NAJNOVIJE
Da li je Liban talac Hezbolaha, saveznika Irana?
Khaby Lame je bez izgovorene reči postao zvezda TikToka...
Koji grad je najlošiji za život u Srbiji?
Šta se dešava kada firma ode u stečaj?
Profiti banaka i dalje rastu, u 2025. godini skoro...
Kako izgleda život indijskih radnika koji pružaju korisničku podršku...
Građani tužili banke zbog troškova obrade kredita i dobili...
Od sada dodatno plaćate PDV, carinu i proviziju za...
NBS: Kreditni rejting Srbije po S&P – na investicionom...
Dragana Ilić, astrofizičarka: Ulazimo u novu eru astronomskih istraživanja
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

DDOR BG CAR SHOW OD 18. DO 24.MARTA

by bifadmin 12. март 2026.

Na Beogradskom sajmu danas je održana konferencija za predstavnike medija povodom manifestacije DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodnog sajma motocikala MOTOPASSION 2026, koji će, pod sloganom “Vreme je”, biti održani od 18. do 24. marta.

DDOR osiguranje, član Unipol grupe, jednog od vodećih evropskih igrača u sektoru osiguranja sa značajnim angažmanom u auto industriji, spaja evropsko iskustvo i stručnost sa dugogodišnjom tradicijom pružanja kvalitetnih osiguravajućih rešenja u Srbiji. Bezbednost učesnika u saobraćaju i pouzdanost naših proizvoda predstavljaju temelj našeg poslovanja, a klijenti mogu računati na rešenja koja su prilagođena njihovim potrebama.

Aleksandar Bebić, direktor funkcionalne oblasti za prodaju, u ime DDOR-a je pozdravio okupljene novinare, predstavnike Beogradskog sajma i automobilske industrije. Ovom prilikom izjavio je:

“Za nas u DDOR-u, osiguranje motornih vozila nije samo proizvod, već garancija sigurnosti i podrške za sve vozače na putu i jedan od najvažnijih segmenata našeg poslovanja. Kao partner DDOR BG CAR SHOW 09, dvanaesti put smo deo ovog događaja i nastavljamo da ulažemo u projekte koji unapređuju saobraćajnu kulturu, promovišu odgovorno ponašanje u saobraćaju i pružaju konkretna rešenja za sve učesnike na putevima. Posetioce sajma očekuju posebni kasko popusti do 35% i druga iznenađenja pripremljena za ovu godinu.

Pozivamo sve da posete naš štand u hali 1 i zajedno sa nama doprinesu sigurnijoj i pouzdanijoj mobilnosti.“

Predstavnicima medija ovom prilikom obratili su se i Aleksandra Simić, PR Beogradskog sajma, u ime organizatora manifestacije, kao i Aleksandra Đurđević, predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Šta se tačno dešava na naftnom tržištu?

by bifadmin 12. март 2026.

Rat na Bliskom Istoku stvorio je najveći poremećaj u snabdevanju u istoriji svetskog naftnog tržišta, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Prema njenim navodima, protok sirove nafte i naftnih derivata kroz Hormuški moreuz, kroz koji prolazi 20% svetske nafte, pao je sa oko 20 miliona barela dnevno “na vrlo malu količinu”. S obzirom na ograničene mogućnosti za zaobilazak ovog ključnog prolaza i popunjene skladišne kapacitete, zemlje Zaliva su smanjile ukupnu proizvodnju nafte za najmanje 10 miliona barela dnevno.

Iz tog razloga članice IEA su juče jednoglasno odlučile da stave na tržište 400 miliona barela nafte iz svojih rezervi za vanredne situacije, nadajući se da će time ublažiti poremećaje izazvane ratom.

Očekuje se i pad potrošnje

IEA predviđa da će u martu globalna proizvodnja nafte pasti na osam miliona barela dnevno iako će deo bliskoistočne nafte nadomestiti zemlje koje su van OPEC+, kao što su Kazahstan i Rusija.

Dodatni problem u situaciji kada su i proizvodnja i transfer nafte ograničeni je to što se očekuje da će potreba za ovim energentom u svetu u 2026. rasti. No, zbog aktuelne situacije prognoza rasta njene potrošnje revidirana je u odnosu na prošli mesec, odnosno smanjena za 210.000 barela dnevno na 640.000 barela. Mnoge zemlje su počele da planiraju smanjenje svoje potrošnje, a neke, poput Danske, apeluju i na građane da ne pale automobile ako za tim nema potrebe i da generalno smanje potrošnju energije.

Sve navedeno uticalo je i na cenu sirove nafte koja je u ponedeljak probila granicu od 100 dolara po barelu prvi put posle skoro četiri godine. Naime, poslednji put je nafta premašila 100 dolara posle ruskog napada na Ukrajinu.

Da li će rasti cena nafte?

Dobra vest je da svet još uvek ima dovoljno nafte jer je pre rata postojao višak ponude, zbog čega je i cena bila relativno niska, oko 60 dolara po barelu.

Trgovci naftom još uvek ne veruju da će cena od 100 dolara opstati, oni očekuju njen pad. Fjučersima za isporuku u 2027. i 2028. godini trenutno se trguje u iznosu od nešto malo preko 60 dolara, tvrdi Dan Pikering, osnivač i direktor investicija kompanije Pickering Energy Partners.

Loša vest je da rat sa Iranom traje duže nego što su trgovci očekivali. Istorijski skokovi cena pokazuju da početna opuštenost ustupa mesto realnosti, odnosno suočavanju sa činjenicom da se sukob neće završiti za nekoliko dana. Ukoliko rat potraje i ne nađu se novi načini za podizanje proizvodnje i transport nafte, njeno poskupljenje je sasvim realna opcija. Neki analitičari kažu da bi cena nafte mogla da dostigne i 150 dolara po barelu.

Foto: Zbynek Burival, Unsplash

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Investicione graže – zarada i do 20%

by bifadmin 12. март 2026.

Kako da mi inflacija ne pojede novac? Kako pametno da uposlim svoju ušteđevinu? Šta će biti sa evrom, dolarom, ratovima? Kao odgovor na ovakva pitanja je nastao model „Investiram na kvadrat“, koji omogućava da se novac zaštiti od neizvesnosti, ulaganjem u najunosniji biznis u Srbiji – nekretnine.

Ovaj inovativni model zajedničke stanogradnje privukao je ogromnu pažnju, prvo zbog mogućnosti investiranja i u samo jedan investicioni kvadrat uz stimulativni profit, a potom i zbog mogućnosti ulaganja u izgradnju sopstvenog doma po cenama koje su značajno ispod tržišnih. Prateći interesovanje investitora i trendove na tržištu, sada je moguće uložiti i u izgradnju garažnog mesta i na tome profitirati i do 20 odsto.

– Imali smo mnogo upita zbog čega u našem novom projektu „Zvezda Bulevara“ nema manjih jedinica za investiranje, kao što je to bio slučaj sa investiranjem u kvadrat u projektu u Ustaničkoj ulici u Beogradu. I evo, nakon što smo dali mogućnost zainteresovanima da ulože u investicione stanove, sada nudimo mogućnost investiranja i u garažna mesta, i to po istom modelu kao kod investicionih kvadrata. Dakle, ulažeš u izgradnju garažnog mesta, koje po završetku projekta prodajemo a profit delimo pola-pola – objašnjava autor modela „Investiram na kvadrat“ Dušan Uzelac.

U konkretnom projektu, stambeno-poslovnom kompleksu „Zvezda Bulevara”, investiciona cena garaže je 14.250 evra, i ona će po prodajnoj ceni od oko 20.000 evra, doneti investitoru profit od oko 2.875 evra.

– Garažna mesta imaju kvalitetnu profitnu računicu jer su garaže danas sve traženije. A nekretnine su svakako i dalje jedan od najsigurnijih oblika ulaganja jer, za razliku od mnogih drugih investicija, ne gube na vrednosti, a kroz ovakav model zajedničke stanogradnje omogućavaju i onima sa manjim kapitalom da postanu deo biznisa i ostvare profit – otkriva Uzelac.

Stambeno-poslovni kompleks „Zvezda Bulevara“ gradi se na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Beogradu, u opštini Zvezdara, u neposrednoj blizini Bulevara kralja Aleksandra. Projektovan po konceptu kondominijuma i prostirući se na više od 12.000 kvadrata, kompleks donosi kvalitetniji i organizovaniji način stanovanja. Kako navodi Uzelac, poseban akcenat stavljen je na kvalitet gradnje i trajnost ugrađenih materijala što, uz funkcionalne strukture stanova od 37 do 65 kvadrata, ovaj projekat čini i dobrim mestom za stanovanje ali i pouzdanom investicijom. Svi detalji o novoj opciji za ulaganje već su dostupni na zvaničnom sajtu investiram.rs.

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako podržati humanitarnu organizaciju „Dečje srce“

by bifadmin 12. март 2026.

Ko smo mi?

Humanitarna organizacija „Dečje srce“ postoji već 25 godina sa ciljem pružanja podrške osobama sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama. Značajne rezultate postižemo realizacijom projektnih aktivnosti, pružanjem usluga socijalne zaštite i inovatnim programima koji su namenjeni osamostaljivanju osoba sa smetnjama u razvoju.

Šta radimo?

Humanitarna organizacija „Dečje srce“ već 25 godina radi na tome da osobe sa smetnjama u razvoju dobiju priliku da žive dostojanstveno, aktivno i uključeno. Kroz naše programe i radne centre pružamo konkretnu podršku – od svakodnevnog osnaživanja, preko razvijanja radnih veština, do stvarnog radnog angažovanja u zajednici. Naša podrška je usmerena kako na osobe sa smetnjama u razvoju, tako i na njihove porodice, stručnjake i društvo u celini.

Jedan od ključnih rezultata našeg rada je osnivanje radnog centra i kafića „Zvuci srca“ – prvog i jedinog takvog mesta u Srbiji koje osobama sa smetnjama u razvoju omogućava da budu zaposleni, vidljivi i prepoznati u sredini u kojoj žive. Prvi centar otvoren je u Beogradu, a potom smo se proširili i u Pančevo, Suboticu, Niš, Novi Sad i Zlatibor. U tim prostorima naši korisnici pripremaju kafu, izrađuju rukotvorine, komuniciraju s gostima i aktivno učestvuju u svakodnevnom radu kafića i radionica. Time pokazuju da inkluzija nije samo reč, već praksa koja može i mora da postoji u svakom delu društva.

Još jedan od važnijih programa koje H.O., „Dečje srce“ realizuje je i program „Škole životnih veština“, u okviru kojeg mladi sa smetnjama u razvoju kroz sedmodnevni intenzivni boravak uče veštine potrebne za samostalniji život – od brige o sebi do snalaženja u društvenim situacijama. Program se realizuje u kontinuitetu i do sada je obuhvatio veliki broj učesnika iz cele Srbije.

Takođe, razvili smo brojne socijalne usluge u zajednici: lični pratilac deteta, predah zaštita, dnevni boravci za decu sa smetnjama u razvoju, kao i obuke za stručnjake koji rade sa osetljivim društvenim grupama. Sve naše aktivnosti usmerene su na stvaranje održivih modela podrške i inkluzije, u partnerstvu sa lokalnim samoupravama, institucijama i pojedincima koji dele naše vrednosti.

U toku je i izgradnja novog radnog centra u Vrčinu, koji će dodatno proširiti mogućnosti za zapošljavanje i socijalno uključivanje. Verujemo da svaka osoba, bez obzira na poteškoće, ima pravo da bude deo zajednice i da njen doprinos bude cenjen.

Podrškom našem radu podržavate društvo koje uvažava različitost i stvara prostor za sve. Važno je da znamo – promena je moguća. I počinje upravo tamo gde postoji volja da se vidi potencijal, a ne prepreka.

Kako možete podržati naš rad?

Donaciju možete izvršiti na žiro račun: 105-0502803000011-52 koji se vodi kod AikBank a.d. Beograd

Naša adresa: H.O. Dečje srce, Cara Nikolaja II 61a, 11000 Beograd

Svrha uplate : donacija

Šifra plaćanja:287

Ili putem linka: https://decjesrce.rs/doniraj/

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Privatni krediti pod lupom: Da li se iza tržišta od 1,8 biliona dolara krije nova finansijska kriza?

by bifadmin 12. март 2026.

Investitori širom sveta poslednjih meseci pažljivo prate sektor tzv. privatnog kredita, vredan oko 1,8 biliona dolara, jer pojedini analitičari upozoravaju da bi problemi u tom segmentu finansijskog sistema mogli podsetiti na početke globalne finansijske krize iz 2008. godine. Iako nema konsenzusa da je riječ o sistemskom riziku, sve više signala sa tržišta izaziva nelagodu na Wall Streetu.

Šta je zapravo „privatni kredit“?

Najjednostavnije rečeno, privatni kredit je model finansiranja u kojem investitori direktno pozajmljuju novac privatnim kompanijama – zaobilazeći banke.

Najčešće je reč o manjim ili srednjim firmama koje banke smatraju previše rizičnim ili kompleksnim za klasične kredite. Zauzvrat za brži pristup kapitalu i fleksibilnije uslove finansiranja, te kompanije pristaju da plate višu kamatnu stopu.

Model obično funkcioniše ovako: Veliki upravljači imovinom (poput investicionih fondova) prikupljaju kapital od velikih investitora – penzionih fondova ili osiguravajućih kompanija. Taj kapital se zatim plasira kroz fondove privatnog kredita. Fondovi direktno kreditiraju kompanije koje bi inače teško dobile bankarski kredit.

Ovakva praksa postoji decenijama, ali je dramatično porasla nakon finansijske krize 2008. godine, kada su vlade pooštrile regulativu i ograničile kreditiranje banaka.

Problem: Privatni rizici mogu postati javni

Glavni izazov je što su mnogi od tih kredita netransparentni, a često su vezani za kompanije čije finansijsko stanje nije potpuno jasno.

„Imate netransparentan skup kredita koji finansiraju netransparentne kompanije“, kaže Steve Sosnick, glavni strateg u brokerskoj kući Interactive Brokers.

Prema njegovim rečima, moguće su dvije verzije scenarija: relativno bezazlena situacija sa nekoliko loših investicija ili mnogo ozbiljniji scenario u kojem su brojni problemi godinama prikrivani.

Ako bi tržište kredita počelo da puca, banke bi mogle biti prisiljene da otpisuju gubitke, što bi problem iz privatnog sektora brzo pretvorilo u širi finansijski šok.

Ipak, Sosnick upozorava da to ne znači da je svet nužno na pragu krize poput one iz 2008.

„Postoje određene sličnosti, ali to ne znači da ćemo vidjeti isti scenario kao sa hipotekarnim kreditima“, rekao je.

Blue Owl i Blackstone u centru nervoze na tržištu

U posljednjim sedmicama nervoza među investitorima naglo je porasla. Razlog je bojazan da su neki fondovi precenili kredite kompanijama visokog rizika, posebno firmama iz sektora softvera i poslovnih usluga.

Analitičari upozoravaju da bi vještačka inteligencija mogla destabilizovati poslovne modele tih kompanija, što bi dovelo do talasa bankrota. Najveća pažnja trenutno je usmjerena na investicionu firmu Blue Owl, koja se suočila sa velikim zahtevima investitora za povlačenje novca.

Kompanija je bila primorana da privremeno obustavi isplate investitorima i rasprodaje dio imovine kako bi obezbijedila likvidnost.

Uprkos pokušajima da umiri tržište, akcije Blue Owla pale su oko 15% u posljednje dve sedmice, dok su špekulacije o daljem padu dostigle rekordne nivoe.

Novi pritisak: Blackstone morao da pronađe milijarde

Nervoza je dodatno porasla kada je investicioni gigant Blackstone morao hitno da obezbedi 3,8 milijardi dolara kako bi isplatio investitore koji su tražili povlačenje novca iz jednog od njegovih glavnih fondova privatnog kredita.

Prema podacima Bloomberga, čak 25 vodećih menadžera kompanije lično je uložilo oko 150 miliona dolara kako bi pomogli da se pokriju zahtevi investitora.

Istovremeno su pod pritiskom i druge velike kuće alternativnih investicija poput KKR, Ares Management, Carlyle.„Prvi pravi test tržišta“
Prema rečima Johna Bringardnera, urednika specijalizovanog portala Debtwire, sektor sada prolazi kroz prvi ozbiljan stres test.

„U periodu nakon pandemije kapital je bio izuzetno dostupan i mnogi su kreditirali previše lako“, rekao je on.

Sada se, dodaje, vidi „čišćenje tržišta“, odnosno posledice tog perioda.

Da li se ponavlja 2008?

Neki poznati investitori povlače paralelu sa krizom iz 2008.

Direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon upozorio je da neke kompanije u ovom sektoru „rade glupe stvari“, dok je ekonomista Mohamed El-Erian nedavno na mreži X zapitao da li problemi u Blue Owlu predstavljaju „kanarinca u rudniku“ – rani signal dublje krize.

Međutim, drugi analitičari smatraju da su strahovi preterani.

Direktor investicione kompanije Brookfield, Bruce Flatt, kaže da situacija nema veze sa krizom iz 2008.

„Moramo staviti stvari u perspektivu – ovo nije kriza poput 2008.“, rekao je.

Ipak, tržište je i dalje osetljivo

Privatni kredit je mnogo manji od tržišta nekretnina koje je izazvalo finansijski slom prije gotovo dve decenije.

Ali analitičari ipak vide određene sličnosti: preveliki optimizam u kreditiranju poslednjih pet godina, složene finansijske strukture te nedostatak transparentnosti.

Uz to, globalnu ekonomiju trenutno opterećuju i drugi rizici – uključujući rat na Bliskom istoku i potencijalne poremećaje u snabdevanju naftom.

Kako nastaju finansijske krize

Strateg Steve Sosnick kaže da pametni investitori trenutno pažljivo prate situaciju – bez panike.

On podseća na čuvenu rečenicu iz romana Ernesta Hemingwaya o bankrotu:

„Kako ste bankrotirali? Polako u početku, a onda odjednom.“

„Tako se obično i razvijaju finansijske krize“, zaključuje Sosnick.

Izvor: Investitor.me

Foto:  Pixabay

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Tako mali da bi u srce stali

by bifadmin 12. март 2026.

Kada se beba prevremeno rodi, svaki dan je važan. Prvi sati, prvi udah, prvi dodir – sve postaje borba u kojoj savremena oprema, znanje i posvećenost zdravstvenih radnika imaju presudnu ulogu.

U Srbiji je prošle godine rođeno 58.445 beba. To je za 1.886 manje nego u 2024. godini. Zato je važno da svaka beba dobije najbolji mogući početak u životu. Prevremeni porođaji i dalje su vodeći uzrok smrtnosti novorođenčadi i odgovorni su za 60 odsto svih smrti u neonatalnom periodu, kao i za 42 odsto smrtnih slučajeva dece mlađe od pet godina.

Unapređenje perinatalne i neonatalne zdravstvene zaštite zato ostaje jedan od prioriteta zdravstvenog sistema. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, u dugogodišnjoj saradnji sa UNICEF-om, kontinuirano unapređuje kvalitet perinatalne i neonatalne zdravstvene zaštite kroz uvođenje savremenih standarda, nabavku opreme i edukaciju stručnog kadra.

Kroz kampanju „Tako mali da bi u srce stali“, koju UNICEF u Srbiji sprovodi već godinama uz podršku građana i kompanija, unapređene su jedinice neonatalne intenzivne nege u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu, a oko 10.000 prevremeno rođenih beba dobilo je adekvatnu terapiju i negu. Samo prošle godine, UNICEF je podržao neonatologiju u Srbiji sa opremom vrednom oko 28 miliona dinara.

Sada je cilj da podrška stigne i do drugih porodilišta i neonatoloških odeljenja širom zemlje, posebno u regionima gde su potrebe najveće, kako bi se smanjile razlike u dostupnosti kvalitetne nege i obezbedili jednaki uslovi za svaku bebu.

Planirana je nabavka inkubatora, reanimacionih stolova, nazalnih CPAP aparata, gasnih analizatora, aspiratora, foto lampi, špric pumpi, pulsnih oksimetra kao i opreme za porodično orjentisanu razvojnu negu (fotelje, gnezda, prekrivači) u ukupnoj vrednosti od 30 miliona dinara.

Savremena oprema omogućava pravovremeno i kvalitetno zbrinjavanje u najosetljivijim trenucima. Istovremeno, razvojna nega, podrška dojenju i kontakt „koža na kožu“ sa roditeljima doprinose oporavku i dugoročnom razvoju deteta.

„Savremena oprema, stručnost lekara i zdravstvenog osoblja, uz kontakt bebe sa mamom i tatom od samog rođenja, omogućuju bebama koje su rođene pre vremena da prežive i očuvaju svoje vitalne funkcije. Zajedno možemo da obezbedimo da kvalitetna neonatalna nega bude dostupna u svakom delu Srbije i na raspolaganju svakoj bebi. Udružimo snage u ime najosetljivijih beba i njihovih roditelja i pokažimo im da nisu sami“, izjavila je Jelena Kovačević iz UNICEF-a.

UNICEF poziva građane i kompanije da podrže kampanju i pomognu da porodilišta i neonatološka odeljenja dobiju opremu koja je neophodna za zbrinjavanje najmlađih pacijenata.

Podržite kampanju „Tako mali da bi u srce stali“. Jer svaka beba zaslužuje siguran početak.

Autor fotografija je: UNICEF Srbija/2026/Živojinović

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

NBS: Devizne rezerve na kraju februara iznosile 29,8 milijardi evra

by bifadmin 12. март 2026.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve na kraju februara iznosile 29,8 milijardi evra.
Kako su saopštili, dostigle su najviši nivo posmatrano krajem meseca, a u odnosu na kraj januara povećane su za 421,3 miliona evra.

Ovaj iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase M1 od 169,7 odsto i 6,9 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko iznad standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama, navedeno je u saopštenju.

Neto devizne rezerve (bruto devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu po osnovu aranžmana i drugim osnovima) na kraju februara iznosile su 25,2 milijardi evra, i takođe su bile na svom najvišem nivou posmatrano krajem meseca.

U odnosu na kraj januara bile su veće za 297,1 milion evra.

Kako je navedeno, najveći prilivi u devizne rezerve u februaru ostvareni su po osnovu izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 150,1 milion evra.

Takođe, veći prilivi ostvareni su i po osnovu neto prodaje državnih hartija od vrednosti na domaćem finansijskom tržištu, u iznosu od 53,6 miliona evra, kao i po osnovu upravljanja deviznim rezervama, donacija i po drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 48,5 miliona evra.

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu intervencija NBS na domaćem deviznom tržištu prodajom deviza u iznosu od 230 miliona evra od čega se, kako je objašnjeno, 30 miliona evra odnosi na prodaju deviza ugovorenu krajem januara, a koja je izvršena/saldirana, odnosno imala efekat na odliv deviza u februaru, a 200 miliona evra na prodaju deviza ugovorenu i saldiranu u februaru, u skladu sa uobičajenim tržišnim principima.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay
12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Posle “velike ostavke” stiže era “velikog ostanka”

by bifadmin 12. март 2026.

U današnje vreme finansijska dobit od promene radnog mesta je sve manja, pa sve više zaposlenih bira sigurnost umesto rizika. To je trend koji ekonomisti sada nazivaju „Veliki ostanak“ (Great Stay).

Ovo je veliki zaokret ako se ima u vidu da nam je prethodilo doba “velike ostavke” (Great Resignation), što je naziv za veliki talas dobrovoljnih otkaza koji je počeo tokom i posle pandemije COVID-19, naročito 2021. godine. Tada su milioni ljudi širom sveta – posebno u SAD – napuštali su svoje poslove, često bez odmah obezbeđenog novog, ali bi većinom uspevali da nađu bolji i plaćeniji posao.

Međutim, sada je sve manja finansijska dobit od promene radnog mesta. Prema analizi Instituta Bank of America, medijalna povišica za one koji su promenili posao u januaru ove godine iznosila je oko 4%. To je manje od trećine onoga što su radnici dobijali na vrhuncu 2022. godine (oko 14%), pa čak i manje od povišica koje su bile standard pre pandemije, 2019. godine, prenosi CNBC.

Kraj agresivne borbe za talente

Razlog za ovaj preokret je jednostavan, tržište se „ohladilo“. Tokom 2021. i 2022. godine, poslodavci su se agresivno takmičili za svakog kandidata, gurajući plate uvis čak i za lateralne poteze (prelazak na istu poziciju u drugoj firmi).

Danas je situacija obrnuta. Baza kandidata je ogromna, broj slobodnih mesta se vratio na predpandemijski nivo, a kompanije više nemaju razloga da nude nerealne iznose kako bi privukle ljude.

Nezaposlenost blago raste, a privreda više ne „guta“ radnu snagu kao pre par godina.

Nestala „premija“ za promenu posla

Podaci pokazuju da je jaz između onih koji odlaze i onih koji ostaju skoro nestao. Dok je tokom 2022. i 2023. godine „skakač“ mogao da računa na platu koja raste dva procentna poena brže od njegovog kolege koji ne menja firmu, u 2025. i 2026. godini ta razlika se istopila.

Sada je rast plata za one koji menjaju posao oko 4,4%, dok oni koji ostaju kod istog poslodavca beleže rast od 3,9%. Razlika je postala toliko mala da mnogi radnici procenjuju da se rizik prelaska u novo okruženje, novi tim i pred nove izazove jednostavno ne isplati za tako mali finansijski plus.

„Grljenje posla“ kao nova strategija

Ekonomisti primećuju i fenomen koji nazivaju „job-hugging“ (grljenje posla). Zaposleni postaju znatno oprezniji i čvrsto se drže pozicija koje imaju. Stopa dobrovoljnih odlazaka sa posla pala je sa 3% na oko 2%.

U svetu gde zapošljavanje usporava, a ekonomska neizvesnost raste, lojalnost trenutnom poslodavcu ponovo postaje racionalna ekonomska odluka, a ne samo stvar navike.

Čini se da je era u kojoj je svaka promena donosila „brzu lovu“ završena, sada je fokus na stabilnosti i dugoročnom razvoju unutar poznatog sistema.

Izvor: BIZLife

Foto: phooto, Pixabay

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Da li će UN prisilno otići u penziju: Razjedinjene nacije

by bifadmin 11. март 2026.

Oko 99% današnjeg čovečanstva rođeno je posle nastanka Ujedinjenih nacija, koje su ušle u ovu godinu sa dramatično osakaćenim budžetom i na ivici bankrota, za šta su najodgovornije ekonomski najuticajnije zemlje, pre svih SAD i Kina. Ukoliko UN postanu kolateralna šteta u prepucavanju najmoćnijih država, to će biti još jedna tragična potvrda da smo se prepustili sramotnoj ravnodušnosti, upozorava veliki broj stručnjaka i javnih ličnosti.

Prošlog oktobra, Ujedinjene nacije (UN) proslavile su svoj 80. rođendan u prilično sumornoj atmosferi, sa najavama o otpuštanjima, finansijskom situacijom koja predstavlja „trku ka bankrotu“ i krajnje neizvesnim budžetom za 2026. godinu.

Više od 130.000 zaposlenih dobilo je od svog generalnog sekretara Antonia Gutereša pismo, čiji sadržaj nalikuje bombi za finalno rasturanje zajedničkog krova pod koji su se dobrovoljno uselile 193 zemlje članice. Pismo je prepuno stavki koje pravdaju neophodnu „optimizaciju poslovanja“, „ciljanu efikasnost“, „smanjenje troškova“ i „mere za poboljšanje upravljanja“ u vreme „globalnih izazova“.

Ukratko, u svom pismu Gutereš je zvučao kao svaki izvršni direktor koji mora da saopšti zaposlenima u kompaniji da je pod pritiskom nezadovoljnih akcionara neophodno pribeći „restrukturiranju“, pa time i pozamašnom gašenju postojećih aktivnosti i otpuštanjima, bez garancija da će i pored radikalne seče troškova organizacija uspeti da opstane.

UN starije od 99% današnjeg čovečanstva

Ujedinjene nacije zvanično su nastale 24. oktobra 1945. godine, nakon što je 29 zemalja ratifikovalo Povelju o osnivanju. Prema podacima Odeljenja za statistiku UN, danas je živo svega 1% ljudi koji su rođeni između tridesetih i četrdesetih godina prošlog veka, što znači da je 99% nas započelo svoj život kada je Povelja UN već bila na snazi.

Ona je potpisana s ciljem da nova međunarodna organizacija koja je izrasla u najveću na svetu bude „arhitekta mira“, zalaže se za poštovanje međunarodnog prava i prava ljudi, obezbeđuje humanitarnu pomoć i podstiče ravnomerniji društveni i ekonomski razvoj širom planete.

Poveljom je pet zemalja, stalnih članica u Savetu bezbednosti UN, dobilo pravo veta. Ovo posebno ovlašćenje koje su obezbedile Sjedinjene Države, Kina, tadašnji Sovjetski Savez a današnja Rusija, Francuska i Velika Britanija od početka potkopava sprovođenje glavnih ciljeva zbog kojih su Ujedinjene nacije i nastale, podređujući ih trenutnim interesima i međusobnim odnosima velikih sila. Igra moći indirektno se odražava i na finansiranje UN, čiji budžet sada najviše zavisi od trenutno dva najveća ekonomska i politička rivala – SAD i Kine.

Zalaganje za mir postaje nelikvidno

Budžet UN se finansira prvenstveno kroz procenjene i dobrovoljne doprinose država članica. Prema Povelji UN, koja ima status ugovora, procenjeni doprinosi su obavezna plaćanja zasnovana na bruto nacionalnom dohotku (BND) zemlje i veličini stanovništva. Dobrovoljni doprinosi se daju po nahođenju država članica i često služe za finansiranje određenih programa ili agencija.

SAD i Kina doprinose zajedno sa 42% osnovnom budžetu, ne računajući sredstva koja se uplaćuju za mirovne operacije UN i druge aktivnosti, sa ukupnim rashodima od preko 67 milijardi dolara.

Međutim, poslednjih godina Ujedinjene nacije se suočavaju sa sve većom krizom likvidnosti, koju u velikoj meri pogoršava to što neke države članice uplaćuju manje iznose od obaveznih ili uveliko kasne sa uplatama. Organizacija je dočekala svoj rođendan u oktobru sa rupom u redovnom budžetu od 1,8 milijardi dolara, jer svoje obaveze za fiskalnu 2025. godinu nisu ispunile 52 zemlje. Finansijsku krizu UN ne izazivaju najsiromašnije države, nego ekonomski najmoćnije članice, među kojima prednjače SAD i Kina.

Prilagodi se ili umri!

Sjedinjene Države, koje su do skoro bile najveći „akcionar“ UN sa udelom od 22% u redovnom budžetu, sa 25% u budžetu za mirovne operacije i 40% u budžetu za humanitarnu pomoć, sada su najveći dužnik sa ukupno tri milijarde dolara neplaćenih obaveza. Ovaj manjak u kasi Ujedinjenih nacija direktna je posledica politike „Amerika na prvom mestu“ i daleko manjeg multilateralnog angažovanja SAD pod palicom Donalda Trampa.

Rođendanski poklon američkog predsednika Ujedinjenim nacijama bio je zaključak da je došlo vreme za „odstrel“ ove organizacije „koja više nema bilo kakvu svrhu“. Tramp je najveći deo svog govora na 80. Generalnoj skupštini UN posvetio sebi i sopstvenim postignućima, a preostalo vreme napadima na domaćina. Američki predsednik je optužio Ujedinjene nacije da, za razliku od njega, više nisu u stanju da reše nijedan gorući problem u svetu. Ali, zato zasipaju zapadne države izmišljenim katastrofama poput klimatskih promena i finansiraju invazije na njihove granice umesto da ih zaustave, aludirajući na inicijative za formiranje Države Palestine.

Shodno ovakvom stavu, SAD su u januaru ove godine otkazale finansiranje 31 tela u UN, napustile Svetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) i saopštile da će izdvojiti samo dve milijarde dolara za programe humanitarne pomoći. To je u potpunoj suprotnosti sa ranijom politikom SAD, koje su pre Trampovog mandata uplaćivale Ujedinjenim nacijama čak 17 milijardi dolara, od čega između osam i 10 milijardi dolara dobrovoljnih doprinosa.

Odgovarajući na oštre kritike zbog ovakvih odluka, Tramp je poručio „da će Ujedinjene nacije morati da smanje svoje troškove ili da umru“, te da je svetskim liderima mnogo pametnije da ulažu novac u njegov nedavno formirani, ali „neverovatni“ Odbor za mir.

Dva nasilna gosta koja prete ostalima

U međuvremenu, Kina, drugi najveći platiša sa udelom od 20% u redovnom budžetu UN, akumulirala je preko 1,1 milijardu dolara zaostalih plaćanja. Poslednjih godina Kina sve kasnije izmiruje svoje obaveze, pravdajući to proceduralnim problemima. Međutim, većina analitičara ocenjuje da su kašnjenja sračunata, odnosno da služe kao politička ucena kako bi Peking efikasnije progurao sopstvene interese u telima UN.

Iako Kina nije tako direktna i brutalna u kritikama kao njen najveći ekonomski i politički takmac, šta Kinezi stvarno misle o ulozi Ujedinjenih nacija u sadašnjem razjedinjenom svetu sugeriše i podatak da od 2,3 milijardi dolara kineskih doprinosa, svega 150 miliona dolara je dato po dobrovoljnom osnovu.

Komentarišući uzroke izuzetno teške krize u kojoj su se našle Ujedinjene nacije, Fil Linč, direktor Međunarodne organizacije za ljudska prava (ISHR) poredi UN sa svetskim restoranom u kojem dva nasilna gosta, SAD i Kina, pojedu svu hranu, ne ostavljajući ništa drugima, „a onda odbijaju da plate i prete da će vas zatvoriti čim se pobunite“.

Linč upozorava da „ma koliko UN bile nesavršene, svet trenutno nema bolji mehanizam za zaštitu miliona unesrećenih ljudi širom sveta i zato sve države članice imaju ogromnu odgovornost u sprečavanju pokušaja da se Ujedinjenim nacijama upravlja kroz bezakonje i cinični transakcionalizam“.

Vreme sramotne ravnodušnosti

Linč nije jedini koji pokušava da alarmira svetsku javnost ukazujući na dramatične i dalekosežne posledice ukoliko Ujedinjene nacije postanu kolateralna šteta u prepucavanju najmoćnijih država, koje nastoje da ostatak sveta podrede sopstvenim interesima. Naprotiv, brojni analitičari upozoravaju da je takav, žalostan ishod već na pomolu, imajući u vidu da je ovogodišnji redovni budžet UN smanjen sa 3,7 milijardi dolara na oko 3,2 milijarde, te da će biti otpuštena petina zaposlenih.

Pored toga, budžet za humanitarnu pomoć je pao sa 44 milijarde dolara na 29 milijardi, dok je finansiranje Svetskog program za hranu smanjeno za 40%.

Ukoliko UN dožive finansijski kolaps, to će biti još jedna tragična potvrda da smo se prepustili sramotnoj ravnodušnosti, ističe Ričard Sajfman, američki stručnjak za javno zdravstvo i nekadašnji viši službenik u Ministarstvu spoljnih poslova SAD. „Ujedinjene nacije imaju brojne mane, ali ova organizacija je neophodna ako želimo da ostvarimo cilj koji nema alternativu – da osiguramo našu kolektivnu budućnost“, uveren je Sajfman.

Zorica Žarković

Biznis i finansije 242, februar 2026. 

Foto: lisiacaldeira, Pixabay

11. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Evropa vraća nuklearnu energiju u centar strategije

by bifadmin 11. март 2026.
Evropa želi da nuklearnu energiju vrati u sam vrh svoje energetske strategije, a poruka sa drugog Nuklearnog samita u Parizu je jasna: bez nuklearki neće biti ni jeftinije struje, ni veće energetske nezavisnosti, ni pune industrijske konkurentnosti. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da su nuklearna energija i obnovljivi izvori zajedno „najmoćniji energetski miks“, dok je francuski predsednik Emanuel Makron ocenio da je nuklearna energija ključna za napredak, prosperitet i nezavisnost Evrope.
Fon der Lajen je najavila da će EU formirati garanciju od 200 miliona evra za podršku ulaganjima u napredne nuklearne tehnologije, a sredstva će biti obezbeđena iz sistema trgovine emisijama ugljen dioksida. Kako je navela, cilj je da se smanji rizik za investitore i ubrza razvoj evropskog nuklearnog sektora, posebno malih modularnih reaktora, takozvanih SMR.

Prema njenim rečima, Evropa želi da pojednostavi pravila, ubrza investicije i ojača ceo nuklearni lanac, od goriva i tehnologije do stručnih kadrova i industrijske baze. Ona je istakla i da bi reaktori nove generacije mogli da postanu visoko tehnološki evropski izvozni proizvod.

Makron: Bez nuklearne energije nema ni konkurentnosti ni dekarbonizacije

Makron je poručio da nuklearna energija omogućava pomirenje tri ključna cilja: niže cene energije, smanjenje emisija i veću nezavisnost. Podsetio je da je Francuska prošle godine izvezla 90 teravat sati dekarbonizovane električne energije zahvaljujući svom nuklearnom parku i naglasio da upravo takva stabilna i dostupna struja postaje osnova za razvoj data centara, veštačke inteligencije i novih industrija.

On je rekao da je u svetu trenutno oko 450 nuklearnih reaktora u radu, da je oko 70 novih u izgradnji, dok je više od 115 projekata u fazi planiranja.

Francuska je, kako je naveo, odlučila da gradi šest novih reaktora EPR2 i planira još osam.

Grčka otvara vrata malim modularnim reaktorima

Na samitu se oglasio i grčki premijer Kirjakos Micotakis, koji je rekao da Grčka želi da ispita da li bi nuklearna energija, posebno mali modularni reaktori, mogla da ima mesto u njenom energetskom sistemu. Najavio je osnivanje vladine komisije koja će analizirati mogućnosti primene SMR tehnologije, iako je naglasio da Grčka nije obavezana da gradi nuklearne elektrane.

Micotakis je ocenio da Evropa teško može da ostvari stratešku autonomiju, energetsku sigurnost i konkurentnost bez nuklearne energije.

Nuklearna energija ponovo u centru evropske politike

Jedna od ključnih poruka iz Pariza jeste da Evropa, suočena sa visokim cenama energije i rizicima od uvozne zavisnosti, ponovo vidi nuklearnu energiju kao oslonac buduće strategije. Fon der Lajen je upozorila da Evropa nema sopstvene izvore nafte i gasa i da zavisnost od skupog i nestabilnog uvoza predstavlja veliki rizik, posebno u svetlu krize na Bliskom istoku.
Izvor: Blic Biznis/Tanjug
Foto: Frederic Paulussen, Unsplash
11. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • DIDS 2026 – Počasna plaketa Nikoli Markoviću za poseban doprinos razvoju Interneta u Srbiji
  • Otvoren DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
  • Money Meetup u Novom Sadu otvorio razgovor o tome kako psihologija utiče na finansijske odluke građana
  • Šta poručuje AI: Vredi li štedeti u investicionom fondu
  • Globos osiguranje predstavlja 3 u 1 kasko travel paket na sajmu automobila

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit