NAJNOVIJE
Nova opsesija u enterijeru – Kutak za muziku, mir...
Šta uraditi ako pronađete tuđu bankovnu karticu
Zemlje kojima je od 1990. najviše porastao BDP po...
Javna potrošnja u Evropi: Gde odlazi novac građana?
Inovacija ima smisla tek kada odgovara na stvarne potrebe...
Na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekada...
Banke privukle istorijski nivo kapitala
Trampova politika prema Balkanu pod lupom američkih kongresmena
FED podigao kamatnu stopu prvi put za tri godine
RGZ: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

New Media Team na jednoj od najbrže rastućih content platformi: iskustvo iz komunikacijskog rada sada i na Substacku

by bifadmin 11. септембар 2026.

Substack, jedna od najbrže rastućih globalnih platformi za autorski i stručni sadržaj, privlači sve više pažnje kompanija koje vide prostor za drugačiji dijalog. New Media Team, jedna od vodećih komunikacijskih agencija u regionu, otvorila je svoj kanal na Substacku, na kojem će deliti znanje, iskustva i uvide stečene kroz 17 godina rada u komunikacijskoj industriji.

Platforma koja je počela kao alat za distribuciju newslettera poslednjih godina izrasla je u globalni medijski ekosistem za tekst, audio, video i direktnu komunikaciju autora sa zajednicom. U martu 2025. Substack je

premašio pet miliona plaćenih pretplata – svega četiri meseca nakon što je dostigao četiri miliona, dok danas desetine miliona ljudi svake nedelje na platformi čitaju, gledaju ili slušaju sadržaj.

New Media Team je među prvim domaćim komunikacijskim agencijama koje su Substack prepoznale kao korporativnu thought-leadership platformu. Umesto još jednog kanala za promociju agencije, NMT Substack zamišljen je kao mesto na kojem će ljudi koji svakodnevno rade sa kompanijama, brendovima, institucijama i medijima otvoreno govoriti o promenama koje oblikuju komunikacijsku industriju.

Teme će obuhvatati strateške i korporativne komunikacije, PR, digital, kreativne industrije, kriznu komunikaciju, veštačku inteligenciju i nove tehnologije, ali i konkretna iskustva, dileme i lekcije iz agencijske prakse.

„Komunikacije se danas menjaju neverovatnom brzinom, a sa njima se menjaju i kanali na kojima razgovaramo sa publikom. Želeli smo prostor koji nam omogućava da odemo korak dalje od kratkih formata i svakodnevnog sadržaja na društvenim mrežama i da otvorimo teme kojima možemo da se bavimo ozbiljnije, argumentovanije i iz perspektive ljudi koji se njima svakodnevno bave. U New Media Teamu postoji ogromno iskustvo i znanje i želimo da ga učinimo dostupnijim, ali i da otvorimo prostor za razgovor sa kolegama iz industrije“, ističe Aleksandra Radujko, generalna direktorka New Media Team-a.

Jedan od prvih tekstova na NMT Substacku, „Kome ćemo praviti kampanje – ljudima ili njihovim AI agentima?“, bavi se pitanjem koje bi u narednim godinama moglo suštinski da promeni marketinšku i komunikacijsku industriju: šta se događa kada odluke o kupovini, izboru proizvoda i usluga sve češće, zajedno sa ljudima ili umesto njih, budu donosili AI agenti? To otvara i novo pitanje za brendove – da li će kampanje budućnosti morati da budu relevantne samo ljudima ili i algoritmima koji će u njihovo ime pretraživati, upoređivati, preporučivati i kupovati.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Priceless Passion Week ponovo u Beogradu: pet restorana i četiri nedelje ekskluzivnih degustacionih menija

by bifadmin 11. септембар 2026.

Od 28. septembra do 25. oktobra, korisnici Mastercard kartica moći će ponovo da uživaju u ekskluzivnim fine dining iskustvima u pet JRE restorana, uz mogućnost da rezervišu specijalno kreirane degustacione menije po jedinstvenoj ceni od 7.999 dinara po osobi putem platforme priceless.com.

Beograd, 11. septembar 2026. – Nakon uspešne junske premijere, Mastercard i „JRE-Serbia“ po drugi put ove godine donose Priceless Passion Week u Beograd. Od 28. septembra do 25. oktobra, korisnici Mastercard kartica imaće priliku da tokom četiri nedelje otkriju autorske degustacione menije u pet beogradskih JRE restorana – S5 by Angie, Delirium Silence, Salon 1905, Puter i Langouste. Svaki od restorana kreiraće poseban meni za ovu priliku, po jedinstvenoj ceni od 7.999 dinara po osobi, a rezervacije će biti dostupne putem platforme priceless.com ili direktno u restoranima. Termini za rezervaciju biće dostupni u skladu sa radnim vremenom i kapacitetima svakog od restorana, dok je broj mesta ograničen.

Način na koji ljudi doživljavaju odlazak u restoran polako se menja. Sve više se traži nešto što prevazilazi sam obrok – prilika da se otkrije nova ideja, upozna drugačiji kulinarski rukopis, čuje priča iza jela ili jednostavno doživi nešto što će ostati u sećanju. Sve je više prostora i za ona iskustva koja nas povezuju sa drugima – kroz zajednički sto, razgovor i upoznavanje ljudi sa sličnim interesovanjima. Ta promena se naslućuje i na lokalnoj gastronomskoj sceni, kroz nove formate, autorske koncepte i menije koji gostima nude drugačiji pogled na ono što se dešava za stolom.

Drugo izdanje Priceless Passion Week-a upravo pruža priliku da se takvo iskustvo doživi – kroz četiri nedelje, pet beogradskih restorana predstaviće svoje autorske interpretacije savremene gastronomije, dajući gostima više vremena i prilika da otkriju različite kulinarske rukopise, ideje i iskustva.

Svih pet restorana deo su međunarodnog udruženja JRE-Jeunes Restaurateurs, koje okuplja šefove poznate po autorskom pristupu, sezonalnosti i posvećenosti kvalitetu. Meniji kreirani za Priceless Passion Week nastaju iz njihovog ličnog kulinarskog rukopisa i dostupnih sezonskih namirnica, nisu deo redovne ponude restorana i biće dostupni isključivo tokom nedelje namenjene svakom od restorana.

Četiri nedelje, pet restorana, pet autorskih menija

Tokom četiri nedelje trajanja Priceless Passion Week-a, ljubitelji vrhunske gastronomije imaće priliku da uživaju u ekskluzivnim menijima koje su osmislili neki od najistaknutijih šefova u Srbiji.

Prvu nedelju obeležiće S5 by Angie, gde će šefica kuhinje i vlasnica restorana, Anđela Risimić, predstaviti meni od pet sledova. U drugoj nedelji, Delirium Silence donosi meni od četiri sleda koji potpisuje šef Vladimir Kučera.

Treća nedelja rezervisana je za čak dva restorana. Salon 1905, predvođen šefom Stefanom Tomićem, pripremio je meni od četiri sleda, dok Puter, pod vođstvom šefa Vladimira Popovića, predstavlja najduži meni ovogodišnjeg izdanja Passion Week-a od čak šest sledova.

Poslednju nedelju obeležiće Langouste, gde će šef Marko Đerić gostima predstaviti meni od četiri sleda.

Dostupnost menija, termini i rezervacije zavise od radnog vremena i raspoloživosti pojedinačnih restorana. Više informacija dostupno je na priceless.com.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se zidaju cene od njive do trpeze?

by bifadmin 11. септембар 2026.
Izveštaj „Poljoprivreda Srbije između stagnacije i reforme: Proizvodnja, cene i agrarna politika“ koji je sastavio Fiskalni savet, pored drugih problema koji su vezani za poljoprivredu, ukazao je i na brz rast cena hrane, koji rast plata prosto ne može da isprati.
Naime, 2024. godine ukupan nivo cena svih proizvoda i usluga u Srbiji činio je 60 odsto proseka Evropske unije, a bio je četiri do pet procentnih poena veći nego u Bugarskoj i Rumuniji, koje važe za ekonomski manje razvijene zemlje EU, piše Danas.

Kada se radi eksplicitno o cenama prehrambenih proizvoda, one su 2024. godine dostigle 96,6 odsto proseka cena u EU, a za oko četiri do pet procentnih poena više nego u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Hrvatskoj.

Ipak, rast plata nije pratio rast cena hrane. Kupovna snaga u Srbiji je 2024. godine došla na polovinu evropskog proseka. To je za 15 procentnih poena manje u odnosu na ekonomski najnerazvijeniju članicu EU, Bugarsku.

Kako navodi Fiskalni savet, hrana i i bezalkoholna pića čine oko 30 odsto potrošačke korpe u Srbiji što ovom trendu posebno daje socijalnu i ekonomsku težinu.

Ovo, navedeno je u izveštaju, predstavlja anomaliju kada su u pitanju zemlje u razvoju, jer prethodno navedene zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) kada su bile na sadašnjem stepenu razvoja Srbije nisu imale ovako visoke cene hrane. U nekima od njih i danas je hrana znatno jeftinija nego u Srbiji iako su primanja viša.

Šest od 10 kategorija prehrambenih proizvoda je skuplje u Srbiji od proseka EU, a skoro sve, osim žitarica i bezalkoholnih pića, su u Srbiji skuplji od proseka centralnoevropskih zemalja.

Kod nas su najskuplji ulja i masti, za 20 odsto u odnosu na prosek EU, a šećer, džemovi i slatkiši za 15 odsto.
Mleko, mlečne prerađevine i jaja su za osam odsto skuplji od proseka EU.

Ostale grupe proizvoda, su ispod proseka cena EU, ali ne mnogo. Povrće je na preko 90 odsto proseka, a žitarice, voće i meso oko 15 odsto jeftiniji od proseka EU.

Ali kako primećuje Savet, i ovi proizvodi beleže ubrzano približavanje prosečnim cenama EU. Recimo meso je za dve godine skočilo sa 81,5 odsto (u 2022) na 88,5 odsto (u 2024) proseka EU.

„Ovi rezultati sugerišu da problem visokih cena hrane u Srbiji nije uniforman, već da je prvenstveno koncentrisan u pojedinim delovima domaćeg lanca snabdevanja“, napominje se u izveštaju.

Oni navode barem tri osnova po kojima bi cene hrane u Srbiji trebalo da budu osetno ispod proseka EU.

Kao prvo, Srbija je tek na polovini razvijenosti EU. Cene bi trebalo da budu niže zbog slabije kupovne moći stanovništva.
Drugo, Srbija je istorijski izvoznik mnogih prehrambenih proizvoda i ostvaruje tržišne viškove hrane, što bi po logici stvari trebalo da drži cene nižim, a ne višim.
Na kraju, država je podigla nivo subvencija na oko jedan odsto BDP-a pšto je na nivou EU, a ovaj rast subvencija, prema oceni Saveta, morao je da se vidi kroz veću produktivnost, stabilniju ponudu i manje troškovne pritiske.

Na nivou primarne proizvodnje, cene hrane u Srbiji su na 86 odsto evropskog proseka, međutim više su i od proizvođačkih cena u okruženju, a za četiri procentna poena su više od cena u zemljama CIE, koje su ekonomski razvijenije.

Međutim, maloprodajne cene prehrambenih proizvoda u Srbiji su na 95 odsto u odnosu na prosečne cene u EU, što ukazuje da je značajan deo „zidanja“ cena hrane ka evropskom proseku rezultat neefikasnosti u drugim karikama prehrambenog lanca – u preradi, distributivnom lancu i kroz trgovačke marže u prodaji na veliko i malo, navodi se u analizi Saveta

Oni procenjuju i da uvozna hrana podiže krajnji nivo cena hrane u Srbiji za oko tri procentna poena.

Savet detektuje veliki skok proizvođačkih cena 2022. godine, za skoro 20 procentnih poena u roku od dve godine, čak na 96 odsto od evropskog proseka.

Iako se ovo poskupljenje hronološki poklapa sa poskupljenjima u drugim zemljama regiona, Srbija je specifična, jer su proizvođačke cene u poljoprivredi u tom trenutku u državama regiona bile niže za oko 10 odsto.

Otkupne cene u biljnoj proizvodnji su trenutno na 74 odsto proseka EU.

Otkupne cene billjne proizvodnje u Srbiji su doživele nagli rast 2022. godine na čak 95 odsto proseka EU, iako su pre toga bile na oko 60 odsto proseka EU. Kasnije su se ove cene vratile na dole.

Jednim delom, ovaj trend je bio odraz globalnog poskupljenja berzanskih primarnih proizvoda (poput kukuruza, pšenice, soje i suncokreta), koje su nakon izbijanja rata u Ukrajini dostigle istorijske maksimume.

Drugi, domaći faktor je to što su materijalni troškovi proizvodnje objektivno porasli više nego u drugim evropskim zemljama, pre svega cene mineralnih đubriva, ali i semenskog materijala i sredstava za zaštitu bilja.

Kod stočne proizvodnje, proizvođačke cene u Srbiji skoro su izjednačene sa evropskim prosekom (98 odsto proseka EU). One su znatno više od zemalja u regionu, a rezultat su niskih prinosa i pada broja stoke.

Prosečna cena proizvodnje u stočarstvu u CIE je za sedam procentnih poena manja nego u Srbiji, a u zemljama u okruženju za četiri procentna poena.

Analiza Saveta ukazuje da je rast proizvođačkih cena u poslednjoj deceniji posledica strukturnih, a ne kratkoročnih poremećaja.

Ovome najviše doprinose fundamentalne neravnoteže u svinjarstvu, govedarstvu i mlekarstvu. Cena proizvodnje svinja u Srbiji je za 10 odsto viša od proseka EU, dok su otkupne cene u govedarstvu na 95 odsto, a mleka 92 odsto proseka EU. U psolednjih deset godina u ovim oblastima beleži se snažan rast cena u odnosu na cene EU.

Fiskalni savet poziva na transparentnost cena u svim karikama prehrambenog lanca, kako bi javnost bila upoznata kako se formiraju cene od njive do trpeze.

Oni se pozivaju na naučne radove koji su utvrdili da se u Srbiji, svaki rast cena inputa i sirovina, brzo i skoro u celosti prenosi na cene u prodavnicama. Kasniji pad cena sirovina na berzama, međutim, ne prenosi se tako brzo na smanjenje maloprodajnih cena.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay
11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AikLeasing dobio kreditnu liniju od 40 miliona EUR od EBRD-ja za podršku MSP sektoru i zelenim investicijama

by bifadmin 11. септембар 2026.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je sveobuhvatan finansijski paket u vrednosti do 40 miliona evra za AikLeasing, čime će ovoj kompaniji omogućiti da unapredi pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća (MSP) širom Srbije i podrži ulaganja u zelene tehnologije i održive poslovne prakse.

Finansijski paket sastoji se od dva kredita: kredita od 30 miliona evra u okviru programa EBRD Financial Intermediaries Framework (FIF) SME i kredita od 10 miliona evra u okviru programa SME Go Green. AikBank, kao vlasnik kompanije AikLeasing, je garant za oba kredita.

Kroz ovo finansiranje, AikLeasing će proširiti kreditiranje malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na firme u ženskom vlasništvu, poljoprivredne proizvođače i firme koja posluju van glavnog grada. Ujedno, ovaj kredit je namenjen investicijama u unapređenje produktivnosti i konkurentnosti, usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima, a istovremeno se očekuje da najmanje 30 odsto sredstava bude usmereno ka zelenim investicijama. Na ovaj način dodatno će se ojačati konkurentnost i otpornost MSP sektora, uz unapređenje njihovog pristupa dugoročnom finansiranju.

Kredit u okviru programa SME Go Green obezbediće investiranje u energetski efikasne tehnologije, kao i podršku usklađivanja poslovanja sa međunarodnim standardima. Celokupno finansiranje u okviru ovog programa treba da se kvalifikuje kao zelena investicija i da bude usklađeno sa ciljevima Pariskog sporazuma. Najmanje jedna trećina ovog finansiranja biće namenjena podršci lancima vrednosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, dok će firme u ženskom vlasništvu imati pristup posebnoj podršci i savetodavnim uslugama.

U okviru programa SME Go Green, nakon uspešne realizacije investicionih projekata, mala i srednja preduzeća imaće pravo na bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu od 10 odsto vrednosti kredita, dok će za investicije u obnovljive izvore energije i lance vrednosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji bespovratna sredstva iznositi 15 odsto vrednosti kredita. Pored ovih podsticaja, mala i srednja preduzeća moći će da računaju i na tehničku podršku koju finansira EU, a koja će im pomoći da prioritizuju i strukturiraju svoje poslovne prioritete.

AikLeasing, osnovan 2024. godine, je za kratko vreme značajno proširila poslovanje, dostigavši neto portfolio od 130 miliona evra i više od 900 klijenata širom Srbije. AikLeasing pruža lizing rešenja za različite vrste imovine, uključujući komercijalna vozila, putnička vozila, poljoprivrednu mehanizaciju i građevinsku opremu.

EBRD je jedan od vodećih institucionalnih investitora u Srbiji. Do danas je Banka uložila više od 11 milijardi evra u Srbiju kroz više od 410 projekata, sa snažnim fokusom na jačanje konkurentnosti privatnog sektora, održivu infrastrukturu, investicije u zelenu ekonomiju i razvoj finansijskog sektora.

11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Objavili ste odmor, posao i ime deteta, prevarantu dovoljno

by bifadmin 11. септембар 2026.
Fotografija sa mora otkriva da niste kod kuće. LinkedIn pokazuje gde radite i ko vam je direktor. Čestitka ispod porodične slike sadrži ime deteta, dok objava iz omiljenog restorana govori gde često provodite petak uveče. Nijedan od tih podataka sam za sebe možda ne deluje opasno. Povezani, oni postaju nacrt za prevaru napisanu baš za vas.

Prevarant više ne mora da pošalje hiljade očigledno lažnih poruka i čeka da neko pogreši. Nekoliko minuta pretrage može biti dovoljno da sazna kako se zovete, gde radite, kome verujete, šta kupujete i šta trenutno očekujete.

Tada poruka više ne počinje sa „Poštovani korisniče“. Počinje vašim imenom.

Fotografija sa ručka otkriva mnogo više od jelovnika

Digitalni trag ne čine samo lozinke, brojevi kartica i podaci koje unosimo u formulare. Njega stvaraju i obične, svakodnevne objave.

Na društvenim mrežama ostavljamo fotografije sa putovanja, čestitke za rođendane, podatke o promeni posla, lokacije koje posećujemo i imena ljudi sa kojima provodimo vreme. Na poslovnim platformama navodimo funkciju, kompaniju, kolege, projekte i profesionalna interesovanja. Na sajtovima za prodaju ostavljamo broj telefona, grad, predmete koje posedujemo i informaciju da očekujemo uplatu ili dostavu.

Čak i kada ne objavimo nešto direktno, drugi to mogu učiniti umesto nas. Član porodice označi lokaciju zajedničkog odmora. Kolega objavi fotografiju sa događaja i navede imena prisutnih. Prijatelji javno čestitaju rođendan, godišnjicu ili novi posao.

Jedna objava obično nije dovoljna za ozbiljnu zloupotrebu. Problem nastaje kada se različiti delići spoje.

Ime i prezime vode do poslovnog profila. Poslovni profil otkriva kompaniju. Fotografije pokazuju kolege. Javni komentari otkrivaju ko je kome nadređen. Objave sa putovanja mogu da pokažu da osoba nije u kancelariji, dok oglas za prodaju telefona govori da upravo očekuje poruku nepoznatog kupca.

Prevarant tada ne pogađa nasumično. On sklapa priču.

Od javnih podataka do poruke koja zvuči poznato

Zamislite da vam stigne poruka osobe koja se predstavlja kao kolega. Zna naziv firme, ime vašeg direktora i projekat na kojem radite. Obraća vam se stilom koji deluje poslovno i objašnjava da je hitno potrebno poslati dokument, otvoriti link ili izvršiti uplatu.

Poruka je uverljiva jer sadrži tačne podatke. Međutim, tačan podatak nije isto što i autentičan pošiljalac.

Informacije koje prevarant koristi možda uopšte nisu ukradene iz zaštićenog sistema. Mogu biti prikupljene sa sajta kompanije, LinkedIna, Instagrama, javnih registara, oglasa i komentara. Ponekad je dovoljno pretražiti nekoliko imena i posmatrati kako ljudi međusobno komuniciraju.

Na isti način može nastati i porodična prevara. Ako su javno dostupni ime deteta, grad u kojem studira i fotografije sa putovanja, poruka o navodnom izgubljenom telefonu ili hitno potrebnom novcu dobija detalje koji izazivaju paniku. Ako neko redovno objavljuje da kupuje preko interneta, lažno obaveštenje o paketu stiže u trenutku kada deluje potpuno očekivano.

Personalizovana prevara ne mora biti tehnički savršena. Njena snaga je u tome što se uklapa u stvaran život osobe kojoj je poslata.

Kada prepoznamo detalj, prestajemo da proveravamo celinu

Generička poruka lako budi sumnju. Ne poznaje naše ime, govori o banci čiji nismo klijent ili najavljuje paket koji ne očekujemo.

Personalizovana poruka uklanja upravo te pukotine. U njoj se pojavljuje stvarna kompanija, poznata osoba, hobi, nedavna kupovina ili porodični događaj. Jedan prepoznatljiv detalj može da postane prečica do poverenja.

Ako poruka sadrži ime našeg šefa, pretpostavljamo da dolazi iz poslovnog okruženja. Ako pozivalac zna poslednje cifre broja telefona ili adresu, može delovati kao da ima pristup zvaničnoj evidenciji. Ako zna gde nam dete studira, lako dobija emocionalnu prednost.

Tada se fokus pomera sa pitanja „Ko mi se obraća?“ na pitanje „Kako da rešim problem?“.

To je trenutak koji prevarant čeka. Nakon uspostavljenog poverenja pojavljuju se hitnost i konkretan zahtev: uplata, kod iz SMS poruke, fotografija dokumenta, instaliranje aplikacije ili otvaranje stranice za navodnu potvrdu podataka.

Poznavanje činjenica o vama ne dokazuje da je osoba sa druge strane ona za koju se predstavlja. Naprotiv, neočekivani kontakt koji raspolaže ličnim detaljima zahteva dodatnu proveru.

Digitalni trag se ne briše jednim klikom, ali može da se smanji

Potpuno povlačenje sa interneta za većinu ljudi nije ni realno ni potrebno. Cilj je da se smanji količina podataka koji nepoznatoj osobi omogućavaju da napravi uverljivu priču.

Prvi korak je pregled onoga što je javno vidljivo. Kako vaš profil izgleda osobi koja vam nije prijatelj? Da li su dostupni broj telefona, datum rođenja, porodične veze, mesto stanovanja i fotografije dece? Da li stare objave otkrivaju odgovore na pitanja koja se često koriste za oporavak naloga?

Lokaciju je bezbednije objaviti nakon povratka, a ne dok ste još na putovanju. Fotografije dokumenata, avionskih karata, poslovnih propusnica i ulaznica mogu sadržati brojeve, kodove i druge podatke koji se lako previđaju. Poslovne informacije takođe treba dozirati, naročito kada otkrivaju interne procese, hijerarhiju ili periode odsustva odgovornih osoba.

Poznata činjenica nije dokaz poznatog pošiljaoca

Ako stigne neočekivana poruka sa ličnim detaljima, zahtev treba potvrditi preko drugog kanala. Kolegu pozovite na broj koji već imate. Članu porodice postavite pitanje čiji odgovor nije objavljen na mrežama. Banku kontaktirajte kroz zvaničnu aplikaciju ili broj sa poleđine kartice, a ne putem kontakta koji je stigao u poruci.

Ako ste već otvorili sumnjiv link ili predali podatke, potrebno je odmah promeniti lozinke, kontaktirati banku ako su otkriveni podaci kartice, obezbediti naloge i sačuvati prepisku radi prijave. Osobe čiji su identiteti iskorišćeni takođe treba upozoriti.

Fotografija sa početka priče možda će ostati samo lepa uspomena sa odmora. Ali ime hotela, datum putovanja, oznake članova porodice i javni komentar o povratku kući mogu od nje napraviti nešto drugo.

Pre nego što objavimo trenutak iz svog života, vredi se zapitati ne samo ko će ga videti, već i kakvu bi priču od njega mogao da sastavi neko ko nas nikada nije upoznao.
Izvor: Blic
Foto: Pixabay
11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

ECB podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije

by bifadmin 11. септембар 2026.
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Odluku ECB ekonomija evrozone podržala je snažnije nego što se očekivalo, što ukazuje na to da preduzeća mogu da podnesu više troškove zaduživanja.

ECB je podigla referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, na 2,50 odsto, na sastanku održanom u Berlinu, van sedišta banke u Frankfurtu.

Banka je u saopštenju navela da „sukob na Bliskom istoku nastavlja da stvara inflatorne pritiske, a očekuje se da će inflacija ostati znatno iznad ciljanog nivoa tokom dužeg perioda“.

Navedeno je da ekonomska perspektiva ostaje „veoma neizvesna”.

ECB je poslednji put podigla kamatne stope na sastanku održanom 11. juna, da bi napravila pauzu na sednici 23. jula.

Izjave predsednice ECB Kristin Lagard se očekuju kasnije tokom dana.

Zabrinutost zbog inflacije takođe opterećuje centralnu banku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) – FED, čiji će se zvaničnici zaduženi za određivanje kamatnih stopa ponovo sastati 15. i 16. septembra.

Predsedavajući Kevin Vorš (Warsh) izjavio je da bi ta institucija mogla da ima „još posla“ na suzbijanju američke inflacije od 3,7 odsto.

Visoke cene energenata jedan su od razloga što je inflacija u evrozoni u avgustu iznosila 3,3 odsto, što je iznad ciljane vrednosti ECB od dva odsto.

Cene nafte su porasle iznad 100 dolara po barelu zbog smanjenog prometa tankera kroz Ormuski moreuz, a odlučivanje o troškovima zaduživanja dodatno je otežano činjenicom da je nemoguće predvideti koliko će dugo potrajati ograničenja u transportu i visoke cene nafte.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay
11. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kapital u pokretu: U eri veštačke inteligencije čovek ostaje najvažniji kapital u investicionom procesu

by bifadmin 10. септембар 2026.

Kako sačuvati vrednost kapitala kroz generacije, kako pokrenuti novac koji danas miruje i kako promeniti način na koji građani i kompanije razmišljaju o investiranju, bila su neka od ključnih pitanja prve konferencije „Kapital u pokretu“, održane u Sava Centru u Beogradu.

Konferencija je na jednom mestu okupila predstavnike države, finansijskih institucija, investicionih fondova, Beogradske berze, privrede i akademske zajednice, a kroz četiri panela otvorene su teme dugoročnog očuvanja kapitala, budućnosti tržišta kapitala u Srbiji, pokretanja pasivne štednje i ulaganja za narednu generaciju.

Jedna od centralnih poruka konferencije bila je da Srbija kapital ima, ali da značajan deo tog kapitala i dalje nije uključen u aktivne investicione tokove. Prema podacima iznetim na skupu, domaća industrija investicionih fondova upravlja imovinom vrednom oko 2,44 milijarde evra, dok je broj klijenata premašio 95.000. Istovremeno, domaće kompanije sve više traže alternativne izvore finansiranja, budući da bankarski krediti ne mogu uvek da odgovore na potrebe velikih investicionih ciklusa.

Među učesnicima konferencije bili su i predstavnici Društva za upravljanje investicionim fondovima Vista Rica – izvršna direktorka Stanislava Petković i predsednik Nadzornog odbora Zoran Popović. Njihova izlaganja otvorila su dve povezane teme koje će biti sve važnije za budućnost investiranja: kako se menjaju potrebe i navike investitora i šta ubrzani razvoj veštačke inteligencije znači za profesionalno upravljanje kapitalom.

Investitor prvo mora da zna šta želi od svog novca

Govoreći o promenama u ponašanju građana, Stanislava Petković ukazala je na rastuće interesovanje za kompleksnije investicione proizvode, kao i za ulaganja na domaćim i inostranim tržištima.

„Sve više građana pokušava i želi da razume kompleksnije investicione proizvode, uključujući proizvode listirane na domaćem i inostranim tržištima. Sve je više investitora koji ne investiraju samo u Srbiji, već i u inostranstvu, i žele da vide šta domaće tržište može da im ponudi“, rekla je Petković.

Ona je istakla da rast interesovanja za investicione fondove treba posmatrati i kroz razvoj finansijske pismenosti, ali i kroz potrebu građana da svoj kapital usmere izvan tradicionalnih oblika štednje.

Istovremeno, veći izbor investicionih proizvoda zahteva i bolje razumevanje rizika, troškova i načina na koji profesionalno upravljanje funkcioniše.

„Najbitnije je razgovarati o svim investicionim proizvodima, ukazivati na rizike koje nose i objasniti šta znači profesionalno upravljanje portfoliom i novcem investitora. Potrebno je razumeti šta znači kada to za vas radi Društvo za upravljanje, a šta kada investirate sami i koji su troškovi“, navela je Petković.

Prema njenim rečima, izbor investicionog proizvoda treba da počne od samog investitora – njegovog odnosa prema riziku, vremenskog horizonta, očekivanja i potrebe za likvidnošću.

„Investitor treba da odluči koji nivo rizika je za njega prihvatljiv, na koji period želi da investira, koliki prinos očekuje, da li će investirati jednokratno i da li mu je deo novca potreban za kratkoročnu likvidnost. U skladu sa tim treba da izabere fond koji mu odgovara“, objasnila je Petković.

Uloga Društva za upravljanje dolazi nakon toga – da, u skladu sa profilom fonda i potrebama investitora, proceni dostupne investicione prilike.

„Nama je na prvom mestu interes investitora, pa vrlo kontrolisano i sa velikom dozom opreza prema riziku biramo investicione prilike koje bi trebalo da uvećaju kapital“, rekla je Petković.

Veštačka inteligencija ubrzava proces, ali ne donosi konačnu odluku

Na temu budućnosti investiranja govorio je Zoran Popović, predsednik Nadzornog odbora Društva Vista Rica, koji se osvrnuo na sve veću ulogu veštačke inteligencije u upravljanju imovinom. AI već može da preuzme deo poslova koji zahtevaju obradu velikog broja podataka, analizu i identifikovanje faktora koji utiču na investicione odluke.

„Poslove koje može da obavi brže treba prepustiti veštačkoj inteligenciji“, rekao je Popović.

Ipak, kako se proces približava konačnoj investicionoj odluci, uloga tehnologije postaje ograničenija, dok iskustvo i znanje portfolio menadžera ostaju ključni.

„Veštačka inteligencija veoma efikasno obrađuje podatke, ali donošenje odluke i dalje zahteva veliko iskustvo portfolio menadžera i znanje koje čini njihovu profesiju“, istakao je Popović.

Upravo je odgovornost prema kapitalu, smatra Popović, granica koju tehnologija ne može da preuzme.

„Čoveka ne možemo da se odreknemo. On jeste i biće najvažniji kapital u investicionom procesu. Kada upravljate kapitalom građana i privrede, investitori očekuju da konačna odluka bude ljudska, zasnovana na iskustvu i znanju portfolio menadžera“, rekao je Popović.

AI, prema njegovom mišljenju, može imati važnu ulogu u edukaciji i pomoći pojedincima da dođu do osnovnih informacija o tržištu kapitala i investicionim proizvodima, ali profesionalno upravljanje kapitalom ostaje oblast u kojoj su iskustvo i odgovornost nezamenljivi.

„Veštačku inteligenciju vidim kao izvor početnih i osnovnih informacija. Upravljanje kapitalom ipak bih prepustio profesionalcima“, zaključio je Popović.

Tehnologija i energetika među sektorima sa najvećim potencijalom

Govoreći o investicionim prilikama koje bi mogle obeležiti naredni period, Popović je izdvojio tehnologiju i energetiku, uz poseban fokus na kompanije koje razvijaju ili podržavaju primenu veštačke inteligencije.

„U narednom periodu i dalje vidim tehnološki sektor kao dominantan, posebno sve njegove delove koji podržavaju AI“, rekao je Popović, dodajući da bi voleo da fondovi imaju više prilika da ulažu u domaće tehnološke kompanije.

Energetiku je izdvojio kao drugi važan sektor, imajući u vidu rastuće potrebe za električnom energijom, između ostalog i zbog razvoja data centara.

„Glad za energijom na globalnom nivou veoma je velika. Tehnologija i energetika su sektori koje bih izdvojio za naredni period, bez obzira na upozorenja da su vrednovanja pojedinih kompanija možda iznad realnog nivoa“, naveo je Popović.

Ipak, izbor sektora sam po sebi nije dovoljan za dobru investicionu odluku. Kako je istakao, čak i kompanija sa kvalitetnim poslovanjem može biti loša investicija ukoliko je njena tržišna cena previsoka.

„Vrednovanje AI kompanije ne znači automatski da je svako ulaganje u nju dobro. Ako je cena previsoka, možete da ne zaradite ništa ili da izgubite novac bez obzira na kvalitet poslovanja te kompanije“, rekao je Popović.

Zbog toga je, kako je naveo, važno posmatrati kompanije šire od samog sektora u kojem posluju, uključujući njihove dobavljačke lance i geografsku izloženost, i graditi diversifikovan portfolio.

Dugoročnost i disciplina ostaju ključne

Uz procenu investicionih prilika, Popović je kao važan princip izdvojio dugoročnost. Investiranje, prema njegovim rečima, ne treba posmatrati kroz kratkoročne promene na tržištu.

„Investiranje je dugoročna štednja. Ne možete da ga posmatrate na kratak rok. Različiti instrumenti ponašaju se različito i ulaganje treba procenjivati tokom pet ili deset godina“, naveo je Popović.

Istovremeno, likvidnost ostaje važan deo upravljanja portfoliom, jer omogućava investitoru da reaguje kada se pojavi nova prilika.

„Svaki neinvestirani dinar praktično je propuštena šansa. Međutim, taj isti dinar omogućava vam da brzo reagujete kada prepoznate novu investicionu priliku“, rekao je Popović.

U tom balansu između prinosa, rizika i likvidnosti vidi i važan deo otpornosti portfolija.

„Svi treba da rade na stvaranju otpornog portfolija. Današnjem investitoru stabilnost postaje toliko važna da će pre prihvatiti nešto niži prinos nego veći rizik“, zaključio je Popović.

Kapital traži i priliku i disciplinu

Razgovori na konferenciji „Kapital u pokretu“ pokazali su da razvoj investicione kulture ne zavisi samo od toga koliko je kapitala dostupno, već i od toga koliko su investitori informisani, koliko razumeju rizik i koliko kvalitetnih prilika postoji na tržištu.

Za Društvo Vista Rica, odgovorno investiranje počinje razumevanjem potreba investitora i njegovog odnosa prema riziku, dok se profesionalno upravljanje zasniva na pažljivoj proceni investicionih prilika.

Foto: Marko Edge / Kapital u pokretu

10. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Potrošačka dm korpa za svakodnevne potrebe: uvek povoljno cene bez velikog planiranja

by bifadmin 10. септембар 2026.

Koliko proizvoda sa našeg spiska za kupovinu zaista kupimo samo jednom? Većina svakodnevnih kupovina zapravo počinje od potreba koje su nam dobro poznate. Nečega ponestane, nešto potrošimo brže nego što smo očekivali, a neke proizvode gotovo po navici ponovo dodajemo na spisak. Pasta za zube, šampon, proizvodi za negu i domaćinstvo, omiljeni prehrambeni proizvodi, a u porodicama sa malom decom pelene i maramice – mnogo toga što danas stavimo u korpu, vrlo verovatno ćemo kupiti i narednog meseca.

Kada među proizvodima za svakodnevnu upotrebu pronađemo one koji nam odgovaraju, prestajemo mnogo da razmišljamo o izboru – ali ne i o ceni. Upravo kada je reč o proizvodima koje kupujemo redovno, najviše nam znači mogućnost da ih nabavimo onda kada su nam potrebni, bez čekanja na posebne akcije ili pravljenje zaliha „dok traje ponuda“. Zato se potrošačka korpa retko kada formira od nule. Menjaju se pojedine stavke, potrebe i navike, ali njen veliki deo čine proizvodi kojima se iz kupovine u kupovinu vraćamo. Upravo takvim proizvodima dugoročno povoljna cena daje pravi smisao.

Na toj ideji zasniva se koncept dm uvek povoljno. Veliki broj artikala dostupan je po dugoročno povoljnim cenama, tako da nemamo potrebu da kupovinu prilagođavamo kratkim promotivnim periodima ili limitiranim ponudama. To nam omogućava da kupujemo onda kada nam nešto zaista treba, bilo da je reč o proizvodima za negu, domaćinstvo, ili o hrani i potrebama najmlađih.

Neke navike ostaju s nama mnogo duže nego što traje trenutak kupovine, baš kao i proizvodi kojima verujemo i kojima se godinama vraćamo. Primer za to su proizvodi babylove i Jessa, dm marki koje ove godine obeležavaju 30 godina postojanja. Babylove je 1996. godine započeo sa svega osam proizvoda za negu beba, dok danas asortiman broji više od 400 proizvoda koji prate porodice kroz različite faze odrastanja njihovog deteta. Istovremeno, Jessa je tokom tri decenije razvijala svoj asortiman prateći različite potrebe žena u oblasti intimne higijene. Zato jubilej Jesse govori i o nečemu što nam je svima blisko – potrebe se s vremenom menjaju, ali se dobrim i proverenim izborima uvek vraćamo.

A kada se određenim proizvodima vraćamo iznova, povoljna kupovina dobija vrednost koja traje duže od jedne pune korpe. Koncept dm uvek povoljno, uz dugoročno povoljne i transparentne cene, omogućava da ono što nam redovno treba kupujemo onda kada nam zaista zatreba, bez čekanja posebnog trenutka za kupovinu.

Sadržaj naše korpe možda nije svaki put isti, ali jedno uglavnom jeste: u njoj se iznova nalaze proizvodi koje poznajemo, omiljene marke i izbori na koje možemo da računamo.

10. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zašto sloboda na poslu neke ljude tera da rade više?

by bifadmin 10. септембар 2026.

Veća sloboda na poslu radnicima donosi više zadovoljstva i motivacije, ali ne nužno i manje posla. Naprotiv, zaposleni koji sami odlučuju kako, gde i kada će raditi obično teže uspevaju da se odvoje od posla.

Radnici sa visokim stepenom autonomije teško prepoznaju kada je vreme da prestanu da misle na posao, pa im je on ostaje u glavi ceo dan. Njima nije lako da se isključe i da prestanu da razmišljaju o nerešenim zadacima ili strategijama za unapređenje poslovanja.

Isključivanje im otežava činjenica da ta vrsta slobode sa sobom uglavnom nosi i osećaj da je sav posao na njima. Odgovornost ne poštuje radno vreme, pa osoba koja sama kontroliše svoj posao češće ga nosi kući nego neko čije su obaveze strogo određene uputstvima.

Takva nemogućnost da se čovek mentalno odvoji od posla nije bez posledica po zdravlje. Naime, slobodno vreme je važno za svakog pojedinca jer se tokom takozvanog „psihološkog isključivanja“ ljudi emocionalno i kognitivno oporavljaju od posla.

Do svih ovih zaključaka došla je Andreana Drenčeva, predavačica na Kraljevskom koledžu u Londonu, u istraživanju koje je obuhvatilo 40 preduzetnika.

Potreba za dokazivanjem

Još nekoliko studija pokazalo je da radnici koji imaju visok stepen autonomije u pogledu svog rasporeda i zadataka završe radeći više a ne manje. Jer, kada ljudi dobiju tu vrstu slobode oni obično imaju potrebu da na poverenje koje im je ukazano odgovore dodatnim trudom.

Ovo je čest slučaj u situacijama gde autonomija uklanja vidljivost, kao što je rad od kuće. Zbog manje vremena provedenog na radnom mestu kod mnogih ljudi javlja se potreba da dodatnim radom dokažu svoju posvećenost. Zato brzo odgovaraju na poslovnu korespondenciju, ostaju onlajn do kasno ili preuzimaju dodatne projekte.

Rad od kuće posebno je pogodan za razvoj ovog fenomena. Kada posao zahteva prisustvo na određenom mestu, kraj dana ima svoju fizičku logiku. Kada napuste radno mesto, ljudi uglavnom završavaju posao za taj dan.

Ali za osobe koje rade od kuće ova prelazna tačka zamenjena je stalnom dostupnošću. Biti dostupan pokazuje posvećenost. Biti nedostupan zahteva objašnjenje i opravdanje.

Zato problem autonomije nije samo koliko slobode zaposlenima treba dati, već i da li će tu slobodu umeti da koriste, a da radni dan ne pretvore u posao koji traje 24 sata.

Izvor: The Conversation

Foto: olly18, Depositphotos

10. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Majke imaju pravo na dodatni penzijski staž

by bifadmin 10. септембар 2026.

Žene u Srbiji mogu ostvariti pravo na dodatni penzijski staž po osnovu rođenja dece, koji direktno utiče na uvećanje iznosa buduće penzije. Ovo se ne računa kao uslov za sam ulazak u penziju, ali predstavlja važan mehanizam za njeno uvećanje.

Kako piše portal Infostud, penzijski staž predstavlja jedan od dva uslova za ostvarivanje prava na penziju. Da bi se ostvarilo pravo na penziju, potrebno je imati propisani minimalan broj godina života i minimalni penzijski staž (staž koji se stiče različitim oblicima rada za koji se plaćaju doprinosi). Takođe, penzijski staž utiče i na visinu penzije – što ga osiguranik više ima, penzija će biti viša.

Penzijski staž za vreme provedeno van rada

U određenim slučajevima, iz opravdanih društvenih razloga, priznaje se penzijski staž i za vreme provedeno van rada, i to sledećim licima:

  • osiguraniku se u poseban staž u dvostrukom trajanju računa vreme koje je proveo u akcijama i zarobljeništvu vršeći vojne dužnosti ili druge dužnosti za vojne ciljeve ili za ciljeve državne bezbednosti;
  • osiguraniku, odnosno licu, u poseban staž u jednostrukom trajanju računa se vreme provedeno na lečenju i medicinskoj rehabilitaciji usled bolesti ili povreda zadobijenih u akcijama i zarobljeništvu, vršeći vojne dužnosti ili druge dužnosti za vojne ciljeve ili za ciljeve državne bezbednosti;
  • osiguraniku – ženi koja je rodila treće dete, po tom osnovu uračunava se u poseban staž vreme u trajanju od dve godine;
  • Od 01.01.2032. godine osiguraniku – ženi uračunavaće se u poseban staž vreme u trajanju od šest meseci, ako je rodila jedno dete, odnosno godinu dana ako je rodila dvoje dece.

Ali ženi je potrebno da pre toga ostvari uslov za penzionisanje. Ako joj nedostaju dve godine staža osiguranja da bi dobila penziju, bez obzira na činjenicu da je rodila troje dece i da joj se po tom osnovu priznaju dve godine posebnog staža, nije ispunila uslov za penziju jer se za sticanje prava na penziju računa samo staž osiguranja, ne i poseban staž.

No, kada osiguranica iz ovog primera odradi još dve godine i po osnovu dodatne dve godine rada ima ukupno 15 godina staža osiguranja, te ispuni uslov za penziju, pri obračunu visine penzije računaće se da ima 17 godina penzijskog staža, a ne 15.

Postupak za priznavanje posebnog staža za majke

Poseban staž se utvrđuje tek na zahtev osiguranika i priznaje se rešenjem PIO fonda. Međutim, zakon predviđa i ograničenje po kom ukupni penzijski staž ne može preći 45 godina, uključujući i poseban dodatak.

Da bi ušla u ovu proceduru osiguranica mora podneti zahtev filijali PIO fonda u gradu na čijoj teritoriji ima prijavljeno prebivalište u ličnoj karti ili elektronski, preko eUprave. Uz zahtev se prilažu izvod iz matične knjige rođenih za svako dete i lična karta.

Na osnovu priloženih dokaza PIO fond donosi rešenje kojim priznaje dve godine staža za žene koje su rodile troje ili više dece, što će uvećati visinu njihove penzije kada budu ostvarile uslove za penzionisanje. Od 2032. ovo će važiti za žene sa jednim ili dva deteta, i one će dobiti produžetak od šest meseci i godinu dana respektivno.

Koliko je to uvećanje zavisiće od više faktora: od ukupnog staža (veći broj godina staža znači i znatnije uvećanje), od visine plate na koju je plaćen doprinos za PIO itd.

Izvor: Infostud

Foto: ijm2000, Pixabay

10. септембар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Nova opsesija u enterijeru – Kutak za muziku, mir i malo bežanja od sveta
  • Šta uraditi ako pronađete tuđu bankovnu karticu
  • Zemlje kojima je od 1990. najviše porastao BDP po stanovniku
  • Visa: Ulazimo u eru prodaje krajnjim korisnicima, kompanijama ali i AI agentima
  • B&F 249: Stvarna cena prvog kvadrata – Najskuplje je ono što se ne vidi odmah

Архиве

  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit