NAJNOVIJE
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Striming prvi put prestigao televiziju: Menja li se zauvek...
NALED: U pripremi novi novi poreski propisi
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Šta oblikuje tržište stanova u Beogradu – Coreside predstavio izveštaj za 2025. Godinu

by bifadmin 11. јун 2026.

Coreside, konsultantska kompanija za nekretnine koja posluje u okviru kompanije Marera, predstavila je izveštaj o tržištu stanova i stanogradnje u Beogradu za 2025. godinu. Publikacija donosi pregled ključnih tržišnih pokazatelja, trendova i stručnih uvida koji oblikuju razvoj stambenog sektora u glavnom gradu. Objavljivanjem izveštaja kompanija uspostavlja kontinuitet praćenja tržišnih kretanja kroz redovne polugodišnje analize koje će pružati pouzdane uvide u razvoj stambenog tržišta.

Izveštaj je nastao kao rezultat dugogodišnjeg iskustva u radu sa investitorima, developerima, finansijskim institucijama i drugim učesnicima u sektoru nekretnina, kontinuiranog praćenja tržišta, analize relevantnih podataka i njihove stručne interpretacije. „Beogradski segment stambenih nekretnina ostaje dinamičan, ali i sve selektivniji. Kupci i investitori danas pažljivije analiziraju lokaciju, kvalitet projekta, strukturu stanova i dugoročni potencijal vrednosti. Upravo zato su ovakvi izveštaji važni, jer oni podatke stavljaju u širi kontekst i omogućavaju dublje sagledavanje pravaca razvoja tržišta“, izjavio je Bojan Ljubičić, real estate direktor u kompaniji Marera.

Prema nalazima izveštaja, beogradsko stambeno tržište tokom 2025. godine zadržalo je stabilnost i otpornost uprkos izazovnijem makroekonomskom i političkom okruženju. U Beogradu je prodato 17.800 stanova, što predstavlja rast od 2,5% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna vrednost tržišta stanova dostigla je 4,8 milijardi evra, što je 17% više u odnosu na 2024. godinu, dok je 31% prodatih stanova finansirano kreditima, što ukazuje na jačanje kreditne aktivnosti i nastavak stabilne tražnje.

Izveštaj pokazuje i značajne promene u cenovnoj strukturi stanova i pomeranje tržišta ka srednjem i višem cenovnom segmentu. Segment od 2.100 do 3.000 evra po kvadratnom metru postao je dominantna tržišna kategorija, sa 46% učešća u ukupno prometovanim stanovima u 2025. godini. Istovremeno, udeo stanova u cenovnom rangu od 3.100 do 4.000 evra po metru kvadratnom zabeležio je značajan rast u poslednjih pet godina, dok pristupačniji segmenti imaju sve manje učešće u ukupnom prometu.

Kada je reč o novogradnji, razvojna aktivnost ostaje koncentrisana u ključnim gradskim zonama, ali nije ograničena samo na premium lokacije. Novi Beograd se i dalje izdvaja kao jedan od vodećih centara savremene stambene izgradnje, dok značajan potencijal imaju i Palilula, Čukarica, Voždovac i druge opštine sa aktivnim ili planiranim projektima.

Poseban deo izveštaja posvećen je i tržištu zakupa. Zakupnine prate cenovnu i razvojnu hijerarhiju grada, pri čemu premium zone ostvaruju najviše rente, dok srednji segment zakupnina predstavlja okosnicu tržišta izdavanja stanova u Beogradu. Zone u razvoju, iako sa nižim apsolutnim nivoima zakupnina, mogu ponuditi povoljniji odnos uloženog kapitala i prinosa, uz potencijal daljeg rasta vrednosti nekretnina.

„Stabilna tražnja, migracije ka urbanim centrima, rast zarada i veća kreditna aktivnost nastavljaju da podržavaju tržište. Ipak, naredni period će sve više zavisiti od kvaliteta ponude, pravilnog pozicioniranja projekata i sposobnosti investitora da razumeju realne potrebe kupaca“, dodao je Ljubičić.

Coreside planira da nastavi sa objavljivanjem ovakvih analiza kroz polugodišnja i godišnja izdanja, sa ciljem da izveštaji postanu redovan i pouzdan izvor relevantnih informacija za stručnu javnost, poslovnu zajednicu i građane koji žele da bolje razumeju tržište stanova i stanogradnje u Beogradu.

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija MOL SERBIA otvorila novu servisnu stanicu u Užicu

by bifadmin 11. јун 2026.

Kompanija MOL Serbia nastavila je širenje svoje maloprodajne mreže otvaranjem nove servisne stanice u Užicu, na adresi Miloša Obrenovića 4V, 31103 Užice. Nova stanica radi 24 časa dnevno, sedam dana u nedelji, pružajući vozačima i lokalnoj zajednici dostupnost kvalitetnih goriva, širok izbor proizvoda i dodatnih usluga.

Kupcima su na raspolaganju EVO Dizel, EVO Dizel Plus, Benzin 95, Benzin 100 Plus, kao i AdBlue, uz kompletan asortiman proizvoda iz shop ponude, maziva, auto-kozmetike i neprehrambenih proizvoda. Od prehrambenih proizvoda, dostupni su prepoznatljivi MOL hot dog i kafa sa samouslužnog aparata, kao i pekarski proizvodi.

Ovo je prva MOL servisna stanica u Srbiji na kojoj je primenjen Fresh Corner 2.0 koncept. Reč je o konceptu koji je prvi put predstavljen u oktobru prošle godine na servisnoj stanici Garibaldi u Budimpešti. Fresh Corner 2.0 donosi osvežen vizuelni identitet i enterijersko rešenje u odnosu na prethodni standard. Toplije boje i prijatnija atmosfera u enterijeru doprinose još većem komforu i prijatnijem iskustvu potrošača tokom boravka na stanici. Poseban fokus stavljen je na gastro ponudu – pre svega na kafu i hot dog – koji su predstavljeni kao zaseban mali „svet“ unutar stanice. Sve buduće servisne stanice koje bude otvarao MOL Serbia biće uređene u skladu sa ovim standardom.

Korisnicima su dostupne i dodatne pogodnosti, uključujući dopunu i korišćenje ENP TAG uređaja, kao i MOL Move program lojalnosti, kroz koji potrošači mogu ostvarivati dodatne benefite i pogodnosti prilikom kupovine.

„Otvaranje nove servisne stanice u Užicu predstavlja još jedan važan korak u unapređenju dostupnosti naših usluga i jačanju prisustva MOL Serbia na tržištu Srbije. Naš cilj je da kupcima ponudimo više od standardne kupovine goriva – želimo da obezbedimo kvalitetno iskustvo, pouzdanu uslugu i dodatne pogodnosti koje odgovaraju potrebama savremenih vozača. Verujemo da će nova stanica postati značajna tačka za lokalnu zajednicu i putnike koji prolaze kroz ovaj kraj“, izjavila je Biljana Mališić Jut, direktorka prodaje u MOL Serbia.

Otvaranjem nove lokacije, MOL Serbia nastavlja da ulaže u razvoj svoje mreže i unapređenje korisničkog iskustva, sa fokusom na kvalitet usluge, inovativne sadržaje i potrebe potrošača širom Srbije.

Foto: MOL

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Socijalno bankarstvo Erste Grupe: više od 800 miliona evra podrške kroz inkluzivno finansiranje

by bifadmin 11. јун 2026.

Više od 800 miliona evra finansijske podrške, preko 61.000 podržanih klijenata i gotovo 111.500 kreiranih ili očuvanih radnih mesta – rezultati su ostvareni zahvaljujući socijalnom bankarstvu Erste Grupe u poslednjih deset godina širom Centralne i Istočne Evrope. Iza ovih brojki nalaze se  početnici u poslovanju, mikro-preduzetnici, socijalna preduzeća, nevladine organizacije i pojedinci kojima je pristup finansijskim uslugama često otežan, a kojima je podrška omogućila da razvijaju svoje ideje, unaprede poslovanje i grade sigurniju budućnost.

Pokrenuto pre više od dve decenije u Austriji, socijalno bankarstvo danas predstavlja važan deo poslovnog modela Erste Grupe. Ono nije izdvojena društveno odgovorna inicijativa, već pristup koji polazi od uverenja da bankarstvo treba da bude dostupno svima i da ima pozitivan uticaj na zajednicu u kojoj posluje.

Tokom godina razvijen je širok spektar programa koji, pored finansijske podrške, obuhvataju i edukaciju, mentorstvo i jačanje preduzetničkih kapaciteta korisnika. Među njima je i Marc Impact program, koji se sprovodi u više zemalja Centralne i Istočne Evrope sa ciljem da pomogne preduzećima i organizacijama sa društvenim ili ekološkim uticajem da postanu otporniji i održiviji.

Prema podacima iz Izveštaja o ostvarenom uticaju iz 2025. godine, ukupna finansijska podrška dostigla je 814 miliona evra, od čega je više od 101 miliona evra plasirano tokom 2025. godine. Preko 111.000 ljudi učestvovalo je u edukativnim programima, 69 odsto klijenata unapredilo je svoju ekonomsku situaciju, dok 85 odsto korisnika sa nižim prihodima danas ima bolju kontrolu nad ličnim finansijama. Istovremeno, oko 30 odsto ukupne podrške usmereno je ka socijalno ugroženim grupama.

„U svim zemljama u kojima poslujemo, timovi za socijalno bankarstvo vode se jednostavnom idejom – bankarstvo se pre svega zasniva na ljudima. Stojimo uz one koji stvaraju, razvijaju svoje zajednice i pokreću pozitivne promene. Ponosan sam što smo izgradili jedinstven evropski ekosistem podrške i raduje me sve što tek dolazi“, izjavio je Peter Šurek, direktor socijalnog bankarstva u Erste Grupi.

U Srbiji, Erste Banka Srbija program socijalnog bankarstva sprovodi od 2016. godine. Do kraja prošle godine podržano je skoro 800 preduzetnika i neprofitnih organizacija, dok je kroz edukativne programe prošlo više od 7.000 ljudi. Erste Banka je ujedno i jedina banka na domaćem tržištu koja nudi posebno prilagođeno finansiranje neprofitnim organizacijama, uz ulaganja veća od 1,8 miliona evra.

„Od pokretanja programa u Srbiji podržali smo stotine preduzetnika i hiljade ljudi kroz edukaciju i razvoj veština. Verujemo da je naša uloga da budemo partner onima koji stvaraju vrednost u svojim zajednicama i da kroz konkretna rešenja doprinosimo njihovom dugoročnom razvoju“, izjavio je Ivan Radojević, šef Odeljenja socijalnog bankarstva u Erste Banci Srbija.

Kroz socijalno bankarstvo, Erste nastavlja da razvija finansijska rešenja koja doprinose većoj inkluziji, jačanju lokalnih ekonomija i stvaranju prilika za one kojima su one najpotrebnije. Ovo je ujedno i potvrda dugoročne posvećenosti banke održivom razvoju i pozitivnom društvenom uticaju.

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

International workplace group (IWG) otvara nove poslovne centre u Nišu i Beogradu

by bifadmin 11. јун 2026.

International Workplace Group, vodeći svetski pružalac rešenja za hibridni rad, sa brendovima koji uključuju Spaces i Regus, otvara najsavremeniji fleksibilni radni prostor u Beogradu. Širenje  je usledilo nakon nedavnog otvaranja HQ IRIN Business Center lokacije u Nišu, čime je IWG dodatno ojačao svoje prisutvo u Srbiji. Usvajanje hibridnog načina rada nastavlja da raste širom zemlje i IWG širi svoju mrežu kako bi odgovorio na sve veću potražnju za fleksibilnim radnim prostorima.

Otvaranje novih IWG lokacija u Beogradu i Nišu deo je rasta kompanije, nakon što je ostvarila najbolje poslovne rezultate u svojoj istoriji, kao i ubrzano širenje mreže. Samo tokom 2025. godine, IWG je potpisao i otvorio više novih lokacija nego tokom prve dve decenije poslovanja ukupno. U prvom kvartalu 2026. godine, IWG mreža nastavlja da se širi još bržim tempom, uz rekordan broj potpisanih ugovora i otvorenih lokacija, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prethodne godine. Kao globalni lider u oblasti hibridnog rada, IWG danas upravlja mrežom od preko million prostorija u 121 zemlji, omogućavajući kompanijama da posluju kroz globalnu radnu platformu podržanu fleksibilnom infrastrukturom i digitalnom povezanošću.

Smeštene u Beogradu i Nišu, nove lokacije deo su nastojanja kompanije International Workplace Group da odgovori na rast potražnje za vrhunskim fleksibilnim radnim prostorima u ovim delovima Srbije. Ovaj trend podstaknut je kontinuiranim prelaskom na hibridne modele rada, uz sve veću primenu tehnoloških rešenja i platformi koje kompanijama pomažu da unaprede agilnost, produktivnost i zadovoljstvo zaposlenih.

Regus Hyde Park City, prvoklasna poslovna zgrada površine 739 kvadratnih metara, u okviru poslovnog parka The Hyde Park City, koji se prostire na 65.000 kvadratnih metara, spoj je savremene arhitekture i sofisticirane funkcionalnosti. Pozicionirana u blizini novoizgrađene železničke stanice u Beogradu, ova lokacija ima značajan potencijal zahvaljujući tome što se nalazi u zoni jednog od ključnih saobraćajnih čvorišta, koje povezuje lokalne, regionalne i međunarodne linije brzih vozova. Kompleks odlikuju energetski efikasni sistemi, fleksibilni prostorni raspored i napredna infrastruktura, osmišljeni tako da odgovore na potrebe savremenog poslovanja.

Otvorena u maju, zgrada pruža prostor etabliranim kompanijama i startapima iz različitih industrija, uključujući tehnologiju i razvoj softvera, finansijske usluge, konsalting i druge profesionalne usluge. IWG usluga Design Your Own Office omogućava kompanijama da radni prostor u potpunosti prilagode svojim potrebama, u skladu sa sve većom potražnjom za fleksibilnim i skalabilnim poslovnim rešenjima. Nova Regus lokacija obuhvata privatne kancelarije, sale za sastanke, co-working i kreativne prostore.

Vlasnici zgrade odlučili su da investiraju u IWG platformu kako bi maksimalno iskoristili potencijal svog poslovnog prostora i ostvarili veći povraćaj ulaganja, odgovarajući na sve veću potražnju za hibridnim načinom rada.

HQ IRIN Business Center u Nišu, ukupne površine 1.187 kvadratnih metara, nalazi se u strateški važnoj industrijsko-poslovnoj zoni, na prostoru nekadašnje Elektronske industrije Niš. Reč je o lokaciji koja je istorijski prepoznata kao jedno od ključnih industrijskih i komercijalnih središta grada, što joj daje snažan poslovni kredibilitet. Blizina univerziteta i tehničkih škola dodatno omogućava pristup visoko kvalifikovanim talentima iz oblasti inženjerstva, IT-ja i proizvodnje, podržavajući potrebe savremenih industrija zasnovanih na znanju.

Istraživanja pokazuju da veća fleksibilnost u načinu i mestu rada zaposlenima donosi brojne benefite, uključujući bolji balans između poslovnog i privatnog života, finansijske uštede i pozitivne efekte na zdravlje.

Poslodavci takođe ostvaruju brojne prednosti hibridnih modela rada, kroz veću produktivnost kompanije, uštede troškova i efikasniju, angažovaniju radnu snagu. Najnovije istraživanje kompanije IWG i konsultantske kuće Arup pokazalo je da hibridni rad može povećati produktivnost za 11%[i]. Uz snažan rast tržišta, dok kompanije svih veličina dugoročno usvajaju fleksibilnije i decentralizovane modele rada, predviđa se da će do 2030. godine 30% svih komercijalnih nekretnina činiti fleksibilni radni prostori. Kroz saradnju sa IWG, partneri mogu da iskoriste potencijal ovog brzo rastućeg sektora, uz podršku neuporedivog iskustva kompanije. Hibridni rad kompanijama omogućava i značajno nižu bazu troškova, uz prosečnu uštedu od 11.000 dolara po zaposlenom[ii].

Kako se prelazak na fleksibilnije, decentralizovane i hibridne modele rada nastavlja ubrzanim tempom, potencijal za dalji rast je izuzetno velik, uz procenjenih 1,2 milijarde kancelarijskih radnika širom sveta i ukupni potencijal tržišta vredan više od 2 biliona dolara. Tokom 2025. godine, IWG je potpisao ugovore za 1.132 nove lokacije, od kojih 99% predstavljaju partnerski ugovori, dok 83% kompanija sa Fortune 500 liste čini deo njegove korisničke baze.

Mark Dikson, izvršni direktor i osnivač International Workplace Group PLC, izjavio je: „Beležimo rastuću potražnju za našim rešenjima, dok kompanije svih veličina prelaze na operativne modele koji zahtevaju manja kapitalna ulaganja. Kao rezultat toga, kompanije se iz prve ruke uveravaju u prednosti hibridnih i fleksibilnijih modela rada, koji direktno doprinose većem zadovoljstvu zaposlenih, rastu produktivnosti i efikasnijem poslovanju. Naša najnovija otvaranja u Beogradu i Nišu dodatno označavaju ulazak IWG-a na strateški važno novo tržište, omogućavajući nam da kompanijama pružimo veću fleksibilnost i pristup visokokvalitetnim radnim prostorima bliže mestima gde ljudi žive i rade.“

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nelt Grupa, Baby Food Factory i Neoplanta predstavile Izveštaje o održivom poslovanju

by bifadmin 11. јун 2026.

Nelt Grupa, zajedno sa svojim članicama Baby Food Factory i Neoplantom, predstavila je danas Izveštaje o održivom poslovanju za 2024/25. godinu. Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, privrede, međunarodnih i nevladinih organizacija, poslovnih udruženja, partnere i medije.

Izveštaji potvrđuju posvećenost kompanija integrisanju principa održivosti u poslovne strategije i svakodnevne aktivnosti. Kroz unapređenje održivosti lanaca snabdevanja, ulaganja u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, odgovornu proizvodnju hrane, kontinuiranu brigu o kvalitetu i bezbednosti proizvoda, razvoj zaposlenih i podršku lokalnim zajednicama, kompanije nastavljaju da stvaraju dugoročnu vrednost za svoje kupce, potrošače, partnere i društvo u celini.

Investicije za dugoročnu konkurentnost

„Najveći izazov danas nije rast, već kako da rast bude održiv. To je integralni deo svih naših poslovnih odluka i investicija. Kroz strategiju Ascend 2030 i investicijama gradimo efikasniji i konkurentniji sistem spreman za sve kompleksnije zahteve tržišta. Zaokretom ka intermodalnom transportu i zelenoj energiji, menjamo način na koji se roba kreće širom Evrope”, rekao je Vuk Mijanović, izvršni direktor za logističku izvrsnost i razvoj Nelt Grupe.

Nada Stamatović, ekspertkinja za održivi razvoj Nelt Grupe, istakla je da održivost nije zasebna inicijativa, već princip koji usmerava poslovanje, investicione odluke i razvoj svih kompanija grupacije.

„Bez obzira na različite delatnosti i tržišta na kojima poslujemo, naš zajednički cilj je stvaranje dugoročne vrednosti za zaposlene, kupce, potrošače, partnere i zajednice. Izveštaji koje danas predstavljamo potvrđuju da održivost značajno doprinosi jačanju otpornosti poslovanja, podstiče inovacije i unapređuje dugoročnu konkurentnost”, napomenula je Stamatović.

Održiva logistika, ulaganje u zajednicu i razvoj mladih

Nelt Grupa nastavila je ulaganja u obnovljive izvore energije kroz razvoj solarnih kapaciteta, primenu toplotnih pumpi i geotermalne energije, uz dalje unapređenje transportnih operacija i razvoj intermodalnog transporta. U prethodne dve godine, Nelt je prevezao više od 115.000 TEU železnicom između ključnih evropskih luka, čime je izbegnuta emisija preko 36.000 tona CO₂. Na društvenom planu, 2024. godine pokrenuto je trogodišnje partnerstvo sa UNICEF-om vredno 1,3 miliona dolara, usmereno na unapređenje obrazovanja i razvoj digitalnih i zelenih veština dece i mladih u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Angoli.

Intermodalnost kao nova realnost

U okviru događaja održana je i panel diskusija „Intermodalnost u praksi: partnerstvom do efikasnijih, otpornijih i zelenijih lanaca snabdevanja“. O ovoj temi govorili su Đorđije Marković, direktor prodaje za region Istočnog Jadrana u kompaniji Maersk, Tamara Tošić, regionalna direktorka za sektor prehrambene industrije i agribiznisa za Jugoistočnu Evropu u Evropskoj banci za obnovu i razvoj, Nedim Begović, koordinator za zelena, multimodalna i inovativna transportna rešenja u Transport Community i Radman Šelmić, savetnik predsednika Privredne komore Srbije za zelenu i cirkularnu ekonomiju. Panel je moderirao Ivan Milićević, menadžer operacija i razvoja intermodalnog transporta u Nelt Grupi.

U fokusu panela bili su razvoj intermodalnog transporta, zelena i digitalna tranzicija, kao i saradnja privrede, institucija i finansijskog sektora u izgradnji održivijih regionalnih lanaca snabdevanja. Zaključeno je da intermodalnost predstavlja jedan od ključnih pokretača konkurentnije i otpornije privrede.

ESG izveštaji Nelt Grupe, Baby Food Factory i Neoplante za 2024/25. godinu pripremljeni su u skladu sa Global Reporting Initiative (GRI). Izveštavanje po ovim standardima Nelt Grupa neguje od 2014. godine, dok su Baby Food Factory i Neoplanta usvojili ovu praksu pre dve godine.

Autor fotografija: Nemanja Stojanović

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Šta možemo da naučimo iz kolumbijskog pokušaja zelene tranzicije?

by bifadmin 11. јун 2026.

Poslednje četiri godine Kolumbija uporno pokušava da smanji svoju zavisnost od fosilnih goriva u čemu je tek donekle uspela, a sada se postavlja pitanje da li je njen zaokret održiv na duže staze.

Odlazeći predsednik Kolumbije, Gustavo Petro, bivši gerilac i prvi levičarski lider u zemlji, došao je na vlast 2022. godine. Tada je obećao nešto što lideri velikih proizvođača fosilnih goriva ne pokušavaju – da će smanjiti zavisnost svoje zemlje od nafte, gasa i uglja.

Četiri godine kasnije, dok se Petro priprema da napusti funkciju nakon što je odslužio maksimalno jedan mandat koliko kolumbijski zakon dozvoljava, rezultati su mešoviti. Njegova vlada jeste postigla važan napredak, posebno u oblasti rasta udela obnovljive energije međutim mnoge od najambicioznijih reformi potkopale su opozicija, institucionalna inercija i oslanjanje na velike prihode od fosilnih goriva.

Iz tog razloga portal The Conversation kolumbijski slučaj vidi kao primer za ostale zemlje koje žele da rade na smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva a koje možda nisu svesne šta im na tom putu mogu biti zamke.

Povećanje udela obnovljive energije

Kolumbija tradicionalno dobija većinu električne energije iz hidroelektrana. Međutim, ekološka cena ogromnih brana, zajedno sa sušama povezanim sa klimatskim promenama i fenomenom El Ninjo, podstakla je kolumbijske doskorašnje vlasti da u svoj energetski sistem uključe više energije nastale pomoću vetra i sunca.

Kada je Petro izabran na vlast, obnovljivi izvori energije (izuzev hidroelektrana) činili su manje od 2% kapaciteta za proizvodnju električne energije u Kolumbiji. Do kraja 2025. godine taj udeo je porastao na 15%, uglavnom zahvaljujući solarnoj energiji. Ovaj skok mogao bi biti pojedinačno najopipljivije klimatsko dostignuće odlazećeg predsednika.

Petrova vlada je pak prepoznala da razvoj obnovljivih izvora može izazvati nejednakost na isti način kao i fosilna goriva, gde se profit izvlači a lokalno stanovništvo ostaje uskraćeno za prihode. Zato je nastojala da demokratizuje proizvodnju energije kroz energetske projekte namenjene regionima pogođenim siromaštvom, konfliktima ili zavisnošću od uglja. Oko 18.000 lokalnih zajednica izrazilo je interesovanje za učestvovanje u ovim projektima ali je oko 1.000 ušlo u programe obuke koje podržava vlada.

Otpor industrije fosilnih goriva

Petrova administracija je obećala i da će zabraniti fraking odnosno hidrauličko frakturiranje koje predstavlja kontroverznu metodu bušenja i crpljenja nafte i prirodnog gasa iz dubokih podzemnih stena kao što su škriljci. Najavila je i da će zaustaviti izdavanje novih dozvola za istraživanje nalazišta nafte, gasa i uglja, kao i da će ukinuti subvencije za benzin. Nova vlada međutim nije uspela u svemu što je najavljivala, nije čak uspela ni da ukine određene subvencije za fosilna goriva poput onih za dizel.

Naime, sprovođenje ovih reformi pokazalo se politički veoma izazovnim. Lobiji industrije fosilnih goriva su se oštro protivili njenim odlukama, a Petrova administracija nije imala ni većinu u parlamentu kada se odlučivalo o navedenim merama, a pojedine je obarao Ustavni sud.

Veliki problem je predstavljala činjenica da su nafta i ugalj među najvažnijim izvoznim proizvodima zemlje i značajno doprinose budžetu zemlje. Naime, više od polovine izvoza vezano je za fosilna goriva, pa prebrzo odustajanje od njih nosi ozbiljne ekonomske rizike. Iz navedenog razloga u javnosti se javila zabrinutost ne samo za prihode države, već i za zaposlene u proizvodnji fosilnih goriva.

Privremene promene

Međutim, javnost nije bila jedini problem. Na dugačkoj listi problema našla se i interntnost institucija, kao i pobune lokalnog stanovništva u delovima zemlje u kojima su građeni vetroparkovi.

Kako bi prevazišla sve izazove sa kojima se suočavala, posebno one vezane za zakonodavstvo koje je kočilo brzu zelenu tranziciju, Petrova administracija se okrenula dekretima ili privremenim odlukama, kao što je proglašavanje geografskih zona u kojima se ne mogu izdavati dozvole za rudarstvo. Međutim, zahvaljujući privremenom karakteru tih odluka, svaka buduća vlada sada može lako da ih poništi.

Zato je opstanak pojedinih Petrovih reformi trenutno pod znakom pitanja, no iskustvo Kolumbije ipak nudi važne smernice za druge zemlje koje pokušavaju da se udalje od fosilnih goriva i izgrade alternativne modele razvoja.

Izvor: The Conversation

Foto: Pixabay

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Visa istraživanje: 78% ispitanika u Srbiji koristi AI pri kupovini, ali poverenje je ključno pri plaćanju

by bifadmin 11. јун 2026.

Visa, svetski lider u digitalnim plaćanjima, danas je objavila godišnju Stay Secure studiju u Srbiji, koja procenjuje svest i ponašanje potrošača u oblasti digitalne trgovine i prevara. Ovogodišnje istraživanje, koje je sproveo Wakefield Research, ističe kako kupovina uz pomoć AI i trgovina na društvenim mrežama menjaju ponašanje potrošača, dok očekivanja u pogledu poverenja i zaštite ostaju čvrsto nepromenjena.

Potrošači prihvataju kupovinu uz pomoć AI

Potrošači prihvataju veštačku inteligenciju kao deo svog procesa kupovine. Više od 78% građana Srbije koristilo je AI alate kao pomoć pri kupovini, uključujući za poređenje cena (56%), pronalaženje ideja za poklone (54%) i proveru recenzija ili ocena proizvoda (41%).

Privlačnost je jasna: 90% ispitanika smatra da nove tehnologije, uključujući AI alate, čine onlajn kupovinu bržom i lakšom nego pre. AI takođe utiče na otkrivanje noviteta, pri čemu 35% obično otkriva nove brendove ili prodavce dok kupuje onlajn.

Međutim, potrošači ostaju oprezniji kada je reč o tome da veštačka inteligencija obavlja transakcije u njihovo ime. Danas, samo 9% građana bi verovalo AI agentima da završe proces plaćanja u njihovo ime, što potvrđuje važnost sticanja poverenja potrošača u doba AI trgovine.

Kako raste prihvatanje AI rešenja, potrošači sve više vide ovu tehnologiju kao deo rešenja za moguće prevare. Više od 68% građana Srbije smatra da veštačka inteligencija danas olakšava prepoznavanje prevara, a 79% veruje da će igrati ključnu ulogu u zaštiti potrošača od prevara u budućnosti.

„Korišćenje AI alata postalo je deo našeg svakodnevnog života. Vidimo to kada tražimo najbolju cenu ili planiramo putovanje, ali radi i u pozadini, nevidljivo. Upravo tu je Visa najaktivnija: svaki put kada pritisnete ‘plati’, naša AI rešenja rade na zaštiti te transakcije. Stay Secure studija pokazuje da većina građana Srbije prepoznaje da AI olakšava otkrivanje prevara. Njihovo poverenje nam govori koliko su spremni za digitalnu ekonomiju. Naš zadatak je da budemo dostojni tog poverenja i da nastavimo da jačamo bezbednost svakog klika i svakog plaćanja“, rekla je Ana Drašković, potpredsednica i generalna direktorka, Visa SEE.

Trgovina na društvenim mrežama raste, ali rastu i rizici od prevara

Kupovina putem društvenih platformi postala je uobičajena pojava, a 57% građana Srbije kupilo je proizvode direktno putem društvenih mreža. Kako se trgovina širi na nove kanale, rizici od prevara nastavljaju da prate potrošače onlajn. Čak 30% je doživelo finansijsku prevaru u proteklih 12 meseci. Među onima koji su doživeli prevaru, 45% navodi da se incident dogodio na društvenim mrežama, više nego oni koji su naišli na prevare na drugim platformama kao što su veb-sajtovi, onlajn prodavnice ili aplikacije za kupovinu.

Deca su sve više izložena prevarama pri kupovini i igranju igrica onlajn

Studija takođe ističe rastuću zabrinutost oko toga kako deca nailaze na prevare u digitalnom svetu, pri čemu 78% potrošača navodi da deca teško prepoznaju prevare. Značajnih 42% je doživelo da je dete postalo žrtva prevare dok je igralo igrice ili kupovalo onlajn.

Potrošači očekuju da institucije preuzmu vođstvo u zaštiti od prevara

Kada je reč o zaštiti od prevara pri onlajn kupovini, potrošači se pre svega okreću institucijama. Više od 38% potrošača smatra da bi banke ili finansijske institucije trebalo da budu primarno odgovorne, zatim vladine vlasti ili regulatori (34%) i pružaoci platnih usluga (28%). Samo 12% smatra da bi sami potrošači trebalo da snose primarnu odgovornost.

Takođe, ispitanici žele veću proaktivnost od svih aktera u sistemu. Više od 72% građana bi se osećalo sigurnije primajući obaveštenja u realnom vremenu od svoje banke ili platne aplikacije kada nešto izgleda sumnjivo, dok bi 21% osećalo veći komfor kada bi videlo poznati, pouzdani logo pri plaćanju.

„Visa Stay Secure studija pokazuje da, dok onlajn kupovina i trgovina na platformama društvenih mreža nastavljaju da rastu, prevare i obmane takođe napreduju. Potrošači vide zaštitu od prevara kao zajedničku odgovornost, ali očekuju da finansijske institucije, vlade i pružaoci platnih usluga preuzmu glavnu ulogu, naglašavajući važnost sistema plaćanja sa besprekornom bezbednošću“, rekla je Larisa Makarova, viša direktorka za upravljanje rizikom u kompaniji Visa.

Ona je nastavila: „Kako se trgovina kreće ka agentskim iskustvima uz pomoć AI, studija pokazuje da potrošači prihvataju pogodnost koju AI može doneti kupovini, ali ostaju oprezni kada je reč o tome da AI završava kupovine u njihovo ime. Sa Visa Intelligent Commerce, pomažemo da omogućimo novu eru trgovine izgrađenu na poverenju, kontroli i sigurnosti“.

O Stay Secure studiji 2026

Stay Secure studiju naručila je Visa, a sproveo je Wakefield Research od januara do februara 2026. godine. Obuhvatala je anketu 5.800 odraslih osoba starijih od 18 godina na 17 CEMEA tržišta, uključujući Bahrein, Obalu Slonovače, Egipat, Jordan, Kazahstan, Keniju, Kuvajt, Maroko, Nigeriju, Oman, Pakistan, Katar, Saudijsku Arabiju (KSA), Srbiju, Južnu Afriku, Ukrajinu i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).

Napomene:

·       Rezultati studije odražavaju percepcije potrošača u vreme istraživanja i ne predviđaju buduće ponašanje ili ishode.

·       Rezultati mogu varirati u zavisnosti od zemlje, demografske grupe i tržišnih uslova u anketiranim regionima.

·       Nalazi studije odražavaju zapažanja i percepcije potrošača i ne treba ih tumačiti kao stručne smernice o bezbednosti dece ili onlajn ponašanju.

·       Reference na veštačku inteligenciju odnose se isključivo na prateće tehnologije i uvide. AI alati ne zamenjuju ljudsku procenu i ne predstavljaju pravni, finansijski, usklađenostni ili stručni savet.

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta se dešava sa nekretninama bez naslednika u Srbiji?

by bifadmin 11. јун 2026.

U Srbiji je trenutno evidentirano čak 123.584 napuštena stana, pokazuju podaci zasnovani na rezultatima Popisa stanovništva iz 2022. godine. Samo u Vojvodini se nalazi 23.750 ovakvih nekretnina, dok Srem, sa preko 3.200 praznih stanova, zauzima značajno mesto u ovoj neslavnoj statistici.

Ove brojke kod mnogih otvaraju logično pitanje – šta se zapravo dešava sa stanom, kućom ili zemljom čiji vlasnik premine, a na ostavinskoj raspravi se ne pojavi nijedan naslednik? Da li nekretnina ostaje prepuštena zubu vremena ili dobija novog vlasnika?

Širok krug naslednika i potraga po službenoj dužnosti

Prema važećem Zakonu o nasleđivanju, pravo na nasledstvo u Srbiji ima veoma širok krug ljudi. Pored potomaka, bračnog druga, roditelja, braće i sestara, pravo na imovinu polažu i dalji srodnici.

Zato je važno znati da stan ne prelazi u tuđe ruke preko noći.Sud i javni beležnik imaju zakonsku obavezu da po službenoj dužnosti pokušaju da pronađu naslednike, pa čak i u slučajevima kada oni žive daleko van granica Srbije.

Kada država preuzima ključeve

Tek kada se iscrpe apsolutno sve mogućnosti i nedvosmisleno utvrdi da preminuli nema naslednika, imovina može preći u svojinu Republike Srbije.

Međutim, ovaj postupak je dugotrajan. Kako bi se osiguralo da niko nije oštećen, sud putem javnog oglasa poziva potencijalne naslednike da se jave u roku od godinu dana. Ukoliko po isteku tog roka niko ne zatraži pravo na zaostavštinu, tek tada država i zvanično postaje vlasnik te nekretnine.

Zašto imamo preko 100.000 napuštenih stanova

Stručnjaci za nekretnine i pravo upozoravaju na jednu ključnu stvar: napušten stan ne znači nužno da on nema vlasnika. Naprotiv, najveći broj ovih nekretnina zapravo ima zakonske vlasnike, ali se one ne koriste za stanovanje, niti se redovno obilaze.

Najčešći razlozi zbog kojih desetine hiljada stanova širom Srbije godinama propadaju su:

  • Nerešeni nasledni i imovinsko-pravni odnosi
  • Dugotrajni i komplikovani sudski postupci
  • Odlazak vlasnika u inostranstvo
  • Loše stanje samih objekata u koje niko ne želi da ulaže
  • Stanovi kupljeni isključivo kao investicija, koji se koriste samo povremeno

Pitanje nasleđivanja i adekvatnog korišćenja nekretnina ostaje jedan od gorućih imovinskih problema,naročito u manjim sredinama i seoskim naseljima poput onih u Sremskoj oblasti.

Upravo zbog toga, pravnici stalno apeluju na građane da na vreme i jasno regulišu svoje imovinske odnose kako vredne nekretnine ne bi završile zakatančene i zaboravljene.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Naglo poskupljenje zaduživanja države, prinos na obveznice porastao na pet odsto

by bifadmin 11. јун 2026.

Država se ove nedelje zadužila 27,6 milijardi dinara (oko 235 miliona evra) prodajom dinarskih obveznica za koje je morala da obeća veći prinos nego prošlog meseca.

Srbija je u utorak prodala petogodišnje državne obveznice iz reotvorene emisije koja je prvi put emitovana 28. jula prošle godine, a na naplatu dopevaju 30. jula 2030. godine, sa kuponskom stopom od 4,5 odsto, piše Biznis

Međutim, tržište je procenilo da taj prinos nije dovoljan, pa je država investitorima morala da obeća zaradu od pet odsto, što je za 0,41 procentnih poena više nego prilikom prodaje obveznica iz iste emisije u maju.

Tada je prodala obveznice iste ročnosti i sa istim datumom dospeća u vrednosti 2,2 milijarde dinara po stopi prinosa od 4,59 odsto godišnje.

Ukoliko se uporede sva ovogodišnja zaduživanja po osnovu iste hartije od vrednosti, jasno se pokazuje postepen rast prinosa koji je u junu znatno povećan prevashodno zbog pogoršanja uslova zaduživanja u uslovima geopolitičkih poremećaja.

Država se početkom godine zaduživala uz prinose koji su bili čak i nešto niži od kuponske stope od 4,5 odsto, pa je tako u januaru plaćala investitorima 4,49 odsto. Na februarskoj i martovskoj aukciji cena je bila 4,55 odsto, u maju je dostigla 4,59, a manje od mesec dana kasnije i celih pet odsto.

Fiskalni savet: Kamate već visoke

Fiskalni savet upozorio je ovih dana da u kontekstu procene zaduženosti države ne bi trebalo uzimati u obzir samo nivo javnog duga kao udeo u BDP-u, već i iznose koje država isplaćuje za kamate.

Čak i kad se posmatra trenutni nivo javnog duga koji na prvi pogled deluje relativno nisko, važno je imati u vidu da se Srbija zadužuje po kamatnim stopama koje su skoro dvostruko više od proseka EU. Zbog toga, iako ima približno upola manji javni dug od proseka EU, za kamate izdvaja skoro isti deo BDP-a (1,9 odsto u odnosu na 2,1 odsto), navodi ovo telo.

Fiskalni savet ocenjuje da to ne dovodi u pitanje opštu ocenu stabilnosti javnih finansija Srbije, ali pokazuje da je manevarski prostor fiskalne politike u srednjem roku ipak nešto uži nego što brojevi i analize iz Strategije sugerišu.

Fiskalna strategija za period od 2027. do 2029. godine predviđa postepeno smanjenje javnog duga sa 44,7 odsto BDP-a na kraju 2025. na 43,9 odsto do kraja 2029. godine.

Izveštaj Uprave za javni dug za april pokazuje da je na kraju ovog meseca učešće javnog duga centralnog nivoa vlasti u BDP-u iznosilo 41,5 odsto, a učešće javnog duga sektora države 41,9 procenata. Javni dug centralnog nivoa vlasti u aprilu je smanjen za 17,1 milijardu dinara i iznosio je 4.600 milijardi dinara, odnosno 39,2 milijarde evra.

Zaduživanje države od 29. aprila u iznosu od tri milijarde evra putem emitovanja dve evroobveznice u evrima i jedne u dolarima po svemu sudeći nije ušlo u aprilski izveštaj Uprave za javni dug.

U ovoj godini je do sada održano sedam aukcija na kojima su ponuđene državne hartije od vrednosti, a obim zaduženja iznosio je oko 1,2 milijarde evra. Prema Zakonu o budžetu, plan države je da se u ovoj godini zaduži u iznosu od 8,3 milijarde evra.

Uzimajući u obzir do sada emitovane dinarske i evroobveznice, država se već do maja zadužila oko polovine te sume samo emitovanjem obveznica, ne računajući ostale izvore finansiranja.

Izvor: Biznis.rs

Foto: konradbak, Depositphotos

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija i Mol postigli kompromis oko NIS-a

by bifadmin 11. јун 2026.

Danas smo uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara („Shareholder Agreement“) između Republike Srbije i MOL-a, saopštila je  ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.

Ministarka je navela da je između Srbije i MOL-a dogovoreno, između ostalog, sledeće:

Ukoliko Gaspromnjeft napravi dogovor sa MOL-om o prodaji 56,15 odsto udela u NIS-u, a američki OFAC odobri transakciju, država Srbija će kupiti dodatnih pet odsto akcija u NIS-u, što će državi dati dodatna prava kada je u pitanju donošenje ili blokiranje važnih odluka za našu zemlju.

Što se rada Rafinerije u Pančevu tiče, mađarska strana se obavezala da će Rafinerija nastaviti da radi kao i do sada, sa najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao u poslednje četiri godine pre uvođenja američkih sankcija, kada je NIS odlično poslovao. Upravo ovakav rad Rafinerije, neophodan da zadovolji srpsko tržište naftnih derivata, bio je jedno od ključnih pitanja za srpsku stranu i ponosna sam što smo uspeli da napravimo veoma važan i koristan dogovor za građane Srbije.

Članovi srpske strane u Odboru direktora NIS-a imaće generalno veća ovlašćenja nego do sada u donošenju, ali i blokiranju eventualno nepovoljnih odluka za Republiku Srbiju. Takav uticaj država Srbija nije imala od 2008. godine, kada je NIS privatizovan.

„Nastavljamo da radimo posvećeno na pronalaženju dugoročnog rešenja za NIS usled uvođenja američkih sankcija, za koje država Srbija, njena Vlada ili njeni građani nisu ništa krivi“, navela je ministarka na svom instagram nalogu.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

11. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
  • Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio ribolov
  • Tri Maserati modela u novom izdanju: Grecale, GranTurismo i GranCabrio 

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit