NAJNOVIJE
Istine i zablude o Akcionarskom fondu: Sve će to...
Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom
Zemlje koje plaćaju ljudima da se dosele u njih
Jedna mala zemlja ima najveći BDP po stanovniku na...
Švajcarski franak jača zbog rata na Bliskom istoku
Podmorski digitalni rat: Sukob u Zalivu menja globalni internet
Najskuplja garaža u Srbiji prodata za 60.000 evra
Koliko dugo Srbija može da drži cene goriva pod...
Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

ProCredit banka nastavlja unapređenje korisničkog iskustva

by bifadmin 25. децембар 2025.

ProCredit banka organizovala je novogodišnji koktel za partnere, klijente i predstavnike medija u renoviranoj filijali u ulici Milutina Milankovica 17 na Novom Beogradu. Na događaju je istaknuta strateška posvećenost banke dugoročnim partnerstvima, kvalitetu usluge i daljem unapređenju mreže filijala sa fokusom na stvarne potrebe klijenata – kako u svakodnevnom poslovanju, tako i u dugoročnom planiranju i investicijama.

ProCredit banka kontinuirano unapređuje svoju poslovnu mrežu kroz modernizaciju prostora, optimizaciju procesa i dodatno jačanje savetodavne uloge zaposlenih u radu sa klijentima. Cilj ovih aktivnosti je da se obezbedi konzistentno i kvalitetno korisničko iskustvo u svim segmentima poslovanja, uz jasno definisane standarde i dugoročnu održivost.

Poseban fokus stavljen je na izgradnju odnosa zasnovanih na poverenju, transparentnosti i razumevanju poslovnog okruženja u kojem klijenti posluju. Kroz kombinaciju lokalne prisutnosti, stručnog znanja i savremenih digitalnih rešenja, ProCredit banka nastoji da bude stabilan oslonac klijentima u donošenju važnih poslovnih odluka i realizaciji razvojnih planova.

Obraćajući se prisutnima, Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke, naglasio je da banka dosledno razvija poslovni model koji objedinjuje stabilnost, savremena tehnološka rešenja i snažan savetodavni pristup kroz svoju poslovnu mrežu.

„Naš fokus nije na pojedinačnim projektima, već na dugoročnom razvoju poslovne mreže koja omogućava bolje razumevanje poslovnog konteksta klijenata i odnose zasnovane na poverenju. Tehnologija ima važnu ulogu u unapređenju efikasnosti i dostupnosti usluga, ali čovek ostaje u centru našeg pristupa. Upravo kroz takav balans gradimo pouzdan i moderan bankarski model, koji klijentima pruža stabilnost, odgovornost i doslednost – vrednosti koje su u savremenom poslovnom okruženju važnije nego ikada“, izjavio je Smiljković.

Na kraju događaja, upućene su novogodišnje poruke, uz isticanje da ProCredit banka i u narednom periodu ostaje u potpunosti posvećena odgovornom i održivom poslovanju, kontinuiranom razvoju svoje poslovne mreže i stvaranju dugoročne vrednosti za klijente, partnere i širu zajednicu.

Foto:Goran Đukanović, Studio Photogenic

25. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna 86.695

by bifadmin 25. децембар 2025.

Prosečna bruto zarada obračunata za oktobar 2025. godine iznosila je 153.153 dinara, dok je prosečna plata bez poreza i doprinosa, odnosno neto, iznosila 110.670 dinara, pokazuju novi podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Rast bruto zarada u periodu januar‒oktobar 2025. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,3 odsto nominalno, odnosno 6,9 odsto realno, dok je prosečna neto zarada veća za 11,2 nominalno, odnosno za 6,8 odsto realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za oktobar 2025. godine nominalno je veća za 12,5 odsto, a realno za 9,4 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 12,3, odnosno za 9,2 odsto realno.

Medijalna neto zarada za oktobar 2025. godine iznosila je 86.695 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Foto: Bif

25. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za promociju svojih proizvoda

by bifadmin 25. децембар 2025.

Internetom se poslednjih dana širi lažni TV prilog o čudotvornoj metodi lečenja koja nepokretnim ljudima pomaže da prohodaju.

U njoj čovek po imenu Danilo, koji je zapravo proizvod deepfake tehnologije odnosno veštačke inteligencije, govori da su se on i njegova sestra pre godinu dana našli ispod srušene nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu. Njegova sestra je, kaže, poginula, a on je ostao nepokretan. Dalje navodi kako su mu lekari saopštili da će život provesti u invalidskim kolicima, ali onda je od doktorke Danice Grujičić, sa kojom ima i montirane fotografije, saznao za novu metodu lečenja koja mu je pomogla da prohoda i da se oseća “čak i bolje nego ranije”.

Na obmanu javnosti koja eksploatiše jednu od najvećih tragedija u našoj zemlji u poslednje vreme, upozorio je doktor Aleksandar Matić koji se već godinama preko društvenih mreža bori protiv prevara u oblasti medicine. Taj snimak možete pogledati na Matićevom Instagram profilu.

Inače, iza sponzorisanog posta o lažnom Danilu krije se jedna ili više osoba sa korisničkim nalogom doctor_angel4. Taj nalog na TikToku na različitim jezicima, verovatno prilagođenim tržištima na kojima vrši prevare, nudi razne medikamente koji pomažu u ublažavanju bola, lečenju prostate, tretmanu dijabetesa, itd.

Ono što je veoma zabrinjavajuće je činjenica da gledaocima koji se ne udubljuju previše ovaj “TV prilog” može delovati realno, posebno imajući u vidu da se u njemu koristi lik doktorke koja je poznata širokoj javnosti.

U prevari u Hrvatskoj korišćen lik ministra finansija

Deepfake tehnologija se razvija još od devedesetih godina prošlog veka, ali tada su je koristili uglavnom naučnici. U međuvremenu su počeli da je razvijaju i tehnološki entuzijasti i pojedina IT preduzeća. Brz napredak veštačke inteligencije omogućio je maltene svakome da pomoću deepfake-a kreira video sadržaje.

U 2023. godini na internetu je bilo oko 500.000 deepfake sadržaja a sada ih ima oko osam miliona, što je rast od 1.500%. Deo tih uradaka koristi se za onlajn prevare. U poslednje dve godine deepfake prevare su se na globalnom nivou dešavale otprilike na svakih pet minuta.

Ni naši prostori nisu imuni na njih. Jedna od najupečatljivijih deepfake prevara odigrala se ove godine u Hrvatskoj. Za tamošnju publiku kreiran je lažni TV prilog u kojem ministar finansija Marko Primorac poziva građane da ulažu svoj novac u internet platforme kao što su Stable Bitcap, Quantum ili Stable Capitalmax, garantujući im siguran povrat i zaradu. Ispostavilo se da je bilo ljudi koji su poverovali da na uloženih 250 evra mogu da zarade i do 10.000 evra. Ti ljudi ostali su bez svojih uloga.

Foto: Screenshot

25. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da uzmete stambeni kredit?

by bifadmin 25. децембар 2025.

Ukoliko želite da kupite stan od 100.000 evra uz pomoć kredita minimalna zarada koju morate imati trebalo bi da bude 90.000 dinara.

Portal Nova ekonomija istraživao je kolika je minimalna zarada potrebna za stambeni kredit u našoj zemlji, koliki deo plate je bezbedno opteretiti i kako banke procenjuju da li ste „dobar kandidat“ za kredit od 20 ili 30 godina.

Koliki deo plate može da odlazi na kredit?

Jedan od ključnih pojmova u bankarskoj proceni zove se DTI racio (Debt-to-Income) – odnos vaših mesečnih obaveza i mesečnih primanja.

U praksi to znači sledeće: u većini banaka u Srbiji ukupna kreditna zaduženja ne smeju da prelaze 50–60% mesečne plate. U tu računicu ulaze svi krediti, kreditne kartice i dozvoljeni minus, a ne samo stambeni kredit.

Iako banke često dozvoljavaju opterećenje do polovine zarade, finansijski stručnjaci savetuju oprez. Optimalno zaduženje je ono koje vam ostavlja dovoljno prostora za normalan život, nepredviđene troškove i eventualna buduća zaduživanja ako se za tim pojavi potreba.

Jedno od najčešćih pitanja kupaca odnosi se upravo na konkretne brojke. Minimalna plata potrebna za stambeni kredit zavisi najviše od cene nekretnine. Uzećemo za primer prosečan stan vrednosti oko 100.000 evra, uz učešće od 20%, rok otplate od 30 godina i aktuelne kamatne stope. Za takav kredit mesečna rata se u većini banaka kreće između 45.000 i 55.000 dinara.

Da bi takva rata bila prihvatljiva u okviru dozvoljenog DTI racija, minimalna mesečna zarada iznosi oko 90.000 dinara – pod uslovom da nemate druga značajna kreditna zaduženja. Za tačan proračun koristite kalkulator stambenih kredita.

Šta ako nemate dovoljnu zaradu?

Kreditna sposobnost može se značajno povećati ukoliko za stambeni kredit aplicirate zajedno sa članom porodice, jer banke u tom slučaju uzimaju u obzir zbirna mesečna primanja.

Takođe, ako imate ušteđen novac u gotovini, možete priložiti veće učešće i tako podići manji kredit koji vaša plata može da iznese.

Šta banke još proveravaju osim visine plate?

Visina zarade je ključna, ali nije jedini kriterijum. Pored regularnih uslova za stambeni kredit koje morate ispuniti kako bi se vaš zahtev uzeo u razmatranje, banke detaljno analiziraju i:

  • da li imate postojeće kredite, kartice ili dozvoljeni minus
  • urednost otplate prethodnih obaveza (kreditni biro)
  • stabilnost i reputaciju poslodavca

Važna stvar koju ne treba da preskačete

U praksi se često dešava da klijenti imaju dovoljno visoku platu, ali da zbog pogrešnog izbora banke ili neusklađenih uslova dobiju lošiju ponudu ili čak odbijenicu.

Upravo vam u tome može pomoći Kreditni Savetnik, koji pruža besplatnu priliku da dobijete kompletnu finansijsku konsultaciju.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: moerschy, Pixabay

25. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F 240/241: Mikro, mala i srednja preduzeća – Kičma bez oslonca

by bifadmin 25. децембар 2025.

Mikro, mala i srednja preduzeća predstavljaju kičmu domaće privrede samo u političkoj propagandi, dok u praksi već godinama opstaju bez ikakvog oslonca. Suštinski problem koji koči napredak domaćih preduzetnika je pravna nesigurnost, u kojoj važe različita tržišna pravila za politički povlašćene firme i one ostale. Zbog poslovnog ambijenta u kojem je svaki drugi dan neki sistem u kvaru a privrednici plaćaju za greške državne administracije, i preduzetnici povratnici ponekad požele ponovo da odu tamo odakle su se vratili u Srbiju radi „opuštenijeg i kvalitetnijeg života“.

Periskop

6. ZAOŠTRAVANJE KONKURENCIJE U PRETOVARU KONTEJNERA NA JADRANU: Rijeka se vraća u igru
Nekada najveća jugoslovenska luka, Rijeka je poslednjih decenija izgubila trku sa konkurencijom u Kopru i Trstu, ali sada ima ambicije da rivalima preotme vodeću poziciju na Jadranskom moru i sa njima se nadmeće za tržišta u balkanskim i centralnoevropskim zemljama. Zahvaljujući ulaganju danskog brodarskog giganta Maersk, u Rijeci je otvoren novi terminal za koji stručnjaci tvrde da je trenutno najmodernija i tehnološki najnaprednija kontejnerska luka u regionu. To je prva investicija danske kompanije u ovom delu Evrope, koje ne bi bilo da Hrvatska pod pritiskom SAD i EU nije otkazala prethodni tender, na kome su pobedili Kinezi.

10. KRIZA U EVROPSKIM MALIM I SREDNJIM PREDUZEĆIMA: Što je firma manja, to je muka veća
Političarima se sve manje veruje, privatna ulaganja su u slobodnom padu, dok je broj stečajeva najveći u poslednjoj deceniji i nastavlja da raste. Kriza je najviše pogodila mala i srednja preduzeća čija ulaganja su na istorijskom minimumu, a i oni koji ulažu to većinom čine iz sopstvenih sredstava jer banke „deru“. Iako ovako počinje skoro svaka analiza o ekonomskoj situaciji u Srbiji, ovo nisu podaci za našu zemlju nego za Nemačku, a podjednako sumorni izveštaji o sudbini manjih firmi stižu iz cele Evrope.

12. KVAZI-PREDUZETNICI U MANTIJAMA: Jevanđelje bogatstva
Za razliku od mnogih hrišćanskih kongregacija u SAD koje su na rubu opstanka, mega crkve zapanjujuće rastu poslednjih godina, pri čemu najveće imaju na stotine hiljada vernika. One funkcionišu daleko više kao mašine za izvlačenje novca nego kao duhovne organizacije, jer za njih vernici predstavljaju tržište, a manje crkve mete za preuzimanje. Svake godine objavljuje se lista sto najbrže rastućih mega crkava koje beleže ogromne prihode. Iako je reč o industriji u kojoj komercijalni poslovi hrane jedni druge, mega crkve su kao i ostale verske zajednice u Americi izuzete od većine poreskih obaveza.

Biznis

14. KAKO ĆE MOGUĆI „NAFTNI ŠOK“ U SRBIJI UTICATI NA POSLOVANJE: Privreda strahuje od velikih poremećaja, poljoprivrednici se uzdaju u konje
Dok država beskrajno ponavlja da nema razloga za brigu i da je spremna za svaki scenario u rešavanju naftne krize nastale zbog uvođenja sankcija NIS-u, privrednici strahuju da neizvesnost nije isključena ni iz jednog scenarija – od toga kako će uopšte poslovati ukoliko ne bude bilo goriva, do zebnji da ako ga i bude koliko će poskupeti i kako će se to odraziti na njihove cene. U poljoprivredi su najzabrinutije velike firme, dok vlasnici manjih seoskih gazdinstava koji su ionako u besparici kažu da će orati konjima, kao i njihovi dedovi.

16. ARSENIJ DABAH, INNOTECHNICS: Kako pronaći novi Gugl dok je još startap
„Ono što je karakteristično za ceo Balkan jeste da ljudi nerado govore o detaljima poslovanja vlastite firme, ali su više nego spremni da podijele svoje informacije o konkurenciji“, kaže Arsenij Dabah, vlasnik kompanije Innotechnics, specijalizovane za analizu tržišnih trendova, posebno kada je riječ o tehnološkom sektoru i venture ulaganjima. Ruski konsultant i investitor koji posluje iz Beograda širom svijeta, smatra da od masovnog priliva ruskih preduzetnika Srbija ima više koristi nego štete, posebno Beograd.

18. „GENEZA“, PROIZVOĐAČ I PRERAĐIVAČ SUŠENOG ZAČINSKOG BILJA I POVRĆA: Budućnost zavisi od zdravog zemljišta
„Potražnja za visokokvalitetnim suvim začinskim biljkama i povrćem raste i u Srbiji i na međunarodnom tržištu”, ističe Karolina Sečei, komercijalna direktorka preduzeća „Geneza“, koje proizvodi sušeno začinsko bilje i povrće i prerađuje ga u kvalitetne sastojke za prehrambenu industriju. Vlasnici ove porodične firma iz Kanjiže uvereni su da budućnost zavisi od zdravog zemljišta i zato primenjuju regenerativnu poljoprivredu. „Geneza“ svoje proizvode, uzgajane na plodnoj zemlji Vojvodine, plasira na tržištima Evrope, Amerike i Australije, a priprema se i za izvoz u Aziju i Afriku.

Finansije

22. DA LI JE NARODNA BANKA SRBIJE NEZAVISNA INSTITUCIJA KAKO TO PREDVIĐAJU EVROPSKE NORME: Zakoni prolaze, praksa na čekanju
Izmene i dopune zakona o Narodnoj banci Srbije, usvojene u martu ove godine, nisu dovoljne da obezbede nezavisnost te institucije, već su potrebne dodatne izmene i dopune regulative, ocenjuje se u godišnjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije. U centralnoj banci tvrde da je samostalnost u najvećoj meri ostvarena još zakonskim izmenama 2012. godine, dok je Evropska komisija u izveštaju za tu godinu ocenila da je to bio „korak unazad“, a u svim narednim se navodi da je napredak delimičan, ograničen ili izvestan. Iako idealan zakonski okvir još nije uspostavljen, mnogo je veći problem što se postojeće norme u praksi ne poštuju, smatraju analitičari.

24. DA LI JE VREME ZA NOVI PRISTUP PLAĆANJU POREZA I DOPRINOSA NA ZARADE: Opšte smanjenje poreskog opterećenja
Poslodavcima rastu ukupni troškovi poslovanja, naročito radne snage, pa bi možda jedno od rešenja bilo da se ukupno opterećenje na zaradu smanji i tako firmama dugoročno olakša zapošljavanje. Zahvaljujući manjem poreskom opterećenju, poslodavci bi mogli da za isti ukupan trošak daju zaposlenom veću neto platu. Na ovaj način bi se povećala potrošnja, pa bi fiskalni prihodi delimično bili nadoknađeni kroz povećanu potrošnju i naplatu PDV. Opšte smanjenje poreskog opterećenja bilo bi korisno za celu privredu, a ne samo za određene kategorije poslodavaca i zaposlenih, kao što je slučaj kod subvencija.

26. STAV PROSEČNOG SRPSKOG PREDUZETNIKA PREMA ULAGANJU NA BERZI: Nije to za mene
Ovo je verovatno najčešća rečenica prosečnog domaćeg preduzetnika kada se povede neobavezan razgovor o ulaganju na berzi. Kako to da su još uvek toliko udaljeni berza kao najsofisticiraniji tržišni mehanizam i lokalni preduzetnici u čijoj suštini postojanja i opstanka leži razumevanje tržišta?

Temat: Mikro, mala i srednja preduzeća

29. OPADA „IMUNITET“ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA U SRBIJI: Krajnje je vreme da se prizovemo pameti
Da je država podsticala razvoj malih i srednjih preduzeća umesto što ih godinama izlaže nelojalnoj konkurenciji povlašćenih domaćih i stranih firmi, sada bismo imali stabilniju privredu. Srbija ne može doveka da se razvija na „ekonomiji kompleksa“ i motanju kablova za strance. Krajnje je vreme da se prizovemo pameti, da ulažemo u sopstveno znanje i više se oslanjamo na domaće preduzetnike, koji za razliku od moćnih stranih kompanija – nemaju rezervnu državu, poručuju ekonomski stručnjaci u razgovoru za B&F.

32. PREDUZETNICI POVRATNICI U ISTOČNOJ SRBIJI: Ovde je svaki drugi dan neki sistem u kvaru
Povratnici koji su osnovali svoje firme u Negotinskoj Krajini, većinom su se vratili zato što su želeli da se njihova deca školuju u Srbiji i jer su smatrali da je ovde život kvalitetniji i opušteniji. Zapušteni putevi, neredovno snabdevanje strujom i vodom, konfuzija u zdravstvu, nestručnost državnih službenika i drugi „autohtoni“ problemi kod povratnika povremeno izazivaju obrnutu nostalgiju. Ponekad požele ponovo da odu tamo odakle su se vratili u Srbiju radi „opuštenijeg i kvalitetnijeg života“.

34. SMENA „S KOLENA NA KOLENO“ U PORODIČNIM PREDUZEĆIMA: Ovaj moj nije kao ja. Srećom, nije kao ti!
Osnivači porodičnih firmi često strahuju da njihova deca neće umeti da rade kao oni. Ali, ona i ne treba da rade kao njihovi roditelji. Osnivači su preduzetnici koji su udahnuli život svojim preduzećima, a da bi ona nakon njih nastavila da se razvijaju i rastu, potrebno je nešto sasvim drugo. To mogu da donesu naslednici, ukoliko su zainteresovani i pripremljeni za porodični posao, i profesionalni menadžeri, ukazuje Boris Vukić, stručnjak koji decenijama pomaže porodičnim preduzećima da uspešno prođu kroz generacijsku tranziciju.

36. KAKO IZGRADITI USPEŠNU FIRMU, PRODATI JE, PA KRENUTI IZ POČETKA: Penzioner radoholik
Dušan Perović, osnivač porodičnog preduzeća „Termovent“ počeo je posao u teškim uslovima, ali kaže da nije hteo da odustane ni po koju cenu. Srpska firma je postala toliko uspešna u proizvodnji klima komora i „čistih soba“, da je švajcarska korporacija „Arbonija“ uporno insistirala da je kupi, ne pitajući za cenu. Čim je prodao firmu, Perović je odmah otvorio novu i prvog dana u penziji – sklopio posao.

38. DA LI SE RAZLIKUJU MUŠKO I ŽENSKO PREDUZETNIŠTVO: Jedno pitanje a mnogo odgovora
Preduzetništvo se ne deli na muško i žensko nego na dobro i loše, smatraju domaći privrednici. Ipak, stručnjaci podsećaju da su žene u nepovoljnijem položaju zbog toga što još uvek preovlađuju patrijarhalni stavovi o njihovoj ulozi u društvu. Poseban problem je i neregulisan status preduzetnica tokom porodiljskog i roditeljskog odsustva.

40. ŠTA POKAZUJE RANG LISTA NAJPROFITABILNIJIH MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA U 2024. GODINI: Može i bez radnika
Skoro petina malih i srednjih preduzeća u Srbiji koja se nalaze među prvih 150 prema ostvarenom neto dobitku u 2024. godini, poslovala je bez zaposlenih radnika. Ovi poslovi mahom su direktno ili posredno vezani za tržište nekretnina. To ukazuje na nastavak upliva kapitala u ovu delatnost, koja nakon pandemije raste znatno brže od domaćeg BDP-a.

41. Liste najbolje rangiranih preduzeća po dobiti i poslovnom prihodu

50. POSLOVANJE EKONOMSKIH CELINA U 2024. GODINI: Energetika otpevala labudovu pesmu
Mada su prethodne godine najviše povezanih preduzeća imale grupacije koje primarno posluju u agraru, građevinarstvu i transportu, među konsolidovanim društvima sa najvećim prihodima i zaradom prednjačila su ona iz energetskog sektora. Ipak, njihova dobit je već lane značajno opala, da bi kraj ove godine Srbija dočekala zarobljena u energetskoj krizi čiji je rasplet neizvestan.

52. Liste konsolidovanih preduzeća po dobiti i poslovnom prihodu

Intervju

60. MIRJANA KATIĆ, DIREKTORKA MATEMATIČKE GIMNAZIJE: Učimo mlade da učine boljim svet u kojem žive
„Mi deci treba da pomognemo da razviju kritičko razmišljanje, da tragaju za istinskim znanjem a ne za instant odgovorima, da budu dobri ljudi i poboljšavaju svet u kojem žive. Na tome insistiram zato što duboko verujem da naše društvo može da bude bolje i humanije“, ističe za B&F Mirjana Katić, direktorka Matematičke gimnazije, čiji su učenici samo u ovoj godini na međunarodnim takmičenjima osvojili 300 medalja. To je neverovatan uspeh za zemlju sa 6,5 miliona stanovnika.

Skener

64. ŠTA TO ZIDA CENE STAROGRADNJE: Polovni stan skuplji od novog
Kvadrat polovnog stana na domaćem tržištu premašio je ove godine po prvi put onaj u novogradnji. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, prosečna cena kvadrata u starogradnji u Srbiji u prvom polugodištu iznosila je 1.856 evra, ili 80 evra više nego kvadrat novog stana. Iako takav trend deluje kao anomalija domaćeg tržišta jer su novi stanovi u mnogim zemljama skuplji, stručnjaci nude objašnjenja šta su razlozi za ovakvu statistiku.

66. PLAĆANJE GOTOVINOM PREKO DRŽAVNE GRANICE: Muke s novcem
Gužve na granicama nerviraju većinu ljudi, ali mogu pogodovati onima koji svesno žele da prenesu nedozvoljeno robu iz jedne u drugu državu. Međutim, dešava se da neko prekrši zakon jer nije dobro informisan o propisima šta je dozvoljeno da se prenese preko državne granice. To uključuje i ograničenja koja se odnose na iznos gotovine koja se može izneti iz Srbije ili uneti u našu zemlju. Nepoznavanje propisa može pretvoriti pošteno zarađen novac u pravu muku.

Nove tehnologije

68. EKONOMIJA STARTAPOVA U SRBIJI: Između inovacija i održivosti
Da bi startapovi u Srbiji prestali da se oslanjaju na grantove i entuzijazam osnivača i mogli samostalno da posluju na međunarodnom tržištu, potrebni su znanje, sistemska podrška i vizija. Saradnja između zrelih autsorsing kompanija i startapova mogla bi da postane ključna poluga razvoja ako se stvori sistem koji podstiče saradnju a ne konkurenciju za isti izvor kapitala.

Nauka

70. KAD POLITIČARI I INDUSTRIJA NE SLUŠAJU NAUČNIKE: Krađa vetra
Da li je moguće opljačkati vetar? To se upravo događa među vetroelektranama koje su postavljene previše blizu i zato lopatice rotora usporavaju protok vazduha koji ih pokreće, odnosno vetroturbine kradu vetar jedna od druge. Usled toga, smanjuje se i količina proizvedene energije, a situacija je najkritičnija na Severnom moru. Naučnici su upozoravali na ovaj problem pre više od decenije, a sada tvrde da će doći do pravnih i političkih sukoba oko pljačke vetra ako susedne države ne počnu međusobno da sarađuju. U ovako podeljenom svetu, to je lakše reći nego učiniti.

Koktel

72. RADNJE KOJE SU SAČUVALE TRADICIJU I AUTENTIČNOST: Kako se na tržištu kotira duh starog Beograda?
Iako „investitorski urbanizam“ u kome svako radi šta mu se prohte bahato zakopava istoriju prestonice, neke radnje koje neguju duh starih vremena tvrdoglavo opstaju. Kako je to uspelo njihovim vlasnicima?

74. SUNOVRAT PERSIJSKOG TEPIHA: Politički zatvorenik
Katastrofalni kolaps u proizvodnji i izvozu nekada slavnog persijskog tepiha je tužni primer kako geopolitika može da uništi hiljadugodišnju tradiciju, čija kulturološka marginalizacija pogađa Irance više nego gubitak prihoda.

Komunikacije

76. GDE JE DANAS PROFESIONALNO NOVINARSTVO: Između političkog zarobljavanja i tržišnog cinizma
Za razliku od pristrasnog novinarstva, koje širi lažne vesti u interesu grupe moćnika, objektivno novinarstvo ne fabrikuje podatke, uporno dokumentuje zloupotrebe moći, štiti slabije, staje iza činjenica i kada su politički nepopularne i nije vrednosno prazno. Ali danas je profesionalno novinarstvo u svetu na rubu opstanka i potrebna mu je zaštita od političkog zarobljavanja i tržišnog cinizma. U suprotnom, prevladaće ono što već vidimo u Srbiji – tržište prepuno medija, ali siromašno poverenjem, slobodom i odgovornošću.

Reprint

78. PRIVATIZACIJA RATA: Nasilje na prodaju
Vojnih plaćenika je bilo otkako ljudi vode ratove, ali ono što današnju ekonomiju ratnih najamnika čini drugačijom jeste obim i sofisticiranost. Sa ugovorima vrednim milijarde dolara, političkim pokrićem i globalnim tržištem rada, plaćenici više nisu pojedinačni vojnici koji jure za novcem. Oni su organizovani, profitabilni i duboko ukorenjeni u geopolitiku 21. veka. Pitanje za vlade, korporacije i građane je jednostavno: ako je rat postao unosan posao, ko zapravo profitira od mira?

Vremeplov

80. PRVI BIOSKOPI U VALJEVU: Gužve zbog „Žene bez stida“
Za razliku od države, preduzimljivi pojedinci u Kraljevini Jugoslaviji su odmah shvatili kakvu moć sa sobom donosi pojava filma. Među njima je bio i valjevski ugostitelj Tiosav Blagojević, koji je u ovom gradu otvorio prvi bioskop 1910. godine, a povodom tri decenije rada stigle su mu čestitke najpoznatijih filmskih studija iz Holivuda. Podozrenje policije, rasprave u javnosti zbog gužvi na projekcijama „škakljivih“ filmova poput „Žene bez stida“, kao i činjenica da vlasnici bioskopa nisu baš redovno plaćali dažbine vlastima, nisu uspeli da zaustave zarazu „pokretnim slikama“ koja se širila Valjevom.

25. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe da prehrani

by bifadmin 25. децембар 2025.

U svetu u kojem većina država zavisi od uvoza hrane, južnoamerička zemlja Gvajana postala je jedina koja je dostigla potpunu prehrambenu samodovoljnost u svim osnovnim grupama namirnica, piše „Glavkom“.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Food, Gvajana (sa populacijom od oko 830 hiljada stanovnika) pokazuje jedinstven model opstanka. Uprkos tome što je 85% njene teritorije prekriveno neprohodnim džunglama, zemlja maksimalno efikasno koristi usku priobalnu zonu u kojoj je koncentrisana celokupna poljoprivreda.

Uspeh zemlje ne zasniva se na širenju obradivih površina, već na intenzivnim i pametnim metodama poljoprivrede.

Ekvatorijalna klima i zemljište

Blizina ekvatora obezbeđuje stabilnu toplotu i vlažnost vazduha, a višemilenijumske glinene naslage stvorile su izuzetno plodno zemljište. Ipak, ključni faktor bili su upravo načini obrade ove zemlje.

Mešovita setva

Umesto monokultura (uzgajanja jedne biljke na velikim površinama), poljoprivrednici u Gvajani sade više kultura zajedno. Između kokosovih palmi sade se ananasi i paradajz.

Kukuruz i soja rastu jedan pored drugog: soja obogaćuje zemljište azotom, koji kasnije koristi kukuruz. Ovakav pristup povećava prinos za 1,2–1,5 puta u poređenju sa uobičajenim metodama.

Regenerativna poljoprivreda

Gvajana primenjuje metode koje ne iscrpljuju, već obnavljaju zemljište. Stočarstvo je integrisano u ratarstvo (prirodna đubriva). Živo korenje ostaje u zemlji tokom cele godine, čime se sprečava erozija. Upotreba hemikalija svedena je na minimum zahvaljujući prirodnoj zaštiti biljaka jednih drugima.

Iskustvo Gvajane dokazuje da čak i mala zemlja sa ograničenim resursima može biti nezavisna od globalnih kriza, klimatskih promena ili prekida logističkih lanaca. Model „više proizvoda uz manje troškove“ postaje od životne važnosti za planetu u uslovima prenapučenosti.

Izvor: Glavkom.ua/Blic

Foto: Bernd Dittrich, Unsplash

25. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih

by bifadmin 25. децембар 2025.

Gorivo koje isporučuje Naftna industrija Srbije (NIS) skuplje je od uvoznog oko četiri- pet dinara po litru, rekli su danas vlasnici benzinskih pumpi.

Prema rečima vlasnika „Knez petrola“ Srđana Kneževića, koji ima ugovor o isporuci goriva sa NIS-om do kraja ove godine, uvozni naftni derivati su jeftiniji od onih koje dobija od NIS-a zbog toga što ta kompanija trenutno isporučuje gorivo iz državnih robnih rezervi koje su, verovatno, nabavljene po višim cenama od trenutnih na tržištu, pa ih po toj ceni i prodaje.

– NIS je preuzeo robne rezeve goriva, nabavljenog po višim cenama nego što su trenutno za uvozne derivate. Mi koji imamo ugovor sa tom kompanijom ne možemo da odbijemo da ih preuzmemo iako su skuplji od uvoznih da ne bi platili penale – rekao je Knežević za Betu.

Dodao je da zbog toga što mora da poštuje ugovor sa NIS-om dnevno gubi oko tri miliona dinara jer je, prema godišnjem ugovoru, dužan da 50 % od potrebnih količina kupi od te kompanije.

Istakao je da u ovom trenutku na tržištu ima dovoljno goriva iz NIS-a i uvoza, ali da problem može da nastane u martu kada počinje poljoprivredna sezona i kada se poveća tražnja, posebno za dizelom.

Vlasnica pumpi Avia Jelena Radun navela je da je ove godine do decembra NIS imao jeftinije gorivo od uvoznog, a da od decembra nije konkurentan sa cenama u odnosu na cene naftnih derivata iz uvoza.

– Trenutno na tržištu nema nestašice naftnih derivata, sve zalihe su pune, ponuda je u izobilju jer je uvezena ogromna količina u očekivanju da će NIS zatvoriti pumpe kad potroši sopstvene zalihe – rekla je Radun.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je problem da se uveze dnevno 6.000 tona dizela kolika je tražnja iako se koriste svi kapaciteti, kamioni, barže i vozovi.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

25. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Žene koje pomeraju granice: Priznanje za tri najbolje mlade naučnice u 2025

by bifadmin 24. децембар 2025.

Jelica Milošević, Ana Salević i Milica Martinović laureatkinje su ovogodišnjih Nacionalnih priznanja u okviru renomiranog međunarodnog programa L’Oréal-UNESCO “Za žene u nauci” (L’Oréal – UNESCO For Women in Science). One su nagrađene za svoj izuzetan naučni rad iz oblasti biohemije i biofizike proteina, nauke o hrani i materijalima i farmaceutskih nauka i kozmetologije. Mlade naučnice dobile su i novčani podsticaj u vrednosti od po 5.000 evra, za njihove značajne istraživačke projekte i kao podršku daljem razvoju njihovih naučnih karijera.

VELIKI JUBILEJ: 15 GODINA PROGRAMA U SRBIJI

Prestižna međunarodna inicijativa L’Oréal – UNESCO „Za žene u nauci“ (L’Oréal – UNESCO For Women in Science) postoji već 27 godina, a u Srbiji se ove godine obeležava jubilej, 15 godina od pokretanja Programa.

To je 15 godina podrške mladim talentima, 15 godina inspiracije i 15 godina verovanja u nauku koja menja živote i društvo. Zato, ovaj program raste i ostaje važan oslonac za generacije naučnica koje dolaze. Do danas je na konkursu za Nacionalna priznanja učestvovalo više od 800 mladih naučnica, a njih 44 su nagrađene u ukupnom iznosu od više od 26 miliona dinara.

Ovogodišnja priznanja dodeljena su u Vladi republike Srbije, a u Palati nauke održan je svečani događaj povodom obeležavanja jubileja – 15 godina Programa L’Oréal-UNESCO “Za žene u nauci” u Srbiji. Događaj je okupio preko 150 zvanica – predstavnika medija, partnera programa, uglednih ličnosti iz naučne i poslovne zajednice, kao i dosadašnje dobitnice ovih priznanja. Jubilej je protekao u znaku slavljenja izuzetnih žena u nauci i njihovih neverovatnih dostignuća, koja su ujedno i inspiracija za buduće generacije. Svečano veče je poslužilo kao podsetnik na neprocenjivu vrednost nauke i uloge koju ona ima u društvu, uz veru da svaka radoznala devojčica može postati naučnica koja menja svet.

Program Za žene u nauci u Srbiji svake godine nagrađuje 3 naučnice u oblasti prirodnih nauka, koje se smatraju „naučnicima sutrašnjice“ i predstavlja vid podrške njihovom daljem profesionalnom usavršavanju i podsticaj da nastave da se bave naukom u Srbiji. Ceremonija dodele ovogodišnjih priznanja održana je u Vladi Republike Srbije u prisustvu partnera na programu, Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESCO-m, Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije i kompanije L’Oréal Balkan.

Ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Vlade Republike Srbije, akademik Bela Balint čestitao je dobitnicama priznanja i poželeo im dobrodošlicu ispred resornog ministarstva. ,,Vaš rad, vaša posvećenost i vaši naučni rezultati predstavljaju ne samo lični uspeh, već i doprinos razvoju srpske nauke i društva u celini. Vi ste dokaz da istrajnost, radoznalost i odgovornost prema znanju ostavljaju trag koji nadilazi pojedinca“, rekao je on.

Ministar je istakao značaj ovakvih programa koji svedoče da ,,znanje nema pol, a nauka nema granice“. ,,Saradnja Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-m i kompanije L’Oréal pokazuje kako se zajedničkim naporom javnog i privatnog sektora mogu stvoriti trajne vrednosti. Petnaest godina kontinuiteta svedoči o ozbiljnosti, odgovornosti i viziji ovog programa“, poručio je ministar. On je dodao da se nada da će dobitnicama priznanja ovo biti podsticaj za dalji rad i potvrda da je doprinos primećen, cenjen i važan. ,,Vlada Republike Srbije i Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija ostaju posvećeni razvoju nauke i unapređenju položaja istraživača, a naročito stvaranju uslova u kojima će naučnici i naučnice moći da grade karijere u svojoj zemlji, sa dostojanstvom i podrškom koju zaslužuju“, poručio je ministar akademik Balint.

Prof. Dr Goran Milašinović, predsednik Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESKO-m je istakao da je program „Za žene u nauci“ najbolji primer uspešnog partnerstva, budući da UNESCO i L’Oréal imaju iste ciljeve – isticanje nauke i rodne ravnopravnosti. „Žene i dalje čine samo 1 od 3 istraživača širom sveta i drže samo 12% mesta u nacionalnim akademijama nauka. Samo jedna od četiri od 200 najboljih visokoškolskih institucija na svetu predvođena je ženom, dok poslovni sektor, sa globalnim prosekom ženske zastupljenosti od samo 29,7%, ima najnižu rodnu ravnotežu unutar ekosistema nauke i inovacija. UNESCO se već dugo zalaže za to da nauka bude istinski kolektivan poduhvat, u kojem žene nisu samo učesnice, već i liderke.“

„Inicijativa „za žene u nauci“ posvećena je stvaranju okruženja u kojem žene u nauci napreduju, bivaju prepoznate i podržane. Zbog toga nam je izuzetna čast i zadovoljstvo da još tri talentovane mlade naučnice iz Srbije uvedemo u ovu izvanrednu zajednicu, koja širom sveta broji više od 4 700 žena. One su uzori za sledeće generacije i najbolji primer da je svetu potrebna nauka, a da su nauci potrebne žene“ – rekla je Sanja Burg, direktorka komunikacija i angažmana za Adria Balkan region i koordinatorka programa „Za žene u nauci“ za Srbiju i Bugarsku, u kompaniji L’Oréal.

Naredni, šesnaesti ciklus programa Nacionalnog programa „Za žene u nauci“ počinje 1. januara 2026. Konkurs za podršku naučnoistraživačkim projektima je namenjen mladim naučnicama u Srbiji, do 35 godina života, koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Sve informacije o konkursu objavljuju se na zvaničnoj web stranici programa www.zeneunauci.co.rs .

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zdrav tim, uspešna kompanija: Prednosti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

by bifadmin 24. децембар 2025.

Zdravlje zaposlenih više nije samo lična briga – ono je ključni resurs svake uspešne kompanije. U savremenom poslovnom okruženju, gde tempo rada neprekidno raste, stres je svakodnevica, a ravnoteža između privatnog i profesionalnog života često narušena, kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje postaje neophodan benefit koji menja način na koji firme brinu o svojim timovima. Danas zaposleni ne traže samo dobru platu – oni žele sigurnost, podršku i pogodnosti koje zaista utiču na kvalitet njihovog života.

„Ulaganje u zdravlje zaposlenih nije trošak, već strateška odluka koja donosi stabilnost, kontinuitet i motivisan tim,” kaže Ognjen Zorčić, direktor Sektora za zdravstveno osiguranje u Triglav osiguranju. „Zdravi i zadovoljni zaposleni direktno utiču na produktivnost i efikasnost kompanije, a kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje je način da im pružimo sigurnost i podršku u svakom trenutku.”

Prednosti za zaposlene i poslodavce

Kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje omogućava prioritetan pristup lekarima, dijagnostici i specijalističkim pregledima. Vreme čekanja i administrativni stres se značajno smanjuju, dok zaposleni stiču osećaj sigurnosti i brige. Poslodavci, s druge strane, ostvaruju jasne benefite – manji broj izostanaka, brži povratak tima u radni proces i stabilnije poslovanje.

Prevencija je nesumnjivo velika vrednost dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Godišnji sistematski pregledi i pravovremena dijagnostika smanjuju rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, a kontinuirana briga o zdravlju zaposlenih omogućava kompanijama da održe kontinuitet i efikasnost poslovanja. Ulaganje u prevenciju znači da bolovanja i odsustva ne usporavaju tim, već da zaposleni imaju podršku da ostanu zdravi, motivisani i fokusirani.

Medicinski kontakt centar u kojem rade isključivo lekari

Medicinski kontakt centar „Zdravstvena tačka” radi 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, a pozive korisnika primaju isključivo lekari. Zaposleni tako u svakom trenutku mogu da dobiju stručan savet – bilo da im je potrebna konsultacija o terapiji, tumačenje nalaza ili preporuka specijaliste. Nema posrednika, nema čekanja – samo direktan kontakt sa lekarom koji zna kako da pomogne.

Mreža i fleksibilnost

Triglav osiguranje već dugi niz godina postavlja standarde u oblasti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Srbiji i regionu. Zaposleni mogu zakazati specijalistički pregled bez dugog čekanja, dobiti pravovremene konsultacije putem digitalne zdravstvene tačke i imati jednostavan pristup svim informacijama o pokrićima i procedurama. Takva dostupnost smanjuje stres, ubrzava procese i povećava zadovoljstvo zaposlenih.

Mreža obuhvata preko 1.000 zdravstvenih ustanova širom Srbije, uključujući privatne klinike, laboratorije i specijalističke ordinacije. Ako zaposleni odluče da posete ustanovu van mreže, postoji mogućnost refundacije troškova, što dodatno povećava fleksibilnost i sigurnost. Poslodavci stiču predvidivost troškova, dok zaposleni dobijaju slobodu izbora i pristup vrhunskim medicinskim uslugama.

Digitalizacija i jednostavnost korišćenja

Informativna ponuda sa obračunom premije se može dobiti putem kalkulatora na sajtu Triglav osiguranja ili kontakta sa savetnikom osiguranja, a aktivacija polise je brza I jednostavna. Ovakav sistem omogućava zaposlenima da koriste svoje pravo na zdravstvenu zaštitu bez suvišnog administrativnog opterećenja i čekanja.

„Naš cilj je da dobrovoljno zdravstveno osiguranje bude partner zaposlenima, a ne samo polisa,” objašnjava Zorčić. „Kada zaposleni zna da može računati na stručnu pomoć, savet i podršku bilo kada, oni se osećaju sigurno i vrednovano, a to se direktno odražava na motivaciju i produktivnost.”

Investicija u ljude i timsku kulturu

Kompanije koje ulažu u zdravstvenu zaštitu svojih zaposlenih primećuju smanjenje odsustava i veće zadovoljstvo tima. Kada ljudi znaju da im je podrška dostupna i da medicinske usluge dobijaju bez čekanja, lakše se fokusiraju i rade sa većim entuzijazmom. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje doprinosi i boljoj timskoj kulturi, jer stvara atmosferu u kojoj se vrednuje briga o ljudima i međusobna podrška.

Triglav osiguranje nudi fleksibilne pakete koji odgovaraju potrebama različitih firmi – od jeftinijih osnovnih paketa do sveobuhvatnih programa koji pokrivaju širi spektar usluga, uključujući bolničko lečenje i hirurške intervencije. Ulaganja u zdravstveno osiguranje omogućava poslodavcima da planiraju budžet i donose informisane odluke, a zaposleni dobijaju osećaj sigurnosti i potpune zaštite.

Sve više poslodavaca u Srbiji prepoznaje dobrovoljno zdravstveno osiguranje kao investiciju u ljude i stabilnost poslovanja. U svetu u kojem je konkurencija za talentovane kadrove sve intenzivnija, briga o zdravlju zaposlenih postaje konkurentska prednost, a kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje više nije luksuz – ono je strateški benefit koji donosi sigurnost, kontinuitet i uspeh.

Autor fotografije: Marko Miladinović

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka prva na tržištu predstavila Mastercard Smart Data Service – platformu za pametno upravljanje troškovima za svako moderno preduzeće

by bifadmin 24. децембар 2025.

UniCredit Banka prva je predstavila Mastercard Smart Data platformu, revolucionarno rešenje koje preduzećima omogućava praćenje i kontrolu troškova Mastercard biznis kreditnih kartica – brzo i efikasno, u samo nekoliko koraka. Ovakav sistem praćenja i kontrole troškova predstavlja standard u mnogim zemljama, poput Nemačke, Francuske i SAD-a. Platforma omogućava da se detaljni transakcioni i troškovni izveštaji po Mastercard biznis kreditnim karticama automatski i direktno šalju u ERP sistem kompanija.

Uvođenje Mastercard Smart Data servisa predstavlja važan korak ka naprednijem upravljanju troškovima i donosi brojne benefite, poput direktnog povezivanja sa ERP sistemom kompanije, automatskog izveštavanja, saldiranja i kontrole troškova po kreditnim karticama, brzog ciklusa obračuna i naplate troškova reprezentacije i službenih putovaja.

Stefan Golubović, direktor za poslovanje internacionalnih kompanija, ovom prilikom je istakao: ,,Uvođenje naprednih servisa predstavlja važan korak ka podizanju ukupne efikasnosti poslovanja, smanjenju operativnih troškova i oslobađanju vremena zaposlenih za strateški važne zadatke, čime je omogućena analiza podataka u realnom vremenu, potpuna kontrola i uvid u troškove kompanije – brzo, precizno i potpuno elektronski.”

Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, izjavila je ovim povodom: „U uslovima rastuće konkurencije i sve složenijeg poslovnog okruženja, sposobnost kompanija da unapređuju efikasnost i kvalitet finansijskog upravljanja postaje ključan faktor dugoročnog rasta i razvoja. Na zrelim tržištima, upravljanje poslovnim troškovima već se oslanja na standardizovane podatke i njihovu direktnu integraciju u finansijske i ERP sisteme. Mastercard Smart Data platforma klijentima UniCredit Banke omogućava da podatke sa poslovnih kartica automatski uključe u svoje postojeće procese, bez manuelnih koraka i dodatnih administrativnih opterećenja, čime dobijaju jasne, uporedive i pravovremene uvide u troškove. Ovo rešenje potvrđuje našu opredeljenost da inovativnim rešenjima unapredimo lokalno tržište i podržimo klijente u naprednijem, sistematičnijem upravljanju troškovima, jačajući pritom njihovu dugoročnu poslovnu stabilnost i razvoj.“.

Kompanije koje se odluče za korišćenje ove platforme imaju na raspolaganju podršku tima UniCredit Banke, tokom celog procesa implementacije i integracije. Dodatno, proces je organizovan tako da smanjuje mogućnost grešaka i obezbeđuje potpunu kontrolu i veću efikasnost u svakom trenutku.

Korišćenjem Mastercard Smart Data servisa UniCredit Banke omogućeno je automatizovano knjiženje troškova po timovima i lokacijama, izbegavanje dugih administrativnih procesa, precizno planiranje budžeta, kao i međunarodna primena i podrška za više različitih valuta.

Sve informacije o korišćenju platforme mogu se dobiti posetom ekspoziture UniCredit Banke.

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kada ćutanje nije zlato
  • Istine i zablude o Akcionarskom fondu: Sve će to narod pozlatiti
  • Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom
  • Banca Intesa najbolja banka u Srbiji i za 2026. godinu
  • Zemlje koje plaćaju ljudima da se dosele u njih

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit