NAJNOVIJE
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Tužilaštvo prikuplja dokaze i u vezi sa ugovorom koji...
Da li je isplativa sadnja heljde na njivama u...
Kvartalni monitor: Privredni rast u 2025. će biti dva...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
PromoНекатегоризовано

A1 Srbija povezuje celu zemlju sa budućnošću

by bifadmin 7. октобар 2025.

Nacionalna pokrivenost A1 optičkim internetom, televizijom i vodećim striming platformama — sada je dostupna širom Srbije

A1 Srbija otvara novo digitalno poglavlje za zemlju. Posle 18 godina u kojima je mobilna tehnologija menjala svakodnevnu komunikaciju, A1 sada povezuje domaćinstva u Srbiji ultrabrzim optičkim internetom, naprednim TV uslugama i najpopularnijim striming platformama – sve na jednom mestu, na jednom računu. Ovo predstavlja važnu prekretnicu na putu kompanije A1 Srbija od mobilnog operatora do konvergentnog provajdera, koji pruža kompletno digitalno iskustvo uz podršku tima koji čini više od 1.700 posvećenih stručnjaka.

„U A1 ne samo da pratimo digitalnu transformaciju – mi je pokrećemo“, izjavila je Judit Albers, generalna direktorka A1 Srbija. „Naša ulaganja u infrastrukturu, partnerstva i premijum sadržaj oblikuju digitalnu budućnost Srbije. Gradimo optičku mrežu koja pouzdano, brzo i jednostavno povezuje ljude, domove i biznise. A1 više nije samo mobilni operator – mi smo vaš digitalni saveznik za posao, zabavu i svakodnevni život.“

Postepenim širenjem sopstvene optičke mreže, A1, u kombinaciji sa snažnom saradnjom sa infrastrukturnim partnerima, danas omogućava nacionalnu pokrivenost. Ovakav pristup osigurao je da svaka usluga bude testirana i optimizovana pre nego što stigne do korisnika — garantujući najviši nivo kvaliteta i pouzdanosti.

Liderstvo kompanije u kvalitetu mreže dodatno potvrđuje Ookla® Speedtest®, koji je A1 proglasio najbržom mobilnom mrežom u Srbiji petu godinu zaredom. Ovo priznanje odražava kontinuiranu posvećenost A1 da obezbedi vrhunske performanse u mobilnim i fiksnim tehnologijama.

Nova A1 ponuda donosi fleksibilnost i izbor: Net 300 i Net 600 – munjevito brz, stabilan optički internet, Duo i Duo Plus – kombinacije A1 Optičkog Neta i A1 TV.

Svaki paket uključuje Netflix i SkyShowtime besplatno tokom prva 3 meseca, donoseći najpopularniju zabavu direktno na vaš ekran.

Ostajući veran svom obećanju o transparentnosti, A1 Srbija i dalje je jedini operator koji javno garantuje fiksnu cenu tokom celog trajanja ugovora.

Uz ove nove usluge, A1 Srbija nastavlja da ulaže u digitalnu infrastrukturu zemlje, osnažujući domaćinstva i kompanije da napreduju u eri povezanosti

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

SEE UP Akcelerator predstavio novu generaciju startapa u prvoj kohorti sa AikBank

by bifadmin 7. октобар 2025.

Novoizabrani startapi u prvoj zajedničkoj kohorti AikBank i SEE UP Akceleratora, prvog privatnog sales-scout akceleratora u jugoistočnoj Evropi, predstavljeni su u prostorijama FEFA Fakulteta.

Izabrano je četiri startapa: eFrontiers, Protokol, Office Bite i Petnutra, koji će činiti novu, ukupno treću, kohortu SEE UP Akceleratora.

Na svečanoj prezentaciji govorili su Dušan Obradović, direktor SEE UP Akceleratora i Petar Jovanović, predsednik Izvršnog odbora AikBank, dok su događaju prisustvovali predstavnici lokalnih mentora, koji će narednih šest meseci raditi kao podrška startapima koji su izabrani u program SEE UP akceleratora.

Dušan Obradović, direktor SEE UP Akceleratora, istakao je da je ponosan na partnere, mentore i ceo regionalni ekosistem: „Nosimo ime Southeast Europe kao jedini sales-scout akcelerator iz ovog regiona i sa ponosom ističemo da smo privukli gotovo 200 prijava iz preko 50 zemalja sveta. To potvrđuje da postoji globalni interes i da naš privatni akcelerator iz Beograda raste neverovatnom brzinom”.

Prof. dr. Milan Nedeljković, dekan FEFA Fakulteta, naglasio je značaj akademskih institucija u inovacionom ekosistemu: „Biznis škole igraju ključnu ulogu u povezivanju korporativnog sektora i malih i srednjih preduzeća sa istraživačima i naukom. Upravo to čini FEFA Fakultet mostom između znanja, inovacija i tržišta“.

Petar Jovanović, predsednik Izvršnog odbora AikBank, istakao je stratešku saradnju između AikBank i SEE UP Akceleratora, ističući posvećenost AikBank da aktivno ulaže u razvoj inovacionog ekosistema u Srbiji i regionu:

„Banke budućnosti oslanjaće se na brzinu i prilagodljivost startapa jednako koliko startapi na znanje i iskustvo banaka da izgrade održive i profitabilne poslovne modele. Verujemo da inovacije nastaju tamo gde se iskustvo i agilnost sretnu, i upravo zbog toga ulažemo u razvoj inovacionog ekosistema“, rekao je Jovanović.

eFrontiers je edukativna platforma nalik „Duolingu za finansije“ koja pomaže bankama i finansijskim institucijama da privuku i bolje razumeju svoje klijente kroz gejmifikovano finansijsko obrazovanje. Kroz interaktivno učenje, platforma prikuplja podatke o potrebama korisnika, omogućavajući preciznije targetiranje i veću stopu konverzije.

Office Bite je digitalna platforma koja modernizuje upravljanje hranom i pićem u kompanijama. Zaposlenima omogućava jednostavno naručivanje obroka, a menadžerima kancelarija pruža centralizovan sistem za upravljanje ručkovima, keteringom i zalihama.

Protokol nudi jedinstvenu platformu koja objedinjuje sve poslovne procese u jedinstven ekosistem, eliminišući potrebu za fragmentiranim alatima i složenim sistemima. Omogućava potpunu kontrolu, jasnu podelu uloga i jednostavnu integraciju sa ključnim poslovnim servisima.

Petnutra donosi nauku o dugovečnosti ljudi u svet kućnih ljubimaca kroz razvoj naprednih suplemenata za pse koji podržavaju ukupno zdravlje, vitalnost i dugovečnost. Zasnovana na naučnim istraživanjima, Petnutra pomaže vlasnicima da unaprede kvalitet života svojih ljubimaca i omoguće im dugotrajniju energiju i otpornost.

SEE UP Akcelerator je prvi privatni sales-scout akcelerator u jugoistočnoj Evropi, čiji su osnivači FEFA Fakultet i kompanija Bold International Group.

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Tehnomanija stigla na Wolt – novo partnerstvo za bržu i lakšu kupovinu elektronike

by bifadmin 7. октобар 2025.

Brža i jednostavnija kupovina elektronike putem Wolt aplikacije – korak bliže Woltovoj viziji digitalnog tržnog centra.

Wolt, kompanija koja razvija vodeću digitalnu platformu za dostavu u Srbiji, objavljuje partnerstvo koje korisnicima donosi potpuno novo iskustvo kupovine elektronike. Najnovija saradnja sa Tehnomanijom dodatno obogaćuje ponudu u Wolt aplikaciji i približava viziju „digitalnog šoping centra“ koji spaja sve što je potrebno na jednom mestu. Korisnici sada mogu da biraju popularne elektronske uređaje i dodatnu opremu direktno u Wolt aplikaciji uz jednostavno naručivanje, brzu isporuku i pouzdanu korisničku podršku. Zanimljivo je da Srbija ove godine zauzima peto mesto u Wolt mreži po prodaji elektronike, pre svega zahvaljujući već postojećoj bogatoj ponudi iz ovog sektora. Novim partnerstvom ova ponuda se kvalitetno dopunjava.

Asortiman sada obuhvata još širi izbor proizvoda. Pored malih kućnih i kuhinjskih aparata, prenosnih računara, slušalica i praktične dodatne opreme, korisnici sada mogu da naruče čak i televizor. Isporuka je brza, što korisnicima omogućava da lako dođu do uređaja koji im je potreban, bilo da se radi o iznenadnoj potrebi ili poklonu u poslednjem trenutku.

„Partnerstvo sa Tehnomanijom je važan korak na našem putu da Wolt postane digitalni šoping centar. Elektronika je nezaobilazan deo svakodnevnog života i verujemo da korisnicima možemo ponuditi jedinstveno iskustvo koje kombinuje praktičnost, brzinu i pouzdanost. Drago nam je što upravo sa Tehnomanijom, kao vodećim domaćim brendom, otvaramo novo poglavlje i radujemo se zajedničkim aktivacijama koje tek dolaze“, rekao je Đorđe Davidović, direktor Wolta za Srbiju i Severnu Makedoniju.

Wolt je već pokazao kako izgleda instant kupovina elektronike, od ponoćnih dostava najnovijih gejming konzola do isporuka novih iPhone uređaja na sam dan početka prodaje. Korisnici su navikli na iskustvo bez čekanja i bez stresa. Novo partnerstvo otvara prostor za još zanimljivije kampanje i aktivacije, od promocija sa popustima i posebnim pogodnostima, do specijalnih akcija koje prate predstojeće sezone velikih kupovina, uključujući i period prazničnih sniženja.

„Ova saradnja za nas je logičan korak u unapređenju korisničkog iskustva: spajamo tehnologiju i logistiku kako bismo kupcima omogućili bržu, jednostavniju i sigurnu kupovinu uređaja koje žele odmah. Očekujemo da uz Wolt dodatno proširimo dostupnost našeg asortimana i učvrstimo poziciju brenda koji se stalno prilagođava trendovima i potrebama tržišta. Za potrošače to znači više fleksibilnosti i komfora, od odabira u aplikaciji do brze isporuke, bez odlaska u prodavnicu i bez čekanja. Ukratko, uvodimo novu dimenziju kupovine: bržu, jednostavniju i pristupačniju nego do sada“, izjavio je Miloš Ristić, Generalni direktor Tehnomanije.

Ovom saradnjom Wolt pokazuje koliko digitalna kupovina može biti brza, sigurna i jednostavna, uz samo nekoliko klikova. Korisnici već od danas mogu istražiti ponudu Tehnomanije na Wolt aplikaciji i otkriti koliko je jednostavno naručiti omiljene uređaje, brzo, lako i bez čekanja.

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Neobična pitanja koja je Džef Bezos postavljao kandidatima za posao

by bifadmin 7. октобар 2025.

U ranoj fazi razvoja Amazona kandidate za posao je ispitivao sam osnivač kompanije Džef Bezos, postavljajući im prilično nesvakidašnja pitanja.

U te kandidate spadala je i En Hajat, koja se javila na konkurs za posao 2022. godine, tek što je završila fakultet, bez imalo radnog iskustva. Prvo iznenađenje za nju bila je činjenica da je uopšte pozvana na razgovor, a sledeće iznenađenje bila su Bezosova pitanja.

Naime, osnivač Amazona pitao ju je da li može da proceni koliko prozorskih stakala ima u Sijetlu, koji je bio sedište ove kompanije. Budući da je okvirno znala koliko ljudi živi u tom gradu počela je da razmišlja koliko bi domova moglo biti u njemu, kao i koliko je javnih i poslovnih prostora koja poseduju prozore. Kada mu je saopštila svoju pretpostavku koliko takvih mesta postoji, Bezos je sam uradio proračun na kancelarijskoj tabli za pisanje. Potom joj je postavio pitanje koji su njeni karijerni ciljevi, na šta je Hajat odgovorila da želi da radi u inovativnoj kompanji sa ljudima koji su tu došli da rade na novim rešenjima, i da želi uz njih da razvija svoj potencijal.

Posle ovih odgovora odmah joj je ponuđen posao i počela je da radi zajedno sa Bezosom. Vremenom je shvatila je da je njen direktor zapravo proveravao koliko je hrabra, odnosno da li će na razgovoru za posao smeti da se upusti u tako komplikovanu računicu, iako bi to moglo negativno da utiče na krajnji ishod razgovora za posao.

Izvor: Greek Reporter

Foto: Image Press Agency, Depositphotos

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Vladimir Malešević imenovan za predsednika Izvršnog odbora DDOR-a

by bifadmin 7. октобар 2025.

Nadzorni odbor „DDOR Novi Sad“ a.d.o. Novi Sad, na sednici održanoj 22. septembra doneo je odluku o imenovanju Vladimira Maleševića za predsednika Izvršnog odbora. Vladimir Malešević, čiji je mandat započeo 2. oktobra 2025. godine, preuzeo je funkciju od dosadašnjeg predsednika Izvršnog odbora Frančeska Mašija (Francesco Masci).

Vladimir Malešević je član Izvršnog odbora DDOR osiguranja od 2018. godine, gde vodi Funkcionalnu oblast za sprovođenje osiguranja i razvoj proizvoda, kao i Funkcionalnu oblast za upravljanje štetama.

Svoju profesionalnu karijeru započeo je u DDOR osiguranju 1999. godine, nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Tokom godina obavljao je niz odgovornih funkcija – bio je direktor Sektora za reosiguranje u Direkciji Novi Sad-Re i član Nadzornog odbora „DDOR Re” a.d.o., zatim direktor Direkcije za neživotna osiguranja, dok od 2018. godine vodi Funkcionalnu oblast za upravljanje štetama, čemu je od 2019. pridužena i Funkcionalna oblast za sprovođenje osiguranja i razvoj proizvoda.

Pored toga, aktivno učestvuje u radu Udruženja osiguravača Srbije, gde je tokom godina bio član ili predsednik različitih komisija.

DDOR Novi Sad, član Unipol Grupe, zapošljava više od 1.200 ljudi i posluje širom Srbije, sa jasnom vizijom daljeg jačanja liderske pozicije na tržištu osiguranja.

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Jaz u bogatstvu ne zaobilazi ni bogate: 1% od 1% drži trećinu imovine

by bifadmin 7. октобар 2025.

Broj superbogatih ljudi – onih čije bogatstvo prelazi 30 miliona eura – dostigao je sredinom 2025. godine više od pola miliona širom sveta. Iako čine tek jedan odsto svetske populacije milionera, ova elita danas drži čak trećinu ukupnog bogatstva najimućnijih, pokazuje izveštaj kompanije Altrata, specijalizovane za analizu imovinskih podataka.

Fenomen koncentracije bogatstva postaje sve izraženiji. Unutar same grupe bogatih, jaz se širi: oni najbogatiji gomilaju sve veći dio ukupnog kolača, dok se ostatak mora zadovoljavati znatno manjim udelom. Najsnažniji rast beleži Severna Amerika, gdje se sada nalazi oko 41 odsto superbogatih, s bogatstvom koje dostiže 24 biliona eura. Najviše ih živi u Njujorku, potom u Hongkongu i Los Anđelesu, a čak sedam od deset svetskih „prestonica bogatstva“ nalazi se u Sjedinjenim Državama. Svaki peti superbogataš na planeti živi u ovih deset gradova.

Ova koncentracija podseća na širu sliku ekonomskog oporavka nakon pandemije, koji u SAD-u poprima tzv. K-oblik: dok najbogatiji ostvaruju ekspanziju, srednji i niži slojevi stagniraju ili nazaduju. Tako danas najbogatijih 10 odsto stanovništva ostvaruje polovinu ukupne potrošnje, što je promijenilo fokus velikih korporacija. Kreditne kartice s visokim članarinama i avionske kompanije koje nude ekskluzivne usluge sve više ciljaju upravo na imućnije potrošače.

Brendovi sve više zavise od malobrojnih superbogatih

Jaz među bogatima posebno se odražava na tržište luksuza. Samo u 2024. godini superbogati su potrošili 290 milijardi eura na luksuzne proizvode, što je vrijednost jednaka jednom odsto BDP-a Sjedinjenih Država. Taj nivo potrošnje činio je više od petine ukupne globalne potrošnje luksuznih dobara. Budući da šira baza potrošača luksuza stagnira nakon decenije rasta, brendovi sve više zavise od malobrojnih superbogatih.

Njihovu moć dodatno podstiče tzv. „efekat bogatstva“ – rast cena akcija i nekretnina koji im daje osjećaj da su još bogatiji i spremniji na trošenje. Procjenjuje se da ova grupa raspolaže sa oko 30 biliona eura investabilne imovine, što je približno deset odsto ukupnih globalnih investicionih sredstava.

U suštini, elita koja čini samo jedan odsto jednog odsto stanovništva postaje ključni motor globalne potrošnje i luksuzne ekonomije – dok ostatak svijeta sve teže sustiže njihov tempo.

Izvor: Investitor.me

Foto: un-perfekt, Pixabay

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

ASNS: U Srbiji 700.000 ljudi radi na određeno, na povremenim poslovima ili na crno

by bifadmin 7. октобар 2025.

U Srbiji ima oko 700.000 radnika koji godinama rade na određeno vreme, na povremenim poslovima, preko agencija, ili rade na crno, ukazala je danas Asocijacija slobodnih inezavisnih sindikata (ASNS) podovom Svetskog dana nesigurnog posla.

„Nesigurnost posla i prekarni rad su najčešće sredstvo preko koga poslodavci prenose sve rizike poslovanja, odgovornosti, poslovnih promašaja na radnike, težeći da ukinu radni odnos i svet rada svedu na fleksibilan rad i trenutnu potrebu za radnicima“, naveo je sindikat u saopštenju.

Problem je, kako je istaknuto, „što država ne samo da ne sprečava prekarijat, već ga toleriše i podržava i to strateški, stvarajući institucionalni okvir kroz radno zakonodavstvo, pritom ne mareći za pogubne posledice po društvo koje se rapidno socijalno raslojava i puca po svim šavovima“.

„Кakav je nivo dostojanstvenog rada nije teško zaključiti kad država ne poštuje svoje odluke, a državni organi ne rade svoj posao, kad je mobing postao standard i osnovno sredstvo u odnosu poslodavaca prema radnicima, kad se socijalni dijalog sveo na puku i iznuđenu formu, kad 750.000 ljudi živi na granici siromaštva“, naveo je ASNS.

Taj sindikat traži hitnu promenu radnog zakonodavstva kako bi bio ukinuo rad van radnog odnosa, zatim najstrožu kontrolu rada i ponašanja poslodavaca.

„Zahtevamo i promenu strategija i politika koje na društveni i državni pijadestal stavljaju korporacije, banke i poslodavce, a radnike svode na proste izvršioce radova i to za male pare. Rad, radno dostojanstvo, radnici, njihove porodice i njihova dobrobit moraju da budu osnov, suština i cilj svih strategija i politika države i to je jedini način i uslov da ponovo počnemo da gradimo socijalnu koheziju i beskonfliktno društvo„, naveo je ASNS.

Svetski dan nesigurnog posla obeležava se 6. oktobra, a Svetski dan dostojanstvenog rada 7. oktobra.

Izvor: Beta

Foto: alejandroavilacortez, Pixabay

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Porez na imovinu u Srbiji nije isklјučivo vezan za upis u katastar

by bifadmin 7. октобар 2025.

Realni dodatni prihod od poreza na imovinu koji će jedinice lokalne samouprave ostvarivati nakon evidentiranja nelegalnih objekata iznosiće približno 4,16 milijardi dinara godišnje.

Naime, upis objekata u katastar automatski proširuje poresku bazu, jer Poreska uprava po službenoj dužnosti preuzima podatke o novoupisanim nepokretnostima.

Ovo predstavlјa jedan od najvažnijih trajnih prihoda za jedinice lokalne samouprave, koji će postati stabilan i predvidiv nakon pune primene zakona.

Međutim, u praksi porez na imovinu u Srbiji nije isklјučivo vezan za upis u katastar.

Poreski organi često unose objekte u evidenciju i naplaćuju porez čak i kada objekti nisu upisani, na osnovu činjenice da se nepokretnost faktički koristi. Iz tog razloga, deo nelegalnih objekata već sada plaća porez na imovinu, navodi se u analizi efekata propisa, objavljenoj uz Predlog Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima.

„Na osnovu procene može se smatrati da je 30-40 % nelegalnih objekata već obuhvaćeno poreskom evidencijom, tako da realni efekat proširenja baze obuhvata oko 60-70 % novoupisanih objekata. Za potrebe analize usvojen je korektivni faktor od 0,65, odnosno pretpostavka da će oko dve trećine novoupisanih predstavlјati stvarno nove poreske obveznike“, stoji u pomenutom dokumentu.

Novih objekata 65 %

Kada je reč o finansijskim efektima i javnim prihodima od primene zakona, država do 2030. godine računa na ukupno 1,6 miliona novoupisanih objekata, dok će realno novih u poreskoj bazi biti oko 65 %, odnosno 1,04 miliona.

Prosečan porez na imovinu je oko 5.000 dinara godišnje, a stopa naplate je oko 80 %. (Formula: 1.040.000 × 5.000 × 0,8 = 4,16 milijardi dinara godišnje).

Komentarišući predlog novog zakona, poreski savetnik i član UO Udruženja poreskih savetnika Srbije Aleksandar Vasić ističe da će on doneti evidenciju nepokretnosti, što predstavlja pozitivan aspekt, jer će svakako pomoći i u ostvarivanju ciljeva poreske politike.

Kada je reč o nedostacima, on navodi da ovakvi „lex specialis“ propisi generalno nisu dobri u redovnim uslovima.

– Po ko zna koji put se šalje poruka da se oni koji ne poštuju zakon nagrađuju. Međutim, imajući u vidu broj nelegalnih objekata i nesposobnost države da se dugi niz godina, odnosno decenija, uhvati u koštac sa ovim problemom, možemo na ovo gledati i kao na iznuđeno rešenje – ocenjuje Vasić u razgovoru za Biznis.rs.

Poreske obaveze se utvrđuju pet godina unazad

Naš sagovornik napominje da bi svaka nepokretnost, bez obzira na to da li je građena sa ili bez dozvole, i sada trebalo da bude oporezovana porezom na imovinu.

– Porez na imovinu obuhvata sve vlasnike, od početka korišćenja nepokretnosti. Nije mali broj nelegalnih objekata koji su i sada oporezovani. Kako ne postoje jedinstvene i tačne evidencije svih objekata možemo pretpostaviti da je veliki broj van domašaja poreskih organa. Ako ovaj zakon bude primenjen i uspostavi se jedinstvena evidencija, to će lokalnim samoupravama omogućiti da oporezuju sve nepokretnosti – objašnjava Vasić.

Na pitanje postoji li mogućnost naplate retroaktivnog poreza za nekretnine koje će biti upisane u katastar, a koje do sada nisu bile vidljive u samom sistemu, Vasić kaže da se sve poreske obaveze mogu utvrđivati pet godina unazad.

– Porez na imovinu se plaća od dana sticanja prava svojine ili omogućavanja, odnosno početka korišćenja. To znači da bi lokalne samouprave mogle oporezivati imovinu koja je legalizovana i za prethodnih pet godina. Čak i da se to desi, benefiti koje vlasnici nelegalnih objekata dobijaju ovom „legalizacijom“ su neuporedivo veći od poreza koji bi trebalo da plate po osnovu vlasništva. Sa druge strane, to nije dodatni porez već je to bila njihova obaveza koju svesno, kršeći aktuelne propise, nisu ispunili – zaključuje Vasić.

Izvor: Biznis.rs

Foto: Pixabay

7. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ProCredit banka pokrenula ProConnect digitalnu platformu u Srbiji

by bifadmin 6. октобар 2025.

ProCredit banka u Srbiji predstavila je ProConnect digitalnu platformu – inovativno rešenje namenjeno povezivanju kompanija sa relevantnim kupcima i dobavljačima na čak 12 tržišta na kojima ProCredit Grupa posluje.

Ova jedinstvena platforma klijentima ProCredit banke omogućava direktno umrežavanje sa pouzdanim partnerima iz Srbije i još 11 zemalja. Na brz, jednostavan i siguran način klijenti banke mogu da prošire poslovanje, pronađu nove poslovne partnere i ojačaju svoju konkurentnost na domaćem i regionalnom tržištu.

„ProConnect pomaže kompanijama da rastu i predstavlja još jedan korak u našoj misiji da malim i srednjim preduzećima pružimo ne samo finansijsku podršku, već i alate koji im omogućavaju da se povežu, dele znanje i pronađu mogućnosti za širenje poslovanja. Povezivanje u digitalnom prostoru pruža im vidljivost, štedi vreme i olakšava ulazak na inostrana tržišta,“ izjavio je Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke.

Platforma je eksluzivno dostupna svim klijentima ProCredit banke, a registracija i korišćenje su jednostavni i u potpunosti digitalni. Na ovaj način, kompanije iz Srbije sada mogu da se povežu sa potencijalnim partnerima širom regiona i šire, kroz mrežu ProCredit Grupe, kao i da koriste ProPay – jedinstveni sistem međunarodnih plaćanja koji omogućava brzu realizaciju i niže troškove za međunarodna plaćanja između banaka članica ProCredit grupe.

ProConnect digitalna platforma omogućava transparentno i ciljano umrežavanje, jer kompanije imaju priliku da predstave svoje proizvode i usluge, prate ponude drugih članova mreže i dobiju brže uvid u relevantne poslovne kontakte, što značajno skraćuje vreme potrebno za uspostavljanje kvalitetne saradnje.

Kompanijama je potrebno manje od pet minuta da se pridruže i postanu korisnici digitalne platforme ProConnect. Nakon što banka proveri kompanije, one dobijaju pristup platformi gde mogu da pronađu potencijalne klijente, dobavljače, investicione partnere ili čak mentore. Organizovanjem onlajn sastanaka, kompanije takođe mogu da prezentuju svoje proizvode i usluge.

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Zamena za kupovinu građevinskih mašina i opreme: Iznajmljen bager u svakom sokaku

by bifadmin 6. октобар 2025.

Sve veći broj firmi u Srbiji nudi u najam građevinske mašine i opremu, sa prosečnom cenom od oko 500 evra po danu. Ovaj posao je procvetao jer je unajmljivanje mašina za građevinske firme koje nemaju ugovorene dugoročne poslove rentabilnije od kupovine, ali upućeni u to tržište ocenjuju da ono postaje zasićeno. Neki u ovoj delatnosti žale se da i pored ugovora sa klijentima i obaveze da se položi depozit, postoje veliki rizici od prevara.

Uporedo sa rastom broja građevinskih investicija i velikih državnih projekata, procvetalo je tržište rentiranja građevinske opreme i mašina, od hilti bušilice do buldožera. Predsednik Sektora za građevinarstvo u Uniji poslodavaca Srbije Veselin Ražnatović kaže za B&F da je to postalo trend poslednje tri-četiri godine.

„Još nemamo snažnu ekonomiju da bismo imali sopstveni građevinski vozni park koji ne mora da radi sve vreme. U Beogradu ima najmanje 150 firmi koje iznajmljuju građevinske mašine i opremu. Nismo pravili evidenciju, ali znam iz prakse. Na nivou Srbije to može da se pomnoži sa tri. Po broju tih firmi sledi Vojvodina i to Novi Sad, Zrenjanin i Pančevo, a potom Niš, Vranje, Pirot i Leskovac“, navodi Ražnatović. On napominje da pored firmi koje uvoze mašine za svoje potrebe, ima i onih koje ih namenski uvoze da bi ih iznajmljivale.

Na pitanje zašto se građevinske mašine i oprema unajmljuju, naš sagovornik odgovara da je to pitanje rentabilnog poslovanja. „Firme u Srbiji koje počinju nove objekte uglavnom se odluče za tu soluciju, jer bi nabavka mašina koštala više nego sve što se radi od iskopa do zatvaranja gradilišta. Građevinske mašine su veoma skupe i nije ih preporučljivo nabavljati ako u sledećih tri ili četiri godine nemate ugovoren posao“, objašnjava Ražnatović i dodaje da prosečna cena iznajmljivanja mašina srednje klase iznosi od 40 do 50 evra na sat, odnosno oko 500 evra dnevno.

Povoljnije uvoziti iz Kine, nego iz Nemačke

Prema njegovim rečima, mnoge firme, pored novih, uvezle su i polovne građevinske mašine. Nekada je, podseća, bilo povoljno kupovati polovne građevinske mašine i opremu iz Nemačke, jer su se tamo posle četiri do pet godina upotrebe nabavljale nove, a stare prodavale, ali je kinesko tržište to promenilo. „Sada možete da kupite jeftinije novu građevinsku mašinu iz Kine, nego polovnu iz Evrope“, ističe Ražnatović.

Zbog dobrog odnosa kvaliteta i cene, iz Kine je došlo 90% uvezenih mašina u Srbiju, „ali mislim da je u ovom trenutku tržište zasićeno. Vidim da je mnogo firmi uvezlo mašine, jer po građevinskim placevima stoji po 50 do 60 mašina. Pitanje je da li će te mašine u naredne dve do tri godine moći da rade punim kapacitetom“, komentariše Ražnatović.

On dodaje da i pored dobre ponude građevinskih mašina i opreme u Srbiji, velike strane firme koje su ovde angažovane na građevinskim radovima ih ne unajmljuju, jer imaju svoje dobavljače i potrebne mašine privremeno uvoze, da bi ih po završetku projekta često slale na druga gradilišta u regionu.

Iznajmljivanje „ključ u ruke“

Jedna od kompanija koja se na domaćem tržištu bavi prodajom i rentiranjem građevinskih mašina i opreme je i „Perić Trans Company“, osnovana 1992. godine. Danas ima 150 zaposlenih, a bavi se i međunarodnim transportom, kao i svim tipovima niskogradnje.

Mićo Perić iz sektora rentiranja i prodaje „Perić Trans Company“ kaže za B&F da iznajmljuju više desetina različitih vrsta građevinskih mašina i opreme. „Zainteresovani mogu da unajme bagere guseničare svih veličina, od dve do 55 tona, bagere točkaše, od 14 tona do 20 tona, koji mogu biti sa raznim nastavcima poput grajfera, čekića, profilnih kašika sa hidraulikom ili bez, iskopnih kašika raznih veličina, sa dugim rukama od 16 metara do 22 metra“, precizira Perić.

Naš sagovornik dodaje da njegova kompanija rentira i utovarivače, buldožere, težine 20 do 40 tona, gredere, težine od 15 do 20 tona, valjke guma-guma, valjke guma-pegla, zglobne dampere, kombinirke, drobilice i separacije.

„Nudimo i kamione sa niskonosećim prikolicama za prevoz građevinskih mašina, težine do 60 tona, kamione sa plato prikolicama, nosivosti 30 tona, kamione kipere, tegljače sa kiper kadama, kao i kamione sa cisternama za vodu i kamione sa cisternama za gorivo“, nabraja Perić.

On ističe da njegova firma iznajmljuje građevinske mašine i kamione sa važećim sertifikatima o ispravnosti opreme, kao i profesionalne rukovaoce/vozače sa važećim diplomama. Nude i transport rentirane opreme do gradilišta i nazad, kao i mobilni servis za održavanje rentirane opreme. „Jedina obaveza onoga ko unajmi mašine ili opremu je da na gradilištu inženjeri daju jasne instrukcije rukovaocima šta treba da se uradi, kao i snabdevanje mašina gorivom“, ukazuje Perić.

Prednosti rentiranja

Prema njegovim rečima, mašine i opremu koje njegova firma nudi, mogu da unajme i kompanije i pojedinci. „Najčešće ih rentiramo na teritoriji Srbije, ali imamo zahteve i iz okolnih zemalja. Najtraženiji su bageri, utovarivači, buldožeri, grederi i valjci, a cene zavise od dužine zakupa, vrste radova, kao i lokacije“, navodi Perić.

Zakup je moguć na jedan dan, kao i na neodređeni vremenski period, a po želji je moguća isporuka na gradilište prevozom kompanije. Perić napominje da se mašine servisiraju pre rentiranja, da se održavaju za vreme najma, a po završetku najma obavezna je njihova kontrola, kako bi se pre sledećeg iznajmljivanja otklonili eventualni kvarovi.

Kao prednosti rentiranja građevinskih mašina u odnosu na njihovu kupovinu, on navodi njihov veliki izbor uz sertifikat o ispravnosti, profesionalne rukovaoce, mogućnost transporta mašina do gradilišta i nazad, mobilni servis za održavanje rentirane opreme.

Ipak, govoreći o budućnosti ovog posla u Srbiji, naš sagovornik nije mogao da proceni koliko je ona izvesna. „Ovaj posao je veoma nepredvidiv, a naša prednost je to što iste mašine koje rentiramo, takođe i prodajemo“, ističe Perić.

Rizici od prevara

U drugim firmama koje se bave istim poslom, uglavnom nisu voljni da govore javno. Na desetinama internet stranica, manjih i većih firmi, među kojima su i proizvođači građevinskih mašina ili njihovi zastupnici u Srbiji, nudi se na stotine mašina u najam. Pored uobičajenih fotografija i specifikacija mašina i alata, tu je i kontakt telefon za početak dogovora. Retko je moguće naći cenovnik, ali jedna od firmi, koja je i proizvođač mašina i opreme, prikazala je koliko košta rentiranje.

Pored ostalog, u cenovniku se navodi da je depozit od 500 evra obavezan, a da najam bagera na pet dana, u zavisnosti od tipa mašine, košta od 110 do 350 evra po danu za maksimalno osam radnih sati, dok iznajmljivanje mesec dana i duže umanjuje cenu na 70 do 250 evra po danu. Firme često nude i obučene rukovaoce mašina, što se dodatno plaća, kao i prevoz mašine do gradilišta.

Jedan predstavnik manje firme iz Beograda, koji je uz uslov da ostane anoniman pristao da govori o svojim iskustvima u rentiranju građevinske opreme i mašina, navodi da i pored depozita i ugovora, „postoji rizik da ne uspete ili čak budete prevareni. Pored prevara fiktivnih firmi, dešavaju se i malverzacije na tenderima, gde izvođači radova pokušavaju da kroz dokumenta povećaju troškove najma mašina, kako bi izvukli novac od naručioca posla“.

On kaže da se firma u kojoj radi bavi adaptacijama i tehničkim uslugama u građevinarstvu, uglavnom na teritoriji Beograda i da posle nekoliko negativnih iskustava ne renta ništa bez provere onoga kome usluga treba i depozita od 500 evra.

„Imamo upite, ali ne pristajemo na sve. Tražimo referencu ko uzima, na koliko uzima, za šta uzima mašine i opremu. Veoma smo oprezni, mnogo je prevaranata. Bilo je krađa, uništavanja alata, pa bez depozita ne počinjemo posao“, naglašava naš sagovornik.

On dodaje da se mašine iznajmljuju po dogovoru, čak i ukoliko je nekome potrebno na sat vremena da reši problem. Njegova firma nema sve mašine koje se traže, ali sarađuje i deli posao sa drugim majstorima i preduzimačima koji imaju kvalitetnu građevinsku opremu.

Marina Cenić

Biznis & finansije 237, septembar 2025. 

Foto: Eesofuffzich, Unsplash

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
  • Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno
  • Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini
  • Kredium petu godinu zaredom među najboljim partnerima Beograda na vodi

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit