri dana znanja, izazova i povezivanja

by bifadmin 6. октобар 2025.

Deveta međunarodna eSecurity konferencija, u organizaciji Udruženja eSigurnost, uspešno je održana od 29. septembra do 2. oktobra 2025. godine u hotelu Mona Plaza u Beogradu. Ovaj jedinstveni regionalni događaj okupio je više od 270 stručnjaka iz oblasti informacione bezbednosti, IT-a, digitalne forenzike, upravljanja rizicima i srodnih domena, potvrđujući još jednom svoj status jedne od vodećih bezbednosnih konferencija u regionu.

Međunarodna eSecurity konferencija bila je posebna ove godine po broju i raznovrsnosti sadržaja – od tehničkih radionica i predavanja, do haking igara, interaktivnih panela i neformalnih druženja. Program je bio strukturiran u četiri tematski bogata dana: trening dan – Zero Day, dva dana konferencijskih predavanja – Conference Days i dan posvećen radionicama partnera i sponzora – Workshop Day.

Znanje, praksa i aktuelne teme

Tokom konferencije, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa najnovijim trendovima, alatima i pristupima u borbi protiv sve sofisticiranijih sajber pretnji ktoz raznovrstna predavanja, radionice, hand-on demonstracije i panele. Teme su uključivale napredne tehnike napada i odbrane, razvoj i primenu veštačke inteligencije u bezbednosne svrhe, kako za napade od strane hakera, tako i za mehanizme odbrane, zatim bezbednost digitalnog identiteta, dark web, kao i kompleksne izazove u savremenim ICT okruženjima.

Posebno interesovanje izazvale su hacking igre kao što su Brzo sklapanje servera, Konfigurisanje Cisco NGFW i Hakovanje sveta, koje su učesnicima omogućile da testiraju svoje veštine u realnim uslovima i nauče nešto novo kroz timski rad i zdravu konkurenciju.

Na #ACK4LIFE treningu, fokusiranom na Cyber Threat Intelligence (CTI), polaznici su stekli dragocena praktična znanja i uvid u načine prepoznavanja i analize savremenih digitalnih pretnji.

Predavanja i govornici

Konferenciju je otvorio dr Igor Franc, predsednik Udruženja eSigurnost, podvlačeći značaj kontinuiranog obrazovanja i saradnje u oblasti informacione bezbednosti i uputio učesnike na mnogobrojne sadržaje ovogodišnej konferencije.

Među brojnim domaćim i međunarodnim predavačima posebno se istakao Rade Furtula iz kompanije Kaspersky, koja je i ove godine bila generalni sponzor događaja. U svom uvodnom predavanju, Furtula je govorio o realnim sajber napadima, modelima pretnji i efikasnim mehanizmima zaštite.

Konferenciju su podržale renomirane kompanije kao što su: Kaspersky, Cisco, Trend Micro, Group-IB, Comtrade Distribution, EY, Clico, SECIT Security, Abstract, Seif.ai, Brother, Digitron-ist, DARSOC, BiIT, kao i brendovi Bambi, BIP i Rosa, koji su obezbedili slatkiše, osveženje i iznenađenja za učesnike.

Pažnju učesnika konferencije posebno su privukle dve panel diskusije. U okviru jedne panel diskusije govorilo se o Upravljanju cyber rizicima i novim pretnjma, kao i o uticaju i izazovima koje donose nove tenhologije, a samim tim i novi rizici. Na drugoj panel diskusiji govorilo se o pretnjama koje donosi sve veća primena AI tehnologija, a postavljeno je i provokativno pitanje: „Da li je digitalni identitet mrtav?“

Jedna od posebnih i važnih sadržaja konferencije su i radionice renoniranih stručnjaka današnjice. Četvrti dan konferencije bile su prikazane 3 radionice, svakao od po 2 sata, gde su jedni od najboljih belih hakera prikazali prave napade i demonstrirali odbrabene metodologije i alate.

Networking i zajednica

Druženje, povezivanje i razmena iskustava su i ove godine bili važan deo konferencije. Učesnici su imali priliku da razgovaraju sa predavačima i kolegama iz industrije, kako tokom samog događaja, tako i u okviru večernjih okupljanja – uključujući organizovano druženje na splavu uz hranu, piće i muziku.

Kao i svake godine, svi učesnici konferencije dobili su ekskluzivne poklone organizatora i naših sponzora, a pored toga mnogoborjni pokloni su bili podeljeni učensicima tokom pauza i haking igara.

Pozitivna atmosfera, kvalitetan program i odlična organizacija dodatno su potvrđeni utiscima učesnika i predavača. Zahvaljujući pažljivo osmišljenim sadržajima i podršci sponzora i partnera, konferencija je ostavila snažan utisak i podigla standard za buduća izdanja.

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Ambipak konferencija 2025: Zakonski okviri, infrastruktura i unapređenje sistema – prioriteti u Srbiji

by bifadmin 6. октобар 2025.

Sa zadovoljstvom objavljujemo da je Konferencija Ambipak 2025: “Dinamični svet ambalaže. Kreativno. Odgovorno.” uspešno održana u Privrednoj komori Srbije u Beogradu. Pozitivan odziv učesnika, bogat stručni program i inspirativne diskusije potvrdili su značaj događaja za ambalažnu industriju u Srbiji i regionu.

Na konferenciji je učestvovalo više od 130 stručnjaka, predstavnika industrije, institucija i organizacija zainteresovanih za ambalažu, održivost i cirkularnu ekonomiju.

Centralne teme bile su: efekti i implikacije PPWR regulative Evropske unije, izazovi upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, primena eko-dizajna, inovacije u materijalima, reciklaža i održiva rešenja.

Kroz predavanja i panel-diskusije otvorena su pitanja prilagođavanja domaćih praksi novim pravnim okvirima, usklađivanja sa evropskim standardima, ali i razmene primera dobre prakse iz regiona i inostranstva.

Među govornicima su bili predstavnici kompanija i organizacija kao što su Smurfit Westrock Avala Ada, Nestlé, TOMRA, Coca-Cola HBC Srbija, Alijansa za cirkularna pakovanja, Inter Gradex Trade, Ball Corporation, CEFLEX, kao i akademski stručnjaci i konsultanti.

Milan Ljušić, rukovodilac prodaje komercijalne ambalaže Smurfit Westrock Avala Ada, Generalnog partnera Ambipak konferencije 2025, istakao je da usklađivanje sa novim propisima EU predstavlja izazov, ali i priliku za inovacije i konkurentsku prednost, dok je Jovana Radinović ispred iste kompanije, u uvodnom izlaganju na konferenciji izdvojila konkretne primere održivih multipack ambalažnih rešenja.

Od Doinite Mihai, potpredsednice za javne poslove za Jugoistočnu Evropu kompanije TOMRA, saznali smo da je upravo na dan konferencije još jedna evropska zemlja – Poljska pustila svoj depozitni sistem u funkciju rekavši da je još sedam evropskih zemalja na putu procene i istraživanja načina uvođenja DRS-a. Među njima je i Srbija. Mihai je imala u konkretne preporuke za našu zemlju.

Predstavnica kompanije Nestle, Ivanka Stojnić, menadžerka za održivost, uzela je učešće u panelu “Šta donosi nova era upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom?” i održala samostalnu prezentaciju „Cirkularnost bez kompromisa“ predstavivši tom prilikom prilagođavanje kompanije Nestle PPWR-regulativi kroz proizvodne procese i izmene u ambalaži.

Predstavnica Coca-Cole Hbc Srbija, u prvom panelu Ambipak konferencije, Tisa Čaušević, v.d. direktorka korporativnih poslova i održivosti u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora, naglasila je potrebu uspostavljanja depozitnog sistema prikupljanja iskorišćene ambalaže za piće, istakavši stav da bi kontrolu nad istim trebalo da ima privreda.

Vladimir Žugić, predstavnik Alijanse za cirkularna pakovanja, učesnik istog panela, između ostalog, naglasio je neophodnost organizovanja sistema povrata ambalaže kako proizvođači ambalaže u Srbiji ne bi dolazili u situaciju da uvoze reciklirani materijal što dodatno poskupljuje i otežava poslovanje.

Sa učesnicima prvog panela razgovarala je Milana Petrović, urednica EUpravo zato portala.

Uvođenje novih materijala u ambalažnu industriju, koji su to materijali i kako mogu biti podrška održivosti, govorio je predstavnik kompanije Inter Gradex Trade, Marko Savić dok se u program uključio i Paul Liang predstavnik kompanie Sinofilm iz Kine, predstavivši novi ZPE materijal – inovativni termoskupljajući polietilen.

Na konferenciji je učestvovala i predstavnica organizacije Ceflex, Liz Morrish, rukovodilac dizajna, koja se uključila online, a Jelena Petljanski, Ball Corporation održala je prezentaciju o najnovijim eko-oznakama na ambalaži koje će naći svoju primenu od 2028. godine.

Završni panel konferencije bio je posvećen praktičnim izazovima sa kojima se susreću proizvođači hrane, kozmetike i ambalaže u lancu od fabrike do krajnjeg potrošača. Panel je otvorio pitanja regulative, zdravstvene bezbednosti, održivosti i odgovornosti kompanija, ali i nivo razumevanja koje potrošači imaju o pojmovima kao što su reciklabilno, biorazgradivo i kompostabilno.

Učestvovale suprof. dr Tanja S. Petrović (Univerzitet u Beogradu – Poljoprivredni fakultet, Institut za prehrambenu tehnologiju i biohemiju), Gordana Vraštanović-Pavićević (konsultantkinja za materijale za kontakt sa hranom, stručna saradnica laboratorije FieldTest), Jelena Borovica Ivanović (menadžerka nabavke roba i usluga Budimka/ITN Group), Spomenka Pavlović (menadžer obezbeđenja kvaliteta, Smurfit Westrock Avala Ada). Panel je moderirala Irena Lalić, urednica Ambipak magazina.

Jasna poruka sa konferencije, koja je u Privrednoj komori Srbije, okupila sektor ambalažne i procesne industrije i stručnu javnosti, jeste da je za dalji razvoj neophodno uspostavljanje stabilnih zakonskih okvira, jačanje infrastrukture i dosledna primena propisa. Učesnici su istakli da bez ovih temelja nema održivog i efikasnog upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom.

Veliko interesovanje za temu upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom u Srbiji, pokazuje i odaziv posetilaca — program konferencije ispunio je Veliku salu PKS gotovo do poslednjeg mesta, a na marginama događaja ostvareni su kvalitetni kontakti i dogovorene saradnje.

Konferenciju “Dinamični svet ambalaže. Kreativno. Odgovorno.” možete pogledati na Youtube kanalu Ambipak – platforma industrije ambalaže a za više izveštaja sa konferencije pratite Ambipak magazin

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Vesti

Kako da razlikujete ljudski glas od veštačke inteligencije?

by bifadmin 6. октобар 2025.

Možete koristiti nekoliko taktika da biste dešifrovali da li slušate glas veštačke inteligencije ili živog ljudskog bića. Sve je teže razlikovati da li je nešto što vidimo na vebu delo veštačke inteligencije ili ljudi. Kao i kod videa, ovo važi i za audio snimke.

Ako želite da napravite tu razliku, evo na šta treba da obratite pažnju.ako da razlikujete ljudski glas od veštačke inteligencije: Ovo je par trikova

Nema prirodnih pauza

Ako nema pauze tamo gde bi prirodno trebalo da bude, to bi mogao biti znak da je video ili zvučni zapis generisala veštačka inteligencija. Noviji i skuplji modeli obično nemaju ovaj problem, ali ranije verzije i jeftiniji modeli nisu na istom nivou.

Na primer, ne možete čuti nikakve prirodne pauze u podkastima generisanim veštačkom inteligencijom. Iako oba glasa definitivno zvuče ljudski, uključujući elemente poput disanja, nijedna osoba ne prestaje kada to ima smisla.

Naravno, to može biti i rezultat lošeg sklapanja. Ali u mnogim slučajevima ovo je rezultat ranijih verzija softvera veštačke inteligencije.

Iako je veštačka inteligencija (AI) audio znatno napredovala, još uvek nije savršena. Zato često možete uočiti probleme i greške ako pažljivo slušate. Ovo može uključivati stvari poput pogrešnog izgovora, intonacije i slično. A takvi problemi će biti češći kod starijih AI modela. Nedoslednost pri reprodukciji velikim brzinama Ako pokušavate da utvrdite da li je zvuk koji slušate generisan veštačkom inteligencijom, podešavanje brzine na 1,25 puta ili brže može prilično jasno pokazati da ne slušate pravi ljudski glas.

Nema disanja

Ne čuje se disanje u podkastu ili videu? Ljudi moraju da dišu dok govore, i moguće je da se to čuje. Takođe je malo verovatno da će veštačka inteligencija generisati uzdahe, disanje kroz nos zbog prehlade i slično.

Glas je previše emotivan

Glasovi veštačke inteligencije nisu nužno dobri u prikazivanju celog spektra ljudskih emocija. Često su preterano emotivni ili izražavaju emocije u pogrešno vreme.

Oslanjajte se na intuiciju

Intuicija je bila i ostala jedan od ključnih alata za opstanak naše vrste. Zato je ne ignorišite kada ste u nedoumici da li je audio snimak generisan veštačkom inteligencijom ili ne.

Izvor:Tportal/Blic

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

 

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Društvene mreže im pomogle da gaje kvalitetniji krompir

by bifadmin 6. октобар 2025.

Bračni par Lazarević je pomoću saznanja sa društvenih mreža počeo da gaji krompir bez hemije i veštačkog đubriva koji je kvalitetniji od onog iz klasičnog uzgoja.

Kako piše portal Agroklub, Vera i Miloš Lazarević iz okoline Topole isprobali su nov način gajenja krompira koristeći malčiranje u zasadu na svom imanju. Ideja se pokazala kao veoma uspešna, a dobijen je proizvod koji nije tretiran ni đubrivom ni hemikalijama.

Malčiranje štiti i od bolesti

“Supruga je na društvenim mrežama videla taj način uzgoja. Želela je da i mi to tako uradimo, da probamo, pa šta bude. Ispričala mi je kako izgleda postupak i ja sam je samo poslušao”, kaže domaćin Miloš Lazarević, dodajući da je njihov mali „eksperiment“ bio uspešan.

Prošle godine, kaže Miloš, od zasađenih 10 izvadili su oko 100 kilograma. Ove godine zasadili su 30 kilograma i krompir se “dobro držao” uprkos velikoj suši, ali ne znaju koliko su proizveli jer još nisu izmerili celokupan rod. “Ipak, mi smo i više nego zadovoljni”, kaže Lazarević i ističe da krompir nema oštećenja, kvarnih i trulih krtola.

Kako se sprovodi ovaj postupak

Ne napadaju ga, kaže, ni bolesti, štetočine, pa krompir ostaje čist i zdrav. Ovaj domaćin objašnjava postupak koji su on i supruga primenili i otkriva da su tokom proizvodne godine nekoliko puta krompir malčirali slamom i travom, a zalivali ga samo jednom.

“Zasadi se kao i obično, samo ne toliko duboko, već pliće, tek toliko da se zatrpaju krtole. Ispod krtola može da ide stajnjak. Onda preko zemlje stavimo slamu, pokošenu travu i to radimo svaki put kada kosimo dvorište. Dakle, ne bacamo košenu travu, ne palimo kao što mnogi rade, nego sa tim zagrćemo krompir kao što inače svi rade zemljom”, pojašnjava Lazarević postupak malčiranja.

On ističe da ovako tretiranom krompiru suša ne smeta, kao i da je on dosta je kvalitetniji nego onaj u klasičnom uzgoju.

Izvor: Agroklub

Foto: Pexels, Pixabay

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako prepoznati trenutak kada firma prerasta svog osnivača?

by bifadmin 6. октобар 2025.

Rani razvojni period svake kompanije karakteriše snažna uloga osnivača. Vlasnik je inicijator ideje, glavni nosilac posla i najčešće jedini garant operativne i strateške koherentnosti. U toj fazi: agilnost, fleksibilnost i lični angažman ključni su faktori opstanka i rasta.

Međutim, kako firma raste, raste i kompleksnost poslovanja. Broj zaposlenih se povećava, zahtevi tržišta postaju sofisticiraniji, a donedavno funkcionalna struktura počinje da pokazuje znake preopterećenosti. U tom trenutku javlja se kritična tačka razvoja, firma prerasta svog osnivača.

Ključni indikatori promene

Centralizovano odlučivanje postaje usko grlo.

Osnivač zadržava kontrolu nad svim ključnim odlukama, od svakodnevne operative do strateških inicijativa. Poslovni procesi se usporavaju, a tim gubi autonomiju i inicijativu.

Organizacija je zavisna od pojedinca.

Ako prisustvo osnivača predstavlja preduslov za funkcionisanje poslovnog sistema, to ukazuje na odsustvo institucionalizovanog znanja, procedura i delegiranih odgovornosti.

Rast prihoda ne prati rast kapaciteta.

Firma bilježi rast prihoda, ali dolazi do zastoja u isporuci, problema u koordinaciji timova, fluktuacije zaposlenih ili smanjenja kvaliteta usluge. To je znak da su postojeće strukture došle do maksimuma efikasnosti.

Vizija postoji, ali nije prenesena.

Osnivač zna gdje firma treba da ide, ali ta vizija nije artikulisana u vidu operativne strategije, niti komunicirana kroz jasne ciljeve zaposlenima. Posledica je niska usklađenost i nedostatak angažovanja u timu.

Ne postoji sistemsko upravljanje.

Bez procesa, KPI-ja, standardizacije i odgovornosti, firma funkcioniše zahvaljujući pojedincima, a ne sistemima. To značajno povećava rizik poslovanja i ograničava skalabilnost.

Od vođenja ličnim primerom ka vođenju kroz sistem

Upravo u ovom trenutku od osnivača se očekuje transformacija u ulogu lidera koji gradi sistem, kao i da prekida da operativno učestvuje u svakoj aktivnosti. Ključna promena ogleda se u sljedećem:

Postavljanje srednjeg menadžmenta sa jasno definisanim nadležnostima, ovlašćenjima i odgovornostima;

Uvođenje procesa koji omogućavaju standardizovanu i doslednu primenu;

Izgradnja organizacione kulture zasnovane na povjerenju, odgovornosti i prenosu znanja;

Fokus na dugoročnu strategiju, a ne svakodnevno „gašenje požara“.

Strategijski momenat za održivi rast

Prepoznavanje trenutka kada firma prerasta svog osnivača nije samo pitanje operativne održivosti, već strateška odluka koja ima direktan uticaj na vrijednost firme, njen tržišni položaj i dugoročnu stabilnost. Kompanije koje proaktivno reaguju u ovoj fazi, prelaze iz preduzetničkog u institucionalni model poslovanja, što omogućava skalabilnost, profesionalizaciju i otpornost na promjene.

U suprotnom, preduzetnički zamor, preopterećenost i odlazak ključnih ljudi često rezultiraju stagnacijom, pa i padom. Kada osnivač shvati da više nije neophodno da bude prisutan u svakoj tački procesa, već da njegov posao postaje osnaživanje sistema i ljudi, tek tada organizacija dobija kapacitet za održiv i nezavisan rast.

To nije kraj preduzetničke uloge, već njena najzrelija forma.

Program Business Compass koji organizuju Victory Consulting i NEST Coworking biće dostupan od jeseni 2025. Pridružite se i otključajte puni potencijal svog tima.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kućna dostava robe pomoću robota

by bifadmin 6. октобар 2025.

Kompanija Staršip Tehnolodžiz planira da kućnu dostavu pomoću robota učini dostupnu što većem broj ljudi, a njen osnivač Ahti Heinla ističe da će to biti moguće čak i u malim gradovima i selima gde to pre nije bilo izvodljivo.

Njegova startap firma ostvarila je odam miliona dostava sa samo 200 zaposlenih, a Heinla planira da taj broj bude mnogo veći, prenosi Gardijan.

Stanovnici Mančestera, Lidsa, Kembridža u Velikoj Britaniji, kao i širom Finske i u njegovoj rodnoj Estoniji već su navikli da im roboti dostavljaju namirnice, a taj prizor postaje sve češći, pa su se roboti pojavili kao dostavljači čak i na zabavi u rezidenciji britanskog premijera u Dauning Stritu 10.
Heinla se već dokazao i stekao bogatstvo kao suosnivač softvera za Skajp, a sada se posvetio robotima koji bi, kako kaže, mogli svakome da promene i olakšaju život zahvaljujući autonomnim dostavama na kućnu adresu.

Njegova firma Staršip sada, između ostalih, sarađuje sa estonskom tehnološkom kompanijom Bolt, kao i sa britanskim lancem supermarketa Co-op i američkom firmom za dostavu hrane Grabhab.

Pomoću letećih dronova dostavljanje pice i kafe

Staršip verovatno ima najveću flotu autonomnih vozila na svetu, ali je suočen i sa konkurencijom pošto se ovaj sektor ubrzano razvija.

Tu su firme kao što su američki startapovi Serve Robotics i Nuro, pa zatim Noon iz Saudijske Arabije, a posebno kompanija iz Dablina Manna Aero koja već pomoću letećih dronova dostavlja pice i kafu.

Mnogi ekonomisti i futuristi dugo su upozoravali da će roboti uzeti posao ljudima, ali Heinla ističe da roboti njegove kompanije to ne rade, već pre izlaze u susret rastućoj potražnji za dostavom, dok se ljudi fokusiraju na složenije poslove za čije obavljanje je potrebno više vremena.

On takođe ističe da će roboti pomoći manjim prodavnicama da ekonomski napreduju i budu konkurencija većim firmama.

– Pružiti ljudima više opcija je korisno – zaključio je Heinla.

Izvor:Telegraf.rs/Tanjug
Foto: Pixabay

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uvodi se porez u Srbiji od četiri evra po toni emitovanog ugljen-dioksida

by bifadmin 5. октобар 2025.

Srbija uvodi novu finansijsku obavezu za domaće zagađivače: porez od četiri evra po toni emitovanog ugljen-dioksida (CO2) i ekvivalentnih gasova

Ova mera, definisana Nacrtom zakona o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte, deo je odgovora Srbije na Mehanizam Evropske unije za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM).

Cilj uvođenja ovog domaćeg poreza je dvostruk: da podstakne domaće kompanije da smanje zagađenje i, što je ključno, da im omogući da taj iznos odbiju od CBAM takse prilikom izvoza u EU. Na taj način se obezbeđuje da novac, umesto da se u potpunosti odlije u budžet EU, ostane u Srbiji.

Paralelno, u javnoj raspravi je i drugi zakon koji se odnosi na porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda, čiji je cilj da zaštiti naše proizvođače od jeftinije konkurencije iz zemalja koje slične takse ne naplaćuju.

Ko je obveznik poreza?

Porez na emisije neće se odnositi na sve privredne subjekte, već isključivo na pravna lica i preduzetnike koji kao operateri postrojenja imaju obavezu da poseduju dozvolu za emisiju gasova sa efektom staklene bašte (GHG).

Zakon precizno cilja na pet energetski i emisiono najintenzivnijih sektora:

Proizvodnju veštačkih đubriva i azotnih jedinjenja

Proizvodnju cementa

Proizvodnju gvožđa, čelika i ferolegura

Proizvodnju aluminijuma.Proizvodnju električne energije

Ove delatnosti, prema procenama, uzrokuju preko 57 odsto ukupnih GHG emisija u Srbiji, što ih čini prioritetom za uvođenje mera za smanjenje zagađenja.

Kako se obračunava porez i kolike su olakšice?

Iako je poreska stopa fiksirana na četiri evra po toni CO2 ekvivalenta, osnovica za oporezivanje ne računa na ukupne emisije. Od ukupno emitovane količine gasova oduzima se takozvana „referentna emisija“, koja predstavlja tehnološki neizbežan nivo zagađenja. Na taj način, oporezuje se samo „višak“ zagađenja iznad propisanog standarda, što, kako ocenjuje zakonopisac, direktno podstiče ulaganje u efikasnost i modernizaciju.

U analizi efekata zakona navodi se da bi prosečan veliki industrijski emiter (npr. cementara ili elektrana) sa godišnjom emisijom od oko 250.000 tona CO2 ekvivalenta mogao da se suoči sa godišnjim poreskim troškom od milion evra.

Kako bi se ublažio finansijski udar i stimulisala „zelena tranzicija“, zakon predviđa i olakšice. Najznačajnija je namenjena subjektima iz elektroenergetskog sektora. Oni mogu ostvariti pravo na poreski kredit u iznosu od 20 odsto vrednosti sredstava koja su uložili u propisane mere za smanjenje emisija. Ovaj kredit je, međutim, limitiran na 80 odsto ukupne poreske obaveze.

Oba zakona nalaze se u javnoj raspravi, a planirano je da počnu da se primenjuju od 1. januara 2026. godine, kada počinje i primena CBAM mehanizma u EU.

Izvor: Kamatica.com

Foto: Pixabay

5. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najmoćniji pasoši omogućavaju ulazak u preko 190 zemalja bez vize

by bifadmin 5. октобар 2025.

Kralj Ujedinjenog Kraljevstva Čarls III, japanski car Naruhito i carica Masako, jedina su lica na svetu koja smeju da putuju bez pasoša gde god ih srce nosi.

Za većinu ljudi pasoš je neophodan dokument za prelazak državnih granica. Međutim, u savremenom svetu samo njih troje uživaju privilegiju da mogu da putuju širom sveta bez ovog dokumenta.

Britanski monarh – kralj Čarls III

Kralj Čarls III jedini je građanin Ujedinjenog Kraljevstva kojem pasoš nije potreban.

„Pošto se britanski pasoš izdaje u ime Njegovog Veličanstva, nema potrebe da kralj poseduje jedan. Svi ostali članovi kraljevske porodice, uključujući kraljicu i princa od Velsa, imaju pasoše, stoji na zvaničnom sajtu kraljevske porodice.

Pre njega, istu privilegiju imala je kraljica Elizabeta II, koja je vladala više od sedam decenija i postala najdugovečniji britanski monarh. Nakon njene smrti 8. septembra 2022. godine, ovu tradiciju nasledio je njen sin Čarls.

Japanski dvor – car Naruhito i carica Masako

Slično pravilo važi i za japanskog cara Naruhita i njegovu suprugu, caricu Masako. Kao simboli japanske državnosti, oni predstavljaju samu naciju, pa im pasoši nisu potrebni za međunarodna putovanja.

Japansko Ministarstvo spoljnih poslova odredilo je da bi „bilo neprikladno izdati takav pasoš za cara ili caricu“. Međutim, diplomatski pasoši izdati su drugim članovima carske porodice, uključujući prestolonaslednika Fumihita i princezu Kiko, stoji na Travel Leisure.

Simboli koji prevazilaze granice

Ova retka privilegija ukazuje na specijalan status monarha i careva u savremenom društvu. Dok obični građani moraju da prolaze kroz složene procedure viza, kontrole i čekanja, ovih troje ljudi uživaju poseban tretman koji ih izdvaja iz mase. Iako brojke pokazuju da je reč o samo tri ličnosti, njihov položaj simbolizuje istorijsku tradiciju i političku moć koju nose sa sobom.

Kada su uvedeni prvi pasoši

Prvi pasoši u modernom smislu počeli su da se koriste u Evropi tokom 15. i 16. veka, kada su vladari izdavali putne isprave svojim podanicima radi bezbednog kretanja između zemalja i kraljevstava.

Ipak, tek posle Prvog svetskog rata, 1920-ih godina, pasoši su postali standardizovani na globalnom nivou zahvaljujući Ligi naroda, koja je uvela pravila o međunarodnim putnim dokumentima. Od tada, pasoš je postao univerzalna legitimacija za prelazak granica i potvrda identiteta putnika.

Zašto baš samo oni?

Ova privilegija nije vezana za „obične“ monarhe ili predsednike, već samo za one čiji je identitet neodvojiv od same države, oni su lično oličenje svoje zemlje.

Najmoćniji i najslabiji pasoši

Japanski i singapurski pasoši već godinama važe za „najmoćnije“, jer omogućavaju ulazak u preko 190 zemalja bez vize.

Sa druge strane, pasoši iz pojedinih ratom pogođenih zemalja (npr. Avganistan, Sirija) dozvoljavaju ulazak u manje od 30 država.

Kurioziteti

Najmoćniji pasoši sveta – Japanski i singapurski pasoši omogućavaju ulazak u više od 190 zemalja bez vize.

Tajna pod UV svetlom – Norveški pasoš otkriva severnu polarnu svetlost kada se osvetli UV lampom.

Vatikan – izdaje najmanji broj pasoša na svetu, samo za papu, diplomate i članove Švajcarske garde.

Kraljevska privilegija – u britanskom pasošu stoji molba „u ime Njegovog Veličanstva“ da se nosiocu omogući slobodan prolaz.

Neobični dizajni – Finski pasoš ima listove koji, kada se brzo listaju, prikazuju animaciju losa u pokretu.

Izvor:Travel Leisure/Blic

Foto: jackmac34, Pixabay

5. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Jedan dolar sa Trampovim likom

by bifadmin 4. октобар 2025.

Šef kovnice novca SAD Brendon Bič objavio je juče post na mreži X u kojem tvrdi da nije lažna vest da bi Amerika mogla da dobije novu kovanicu. Ni manje ni više sa likom aktuelnog predsednika Trampa. I uprkos tome što to trenutno zakonski nije moguće.

Novčić bi bio emitovan povodom obeležavanja 250 godina od potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti.

Reč je o kovanici od jednog dolara.

Ono što zakon ne dozvoljava je da se na novac stavljaju likovi živih osoba.

Borba, borba, borba

„Nije lažna vest. Ovi prvi nacrti u čast 250. rođendana SAD i Trampa su stvarni“, napisao je Bič.

On je to stavio komentar nakon što je preneo tvit Stiva Gesta, kojem u opisu stoji da je konzervativni komunikator i republikanac.

Na jednoj strani novčića vidi se Tramp ispred zastave SAD sa tri natpisa BORBA, BORBA, BORBA. To su reči Trampa koje je uputio okupljenima nakon pokušaja atentata 2024.

I na drugoj strani je Tramp iz profila sa natpisom SLOBODA i „Verujemo u Boga“, uz godine.

Bič je napisao i da se raduje što će uskoro moći da podeli više detalja, kada se završi zastoj u radu Vlade SAD.

Dosad samo pet predsednika

Inače, američki savezni zakon dozvoljava da se na novcu i hartijama od vrednosti pojavljuju samo portreti preminulih osoba.

Američka kovnica novca je odeljenje u okviru Ministarstva finansija zaduženo za izradu novčanica i kovanica.

Na novčanicama u opticaju nalaze se lica pet američkih predsednika i dvojice osnivača države.

Inače, kovanice od jednog dolara se ne kuju od 2011. jer ih je bilo previše u opticaju i pravljene su samo za kolekcionare.

Kongres je 2020. usvojio zakon kojim se ovlašćuje Ministarstvo finansija da tokom 2026. izda kovanice od jednog dolara u čast obeležavanja 250 godina SAD.

Izvor: Forbes

Foto: tiburi, Pixabay

4. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

U Srbiji 80 odsto žena nakon porođaja suočava se sa postporođajnom tugom

by bifadmin 4. октобар 2025.

Istraživanje „Mentalno zdravlje mama u postporođajnom periodu“ pokazalo je da postporođajnu tugu – „baby blues“, u prvih šest meseci nakon porođaja doživljava i do 80 odsto porodilja, objavio je Centar za mame.

„Baby blues“, odnosno povremene ili svakodnevne promene raspoloženja i tuga bez jasnog razloga, kao i osećaji preplavljenosti, nesigurnosti, anksioznosti, plačljivosti, javlja se kod 77,5 odsto mama, saopštio je Centar za mame i dodao da trećina ispitanica prijavljuje i nesanicu.

Iscrpljenost i bezvoljnost postali su, kako se navodi, normalna stanja za 80 odsto porodilja, a gotovo polovina mama često se osećala usamljeno ili je imala osećaj krivice i posramljenosti bez jasnog razloga.

Prema istraživanju, epizode nekontrolisanog plača dešavale su se kod skoro 60 odsto ispitanica, a posebno zabrinjava podatak da je 27,2 odsto mama makar jednom pomislilo da ne želi da postoji, što je jasan poziv za rani skrining i brzu, neosuđujuću stručnu podršku.

Autorka istraživanja, psihološkinja i direktorka Centra za mame Jovana Ružičić istakla je da ti podaci daju jasan i merljiv uvid u to kako se mame zaista osećaju i šta im nedostaje.

„Nelečena anksioznost i depresija među najčešćim su komplikacijama trudnoće i babinja i utiču na oporavak žene, porodične odnose i rani razvoj deteta. Ipak, o mentalnom zdravlju mama se retko sistematski govori, a put do pomoći je često nejasan“, dodala je Ružičić.

Istraživanje je sprovedeno u formi anonimne onlajne ankete u avgustu ove godine, na uzorku od 1.701 mame iz Srbije.

Izvor: Fonet

Foto: Pixabay

4. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
  • Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno
  • Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini
  • Kredium petu godinu zaredom među najboljim partnerima Beograda na vodi

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit