NAJNOVIJE
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Tri lica zlata prednosti i razlike – ETF, digitalno...
Prvih pet najprofitabilnijih kompanija na svetu u 2025. godini
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

„Bolje PIP nego RIP“: Hrabro, direktno i otvoreno o muškom zdravlju

by bifadmin 28. новембар 2025.

U životu neke stvari možemo da odlažemo, ali redovan PIP ne bismo smeli. Rak testisa i prostate su relativno retke, ali izuzetno opasne bolesti, a rano otkrivanje presudno je za uspešno lečenje. Upravo zato Idea Marketi su na samo kraju novembra, meseca posvećenom muškom zdravlju, pokrenuli kampanju „Bolje PIP nego RIP“, s ciljem da dodatno ojačaju svest o značaju prevencije i ranog otkrivanja raka testisa i prostate.

Idea Marketi pozivaju građane da se priključe inicijativi i zajedno doprinesemo očuvanju muškog zdravlja, a sva sredstva koja budu prikupljena tokom trajanja kampanje biće donirana izabranim urološkim odeljenjima bolnica u Srbiji.

Tokom trajanja kampanje, od 28. novembra do 31. decembra, u 20 odabranih IDEA, Roda i Mercator prodavnica širom Srbije potrošači imaju priliku da podrže akciju kupovinom kutije sa dva jaja koja vrede mnogo, ali nemaju cenu. Kutije sa jajima dostupne su u 3 ponuđene opcije, a vrednosni iznos odabraće sami kupci. Sav prihod od prodaje biće doniran urološkim odeljenjima odabranih bolnica u Srbiji.

Jedna od odabranih zdravstvenih institucija koja će dobiti deo donacije je i Odeljenje urologije, Opšte bolnice u Somboru, a načelnik tog odeljenja, dr Milutin Peruničić, zahvalio je kompaniji Idea Marketi na važnoj inicijativi i pokretanju kampanje.

„Rak testisa spada među maligne bolesti koje najčešće pogađaju muškarce od 15 do 35 godina, ali je istovremeno i jedna od najizlečivijih ukoliko se otkrije na vreme. Zato je važno da se o ovoj temi govori otvoreno i da se mladi muškarci ohrabre da redovno obavljaju samopregled i javljaju se lekaru pri prvim promenama. Urološko odeljenje Opšte bolnice u Somboru više od šest decenija predstavlja jedan od stubova srpske i vojvođanske urologije. Svake godine uspešno realizujemo na stotine operacija. Danas odeljenje ima 30 postelja i tim iskusnih lekara koji su prepoznati kao vrhunski stručnjaci u oblasti urologije. Svaka inicijativa, poput ove, koja podiže svest o značaju prevencije ima veliki značaj za naše pacijente i predstavlja važan doprinos očuvanju zdravlja svih muškaraca”, rekao je dr Milutin Peruničić.

Direktor marketinga Idea Marketa, Jovan Milošev, poručio je da kompanija nastavlja da bude posvećena humanitarnom radu i podizanju svesti o važnosti preventivnih pregleda.

„Kroz kampanju ‘Bolje PIP nego RIP’ želimo da otvorimo prostor za razgovor o temama o kojima se ne priča dovoljno i da građanima pružimo jednostavan i praktičan način da daju svoj doprinos. Zaista nam je zadovoljstvo i ponosni smo što, zajedno sa našim kupcima, možemo da podržimo ustanove koje svakodnevno brinu o pacijentima i pružaju pomoć koja za mnoge znači ogromnu razliku”, rekao je direktor marketinga Jovan Milošev.

Tokom prethodna dva talasa projekta „Nema cenu“, usmerenih na prevenciju raka dojke i prevenciju melanoma, Idea Marketi su zajedno sa građanima prikupili više od 1,5 miliona dinara, koji su donirani Društvu Srbije za borbu protiv raka i Udruženju pacijenata obolelih od melanoma. Ovaj rezultat pokazao je da dobro organizovana akcija, uz jasnu poruku i podršku potrošača, može da donese opipljivu korist zajednici. Upravo na temelju tog iskustva razvijen je i projekat „Bolje PIP nego RIP“, kao nastavak kontinuirane posvećenosti Idea Marketa unapređenju zdravstvenih kapaciteta i jačanju svesti o važnosti preventivnih pregleda.

Podizanjem svesti o važnosti redovnih pregleda, otvaranjem prostora za razgovor o muškom zdravlju i pružanjem konkretne podrške bolnicama, Idea Marketi potvrđuju da odgovorno poslovanje ima stvaran uticaj na kvalitet života ljudi u zajednici. Ovo je podsetnik da briga o zdravlju počinje informisanošću, a uspeh ovakvih inicijativa potvrđuje da se najjači rezultati postižu kada delujemo zajedno.

28. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoНекатегоризовано

Core days 2025: Odgovorno poslovanje – ulaznica ekonomija regiona Zapadnog Balkana na EU tržište

by bifadmin 28. новембар 2025.

Društveno-odgovorno poslovanje, biznisi koji u centar stavljaju zaposlene, potrošače i zajednice u celini, biće u narednim godinama pokretači konkurentnosti, rasta i bržih integracija ekonomija Zapadnog Balkana u EU, poručeno je na otvaranju konferencije CORE Days 2025 – „Više od profita: društveni uticaj ESG“, koju organizuje NALED, uz podršku Švedske.

Ovom prilikom, uručena su i priznanja za 16 lokalnih samouprava iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje su u prethodnih godinu dana uspešno prošle kroz program certifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi i zaslužile BFC certifikat, koji uključuje upravo i standarde održivog i socijalno odgovornog poslovanja.

Ministarka državne i lokalne samouprave Srbije Snežana Paunović podvukla je značaj BFC certifikata kao prepoznatljivog regionalnog mehanizma, koji podstiče standarde dobre uprave, generiše poverenje investitora i služi kao primer uspešne razmene znanja i iskustava među lokalnim zajednicama.

– Razvoj lokalne samouprave temelj je modernizacije države. Gradovi i opštine treba da postanu pokretači ekonomskog rasta, inovacija i zapošljavanja. Dobra uprava podrazumeva efikasne institucije, digitalizovane i pojednostavljene usluge, transparentnost u radu i aktivnu saradnju sa građanima i privredom – navela je ministarka Paunović.

Kroz saradnju sa NALED-om, Švedska nastavlja da radi na jačanju održivih lanaca snabdevanja i uvođenju evropskih standarda u javne nabavke, kako bi se lakše izašlo u susret ESG zahtevima.

– Održivost nije samo smanjenje emisija ili zaštita biodiverziteta, već princip da ekonomski rast ne sme ići na štetu ljudskih prava, dostojanstvenog rada, jednakosti i inkluzije. To podrazumeva snažna radna prava i socijalni dijalog, u kojem poslodavci, zaposleni i država zajedno rade na obezbeđivanju fer zarada, bezbednih uslova rada i podele odgovornosti. To je i rodna ravnopravnost, kao dokazani pokretač inovacija i rasta, ali i transparentnost i borba protiv korupcije u javnim nabavkama i korporativnom upravljanju – poručila je švedska ambasadorka Šarlot Samelin.

Kada je reč o regionu, Crna Gora intenzivno radi na sprovođenju decentralizacije i digitalnoj transformaciji lokalne samouprave, poručio je ministar javne uprave ove zemlje Maraš Dukaj.

– Uskoro očekujemo da sve naše opštine budu deo GSB elektronskog sistema, preko kojeg će organi uprave razmenjivati podatke automatski. Time ćemo drastično smanjiti troškove i ukloniti brojne barijere. Takođe, planiramo da do 2027. uvedemo „digitalni novčanik“, od lokalnog do državnog nivoa – rekao je Dukaj.

Rezultate beleže i BiH i Republika Srpska, pa je tako u RS 17 opština prošlo kroz BFC SEE program.

– Naš cilj je da sve lokalne samouprave u RS postanu prepoznatljive po tome da pružaju sigurnost investitorima. To doprinosi ekonomskom razvoju, novim radnim mestima, ali i većim prihodima u budžetima lokalnih zajednica – navela je Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave RS.

Vladislav Cvetković, predsednik Upravnog odbora NALED-a, poručio je da održivi rast počinje tamo gde privatni sektor i javne politike podržavaju isti cilj, a to je ravnopravnije i inkluzivnije društvo:

– Izgradnja održivih lanaca snabdevanja jača konkurentnost naše privrede i vodi ekonomije Zapadnog Balkana bliže EU – odakle nam i dolaze ESG, standardi i vrednosti, CBAM, deforestacija i druge održive politike. Na tome će NALED i u narednim godinama nastaviti da radi uz podršku Švedske, zemlje koja predstavlja primer najbolje prakse u ovoj oblasti – zaključio je Cvetković.

Konferencija „Core days“ koju organizuje NALED, uz podršku Vlade Švedske i u saradnji sa Partnerstvom za konkurentan region, okupila je u Ložionici više od 300 učesnika, predstavnika vlada, opština, privrede i civilnog sektora iz regiona i EU, sa ciljem razmene iskustava i dobrih praksi primene ESG standarda, sa fokusom na prava radnika, rodnu ravnopravnost, socijalne javne nabavke, socijalno preduzetništvo i jačanje održivosti u lancima snabdevanja.

BFC SEE standardi i dobitnici certifikata

Kroz program Certifikacije opština s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE) od 2012. prošlo je više od 130 gradova iz regiona Zapadnog Balkana. Do sada su 72 lokalne samouprave, od toga 15 iz Srbije, uspele da završe proces i steknu BFC certifikat.

Ukupno 52 lokalne samouprave iz celog regiona prijavile su se u prethodnom periodu za učešće u BFC SEE programu, a na konferenciji Core Days 2025 certifikati su dodeljeni za 16 lokalnih samouprava koje su uvele i set novih kriterijuma u oblasti životne sredine, cirkularne ekonomije i društveno-odgovornog poslovanja: Republika Srpska – Banja Luka, Bijeljina, Brod, Gradiška, Istočna Ilidža, Laktaši, Novi Grad, Prijedor, Prnjavor i Teslić; Federacija BiH – Travnik; Crna Gora – Bar, Bijelo Polje, Tuzi i Žabljak; Srbija – Leskovac, koji je peti put dobio BFC SEE certifikat

28. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MaxBet: Portret odgovornog lidera

by bifadmin 28. новембар 2025.

U savremenoj srpskoj privredi, koja traga za novim modelima održivog rasta i dugoročnog razvoja, kompanije više ne mogu biti samo uspešne – moraju imati svrhu. Rezultati, kapital i tržišni udeo više nisu dovoljni ukoliko iza njih ne stoji jasna ideja o tome kakav trag jedna organizacija ostavlja u društvu. MaxBet je jedan od retkih domaćih brendova koji tu transformaciju nije posmatrao sa distance, već ju je prihvatio kao ključni deo identiteta. U periodu od lokalnog preduzeća do regionalnog lidera, kompanija je gradila model poslovanja u kojem se profit ne suprotstavlja odgovornosti, već je podupire.

Danas MaxBet zapošljava više od 3.000 ljudi u Srbiji i regionu, sa timovima koji se šire, razvijaju i donose novu energiju tržištu. Rast zaposlenih istovremeno znači i rast odgovornosti – prema ljudima, zajednici i industriji. Zato je strateško opredeljenje MaxBet-a jasno: uspeh se ne meri samo brojkama, već kvalitetom ljudi, odnosima i razvojem potencijala. Ulaganje u znanje, prilike i lični razvoj zaposlenih više nije dodatna pogodnost već način poslovanja.

„Kompanije koje rastu, a ne razvijaju svoje ljude, zapravo stagniraju. Naš cilj je da svaki zaposleni ima jasnu putanju napretka, a da se ta putanja zasniva na vrednostima, znanju i odgovornosti“, ističe Savo Bakmaz, generalni direktor MaxBet-a.

Po njegovim rečima, motivacija zaposlenih se danas ne meri samo visinom primanja, već osećajem pripadnosti i autentičnom svrhom. „Verujem da je snaga kompanije u tome koliko ljudi žele da budu deo njene priče, a ne samo deo njenog poslovanja“, dodaje Bakmaz.

Društveni angažman kompanije prirodna je ekstenzija ove interne filozofije. Jedna od najznačajnijih inicijativa je humanitarni program „Život je krv“, koji je prevazišao očekivanja: organizovane su 82 akcije dobrovoljnog davanja krvi u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi i Crvenim krstom, a prikupljeno je 11.000 jedinica krvi – što znači više od 33.000 potencijalno spašenih života. Ovi rezultati ne oslanjaju se na marketinšku retoriku; oni govore sami za sebe i predstavljaju jednu od najefikasnijih CSR akcija u regionu.

Ekologija je druga važna osa delovanja. Povodom Dana planete Zemlje, MaxBet je realizovao obimnu ekološku akciju i zasadio 6.000 stabala širom Srbije, uključujući završnu sadnju na Košutnjaku. Svaki zaposleni simbolično je „dobio svoja pluća“, ukazujući na povezanost ljudi i prirode. Sadnja drveća nije bila jednodnevna PR kampanja, već ulaganje u zdraviji ekosistem i podizanje svesti o ulozi svakog pojedinca u klimatskim promenama.

Treća ključna dimenzija odgovornog poslovanja je briga o igračima i promocija bezbedne igre. Kroz Play Well kampanju, deo Flutter globalne strategije odgovornog igranja, MaxBet kontinuirano ulaže u edukaciju zaposlenih, unapređenje alata za bezbedno igranje, kao i kreiranje jasnih poruka koje podsećaju korisnike da je igra zabava – ne način života. Play Well aktivnosti uključuju radionice, panele sa stručnjacima, razvoj digitalnih alata za samokontrolu i programe podrške, a fokus je na prevenciji, ranoj identifikaciji rizika i stvaranju kulture odgovorne zabave.

„Play Well za nas nije proizvodni proces, već sistem vrednosti. Želimo da svaki igrač ima iskustvo koje je zabavno, bezbedno i pod kontrolom. To je jedini održivi model i jedini ispravan model“, naglašava Bakmaz.

Ni ekonomski efekat nije zanemarljiv. MaxBet, kroz poreze, doprinose, ulaganja u digitalnu infrastrukturu i partnerstva sa više od 300 domaćih kompanija, predstavlja važan pokretač privrede. Ove saradnje prevazilaze standardne poslovne odnose; one doprinose rastu celokupne biznis zajednice, otvaraju nova radna mesta, podržavaju male i srednje biznise i podstiču lokalnu ekonomiju. To je model „lokalnog osnaživanja“ koji pravi vidljivu razliku.

Ipak, srce kompanije ostaje – kultura. Integritet, etika, transparentnost, odgovornost i kontinuirana edukacija predstavljaju stubove poslovanja. U industriji u kojoj je poverenje temelj, MaxBet ne pravi kompromise. Zbog toga često ne diktira samo tempo, već postavlja standarde. Upravo ta doslednost vrednostima objašnjava zašto je kompanija prepoznata kao lider koji inspiriše, a ne samo prednjači.

U vremenu u kojem biznis često gubi kontakt sa realnošću i potrebama društva, MaxBet pokazuje da uspeh može biti i hrabar i pažljiv. Kombinacijom ljudi, ideja, odgovorne strategije, inovacija i dugoročnog razmišljanja, kompanija gradi priču koja se ne završava na papiru – već ostavlja trag. Za ljude. Za prirodu. Za društvo.

28. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zagađenje vazduha ugrožava zdravlje i živote novorođene dece

by bifadmin 28. новембар 2025.

U Srbiji se zagađenju vazduha pripisuje svaka četvrta neonatalna smrt odnosno smrt dece do prvog meseca života, piše doktorka Elizabet Paunović koja je nekada bila direktorka Evropskog centra za životnu sredinu i zdravlje Svetske zdravstvene organizacije.

U njenom tekstu za portal Klima101 stoji da se prema najnovijem izveštaju „Globalno stanje vazduha” (State of Global Air) u Srbiji 12.000 smrti godišnje pripisuje zagađenju vazduha PM 2,5 česticama, dok se ukupno, od svih zagađujućih materija koje se prate, pripisuje 14.100 smrti godišnje.

U Srbiji 6 puta veća smrtnost nego u Zapadnoj Evropi

To znači da u Srbiji na 100.000 stanovnika premine 96,2 ljudi usled zagađenog vazduha, dok je po istom izveštaju ta stopa na 100.000 stanovnika u Zapadnoj Evropi daleko manja – 15,2 smrti.

Razlog tome je pre svega drastično veća zagađenost česticama PM 2,5. U Srbiji, srednja godišnja vrednost PM 2,5 od 19,3 mikrograma po metru kubnom (µg/m3) višestruko je viša od preporučene vrednosti Svetske zdravstvene organizacije (SZO) od 5 µg/m3, koja se smatra bezbednom po ljudsko zdravlje.

Sa druge strane, srednja godišnja vrednost za zemlje Zapadne Evrope iznosi 9,91 µg/m3.

Stariji i deca najugroženiji

Ali iako je celokupno stanovništvo izloženo zagađenju, to zagađenje ne utiče jednako na sve starosne grupe. Najveće opterećenje bolestima koje su prouzrokovane zagađenim vazduhom, pa sledstveno i prevremenih smrti, beleži se u starijim starosnim grupama iznad 60 godina. To se javlja zato što je potrebno da prođe više decenija da bi se razvile nezarazne bolesti koje nastaju usled dugotrajne izloženosti zagađenom vazduhu.

Međutim, kako pokazuju procene u izveštaju Globalno stanje vazduha, zagađenje je opasno i po novorođenčad: procenjuje se da je zagađenje vazduha krivo za 25% svih neonatalnih smrti u Srbiji. Neonatalne smrti nastaju od rođenja do kraja prvog meseca života, i tu se očigledno ne radi o dugotrajnim procesima kao kod starijih osoba.

Neonatalni smrtni slučajevi se procenjuju samo za čestice PM 2,5 i za zagađenje vazduha u domaćinstvima, ili za ta dva faktora zajedno, jer izloženosti ostalim polutantima nisu relevantne.

Kako zagađen vazduh utiče na novorođenčad?

Neonatalni ishodi uključuju u najvećoj meri komplikacije usled niske težine novorođenčeta na rođenju (niska porođajna težina kao uzrok smrti), preranog (prevremenog) rođenja, kao i usled infekcija donjih disajnih puteva.

Zagađen vazduh posebno negativno utiče na svu decu do 5 godina starosti, ali su smrti češće u neonatalnom periodu, jer su u prvom mesecu života novorođenčad posebno osetljiva na sve uticaje iz životne sredine, uključujući i delovanje zagađujućih materija iz zagađenog vazduha zbog nezrelosti imunog sistema.

Pored toga, na neonatalne smrti usled zagađenog vazduha utiče i izloženost trudnica zagađenom vazduhu u toku trudnoće, koja dovodi i do niske porođajne težine, i do prevremenog rođenja, kao i do kongenitalnih anomalija, što sve povećava rizik od neonatalne smrti.

Zato možemo zaključiti da je rizik kod novorođenčadi viši nego kod dece do 5 godina starosti, jer se radi o kombinaciji uticaja i pre i neposredno posle rođenja.

Ceo tekst možete naći na portalu Klima101

Foto: Kanenori, Pixabay

28. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Globalni turizam doživeo snažan rast u 2025, koje destinacije su predvodile

by bifadmin 28. новембар 2025.

U prvih devet meseci 2025. godine, 1,1 milijarda turista putovala je širom sveta, što je povećanje od 32 miliona ili pet odsto u odnosu na isti period 2024. godine i četiri odsto u odnosu na treći kvartal, izvestio je Turizam UN.

Podaci Svetskog turističkog barometra UN pokazuju da je globalni rast turizma nastavljen ove godine i u dolascima turista i u prihodima, uprkos visokoj inflaciji u turističkim uslugama i oprezu putnika zbog političkih i trgovinskih tenzija.

Prema podacima, Afrika je ostvarila najveći rast dolazaka turista među svetskim regionima u prvih devet meseci ove godine u poređenju sa istim periodom prošle godine, od 10 odsto, sa sličnim dvocifrenim povećanjima u svojim podregionima Severne i Podsaharske Afrike.

Evropa je potvrdila svoj status vodećeg globalnog turističkog regiona sa većinom od ukupnih ili 625 miliona međunarodnih turističkih dolazaka u prvih devet meseci 2025. godine, što je povećanje od 4 odsto u poređenju sa istim mesecima 2024. godine.

Svi evropski podregioni su ostvarili solidne rezultate, posebno u trećem kvartalu, demonstrirajući snažnu letnju potražnju.

Zapadna Evropa je u prvih devet meseci 2025. godine primila 5 procenata više turista nego u 2024. godini, južna mediteranska Evropa 3 procenta više, a i centralna i istočna Evropa zabeležile su povećanje dolazaka turista od 8 procenata. Ovo još uvek ne dostiže nivo iz 2019. Severna Evropa je to dostigla, ali je i jedini evropski podregion sa manje dolazaka nego u prvih devet meseci prošle godine, za 1 procenat.

Ameriku je takođe posetilo 1 procenat manje turista u trećem kvartalu ove godine, nakon što je u prvom i drugom kvartalu bilo do 3 procenta više. Južna Amerika je imala najveći porast broja dolazaka turista, od 9 procenata u poređenju sa prošlom godinom. 1 procenat manje turista došlo je u Severnu Ameriku, 3 procenta više u Centralnu Ameriku i 1 procenat više na Karibe.

2 procenta više međunarodnih turista došlo je na Bliski istok

Dolasci turista u Aziju i Pacifik takođe su porasli za 8 procenata u prvih devet meseci ove godine, dostigavši 90 procenata broja pre pandemije, što pokazuje da se oporavljaju, kao i severoistočna Azija, koja je ove godine zabeležila 17 procenata više turista nego 2024. godine, ali je i dalje 12 procenata ispod nivoa iz 2019. godine.

Među zemljama sa najvećim stopama rasta dolazaka turista u devet meseci 2025. godine, ističu se Brazil, Vijetnam, Egipat, Etiopija, Japan itd.

Izvor: Poslovni.hr/Blic.rs

Foto: Pixabay

28. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija ima rudnu rentu koja je ubedljivo najniža

by bifadmin 28. новембар 2025.

Visina naknade koju rudarske kompanije plaćaju za eksploataciju mineralnih sirovina u Srbiji ponovo je u centru pažnje, nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da država godinama nije mogla da poveća takozvanu rudnu rentu zbog političkih pritisaka i međunarodnih odnosa.

Visina ove naknade često je predmet sporenja u javnosti, a Vučić je naveo da je Srbija želela da povisi rudnu rentu, ali da to nije bilo moguće, piše Danas.

– Mi imamo rudnu rentu koja je ubedjivo najniža. Nismo mogli da je promenimo ni kada smo pokušali, jer je bio veliki pritisak i rekli su da time menjamo uslove poslovanja. Nismo smeli da je povećamo tamo 2016. ili 2017. godine. Nismo hteli da kvarimo političke odnose – naveo je on.

Podsetimo, Vučić je i prethodnih godina govorio o pokušajima da se rudna renta poveća, ali i rekao da to nije jednostavan proces.

Kako je ukazao, kada je hteo da podigne rudnu rentu „nema ko iz Rusije mu nije na glavu skočio“, a ticalo se srpskih izvora gasa i nafte, koji su sada u vlasništvu ruskog Gasproma.

U javnosti se često čuju kritike o tome da je rudna renta u Srbiji niska i da je treba povećati, što je potvrdio i Vučić, ali čini se da se Srbija i tu našla u nezavidnoj poziciji, jer ne sme da se zamera i da kvari političke odnose.

Dodatno, prema Vučićevim rečima, kompanije koje se bave rudarstvom, ako ne budu imale pristojan profit, otići će odavde.

Kolika je visina naknade za rudarenje u Srbiji?

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu Čedomir Beljić za Danas objašnjava da prvenstveno termin „rudna renta“ nije ispravan, već da se u Srbiji naplaćuje naknada za korišćenje mineralnih sirovina ili rojalti (royalti).

Kako dodaje, rojalti je u Srbiji regulisan Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima, kao i Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara i predstavlja važan izvor prihoda, naročito za lokalne samouprave.

Dakle, visina ove naknade za različita iskopavanja kreće se od jedan do sedam odsto.

Najviša, sedam odsto, plaća se za naftu, gas i ostale prirodne gasove. A najčešća koja se odnosi na metalične i nemetalične sirovine naplaćuje se u visini od pet odsto prihoda.

Zakon definiše i raspodelu ostvarenih prihoda od rojaltija, pa tako 60 odsto pripada budžetu Republike Srbije, a preostalih 40 budžetu lokalne samouprave na čijoj se teritoriji vrši eksploatacija mineralnih sirovina. Ako je eksploatacija na teritoriji autonomne pokrajine, onda njoj ide 10 odsto, lokalnoj samoupravi 40, a republičkom budžetu 50 odsto.

Beljić objašnjava da se naknada za korišćenje mineralnih sirovina u Evropi obračunava na različite načine i u različitim visinama, u zavisnosti od zemlje do zemlje.

– Dakle, unificiranog načina obračuna nema. Ovo je svakako posledica specifičnosti mineralnih sirovina, kao tržišnih materijala, ali i posledica prirodnih okolnosti vezanih za nastanak istih. Ne može se prenebregnuti značaj mineralnih sirovina za ekonomiju i politiku i u lokalnom i u globalnom smislu – naglašava on.

Sagovornik podseća da je način naplate rojaltija u Srbiji često bio pod lupom javnosti i izazivao različite komentare koji su nekad bili opravdani, ali nekad ne.

– Oni su se kretali u dijapazonu od odobravanja do veoma teških kritika, nekad razumljivih, ali i često neopravdanih, bez utemeljenja i uzimanja u obzir šireg aspekta situacije u našoj zemlji – smatra Beljić.

On dodaje da osnovice za obračun, definisane zakonom, podrazumevaju institucionalno uređen prostor sa dovoljnim brojem stručnih službenika uz mogućnost stalne kvalitetne kontrole procesa.

– Zakonska i podzakonska regulativa moraju biti na nivou koji je neophodan da bi sistem naplate rojaltija na ovaj način mogao da da pozitivne, odnosno optimalne efekte – smatra Beljić.

Rudarstvo delatnost koja podrazumeva duge investicione cikluse

Drugi momenat u vezi naplate rojaltija, prema njegovim rečima, jeste period usklađivanja visina naknade kao i eventualne promene u sistemu naplate.

– Ovo je indirektno vezano sa opredeljenjem države po pitanju sirovina od strateškog značaja, eventualno kritičnih mineralnih sirovina, a trenutno ih naša regulativa ne prepoznaje, kao i opredeljenjem po pitanju rudarstva generalno – navodi on.

Beljić podseća da je rudarstvo delatnost koja podrazumeva duge investicione cikluse, te da je zbog toga ekonomska stabilnost, kao i uređenost institucionalnog prostora, od značaja za efikasan rad.

– Rojalti bi mogao biti tretiran kao razvojna šansa, ali samo u slučaju da se rudarstvo kao baza, osnova, uklopi u potencijalni industrijski razvoj. Onda visine naknada imaju stimulativnu ulogu. Ako se pak privredna aktivnost završi samo na proizvodnji sirovina ili poluproizvoda, rojalti bi morao da ima potpuno drugu ulogu, uz svakako više vrednosti za naplatu. Stvar je izbora, opredeljenja odgovornih, tačnije Skupštine i Vlade Srbije – objašnjava on.

Kako dodatno pojašnjava, visina rojaltija zavisi od opredeljenja društva da li hoće i na koji način da se bavi rudarstvom kao privrednom delatnošću.

– Može da bude pristojan izvor prihoda i razvojna šansa, ali, takođe, i neka vrsta naknade za posledice koje rudarstvo ostavlja za sobom. U ovom smislu načini raspodele rojaltija su od izuzetnog značaja. Obračun i naplata rojaltija je uslovljena prirodnim, tehničko-tehnološkim, ekonomskim, vojnim i političkim uslovima zemlje – naglašava sagovornik.

Beljić ukazuje da se ni ekološki problemi, kao posledica rudarstva, ne mogu zanemariti i da bi deo naknade svakako morao da bude opredeljen u i u tom smislu.

– Da bi rojalti mogao da ispuni svoju svrhu neophodan je dobro uređen i vođen institucionalni okvir. Uključivanje lokalnih samouprava u većoj meri nego što je to danas slučaj kod nas, trebalo bi da bude, jedan od pravaca evoluiranja naplate i raspodele naknada za korišćenje mineralnih sirovina – zaključuje on.

Naknade za eksploataciju sirovina su veoma niske

Profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević za Danas kaže da se Srbija, nažalost, prema svojim resursima nikada nije odnosila na adekvatan način, bilo da se radi o vodi, šumama, metalima ili nemetalnim sirovinama.

– Naknade za eksploataciju sirovina su veoma niske, često se ne zna šta ko i koliko treba tačno da plati, šta su referentne cene, i sl. Istovremeno, kompanije u vlasništvu države dugo nisu plaćale nikakvu rudnu rentu. Relevantni zakoni koji regulišu tu oblast doneti su tek u prethodnih nekoliko godina, ali su i u njima naknade zadržane na niskom nivou. Sistem je toliko loš da kada bi Srbija imala bogata nalazišta nafte i gasa, pre bi postala Nigerija nego Norveška, ukazuje on.

Prema njegovim rečima, potrebno je da se ta oblast značajno bolje uredi, naročito u uslovima u kojima je Srbija bogata određenim resursima.

Radosavljević podseća da je NIS u periodu od 2014. do danas vadio oko 900.000 tona sirove nafte i oko 400.000 uslovnih tona gasa.

– Tržišna vrednost te nafte i gasa je oko 550 miliona evra godišnje. Ako na to primenimo stopu rudne rente od tri odsto koju je NIS plaćao do prošle godine, država je u budžet dobijala oko 16,5 miliona evra. Iz ovoga se jasno vidi da je visina rudne rente izuzetno neadekvatna. Uzimajući u obzir količinu sirove nafte koju Srbija ima, te neke referentne vrednosti u sličnim zemljama, verovatno je adekvatnije bilo oko 15 odsto rudne rente, što bi u budžet Srbije donosilo oko 66 miliona evra godišnje više nego što je to bio slučaj – navodi on.

Kako sumira, rudna renta je izuzetno neadekvatno niska, i suštinski najveći deo profita NIS-a dolazi upravo iz sektora koji se bavi eksploatacijom nafte i gasa.

Radosavljević smatra da je u segmentima gde postoje značajne rezerve određenih sirovina, realno da se rudna renta poveća.

– Verovatno je primer Mađarske, gde ta rudna renta varira od količine resursa i cene na tržištu, dobro rešenje. Ono bi istovremeno omogućilo dobru srazmeru između onoga što dobija investitor i država, a sprečila prekomerenu eksploataciju resursa koja je kod nas čest slučaj. Dakle, bolji zakon po uzoru na dobre evropske prakse mogao bi da poveća prihode države po ovom osnovu, a da istovremeno ne otera investitore – zaključuje on.

Ekonomski analitičar Bogdan Petrović za Danas navodi da rudna renta u Srbiji, kao i u svetu, zavisi od vrste mineralne sirovine koja se eksploatiše.

– Eksploatacija ruda je inače izuzetno kompleksan posao i zahteva izuzetno visoka inicijalna ulaganja. Potrebno je mnogo više vremena da se otvori rudnik, nego što je, na primer, potrebno za otvaranje bilo koje fabrike – objašnjava on.

Kako dodaje, eksploatacija nafte i gasa nije preterano komplikovana u poređenju sa eksploatacijom metaličnih sirovina poput bakra, litijuma i slično.

Za bakar  rudna renta je u skladu sa svetskim standardima

– U Srbiji se najviše, od metaličnih sirovina, eksploatiše bakar i tu je naša rudna renta u skladu sa svetskim standardima. Treba imati u vidu da, pored rudne rente, kompanija mora da plaća poreze i doprinose na plate, razne takse kao što je, recimo, ekološka taksa i zatim porez na imovinu, porez na dobit i porez na dividendu – naglašava Petrović.

On napominje i da se u Srbiji za, primera radi, bakar plaća pet odsto od prihoda.

– Dakle, ne pet odsto od dobiti, nego od prihoda – što je mnogo viši postotak od dobiti, kada se uračunaju svi troškovi koje kompanije imaju – pojašnjava sagovornik.

S druge strane, on podseća da je naknada za ugalj tri odsto, ali da je glavni korisnik uglja EPS.

– Svako povećanje te rente bi se prenelo na cenu struje – upozorava Petrović.

Što se tiče naknada za naftu i gas koje su sedam odsto, on naglašava da je to znatno ispod nivoa u drugim državama.

– Ipak, mi imamo relativno siromašna nalazišta, pa su i troškovi eksploatacije veći nego u drugim državama – navodi Petrović.

On ukazuje da je rudarstvo izuzetno „nezahvalna“ privredna grana, koja zahteva velike investicije pre početka rada.

– Postoji i veliki rizik da kompanija uloži znatna sredstva za istraživanje nalazišta, da bi se ispostavilo da su to ‘bačene pare’, ukoliko nema dovoljno rude za komercijalnu eksploataciju. Takođe, neophodno je pribaviti veliki broj saglasnosti i ispuniti veoma oštre ekološke standarde. Potrebno je da se kupi i značajna količina zemljišta gde se vrši eksploatacija, da se obezbedi prerada (flotacija, topionice…) ukoliko se vrši, a onda i bezbedno odlaganje jalovine… Mora se obezbediti i rekultivacija zemljišta kada se završi eksploatacija – navodi sagovornik.

Zato je, kako kaže, veoma nezgodno da države propisuju visoke rudne rente, jer bi to odvratilo investicije u rudarstvo.

– Grad Bor ne bi postojao da nema rudnika, kao ni Majdanpek. Bez rada rudnika, ta dva grada bi bila osuđena na ubrzano iseljavanje stanovništva. Da ne govorimo o tome da je za rad rudnika potrebno i veliko ulaganje u infrastrukturu – put, pruga, dovod struje… Zato smatram da za metalične sirovine nije realno povećati rudnu rentu – zaključuje Petrović.

Što se tiče nafte i gasa, kako kaže, to je moguće.

– Tu se, međutim, javlja problem ugovora sa Ruskom Federacijom oko NIS-a – upozorava Petrović.

Izvor: Danas

Foto: Lydia Williams, Unsplash

28. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Četvrt veka Sinergije: Inovacije menjaju pravila igre u biznisu i tehnologiji

by bifadmin 27. новембар 2025.

Sinergija, regionalni IT i biznis brend koji je već četvrt veka najeminentnija platforma za unapređenje poslovnih procesa kroz implementaciju tehničkih inovacija i danas je, u svom 25. izdanju, u beogradskom Sava centru okupila lidere brojnih industrija, predstavnike državnih institucija i najuspešnijih kompanija iz Srbije i jugoistočne Evrope, koji su predstavili ključne uvide o tehnološkim prioritetima regiona i ulozi inovacija u razvoju javnog i privatnog sektora.

Frontier kompanije – AI kao pokretač poslovne vrednosti

“Srbija se sve snažnije pozicionira kao regionalni lider u oblasti veštačke inteligencije i digitalnih inovacija — a Microsoft je ponosan što je partner na tom putu. Naš Microsoft Development Center, koji zapošljava više od 800 stručnjaka, i nedavno otvoreni Microsoft Garage Serbia pokreću inovacije koje utiču na milione ljudi širom sveta.

Zajedno sa više od 600 partnera u regionu Jadrana, ubrzavamo AI transformaciju u svim industrijama, dok istovremeno ulažemo u razvoj veština — obučivši više od 100.000 ljudi da iskoriste prilike koje nudi veštačka inteligencija – istakao je Charles Calestroupat, potpredsednik Microsoft Europe South.

On je u svom izlaganju istakao da tržište može dostići nivo frontier organizacija (pioniri usvajanja AI-a), uz otpornu infrastrukturu, snažnu konektivnost i podsticajne politike, kao i osnaživanje talenata kroz razvoj veština. „Kada vlada, obrazovanje i kompanije rade zajedno da to ostvare, zemlja može da otključa inovacije i preuzme vođstvo u digitalnoj ekonomiji“, dodao je.

IKT sektor u Srbiji nastavlja sa rastom

Direktor Kancelarije za IT i eUpravu prof. dr Mihailo Jovanović poručio je da je prošle godine ostvaren rekordan izvoz, u iznosu od 4.1 milijardi evra. „I ove godine nastavljamo sa rastom, za prvih 9 meseci ove godine rast je negde oko 12 posto u odnosu na isti period prošle godine, što govori da ćemo 2025. godinu verovatno završiti sa izvozom od oko 4.5 milijardi evra“, istakao je on.

Predstavnici kompanije Microsoft su sa svojim partnerima, vodećim kompanijama koje posluju u Srbiji, otvorili teme koje u današnjem trenutku ubrzanih inovacija određuju tempo razvoja svake moderne organizacije. Umesto suve priče o tehnologiji, razgovaralo se o suštini – gde se završava iako značajna, ipak pomoćna uloga automatizacije, a gde je neophodna ljudska kreativnost, kako izgleda odgovorno i etično vođenje kompanije u eri veštačke inteligencije i zašto je bezbednost digitalnog ekosistema postala pitanje koje prevazilazi IT departmane.

U razgovorima o budućnosti tržišta postavljeno je pitanje da li kompanije u regionu zaista vide potencijal novih tehnologija ili i dalje prilaze inovacijama kao „projektnim zadacima“? Učesnici Sinergije 25 saglasni su u stavu da, ako tehnologija već sada menja tokove kapitala, odluke lidera zapravo određuju ko će i dalje biti stabilan igrač na tržištu, a ko će ostati samo posmatrač tržišne utakmice, uz zaključak da uspeh ne zavisi od toga ko prvi uvede novu alatku, već od toga ko je spreman da prepozna priliku pre nego što postane očigledna – i da u nju investira hrabro, strateški i na vreme.

Poruka predstavnika javnog i neprofitnog sektora je da regulative i standardi nisu samo administrativni okvir, već temelj poverenja bez kog nema inovacija.

Jubilarna, 25. po redu, Sinergija, u Beogradu je tokom 2 dana okupila više od 1800 učesnika iz preko 20 zemalja, koji su na 100 dinamičnih sesija imali jedinstvenu priliku da se upoznaju sa najaktuelnijim IT rešenjima, korisnim biznis savetima i praktičnim iskustvima vodećih internacionalnih, regionalnih i domaćih kompanija i organizacija.

Foto: Jadranka Ilić

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Ko su ljudi koji pokreću poslovni svet regiona – saznajte u novom tematskom biltenu eKapije

by bifadmin 27. новембар 2025.

Portal eKapija, jedan od vodećih poslovnih medija u regionu, 16. decembra objaviće tematski bilten „Dnevnik uspeha – Ko su ljudi koji pokreću poslovni svet„. Ovo specijalno izdanje biće posvećeno liderima biznisa, preduzetnicima i menadžerima čija vizija, znanje i istrajnost oblikuju ekonomsku sliku regiona.

Privreda regiona poslednjih godina sve snažnije zauzima svoje mesto u evropskoj poslovnoj zajednici. Ideje koje nastaju na ovim prostorima prepoznaju se i van granica regiona, a iza svake uspešne kompanije stoje ljudi – oni koji svojim odlukama i inovacijama pokreću razvoj i inspirišu druge.

Upravo njima eKapija posvećuje novo izdanje biltena, koje će čitaocima pružiti priliku da upoznaju lične i profesionalne priče najuspešnijih pojedinaca. Fokus je na njihovim idejama, znanju i iskustvima koja su ih vodila ka rezultatima vrednim pažnje.

„Dnevnik uspeha“ je tradicionalno godišnje izdanje eKapije koje pruža priliku liderima i kompanijama da predstave svoje dostignuća i planove, ali i da podele znanja i savete sa onima koji tek započinju svoj poslovni put.

Dnevnik uspeha objavljuje se dvojezično – na srpskom i engleskom jeziku, a biće distribuirano na više od 20.000 e-mail adresa pretplatnika.

Portal eKapija, koji 2025. godine obeležava dvadeset godina rada, ostao je sinonim za tačno, relevantno i pouzdano izveštavanje o privrednim temama. „Dnevnik uspeha“ još jednom potvrđuje tu misiju, da kroz priče o ljudima i kompanijama koje ostvaruju izuzetne rezultate promoviše razvoj i povezuje poslovni svet Zapadnog Balkana.

Svi koji žele da budu deo ovog izdanja mogu se obratiti na adresu: marketing@ekapija.com

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova strategija „Uspon 2030“ donosi značajne rezultate

by bifadmin 27. новембар 2025.

Nelt Grupa u 2025. godini projektuje prihod od 1,5 milijarde evra, što je rast od 9% u odnosu na 2024. godinu. U okviru strateškog ciklusa „Uspon 2030“, od ukupno planiranih 400 miliona evra investicija, više od 30 miliona evra je već investirano u logističku infrastrukturu, proizvodnju i digitalizaciju, saopšteno je danas na godišnjoj konferenciji za medije Nelt Grupe.

Predstavnicima medija obratili su se Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe, Goran Cerovina, potpredsednik za Adria tržišta, Nenad Miščević, potpredsednik za tržište Srbije, Sonja Todorova, potpredsednica za poslovanje Neltovih brendova, i Bojana Mucić, izvršna direktorka ljudskih resursa Nelt Grupe.

„Uprkos eksternim izazovima, na nivou Grupe ostvarili smo konsolidovani rast prihoda od 9% u odnosu na 2024. U skladu sa strategijom „Uspon 2030“ posvećeni smo našoj viziji i misiji – da kreiramo efikasan i održiv ekosistem koji povezuje ljude i brendove kroz izvrsnost u distribuciji, pouzdanu logistiku i ekspertizu u upravljanju brendovima”, istakao je Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe.

Prema rangiranju SeeNews-a, Nelt Srbija je ponovo uvrštena na listu SEE TOP 100 najvećih kompanija u regionu jugoistočne Evrope za 2024, kao jedina domaća privatna kompanija.

Investicije u infrastrukturu i digitalizaciju

U okviru strategije „Uspon 2030“ove godine realizovano je oko 30 miliona evra investicija u proširenje i modernizaciju skladišne i logističke infrastrukture, podizanje proizvodnih kapaciteta i digitalnu transformaciju ključnih procesa. U Albaniji i Bosni i Hercegovini otvorena su nova, savremena skladišta, dok je u Zambiji započeta izgradnja novog poslovno-distributivnog centra. U Baby Food Factory instalirane su nove proizvodne linije, što omogućava povećanje kapaciteta i dalji razvoj portfolija.

Sve poslovne jedinice Grupe beleže rast prihoda

• Nelt Srbija: rast prihoda od 7%, na više od milijardu evra

• Nelt Adria (tržišta Ex-YU, Albanija, Rumunija): rast prihoda od 16%, na više od 400 miliona evra

• Nelt Afrika: rast prihoda od 11%, na 60 miliona evra

Rezultat je ostvaren zahvaljujući jačanju portfolija, novim principalima i logističkim partnerima, među kojima su JTI (Albanija), Beiersdorf (Zambija), Mondelez (Angola), Revlon (Srbija), Bambi (Severna Makedonija) i drugi.

Liderstvo brendova u ključnim kategorijama

Kompanije Baby Food Factory, Neoplanta i Chips Way zabeležili su kumulativni rast prihoda od 7% u odnosu na prošlu godinu, kao i rast tržišnog učešća, čime su dodatno učvrstili liderske pozicije u kategorijama u kojima posluju. Inovacije u portfoliju, investicije u tehnologiju i snažno upravljanje brendovima ostaju strateški oslonci razvoja Nelt Grupe, uz planirano dalje proširenje kapaciteta i ulazak u nove kategorije.

Ulaganje u ljude: šest miliona evra u povećanje zarada

Nelt Grupa je u 2025. godini uložila šest miliona evra u povećanje zarada, 1,5 miliona evra u benefite za zaposlene, dok je više od 5.500 sati posvećeno razvoju liderstva i unapređenju kompetencija. Kroz inovativne digitalne platforme kao što su SAP SuccessFactors i InfoNelt, zaposleni imaju jednostavniji pristup informacijama, efikasnije procese i bržu internu komunikaciju, čime se pozitivno utiče na motivaciju zaposlenih.

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Zašto se požar u Hong Kongu širio tako brzo?

by bifadmin 27. новембар 2025.

Jučerašnji požar u osam stambenih kula u Hong Kongu usmrtio je najmanje 55 osoba, dok se stotine vode kao nestale. Sumnja se da se vatra tako brzo proširila sa jednog solitera na ostale zbog nepoštovanja građevinskih standarda.

Stambeni kompleks Wang Fuk Court izgrađen je 1983. godine u okviru napora lokalnih vlasti da reše stambeno pitanje svojih sugrađana. To znači da je njegova gradnja subvencionisana iz javnog budžeta, a po njenom završetku u novih 2.000 stanova uselilo se oko 4.600 ljudi. Budući da je od tada prošlo 42 godine, nedavno je otpočet projekat obnove osam zgrada koje sačinjavaju ovaj kompleks, za koji je izdvojeno 42,3 miliona dolara.

Međutim, umesto da budu obnovljene zgrade su maltene uništene zbog požara koji je prvo zahvatio jednu višespratnicu a potom se proširio na ostale. Zvanična istraga još nije završena ali vlasti su objavile da je najverovatnije vatra buknula na jednoj od brojnih bambusovih skela koje su okruživale kompleks, a zatim se proširio na druge zgrade preko drvenih stubova i zaštitnih mreža lošeg kvaliteta.

Policija je izašla sa saopštenjem da je izvođač radova koristio veoma zapaljiv materijal, kao i zaštitne mreže i plastiku koje nisu ispunjavale protivpožarne standarde. Brzom širenju vatre, ali i otežavanju evakuacije, doprinela je i gustina naseljenosti odnosno blizina zgrada.

Zbog svega navedenog uhapšena su tri muškarca iz građevinske firme koja je sprovodila projekat obnove, među kojima su dva direktora i jedan konsultant koji se sumnjiče za ubistvo iz nehata, a osim policije i organ nadležan za borbu protiv korupcije je pokrenuo istragu.

Foto: zeferli@gmail.com, Depositphotos

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
  • Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
  • Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
  • Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
  • Osećate se anksiozno nakon kafe? Evo kako da izbegnete taj efekat

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit