NAJNOVIJE
Nova opsesija u enterijeru – Kutak za muziku, mir...
Šta uraditi ako pronađete tuđu bankovnu karticu
Zemlje kojima je od 1990. najviše porastao BDP po...
Javna potrošnja u Evropi: Gde odlazi novac građana?
Inovacija ima smisla tek kada odgovara na stvarne potrebe...
Na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekada...
Banke privukle istorijski nivo kapitala
Trampova politika prema Balkanu pod lupom američkih kongresmena
FED podigao kamatnu stopu prvi put za tri godine
RGZ: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Na birou bravari i čistači traženiji od programera

by bifadmin 14. септембар 2026.
Poslodavci u Srbiji su u avgustu tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mesta.
To pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ).

Slede čistači prostorija, i to hotela, kancelarija, toaleta sa 594 konkursa za posao, operatori na linijama za automatsku proizvodnju sa 555.
Nekada najtraženiji programeri, u avgustu su bili na četvrtom mestu, sa 531 oglašenim slobodnim radnim mestom.

Traženo je 300 redara, 271 radnik na utovaru i istovaru, 263 lična pratioca dece sa inveliditetom ili smetnjama u razvoju.
Građevinski radnici su tradicionalno tražena branša, pa na listi najtraženijih zanimanja slede tesari za koje su raspisana 244 slobodna radna mesta, zidari sa 242 mesta i manuelni radnici za niskogradnju sa 221 konkursom.

Na drugoj strani liste, gde je potražnja bila mala, ističe se više od 20 zanimanja za koje je raspisan jednocifren broj radnih mesta.

Tako je u avgustu, između ostalih, traženo manje od 10 nastavnika ruskog jezika, vodoinstalatera, automehaničara, defektologa, arhitekata, stomatologa, veterinara, farmaceuta, pekara.

Od ukupnog broja traženih radnika, za njih 8.905 nuđen je radni angažman na određeno vreme, a za 3.713 radnika na neodređeno vreme.

Na evidenciji nezaposlenih u avgustu je bilo 330.453, od čega su većinu činile žene – 186.501.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay
14. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li se pored energetske sprema i kriza na tržištu obveznica?

by bifadmin 14. септембар 2026.
Ratovi u Iranu i Ukrajini ne proizvode samo energetsku krizu, već stvaraju i uslove za krizu na finansijskim tržištima, a pre svega na tržištu obveznica.
Naime, prinos na američke desetogodišnje obveznice skoro da je na veoma visokih pet odsto. Drugim rečima, investitori traže toliku kamatu da bi kupili američki dug. Na početku godine prinos na desetogodišnje američke obveznice, koje služe kao benčmark za obveznice drugih zemalja, bio je oko 4,1 odsto.

Ono što su američke za dolarsko tržište, to su nemačke obveznice za tržište u evrima. I nemačka država se sve skuplje zadužuje. Prinos na desetogodišnji „Bund“ skočio je sa 2,8 odsto početkom ove godine, na oko 3,5 odsto.

Najveći relativni rast prinosa, među velikim ekonomijama, zabeležio je Japan. Država koja već decenijama ima nisku kamatnu stopu i jeftino zaduživanje, došla je do prinosa na desetogodišnje obveznice od oko tri odsto. Napočetku godine prinos je bio oko 1,6 odsto, a na početku prošle godine manje od jedan odsto.
Nije problem samo rast prinosa, već i ogroman dug na koji se primenjuje. Javni dug SAD-a je nedavno preskočio fantastičnih 40 biliona dolara, što je skoro 130 odsto BDP-a. Japan, poznat po ogromnom, ali i održivom javnom dugu je na oko 250 odsto BDP-a.

Nemački javni dug je znatno umereniji, „svega“ oko dva biliona dolara i oko 65 odsto BDP-a.

Računicu pogoršava inflacija, izazvana rastom cene nafte, koja je ovih dana opet preko 100 dolara po barelu. Centralne banke da bi se izborile sa inflacijom povećavaju referente kamatne stope, ECB je to uradila u četvrtak, a očekuje s ejoš jedno povećanje do kraja godine.

Nikola Stakić iz Eklektika kapitala objašnjava da su prinosi najznačajnijih desetogodišnjih obveznica na višedecenijskim maksimumima i u razvijenim ekonomijama i u zemljama u razvoju.

„Ako prinosi ostanu na visokim nivoima to može uticati na mogućnost ekonomskog oporavka. Visoka inflacija uz usporenu ekonmsku aktivnost može dovesti do stagflatornog okruženja. Najvažnija komponenta prinosa je očekivana inflacija. U razvijenim ekonomijama cilj je da ona bude oko dva odsto, ali je u mnogim zemljama znatno viša. Takođe, veliki neto dužnici, poput SAD moraju da zanavljaju dugove po viskim kamatnim stopama što dalje povećava opterećenje budžeta. To se dešava i u Evropi, u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji“, objašnjava Stakić i dodaje da će tako ostati sve dok se ne obori inflacija.

„Dok ne dođe do primirivanja geopolitičkih sukoba, neće pasti ni prinosi“, napominje on.

On ističe da su države u situaciji da biraju između obuzdavanja inflacije i inflatornih očekivanja i veće privredne aktivnosti.

„SAD moraju da biraju između inflacije i zaposlenosti, jednom merom ne mogu da pogode oba cilja. Guverner FED-a bio je prilično kategoričan da je inflacija prioritet. To znači povećanje kamatne stope i to je gorka pilula, koja znači i veće prinose na obveznice. Cilj je da se smanji inflacija, pa da se onda smanje i prinosi“, ocenjuje on.

Američka ekonomija u poređenju sa evropskom deluje zdravo. Privreda na Starom kontinentu već dugo deluje anemično, a sa pooštravanjem monetarne politike dodatno se isisava potencijal za privredni rast koji je ionako ispod jedan odsto.

„Ipak, cilj je da se opbuzda inflacija, ali u evrozoni to traje duže, jer je ekonomija slaba i to, čini se, zbog strukturnih problema“, objašnjava on.

Glavni broker Momentum sekjuritiz Nenad Gujaničić podseća da je glavni okidač dešavanja na tržištu obveznica kriza na Bliskom istoku i cene nafte koje su opet iznad 100 dolara za barel.

„Od marta imamo pritisak na kamatne stope i inflaciju. Međutim, u septembru u odnosu na tada, osećaj investitora je da će ovo duže potrajati. U junu je došlo do primirja, a cene nafte su skoro vratile na predratni nivo. Međutim, najnovija zaoštravanja pokazuju da će sukob potrajati, uprkos tome što se približavaju izbori u SAD i to im ne odgovara“, ocenjuje Gujaničić.

On napominje i da velike ekonomije, a pre svega SD, imaju velike budžetske deficite, a visoki prinosi na dug, uazuju da će inflacija i više kamatne stope ostati duže.

„Visoke kamatne stope nepovoljne su i za građane i za privredu. One znače skuplje kredite, a to znači da će ih privreda i građani manje uzimati, a to znači manju ekonomsku aktivnost“, napominje naš sagovornik.

On ističe da se taj efekat već sada vidi kod onih koji imaju kredite vezane za evro, odnosno euribor. Od početka godine euribor je povećan za oko 0,7-0,8 procentnih poena,, što se preliva i na rate kredita, uglavnom stambenih kod nas.

„Prinosi i na obveznice naše države beleže rast, trenutno je preko pet odsto. To znači da kada budemo morali, zaduživaćemo se skuplje. Na naših 40 milijardi evra javnog duga, ako se prinos poveća za jedan procentni poen to znači veće troškove kamata u budžetu za 300-400 miliona evra. To nije malo“, upozorava Gujaničić.

Prinosi na obveznice Srbije u dinarima sa dospećem 2031. godine su 5,28 odsto, a za one koje dospevaju 2035. godine 5,95 odsto. Za desetogodišnje evroobveznice prinos je 5,1 odsto.

Narodna banka Srbije u četvrtak, opet, nije dirala kamatnu stopu. Ostala je na 5,75 odsto još od se3ptembra 2024. godine.

Nikola Stakić ističe da že buduće kretanje kamate zavisiti od poljoprivredne sezone, kao i od toga da li će biti udara cena energenata na zimu.

„Nakon odluke ECB da poveća kamatnu stopu, i naša centralna banka moraće dobro da razmisli šta dalje. Ako bude došlo do rasta unutrašnjeinflacije verovatno ćemo i mi morati da pooštravamo monetarnu politiku. Pa i ako dođe do poskupljenja energenata usled spoljnih faktora, opet se može očekivati povećanje kamatnih stopa“, ističe Stakić dodajući da ne deluje da nas očekuje mirnodopska zima.

Izvor: Danas, Miloš Obradović
Foto: Pixabay
14. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko godišnje košta kućni ljubimac?

by bifadmin 13. септембар 2026.
Kada se podvuče crta, zdrav pas srednje veličine, bez većih vanrednih veterinarskih intervencija, može da košta vlasnika približno 70.000 do 120.000 dinara godišnje.
Pas koji nas dočeka na vratima ili mačka koja se uveče smesti na omiljeni deo kauča za većinu vlasnika odavno nisu samo životinje. Oni su članovi porodice. Ali kao i svaki član domaćinstva, imaju svoje potrebe, a one koštaju. Hrana, veterinar, vakcine, zaštita od parazita, posip, šišanje, igračke i oprema pojedinačno možda ne izgledaju kao veliki izdaci. Kada se, međutim, saberu na kraju godine, račun može da iznenadi.

Koliko nas, zapravo, godišnje koštaju pas ili mačka?

Najveća redovna stavka je hrana. Upravo je kod nje gotovo nemoguće odrediti jedinstvenu cenu. Kilogram hrane za mačke može da košta nekoliko stotina dinara, dok premijum proizvodi dostižu cenu od 1.500, 2.000, pa i više od 3.000 dinara po kilogramu. Slično je sa hranom za pse, pri čemu potrošnja zavisi i od veličine životinje.

Mali pas i nemačka doga, razumljivo, ne utiču isto na kućni budžet. Za psa srednje veličine koji jede kvalitetnu komercijalnu hranu vlasnik može da računa na približno 4.000 do 7.000 dinara mesečno. To je između 48.000 i 84.000 dinara godišnje. Kod velikih pasa, naročito ako se koriste skuplje vrste hrane, samo ishrana može da pređe 100.000 dinara godišnje. Mačka pojede manje, ali računica nije nužno mnogo jednostavnija.

Kombinovanje granula i vlažne hrane, što je danas čest izbor vlasnika, može mesečni račun da dovede na 3.000 do 5.000 dinara, a kod premijum ishrane i znatno više. Na godišnjem nivou to je najmanje nekoliko desetina hiljada dinara. A hrana je tek početak.

Veterinar može da promeni celu računicu

Tu su vakcinacija, redovni veterinarski pregledi i zaštita od unutrašnjih i spoljašnjih parazita. Jedan opšti veterinarski pregled danas može da košta oko 1.500 dinara, dok je vakcinacija oko 2.000 dinara. Ako je životinja zdrava, to nije veliki godišnji izdatak. Problem nastaje onda kada nije. Dovoljna je jedna infekcija, problem sa uhom ili stomakom, povreda ili nekoliko dijagnostičkih procedura da račun iznenada poraste.

Ultrazvučni pregled može da košta oko 3.000 dinara, laboratorijske analize i terapija donose nove troškove, a ozbiljnije intervencije račun mogu da povećaju za više desetina hiljada dinara. Zato bi vlasnici, pored redovnog mesečnog budžeta, trebalo da računaju i na svojevrstan fond za hitne slučajeve. Životinja ne bira trenutak kada će se razboleti, a veterinarski trošak gotovo nikada nije planiran.

Zaštita od buva, krpelja i drugih parazita takođe je redovan izdatak. Preparati se koriste tokom godine u skladu sa preporukom veterinara, a njihova cena zavisi od vrste preparata i težine životinje. Kada se sve sabere, nekoliko hiljada dinara godišnje lako postane desetak hiljada, piše Politika magazin

Šišanje, posip i oprema

Kod pojedinih rasa pasa treba računati i na šišanje. Jedan odlazak kod grumera možda ne deluje kao veliki trošak, ali ako pas zahteva uređivanje svaka dva ili tri meseca, na kraju godine nastaje još jedna ozbiljna stavka. Dugodlake pse potrebno je češljati i održavati, kupovati šampone, četke, makaze ili druge preparate za negu. Mačke su u tom pogledu uglavnom ekonomičnije, ali za njih postoji trošak koji vlasnici pasa nemaju – posip. U zavisnosti od vrste, kvaliteta i potrošnje, samo posip može mesečno da odnese od 1.000 do nekoliko hiljada dinara.

Kada se pomnoži sa 12 meseci, postaje jasno da ni mačka koja nikada ne izlazi iz stana nije ljubimac bez troškova. A onda dolazi oprema.

Povodac, ogrlica, am, krevet, transporter, posude za hranu i vodu, četke, igračke, grebalica za mačku, kućica, odeća za pojedine pse…Dobra vest je što se najveći deo toga ne kupuje svakog meseca. Loša je što se povremeno mora zameniti.

Prva godina je zato gotovo uvek najskuplja. Novi vlasnik kupuje praktično sve – od transportera i kreveta do činija i povoca. Tu su prvi veterinarski pregledi, vakcinacije, čipovanje, eventualna sterilizacija ili kastracija. Početna cena životinje, ako je kupljena od odgajivača, u ovu računicu uopšte nije uračunata.

Koliko košta čuvanje ljubimca tokom letovanja?

Postoje i troškovi kojih se setimo tek kada nam zatrebaju. Šta kada porodica ode na more? Ako ljubimac ne putuje sa vlasnicima, potreban je hotel za pse ili mačke ili osoba koja će ga čuvati. Desetodnevno ili dvonedeljno letovanje tako dobija još jednu stavku. Ako putuje sa porodicom, pojavljuju se drugi troškovi – transporter, dokumentacija, veterinarske potvrde, eventualne doplate za smeštaj ili prevoz. Kada se podvuče crta, zdrav pas srednje veličine, bez većih vanrednih veterinarskih intervencija, može da košta vlasnika približno 70.000 do 120.000 dinara godišnje.
Izvor: Kamataica
Foto: Pixabay
13. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Inflacija u avgustu 2,2 odsto, najviše poskupeli komunalije i gorivo

by bifadmin 12. септембар 2026.
Cene u avgustu ove godine u odnosu na jul povećane su za 0,5 odsto. U odnosu na avgust prošle godine inflacija je iznosila 2,2 odsto.
U odnosu na decembar 2025. godine inflacija je u proseku tri odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Međugodišnja inflacija u julu bila je 1,9 odsto.

U odnosu na prethodni mesec najviše je poskupela oblast Transport za 1,7 odsto, pre svega usled poskupljenja goriva za tri odsto.
Usluge iz oblasti Rekreacija, sport i kultura poskupeli su za 1,3 odsto u odnosu na prethdoni mesec.

Nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana i Predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge zabeležili su mesečni rast cena od 0,9 odsto. Grupa Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholna pića i duvan i Restorani i hoteli su poskupeli na mesečnom nivou za po 0,4 odsto.

Oblasti Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva i Zdravlje i Osiguranje i finansijske usluge su poskupeli za za po 0,3 odsto, a usluge u grupama Informisanje i komunikacije i Obrazovanje za po 0,1 odsto. Pad cena je zabeležen u grupi Odeća i obuća (-0,5 odsto).

Ako gledamo međugodišnju stopu inflacije, odnosno kretanje cena u odnosu na avgust prošle godine, najveći rast cena zabeležen je u oblasti transporta za 9,3 odsto, a što je posledica poskupljenja goriva od 15,4 odsto.
Iznadprosečan rast cena imali su i alkoholna pića i duvan – 6,9 odsto. Pivo je poskupelo za 8,9 odsto, žestina za 3,9 odsto duvan za 7,1 odsto.

Jedina, ali najznačajnija, oblast u kojoj su smanjene cene na međugodišnjem nivou je hrana. U odnosu na avgust prošle godine hrana je jeftinija za 7,2 odsto. Najveći pad cena je kod voća usled rodne godine, za 22 odsto. Povrće je jeftinije za 14 odsto. Svi ostali prehrambeni proizvodi, osim bezalkoholnih pića i kafe u avgustu ove bili su jeftiniji nego u avgustu prošle godine.

Izvor: Danas Online
Foto: billiondigital, Depositphotos
12. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Brat i sestra u zemlji šljive prave liker od lavande

by bifadmin 12. септембар 2026.

U kraju poznatom po voću i rakiji, na jednom porodičnom imanju kod Čačka, raste – lavanda. Brat i sestra Ana Tomašević i Bojan Milenković zasadili su je pre nekoliko godina sa namerom da započnu porodični posao. Danas od nje uspešno prave i plasiraju dva proizvoda koja su retkost na domaćem tržištu, liker Viola Verde i sirup Ramonda, koji su ovog leta postali hit beogradskih koktel barova.

Ono što je počelo kao ideja da uzgajaju i proizvode nešto drugačije od uobičajenog za ovaj kraj, ali i za Srbiju uopšte, danas je porodični biznis koji uspešno razvijaju. Poslednjih dana u pregovorima su za izvoz u Hrvatsku, a neobični napici koji izlaze iz ove male manufakture, već uveliko osvajaju restorane i ljubitelje koktela.

“Lavanda nam je bila zanimljiva jer ima prelep cvet, miris, ukus i veliki potencijal za preradu. Setili smo je se sasvim slučajno vesti zbog vesti koja je brujala medijima, o uzgajivaču lavande sa Fruške gore kome su influenseri pogazili zasad praveći fotografije za društvene mreže“, otpočinju priču za Infostud Ana i Bojan i dodaju:

“Tako smo je pre šest godina i posadili u Milićevcima, na zapuštenom porodičnom imanju. Nismo hteli da budemo još jedan proizvođač sirovine ili eteričnih ulja i sapuna, kojih je već dovoljno na tržištu, pa je nastao brend Eden Origin, a iz te priče prvo liker Viola Verde, spoj lavande i vanile, a zatim i sirup Ramonda koji kombinuje lavandu i borovnicu za deserte i koktele”.

Ideja nije dovoljna

Poljoprivreda pre ovog poduhvata nije bila njihova struka, a sve što danas znaju o uzgoju lavande i proizvodnji učili su kroz rad. Oboje su završili ekonomski fakultet. Bojan koji je stručnjak za razvoj biznisa, pomoć preduzetnicima i startapovima, nedavno je napustio stalan posao „od 9 do pet“ da bi se posvetio privatnom biznisu, dok je Ana i dalje zaposlena u nevladinom sektoru u oblasti razvoja inovacija.

“Znanje iz tih oblasti dosta nam je pomoglo kod pozicioniranja proizvoda, tržišta, prodaje i razvoja brenda. Kako nismo imali znanje iz poljoprivrede, niti iskustvo u proizvodnji likera, mnogo toga smo morali da naučimo usput“, priča Ana i naglašava da iza ovog brenda stoji višegodišnje planiranje i posvećen rad.

„Ideja sama po sebi ne znači ništa. Od ideje do uspešnog proizvoda ima mnogo rada, mnogo grešaka i novih pokušaja“, dodaje Bojan i pojašnjava njihovu biznis logiku – počeli su sa manjom površinom, polako učeći o biljci, njenom ciklusu, terenu…

“Nismo želeli da odmah uđemo sa velikim novcem, pre nego što proverimo kako lavanda uspeva, kako tržište reaguje i da i sami shvatimo vidimo kakav proizvod zapravo želimo da napravimo. Pre sadnje smo istraživali karakteristike biljke, uslove koji joj odgovaraju i iskustva drugih proizvođača. Lavanda voli sunce i dobro drenirano zemljište, a naš teren ima karakteristike koje joj odgovaraju. Prve godine su nam zapravo bile najbolji test. Posmatrali smo kako biljke reaguju na zemljište, vlagu, temperaturu, rezidbu i na osnovu toga prilagođavali način nege. Sada već imamo iskustvo i odluke koje donosimo mnogo su manje intuitivne“, kaže naš sagovornik.

Liker Viola Verde već je hit u prestoničkim barovima

On navodi i da početna investicija nije došla iz kredita, već bukvalno od plata i pomoći porodice, malo po malo, a kasnije su koristili i dostupne programe podrške i konkurse koji su im pomogli da ubrzaju pojedine faze razvoja.

Danas imaju oko 2.500 sadnica lavande, raspoređenih u više redova na parcelama koje su postepeno prilagođavali proizvodnji. Planiraju i proširenje, ali priznaju da im broj nije bitan, već kvalitet proivoda i njegov put do kupaca.

“Odlučili smo se za biznis model koji recimo praktikuje “Tojota”, početi sa malim ulaganjima, malim serijama, a propuste rešavati u hodu. Mislim da je najčešća greška biznisa, ne samo na ovom prostoru, zaljubljenost u sopstvenu ideju i slepo verovanje da će se veliki ulozi više isplatiti.”

Biznis ne traži gazdu, već slugu

Berba je najizazovniji period, pa tokom leta u pomoć priskaču i ostali članovi porodice, pre svega supružnici. Ana i Bojan žive na relaciji Čačak – Beograd, pa su roditelji i baka stalni kontrolori zasada.

“To je jedna od prednosti porodičnog biznisa. Deo obaveza više je vezan za proizvodnju, organizaciju rada na imanju i sam proizvod, dok je drugi više usmeren na razvoj brenda, komunikaciju, prodaju i poslovne kontakte. Sve odluke o recepturi, dizajnu, pozicioniranju donosimo zajedno. U malom porodičnom biznisu teško je imati stroge granice, ali upravo ta fleksibilnost nam često omogućava da brzo reagujemo.”

Kako Ana objašnjava, radni dan se ne okončava završetkom posla na njivi – ubrana lavanda mora na vreme da se obradi i osuši, a paralelno treba ispratiti porudžbine, komunikaciju sa kupcima, promociju i sve ostalo što prati proizvodnju.

Veliki deo obaveza, ovaj dvojac ipak obavlja sam. Od proizvodnje i promocije do prodaje i dostave, Ana i Bojan pokrivaju gotovo sve što je potrebno da njihovi napici stignu od imanja do kupca. U početku je Bojan sa likerom u rancu obilazio barove, od jednog do drugog, predstavljajući proizvod i tražeći prve kupce. Kada su porudžbine počele da stižu direktno na adresu, dešavalo se da u istom danu bude i proizvođač, prodavac, i dostavljač.

Jednu takvu situaciju i danas prepričava kroz smeh. Dobio je porudžbinu za liker i krenuo da je isporuči. Kada je stigao na adresu, nije imao gde da parkira, a kupac na četvrtom spratu nije želeo da siđe. Najzad se popeo do njega, a onda dobio pridiku da sledeći put svom šefu kaže da pošalje dvojicu ljudi na isporuku.

“To je deo razvoja svakog posla. Neophodna je spremnost da se izađe iz zone komfora i da se mnogo radi“.

Od imanja do brenda

Iza dve male boce koje danas stižu do barova i restorana stoji i deo posla koji se mnogo manje vidi. Proizvodnja alkoholnog pića zahteva registraciju poslovanja, uređen proizvodni prostor, deklarisanje, poreske i druge obaveze, pa su Ana i Bojan, uz samu proizvodnju, morali da savladaju i čitav niz administrativnih procedura. Deo su rešavali sami, dok su za specifične oblasti potražili stručnu pomoć.

Danas se njihovi proizvodi mogu kupiti direktno, ali se prodajna mreža postepeno širi i kroz specijalizovane prodavnice, barove i restorane. Posebno im je važno ugostiteljstvo, gde Viola Verde dobija svoju punu funkciju kroz koktele, dok se Ramonda koristi i u desertima. Važan deo promocije su i degustacije, jer, kako kažu, ljudi najbolje razumeju proizvod kada ga probaju.

Upravo takav pristup žele da zadrže i u daljem razvoju – ne da budu prisutni svuda, već na mestima koja odgovaraju onome što Eden Origin predstavlja. Dugoročno razmišljaju i o drugim tržištima regiona i Evropske unije. Ipak, njihov plan nije samo da iz Milićevaca izlaze nove boce. Porodično imanje žele da vremenom postane i deo iskustva koje nude kupcima, mesto na kojem bi posetioci mogli da obiđu zasad, upoznaju proces proizvodnje, probaju proizvode ili učestvuju u radionici koktela. Ideja je da se iza brenda vidi i mesto iz kojeg je potekao.

Izvor: Infostud

Foto: Pixabay

12. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nutrino nastavlja inicijativu „Zdrava ishrana od malih nogu“

by bifadmin 11. септембар 2026.

Godinu dana od pokretanja društveno odgovorne inicijative „Zdrava ishrana od malih nogu“, Baby Food Factory, proizvođač brenda Nutrino i članica Nelt Grupe, nastavlja da edukuje roditelje i stručnu javnost o prevenciji dečje gojaznosti, povezujući stručnu zajednicu i porodice širom regiona.

 

Godinu dana inicijative širom regiona

U okviru inicijative do sada je organizovano 15 stručnih događaja u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, na kojima je učestvovalo 2.000 pedijatara, dok je kroz osam savetovališta organizovanih u saradnji sa dm Srbija ostvaren direktan kontakt sa 4.000 roditelja. O važnosti ovakvih aktivnosti govori i podatak Svetske zdravstvene organizacije prema kojem svako treće dete uzrasta od sedam do devet godina ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno.

Obeležavajući godinu dana od pokretanja inicijative, Baby Food Factory i brend Nutrino, uz podršku Nelt Grupe, organizovali su dva panela sa ciljem otvaranja pitanja kako postojeće stručno znanje pretočiti u pravovremeno i konkretno delovanje.

„Ambicija kompanije Baby Food Factory i Nelt Grupe je da inicijativa „Zdrava ishrana od malih nogu“ brenda Nutrino, bude dugoročna platforma koja povezuje znanje, stručnost i konkretno delovanje u cilju stvaranja zdravijeg okruženja za decu i generacije koje dolaze. Najraniji uzrast je period u kojem nastaje odnos prema hrani koji često ostaje za ceo život. Zato prevencija dečje gojaznosti počinje znanjem, podrškom roditeljima i dobrim izborima dostupnim od prvih godina života“, istakao je Marko Cilić, CEO i predsednik Izvršnog odbora Nelt Grupe.

Kako znanje pretočiti u zdravije izbore

Na panelu „Kako delovati ranije i efikasnije?“ pedijatri iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine razgovarali su o prevenciji dečje gojaznosti, značaju prvih 1.000 dana života, ulozi ranog okruženja i ishrane u dugoročnom zdravlju, kao i značaju zdravlja creva i mikrobioma tokom različitih životnih faza. Panel „Kako zajedno možemo olakšati zdravije izbore“ otvorio je pitanje kako različiti akteri koji svakodnevno utiču na odluke porodica mogu da doprinesu zdravijim izborima. Razgovor je obuhvatio ulogu medija u pružanju jasnih i pouzdanih informacija, značaj trgovinskih i apotekarskih lanaca u trenutku izbora, kao i ulogu farmaceuta i odgovornih brendova u pružanju stručne podrške i izgradnji poverenja.

Poseban fokus na panelima stavljen je na raskorak između znanja o rizicima koje gojaznost nosi i svakodnevnog postupanja, kao i na potrebu da stručne preporuke budu razumljive, praktične i dostupne roditeljima onda kada su im najpotrebnije.

Inicijativa „Zdrava ishrana od malih nogu“ koju Nutrino razvija kao deo svog dugoročnog opredeljenja ka podršci zdravim navikama od najranijeg uzrasta, ima za cilj da spaja stručnu edukaciju sa podrškom roditeljima u najbitnijem periodu postavljanja temelja budućih navika.

Kroz dijalog i savetovališta, roditelji su mogli da dobiju informacije o važnim pitanjima ranog razvoja, uvođenja nemlečne ishrane i razvoja zdravijih navika. Naredni koraci inicijative usmereni su na dugoročan razvoj znanja i podrške roditeljima i zdravstvenim radnicima. Planiran je regionalni Vodič za uvođenje nemlečne ishrane, koji će objediniti stručne preporuke i praktične savete, kao i digitalna platforma za kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika.

„Zdrava ishrana od malih nogu“ postavljena je kao dugoročna inicijativa, sa ciljem da znanje bude dostupnije i primenjivije i da doprinese stvaranju zdravijih navika i zdravijih generacija dece. Na ovaj način, brend Nutrino kompanije Baby Food Factory, uz podršku Nelt Grupe, stavlja zdravlje dece u prvi plan kroz kontinuiranu edukaciju i podršku roditeljima i stručnoj javnosti.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Wiener Art kolekcija predstavlja izložbu „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“

by bifadmin 11. септембар 2026.

U Salonu Muzeja grada Beograda večeras je otvorena izložba „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“, koja predstavlja izbor od 200 umetničkih dela 68 umetnika iz Wiener Art kolekcije savremene srpske umetnosti. Postavljena na sva tri nivoa Salona, na prostoru od oko 1.000 kvadratnih metara, izložba kroz različite umetničke medije predstavlja promene i razvoj savremene srpske umetnosti od avangardnih i eksperimentalnih praksi do savremenih digitalnih formi.

Posle devet godina, beogradska publika ponovo ima priliku da sagleda najznačajnije segmente Wiener Art kolekcije. Postavka je organizovana kroz tri generacijske celine – od umetnika koji su svojim radom išli ispred ili paralelno sa evropskim i svetskim umetničkim kretanjima, preko generacije koja je razvijala angažovane umetničke prakse i uvodila nove medije, do umetnika stasalih na prelazu dva veka, čiji rad povezuje digitalne forme sa iskustvima i nasleđem prethodnih generacija. Među zastupljenim umetnicima su predstavnici različitih generacija i umetničkih praksi – od Vladana Radovanovića, Ane Bešlić, Mire Brtke, Milene Čubraković, Dragoljuba Raše Todosijevića i Nedeljka Neše Paripovića, preko Mrđana Bajića, Milete Prodanovića i Milice Tomić, do Mihaela Milunovića, Zorana Naskovskog, Ane Knežević i Olivere Parlić, kao i brojni drugi autori.

Izložba obuhvata slikarstvo, crtež, skulpturu, objekte, fotografiju, video, instalacije i savremene digitalne forme, predstavljajući različite načine na koje su umetnici istraživali nove mogućnosti umetničkog izraza i odgovarali na promene svog vremena.

Sam naziv „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“ sugeriše prelaz između dva vremena, dva stanja i dva pogleda na svet. Upravo taj prelaz predstavlja jednu od ključnih ideja izložbe: umetnost neprestano menja svoje forme, medije i načine komunikacije, ali zadržava potrebu da istražuje, preispituje i stvara nova značenja.

„Wiener Art kolekcija je od svog osnivanja zamišljena kao dinamična platforma koja podržava umetničku produkciju i prati promene na savremenoj umetničkoj sceni. Ova izložba povezuje nasleđe avangarde sa savremenim umetničkim i digitalnim praksama i pokazuje kako se kolekcija tokom 15 godina razvijala i širila. Kao neko ko je od početka učestvovao u njenom stvaranju, posebno mi je značajno što danas predstavlja prostor susreta različitih generacija, medija i umetničkih pogleda i što na taj način doprinosi vidljivosti savremene srpske umetnosti“, izjavila je Svetlana Smiljanić, članica Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.

Poseban segment otvaranja izložbe je predstavljao performans „Hvala na poseti / Thanks for Visiting“ umetnika Aleksandra Dimitrijevića, koji je pred publikom oslikao zidni mural, a zatim ga sastrugao i spakovao u staklene tegle. Ovim simboličnim činom performans je otvorio pitanje vrednosti umetničkog dela i načina na koji se ona formira.

„Naslov izložbe „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“ evocira prostor prelaza, trenutak između dva vremena i dva pogleda na svet. Upravo taj prostor prelaza postaje metafora umetnosti koja neprestano menja svoje oblike, medije i načine komunikacije, ali istovremeno zadržava potrebu za istraživanjem, preispitivanjem i stvaranjem novih značenja. Od avangardnih i eksperimentalnih praksi do savremenih digitalnih formi, izbor dela u ovoj postavci pokazuje različite načine na koje umetnost odgovara na promene društvenih, tehnoloških i političkih okolnosti“, rekao je Saša Janjić, kustos izložbe.

Wiener Art kolekcija savremene srpske umetnosti osnovana je 2011. godine u skladu sa strategijom Vienna Insurance Group (VIG), kojoj pripada i Wiener Städtische osiguranje u Srbiji. Ova inicijativa je deo šireg opredeljenja grupacije da podržava kulturu, umetnost i doprinosi razvoju zajednica u kojima kompanije Grupacije posluju. Osim što aktivno pruža podršku afirmaciji domaćih umetnika, Wiener Art kolekcija već petnaest godina predano podstiče razvoj domaće umetničke produkcije, promociju novih pravaca i umetničkih praksi.

Kolekcija se kontinuirano razvija kroz pažljivo odabrane akvizicije i danas predstavlja jednu od najznačajnijih korporativnih zbirki savremene umetnosti u Srbiji koja obuhvata više od 600 umetničkih dela – od preko 100 renomiranih domaćih autora. U sastavu kolekcije nalaze se tradicionalni i prošireni mediji – slike, skulpture, grafike, crteži, fotografije, kao i ambijentalne/svetlosne instalacije, performansi i digitalna umetnost. Dela iz kolekcije, svojom tematikom i izrazom prevazilaze okvire vremena u kojem su nastala, donoseći sveže i autentične poglede na stvarnost i savremeni umetnički izraz.

Wiener Art kolekcija je imala svoje prvo javno predstavljanje 2012. godine, kroz izložbu „O’zvučenje“ u okviru Art salona u Beogradu. Prvo samostalno predstavljanje kolekcije u Beogradu usledilo je 2017. godine, izložbom „Collecting is Connecting“ u Kući legata. Tokom svog razvoja, kolekcija je predstavljana i na međunarodnoj sceni, između ostalog i kroz izložbu „Unknown Familiars“ u bečkom Leopold muzeju, na kojoj je 2024. godine bilo predstavljeno 80 dela 15 umetnika. Posebna vrednost kolekcije ogleda se u njenoj misiji da umetnost učini dostupnijom široj publici. Kroz izložbe širom Srbije, poput prošlogodišnjih održanih u Pirotu, Kruševcu i Vršcu, Wiener Städtische osiguranje nastoji da savremenu srpsku umetnost približi široj publici, doprinoseći ravnomernijem razvoju kulturnog života i jačanju dostupnosti umetničkim sadržajima u lokalnim zajednicama.

Izložba „Između dva daha: od avangarde do digitalnog“ je otvorena za publiku od 11. septembra do 16. oktobra 2026. godine u Salonu Muzeja grada Beograda, Bulevar kralja Aleksandra 30.

Na izložbi su predstavljena dela umetnika:

Aleksić Milan, Apostolović Srđan, Bajić Mrđan, Basta Danica, Bešlić Ana, Božović Nikola Kolja, Bračić Nenad, Brtka Mira, Černik Atila, Čubraković Milena, Ćalić Marija, Damnjanović Radomir Damnjan, Dei Leči (Vitorac Bora, Pavlov Dragoljub), Dimitrijević Aleksandar, Dimitrijević Danka, Dimitrijević Slobodan Braco, diSTRUKTURA (Bosnić Milan i Milićević Milica), Donkov Perica, Dragaš Goran, Džafo Nikola, Đurđević Biljana, Glid Gabriel, Grebenarović Zoran, Grozdanić Živko Gera, Grupa A3 – Jugoslav Vlahović, Ivković Ivana, Joksimović Zdravko, Jozić Milan, Karanović Branimir, Kirćanski Nadežda, Knežević Ana, Kovač Žolt, Krkobabić Miodrag, Marković Srđan Đile, Mašić Radomir, Matković Slavko, Milivojević Slobodan Era, Milunović Mihael, Mirković Petar, Naskovski Zoran, Nešović Nevena, Nikolić Branislav, Nikolić Nemanja, Pančić Saša, Paripović Nedeljko Neša, Parlić Olivera, Peternek Tomislav, Petrović Dragan, Plazinić Božidar, Popović Zoran, Prodanović Mileta, Racković Nenad, Radovanović Vladan, Rafajlović Aleksandar, Ranisavljević Ivana, Santrač Zvonimir, Savić Miroslav, Supek Jaroslav, ŠKART (Protić Dragan, Balzamović Đorđe), Šuletić Ivan, Šuvaković Miško, Todosijević Dragoljub Raša, Tomić Milica, Trajković Jelena, Újhazi Adrienn, Urkom Gergelj, Vasić Čedomir, Vranešević Zoran.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Iskustva korisnika IPARD fonda: Seoska kuća koja lepo miriše

by bifadmin 11. септембар 2026.

Krčedin je dobio kuću koja lepo miriše i puna je gostiju. Njeni vlasnici, bračni par Ognjenović, izgradili su je uz podršku IPARD fonda i spremaju se da ponovo konkurišu za ove podsticaje u poljoprivredi koji iznose do 300.000 evra bespovratnih sredstava. Poručuju drugima da se vredi pomučiti, pogotovo što IPARD III proširuje svoju podršku na dva nova sektora u ruralnim oblastima i donosi važne olakšice u proceduri za pribavljanje novca.

Dvoje supružnika, od kojih je jedno provelo 15 godina u korporaciji a drugo se bavi advokaturom, rešili su da se upuste u posao na selu i izgrade kuću u Krčedinu za smeštaj turista. Da bi pribavili novac, konkurisali su za bespovratna sredstva koja obezbeđuje EU iz IPARD fonda za modernizaciju poljoprivrede i razvoj ruralnog turizma u Srbiji.

Pokazalo se da je za Marinu i Vladimira Ognjenovića to bila „multidisciplinarna“ avantura, od prikupljanja projektne dokumentacije do prokopavanja bujičnih kanala, ali koja se na kraju toliko isplatila da se spremaju za novu.

U poslednji čas

Kao što to često biva u Srbiji, Ognjenovići su za konkurs saznali u poslednjem trenutku i trčali da sve završe „za juče“, a to sve je bilo prilično obimno. „Moj prvi savet onima koji žele da konkurišu za ova sredstva jeste da tu proceduru započnu na vreme“, ističe Marina Ognjenović i objašnjava zašto: „Morate da završite kompletan projekat u predviđenom roku i da prikupite veliki broj dokumenata, uključujući brojne dozvole, potrebno je da uknjižite objekat, dokažete da su rešena sva pitanja vezana za vlasništvo“…

Tu nije kraj. „Morali smo da navedemo i najsitnije troškove, koje potom pregleda nadležna inspekcija u ovom programu i ocenjuje da li su ti troškovi realni. Kada inspekcija proceni pravu vrednost projekta i ako ispunite sve dogovorene uslove, uključujući kategorizaciju objekta – što za luksuznu kuću kakva je naša traži da imate sve, od igle do lokomotive – onda dobijate novac“, objašnjava Marina.

„Ceo ovaj postupak iziskuje puno vremena i bio je zahtevan za nas, iako oboje imamo iskustva u radu sa papirima i tabelama, ali se veoma isplati jer smo dobili 65% povrata od procenjene investicije. Preostali novac smo uložili nas dvoje, tako što smo prodali dedovinu“, navodi korisnica IPARD podsticaja.

Nasipaj i prokopavaj

Papiri se završe, ali treba sagraditi kuću. Ognjenovići su za to imali 24 meseca. Na papiru. Rešenje su dobili u septembru, ali umesto radova krenula je kišna sezona i kiša je lila „kao iz kabla“ sve do juna naredne godine.

„Tada smo konačno krenuli sa radovima, što znači da smo za 15-16 meseci morali da sagradimo celu kuću. A u toku gradnje nailazili smo na brojne probleme“, ne krije Marina, „jer to je zemljište na kome nikada ništa nije građeno. Morali smo da nasipamo zemlju, prokopavamo bujične kanale, gradimo potporne zidove“…

Stigle su na red i finese zbog kojih su Ognjenovići prošli ubrzani kurs iz građevinske stolarije. „Kada smo radili finalnu dokumentaciju, pred predaju završnog projekta za zahtev za isplatu sredstava, bilo je stavki koje smo morali baš dobro da proučimo jer nismo znali kako da ih popunimo – na primer, kolika je dimenzija prozora, da li je to sa ramom ili bez rama, da li se meri širina i visina otvora u zidu ili sam prozor“, priča suvlasnica kuće u Krčedinu koja je, ipak, izgrađena na vreme.

Da li su Ognjenovići napokon odahnuli? Nisu, jer onda je došla na red završna kontrola.

„Mi smo prvi put prolazili kroz taj proces, nismo znali na koji način se ta kontrola sprovodi, šta će inspektori da gledaju, šta su njihovi kriterijumi… Sve je na kraju ispalo dobro, jer su ljudi koji su angažovani u IPARD-u i inspektori na terenu izuzetno dobronamerni. Mi smo imali njihovu podršku tokom svih faza u projektu, odgovarali su nam na sva pitanja i vodili su nas kroz celokupnu proceduru“, naglašava Marina.

Ovog puta – na vreme

Prema njenom mišljenju, sredstva su im odobrena pre svega zahvaljujući izuzetno dobrom konsultantu.

„Kada smo konkurisali sa našim projektom, on nam je objasnio sve etape u tom procesu i uputio nas na šta sve moramo da obratimo pažnju. Možda je pomogla i činjenica da su izgradnja kuće u Krčedinu i ulazak u seoski turizam nova faza u razvoju našeg posla koji smo prethodno pokrenuli u drugoj delatnosti. Bavim se proizvodnjom parfemskih osveživača prostorija sa štapićima pod brendom ’Like a therapy’, a vila u Krčedinu koja nosi isti naziv zamišljena je kao mirisna kuća u kojoj gosti zaista mogu da se opuste i prepuste uživanju“, objašnjava Marina za B&F.

Kuća koja miriše nalazi se na obali Dunava, a mirisi stižu pod njen krov iz Grasa, centra parfemske industrije u Francuskoj. Tamo je Marina Ognjenović našla partnere koji prave mirise po njenim zahtevima. Ako mirisi stižu iz daleka, sve drugo za goste u kući nabavlja se u okolini.

„Potrudili smo se da zaokružimo ovaj posao tako da svi oko nas imaju koristi od njega. Sklopili smo saradnju sa lokalnom kafeterijom koja isporučuje gostima doručak na kućna vrata. Kada neko organizuje događaje u našoj vili obavezno ga povežemo sa mesarom u Beški koja kvalitetno posluje već 40 godina, kao i sa lokalnim vinarijama. Preporučujemo konobare iz ovog kraja, zabavljače iz Inđije i druge profesionalce koji su neophodni organizatorima događaja“, nabraja naša sagovornica.

Ognjenovići se sada spremaju da ponovo konkurišu za sredstva iz IPARD fonda, ovaj put na vreme i za manje kuće koje bi takođe bile namenjene izdavanju. Nakon iskustva koje su stekli, preporučuju i drugim preduzetnicima u seoskom turizmu da se obavezno prijave za ova sredstva.

„Ljudi treba da shvate da postoji procedura, ona je vrlo jasna i ukoliko se prati nema razloga da se projekat ne realizuje kako treba i da se sredstva ne dobiju, pogotovo sada, kada su u novom programu predviđene olakšice koje znatno pojednostavljuju ceo postupak“, ukazuje Marina Ognjenović.

Podrška za dva nova sektora

O kakvim olakšicama i novinama je reč, na događaju „EU nedelja mogućnosti“ objasnila je Katarina Đurić iz Upravljačkog tela za IPARD program u Ministarstvu poljoprivrede, koja je zajedno sa kolegama bila podrška i Ognjenovićima tokom realizacije projekta.

„Marija i njen suprug koristili su sredstva iz Mere 7 ovog programa, koja je u IPARD-u II bila podrška fizičkim licima, preduzetnicima, mikro i malim preduzećima za razvoj seoskog turizma. Pored ovog sektora, u IPARD-u III biće odobrena sredstva za još dve delatnosti“, najavljuje Đurić.

Podršku će dobiti poljoprivrednici koji proizvode male količine namirnica biljnog i životinjskog porekla ili se bave starim umetničkim zanatima za direktan plasman i promociju svojih proizvoda na tržište, uključujući i pomoć za razvoj digitalnog marketinga. Druga delatnost obuhvata nepoljoprivredne usluge u poljoprivrednom području, pa će za sredstva moći da konkurišu vlasnici različitih servisa za popravke, lica koja nude savetodavne, obrazovne i druge lične usluge.

Vredi se pomučiti

Za razliku od prethodnih programa, kada su korisnici morali da obezbede celokupna sredstva da bi kasnije dobili povraćaj, sada je propisano da mogu dobiti unapred do 50% ukupnog iznosa. Takođe, podnosilac zahteva neće morati kao ranije da pribavlja ponude od tri dobavljača za svaku stavku u investiciji – jer je to u seoskim sredinama ogroman problem, već će biti dovoljan jedan dobavljač.

Dobra vest je i to da oni koji konkurišu za sredstva, više neće morati sami da fizički prikupljaju svu potrebnu dokumentaciju, nego će dokumenta koja se pribavljaju po službenoj dužnosti obezbediti Uprava za agrarna plaćanja.

„Naravno, treba početi na vreme jer procedura i dalje jeste zahtevna, ali svaki korisnik nam kaže da bi ponovo konkurisao bez obzira što se pomučio. Kada se ima u vidu da je na ovaj način moguće obezbediti do 300.000 evra bespovratnih sredstava, stvarno se vredi potruditi“, zaključuje Đurić.

Biznis i finansije 245, maj 2026. 

Foto: Petar Đorđević

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nelly iz Loznice više od dve decenije gradi proizvodnju koja danas stiže na 22 tržišta

by bifadmin 11. септембар 2026.

Dve decenije razvoja, godišnja proizvodnja koja premašuje 2.000 tona čokolade i drugih konditorskih proizvoda, 300 zaposlenih, portfolio iznad 100 proizvoda i prisustvo na 22 tržišta rezultat su puta koji je kompanija Nelly iz Loznice započela 1994. godine sa jednim zaposlenim i jednom prodavnicom. Danas iza brenda Nelino stoji savremena proizvodnja koja spaja iskustvo, ulaganje u tehnologiju i razvoj proizvoda namenjenih kako domaćem, tako i međunarodnim tržištima.

Fabrika čokolade u Loznici otvorena je 2007. godine, a njen razvoj obeležila su kontinuirana ulaganja u proizvodne kapacitete, automatizaciju i savremenu tehnologiju. Poseban tehnološki iskorak napravljen je unapređenjem proizvodnih linija, što je omogućilo veću preciznost, ujednačen kvalitet i efikasniji proizvodni proces. Istovremeno, ulaganje u tehnologiju prati i razvoj novih receptura i proizvoda, pa fabrika danas predstavlja mesto na kojem se iskustvo zaposlenih i savremena oprema povezuju u svim ključnim fazama proizvodnje.

Širina proizvodnje ogleda se i u raznovrsnom portfoliju brenda Nelino, koji danas obuhvata različite kategorije i formate čokoladnih proizvoda. U ponudi su Nelino Kids čokolade namenjene najmlađima, Nelino Premium linija, veći Nelino Maxxx formati, male table u različitim ukusima i praline, dok Dubai Style linija prati savremene trendove kroz kombinaciju čokolade, pistaća i kadaifa. Portfolio će uključivati i sportske i proteinske čokolade, kao i proizvode bez dodatog šećera, čime kompanija odgovara na sve raznovrsnije navike i očekivanja potrošača.

„Ono što danas vidite nije nastalo preko noći. Nelly je rastao korak po korak, kroz ulaganje u ljude, znanje, tehnologiju i proizvodne kapacitete. Posebno smo ponosni na to što proizvodimo ovde, u Loznici, što naši proizvodi danas stižu do potrošača na 22 tržišta i što iza svakog od njih stoje ljudi koji ovde žive i rade. Na međunarodnim tržištima stekli smo veliko iskustvo i potvrdili kvalitet, a sada želimo da i domaćim kupcima još jasnije pokažemo šta se sve proizvodi ovde i koliko rada, znanja i posvećenosti stoji iza jedne Nelino čokolade“, izjavio je Mitar Obradović, vlasnik kompanije Nelly.

Međunarodno iskustvo značajno je uticalo i na standarde proizvodnje u Loznici. Posebna pažnja posvećuje se kontroli kvaliteta i bezbednosti hrane u svakoj fazi proizvodnog procesa. Razvoj novih proizvoda podrazumeva mnogo više od osmišljavanja novog ukusa, od izbora sirovina i razvoja recepture do testiranja i prilagođavanja proizvoda zahtevima različitih tržišta.

„Kvalitet ne počinje na kraju proizvodne linije, već od izbora sirovina i precizno definisane recepture. Svaki novi proizvod prolazi kroz više faza razvoja, proba i testiranja pre nego što stigne do tržišta, a naš cilj je da u svakom proizvedenom komadu zadržimo isti standard. Savremena tehnologija daje nam veliku podršku u tom procesu, ali su znanje i iskustvo ljudi koji vode proizvodnju jednako važni“, rekao je Marko Alvir, glavni tehnolog kompanije Nelly.

Razvoj kompanije od početka je snažno vezan i za Loznicu i ljude koji u njoj žive. Pored toga što fabrika predstavlja važan deo lokalne privrede i zapošljava ljude iz Loznice i okoline, Nelly podržava i aktivnosti značajne za lokalnu zajednicu. Kompanija pruža pomoć lokalnim crkvama, a kroz sponzorstvo lokalnog fudbalskog kluba u Loznici podržava i sport i okupljanje zajednice oko vrednosti koje prevazilaze samo poslovanje.

Ponosni na svoje postignute rezultate u fabrici čokolade Nelly  veruju da budućnost domaće proizvodnje leži upravo u spoju znanja, ulaganja, kvaliteta i stalne spremnosti na razvoj.

A najvažnije od svega jeste to što je Nelly danas u Loznici posluje punim kapacitetom sa jasnom željom da svoje mesto u ovoj zajednici dodatno učvrsti i potvrdi, ne samo kao proizvođač, već kao njen dugoročni i pouzdani partner.

Foto: Magnific

 

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Promene na svetskoj listi milijardera – Amerikanci u prvih 10, Evropljana sve manje

by bifadmin 11. септембар 2026.

Bernar Arno više nije među deset najbogatijih ljudi na svetu. Prvi put otkako Bloomberg vodi svoju listu, svih 10 mesta zauzimaju Amerikanci – gotovo svi iz sveta tehnologije.

Osnivač luksuznog giganta LVMH sada ima bogatstvo procenjeno na 143 mlrd USD, čime je pao ispod Vorena Bafeta, prema Bloomberg Billionaires Index-u.

Njegovo bogatstvo ove godine smanjilo se za čak 65 mlrd USD, što je najveći pad među 500 najbogatijih ljudi na svetu.

Mask na vrhu

Na vrhu je Ilon Mask sa čak 918,8 mlrd USD, i to sa ogromnom prednošću u odnosu na ostatak liste.

Za njim slede Lari Pejdž, Džef Bezos, Sergej Brin i Majkl Del – dakle, tehnološki milijarderi čije su kompanije direktno povezane sa talasom ulaganja u veštačku inteligenciju.

Promena nije samo pitanje jednog čoveka. Ona pokazuje koliko se u poslednjih nekoliko godina promenio odnos snaga između tradicionalnog luksuza i američke tehnologije.

Dok je LVMH pogođen slabijom potražnjom, naročito u Kini, neizvesnošću oko američkih carina i padom potrošnje alkohola na pojedinim tržištima, američke tehnološke kompanije profitiraju od ogromnog talasa interesovanja za AI.

S&P 500 je ove godine porastao 11 %, a tehnološke kompanije prednjače u tom rastu.

Tehnologija preuzima „klub bogatih“

Arno je u top 10 bio od 22. marta 2017. godine, uz kratak period kada je čak bio i najbogatiji čovek na svetu, počevši od decembra 2022.

Bio je prvi čovek van Severne Amerike koji je stigao na sam vrh i jedini predstavnik tradicionalne potrošačke industrije koji je to uspeo.

Sada je slika potpuno drugačija: tehnologija je preuzela svetski klub najbogatijih.

Za Arnoa pritom postoji još jedno veliko pitanje – nasledstvo. Svih njegovih petoro dece radi u LVMH-u, a prvi put su se svi zajedno pojavili na skupštini akcionara u aprilu.

Arno je tada izbegao konkretan odgovor na pitanje ko će ga naslediti na mestu izvršnog direktora.

Dok se tehnološki milijarderi bore za dominaciju nad AI revolucijom, kralj luksuza tako ulazi u novu fazu – sa manjim bogatstvom, izazovnijim tržištem i sve važnijim pitanjem ko će jednog dana preuzeti carstvo koje je gradio decenijama.

Izvor: BizLife

Foto: Pixabay

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Nova opsesija u enterijeru – Kutak za muziku, mir i malo bežanja od sveta
  • Šta uraditi ako pronađete tuđu bankovnu karticu
  • Zemlje kojima je od 1990. najviše porastao BDP po stanovniku
  • Visa: Ulazimo u eru prodaje krajnjim korisnicima, kompanijama ali i AI agentima
  • B&F 249: Stvarna cena prvog kvadrata – Najskuplje je ono što se ne vidi odmah

Архиве

  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit