NAJNOVIJE
Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za...
Alternativnim investicionim fondovima uvode se nova pravila za poslovanje
Japanski astronomi pokrenuli organizaciju posvećenu potrazi za vanzemljskim životom
EPS je najveći pojedinačni akcionar Politike
Da li je za poslovni sajt bolje da bude...
Vrednost nekretnina obara rekorde
Velika smena kapitala: Kako investiraju milenijalci
Grčka suspenduje EES sistem od 1. juna do 30....
EU uvodi limit na keš kupovine, ograničenje do 10.000...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Otvoren jubilarni 15. NLB Organic konkurs: Veći nagradni fond i nova poljoprivredna kategorija

by bifadmin 27. април 2026.

Jubilarni 15. Organic konkurs NLB Komercijalne banke donosi uvećani nagradni fond od tri i po miliona dinara, namenjen najboljim poljoprivrednim i stočarskim proizvođačima u Srbiji. Konkurs je otvoren do 21. juna, a učesnike ove godine očekuje i nova kategorija pod nazivom „Čuvari starih sorti“.

Dve glavne nagrade, svaka vredna milion dinara, dodeljuju se za najbolji projekat organske biljne i organske stočarske proizvodnje ili prerade. Pored toga, banka dodeljuje i dve specijalne nagrade od po 500.000 dinara – jednu za mlade poljoprivrednike do 40 godina, a drugu za ženu – lidera u organskoj proizvodnji ili preradi hrane.

Povodom velikog i važnog jubileja, ove godine je otvorena i nova kategorija „Čuvari starih sorti“, namenjena proizvođačima koji neguju stare sorte voća i povrća iz Srbije. Projekti koji se budu takmičili u ovoj kategoriji imaju šanse da osvoje nagradu od 500.000 dinara.

Pravo učešća u kategorijama namenjenim organskim proizvođačima imaju registrovani poljoprivredni proizvođači koji su sertifikovani ili su u procesu sertifikacije za organsku proizvodnju, uključujući i one sa grupnim sertifikatom ili ugovorom sa organizatorom proizvodnje. Za proizvođače koji uzgajaju stare sorte organski sertifikat nije neophodan, ali poljoprivredno gazdinstvo mora biti registrovano. Prijave za sve kategorije se šalju elektronskim putem na organic@nlbkb.rs, sa naznakom „Prijava za 15. NLB Organic konkurs”. Finalisti i pobednici konkursa biće objavljeni do kraja oktobra 2026. godine.

NLB Komercijalna banka ovim potvrđuje 15 godina kontinuirane podrške razvoju organske poljoprivrede, inovacijama u proizvodnji hrane i očuvanju prirodnih resursa. U proteklih 15 godina, na konkurs je prijavljeno više od 850 projekata, a nagrađene su 54 najbolje i najodrživije ideje sa potencijalom da doprinesu zdravijem okruženju i održivijem razvoju zajednice. Ova inicijativa deo je šire strategije banke za podršku održivom razvoju i očuvanju prirodnih resursa.

27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Strategije za očuvanje kapitala u uslovima globalne ekonomske neizvesnosti

by bifadmin 27. април 2026.

Savremena globalna ekonomija prolazi kroz jednu od najkompleksnijih faza u novijoj istoriji, karakterisanu izuzetno brzim i često nepredvidivim makroekonomskim promenama. Faktori poput ozbiljnih poremećaja u globalnim lancima snabdevanja, oštrih fluktuacija na svetskim tržištima energenata, kao i radikalnih promena u monetarnim politikama vodećih svetskih centralnih banaka, stvaraju izuzetno dinamično okruženje. Sa ovim izazovima se svakodnevno moraju suočavati ne samo multinacionalne korporacije, već i obični građani. Razumevanje ovih globalnih tokova postalo je presudno za adekvatno reagovanje i zaštitu ličnog kapitala od ubrzanog obezvređivanja.

Jedan od najizraženijih i najočiglednijih izazova današnjice sa kojim se susreću ekonomije širom sveta svakako je inflacija. Kada opšti rast cena osnovnih životnih namirnica i usluga značajno prevaziđe rast prosečnih prihoda i prinosa na standardnu bankarsku štednju, dolazi do nevidljivog, ali matematički vrlo realnog opadanja kupovne moći. Centralne banke širom sveta pokušale su da reaguju agresivnim zaoštravanjem monetarnih uslova i višestrukim podizanjem referentnih kamatnih stopa, što je neminovno dovelo do poskupljenja svih vrsta kredita i opšteg usporavanja privrednog rasta. U ovakvom restriktivnom ambijentu, tradicionalni načini čuvanja novca pokazuju ozbiljne strukturne slabosti.

Uticaj inflacije na finansijska tržišta i kupovnu moć

Inflatorni pritisci nikada ne pogađaju samo sferu svakodnevne potrošnje, već uvek imaju izuzetno dubok i dugoročan uticaj na sva svetska finansijska tržišta. Tržišta državnih i korporativnih obveznica, kao i tržišta akcija, često doživljavaju ekstreme u pogledu volatilnosti kada se menjaju očekivanja investitora u pogledu budućih kamatnih stopa. Za prosečne građane, ovo znači da planiranje sigurnije budućnosti danas zahteva mnogo oprezniji, obrazovaniji i promišljeniji pristup nego što je to bio slučaj pre samo jedne decenije.

Važno je istaći da lokalne ekonomije nikada nisu izolovane od ovih dominantnih globalnih trendova. Konstantan rast cena uvoznih industrijskih sirovina, repromaterijala i energenata direktno se preliva na cene finalnih proizvoda na domaćem tržištu. Samim tim, pasivno držanje većeg dela kapitala u gotovini ili na računima bez adekvatnog prinosa predstavlja veoma ozbiljan rizik za dugoročnu finansijsku stabilnost svakog pojedinca. Zbog toga se javlja prirodna potreba za pronalaženjem mehanizama koji mogu efikasno da očuvaju vrednost tokom dužih vremenskih perioda, bez obzira na ekonomske cikluse.

Diverzifikacija imovine kao ključni odgovor na tržišne izazove

Osnovni, zlatni princip upravljanja ličnim finansijama i porodičnim budžetima u uslovima povišenog sistemskog rizika je stroga diverzifikacija. Ulaganje celokupnog raspoloživog kapitala isključivo u jednu vrstu imovine, bilo da su to isključivo stambene nekretnine, hartije od vrednosti na berzi ili samo gotovina u sefu, izlaže vlasnika ogromnim rizicima specifičnim za taj konkretan sektor. Prava i efikasna alokacija sredstava podrazumeva njihovo pametno raspoređivanje kroz potpuno različite klase imovine, čija vrednost po pravilu ne reaguje na identičan način u istim ekonomskim uslovima.

U stalnoj potrazi za neophodnom sigurnošću, oprezni investitori često detaljno analiziraju istorijske podatke kako bi utvrdili koji su to tačno oblici imovine najbolje zadržavali svoju vrednost tokom prethodnih velikih kriza. U ovako neizvesnom makroekonomskom okruženju, zlato kao investicija se vrlo često pozicionira visoko na listi prioriteta kod onih koji žele da kreiraju snažan mehanizam za dugoročnu zaštitu od inflatornih pritisaka i nepredvidivih valutnih fluktuacija. Zahvaljujući svojoj strogo ograničenoj ponudi u prirodi i univerzalnoj globalnoj prihvaćenosti, plemeniti metali istorijski pokazuju izraženu tendenciju snažnog očuvanja kupovne moći onda kada takozvane fiat valute ubrzano gube na vrednosti.

Psihologija ulaganja i važnost dugoročnog planiranja

Pored samog odabira prave klase imovine, apsolutno presudan faktor za konačni finansijski uspeh je i postavljanje adekvatnog vremenskog horizonta. Brzoplete reakcije koje su dominantno zasnovane na kratkoročnim, često senzacionalističkim tržišnim vestima i ljudskim emocijama poput straha ili pohlepe, gotovo po pravilu dovode do potpuno pogrešnih finansijskih odluka. Strogo fokusiranje na dugoročne trendove i stabilne, fundamentalne ekonomske pokazatelje omogućava izgradnju znatno stabilnijeg i na stres otpornijeg finansijskog plana.

Svi eminentni finansijski stručnjaci se slažu u jednom – kontinuirana i kvalitetna edukacija je ubedljivo najbolja linija odbrane od svake ekonomske neizvesnosti. Dubinsko razumevanje razlike između nominalne i realne vrednosti novca prilagođene za inflaciju, dobro poznavanje prednosti i mana osnovnih investicionih instrumenata, kao i iskreno sagledavanje sopstvene tolerancije na finansijski rizik, predstavljaju apsolutni temelj zdravih i stabilnih ličnih finansija u godinama koje dolaze.

27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Food noise – šta vas tera da stalno mislite na hranu

by bifadmin 27. април 2026.
Zamislite situaciju: ako niste gladni i radite nešto drugo – a ipak vam misli neprekidno lutaju do frižidera, do sledećeg obroka ili čak do onog poslednjeg zalogaja koji „ne bi trebalo“ da pojedete. Ovo je česta pojava kod ljudi sa viškom kilograma i sve više dobija ime: food noise – mentalni „šum“ koji vas stalno vraća na hranu, pravila ishrane ili planiranje sledećeg obroka.

Šta je to „food noise“?

To NIJE ista stvar kao emocionalno prejedanje! Food noise su uporne, nametljive misli o hrani koje vas opsedaju bez obzira na to da li ste gladni ili ne. One mogu biti posledica dugih restriktivnih dijeta, stalnog razmišljanja o tome šta „sme“ ili „ne sme“ da se jede, uticaja sa društvenih mreža, ali i stresa. Zamislite ga kao neželjeni radio u glavi koji stalno krči i ne dozvoljava vam da uživate u trenutku ili se fokusirate na sebe ili svoje prijatelje.

Mentalna buka o hrani može biti ometajuća do tačke da smanji uživanje u životu ili čak izazove anksioznost i osećaj gubitka kontrole.

Kako „food noise“ utiče na svakodnevni život?

Teško se fokusirate na posao ili uživanje u porodici, jer već planirate sledeći obrok ili razmišljate šta ne biste smeli da pojedete.
Često sledi prejedanje, osećaj krivice ili frustracije.
Započinjete dijetu „od ponedeljka“, ali misli o hrani nikada ne prestaju – što vodi do začaranog kruga neuspeha i još jače unutrašnje „buke“.
Ponekad, opsesivne misli o hrani dolaze i zbog životnih stresova, umora, dosade ili društvenih pritisaka.
Ko je posebno u riziku?

Ako imate istoriju stroge kontrole unosa kalorija, često isprobavate nove dijete ili vas stalno opterećuje šta (ne) smete da jedete, veća je šansa da ćete razviti food noise. To nije vaša „slabost“ – to je kompleksan neurološki i psihološki fenomen!

Food noise vs. emocionalno prejedanje – u čemu je razlika?

 Food noise – Opsesivne misli o hrani koje mogu biti stalno prisutne, pokrenute raznim signalima, a ne samo emocijama.

Emocionalno prejedanje – Jedete kao odgovor na stres, tugu ili radost – u želji da „ućutkate“ određeno osećanje.

Ova dva procesa su često povezana, ali nisu isto. Ipak, jedan može da pojača drugi i zato je važno znati razliku!

Da li postoji način da utišate „food noise“?

Ne ignorišite misli, ali ih prepoznajte: Prvi korak je da shvatite da su misli o hrani često posledica stresa, zabrana ili društvenih pritisaka, a ne stvarne gladi.
Vežbajte mindful eating (svesno jedenje): Fokusirajte se na svaki zalogaj, upotpunite iskustvo svim čulima, bez žurbe – sa čvrstom odlukom da nema zabranjenih namirnica!
Obratite pažnju na emocije: Šta vas stvarno muči? Da li ste zaista gladni ili je glad samo „zamena“ za drugu potrebu?
Tražite podršku: Bilo od nutricioniste, terapeuta, prijatelja ili zajednica na mreži – razgovor često donese olakšanje.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako food noise značajno utiče na kvalitet vašeg života, sprečava vas u svakodnevnim aktivnostima ili izaziva intenzivnu anksioznost, važno je da razmislite o tome da porazgovarate sa stručnjakom.

Postoje različiti pristupi u lečenju, uključujući kognitivno-bihejvioralnu terapiju, savetovanje sa nutricionistima, a u određenim slučajevima primenjuju se i medicinski tretmani.

Izvor: Steteskop
Foto: Pixabay
27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Univerexport nastavlja tradiciju podrške sportu i lokalnoj zajednici

by bifadmin 27. април 2026.

Kompanija Univerexport i ove godine se pridružuje podršci jednoj od najznačajnijih sportsko-rekreativnih manifestacija u regionu – 49. izdanju Fruškogorskog maratona, koje će se održati na Fruškoj gori ovog vikenda.

Nakon prošlogodišnjeg učešća, Univerexport nastavlja podršku događaju koji sa tradicijom dugom gotovo pola veka svake godine okuplja hiljade učesnika svih generacija – od rekreativaca do iskusnih planinara i sportista i na taj način promoviše stil života koji obuhvata odgovornost, zajedništvo i brigu o zdravlju

Dodatnu vrednost ovogodišnjem učešću daje i činjenica da će deo zaposlenih u kompaniji Univerexport aktivno učestvovati na maratonu, potvrđujući posvećenost kompanije promociji zdravih navika i u okviru sopstvenog tima.

„Fruškogorski maraton je mnogo više od sportskog događaja – to je simbol tradicije, istrajnosti i ljubavi prema prirodi. Drago nam je što i ove godine nastavljamo saradnju sa manifestacijom koja okuplja ljude oko pravih vrednosti“, poručuju iz kompanije Univerexport.

Učešće u ovom događaju deo je šire strategije kompanije usmerene ka kontinuiranoj podršci projektima koji doprinose razvoju lokalne zajednice, sa akcentom na vrednostima koje u fokus stavljaju važnost zajedništva i zdrav stil života.

Foto: Pixabay

27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

RIPE SEE 14 održan u Beogradu – RNIDS među domaćinima regionalnog skupa

by bifadmin 27. април 2026.

U Beogradu je 21. i 22. aprila 2026. godine održan 14. regionalni skup RIPE zajednice za Jugoistočnu Evropu – RIPE SEE 14. Skup je okupio stručnjake za internet infrastrukturu, operatere mreža, regulatore, predstavnike akademske zajednice i drugih zainteresovanih strana iz celog regiona. Domaćini ovogodišnjeg skupa, održanog u hotelu Crowne Plaza, bili su Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije” (RNIDS), Serbian Open eXchange (SOX) i Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL).

Na svečanom otvaranju je direktor Fondacije RNIDS, Dejan Đukić, u ime Fondacije poželeo dobrodošlicu učesnicima iz 25 zemalja. On je istakao posebno zadovoljstvo što je RNIDS već drugi put u prilici da bude domaćin jednog od najznačajnijih regionalnih skupova posvećenih razvoju interneta, te naglasio značaj međunarodne saradnje za Fondaciju i za dalji razvoj internet ekosistema u regionu.

Predstavnici RNIDS-a aktivno su učestvovali u stručnom delu programa. Aleksandar Ristić održao je prezentaciju o DNS resolveru RNIDS-a, predstavivši tehnička rešenja i operativna iskustva u radu ove značajne komponente internet infrastrukture. Detalji o prezentaciji i svim ostalim izlaganjima dostupni su u zvaničnom programu skupa.

Marijana Borković, stručna saradnica za marketing i komunikacije u RNIDS-u, kao članica Programskog odbora RIPE SEE-a učestvovala je u svim aktivnostima ovog tela pre, tokom i nakon skupa – od pripreme i izbora tema programa do koordinacije tokom dvodnevnog događaja. Drugog dana skupa Borkovićeva je takođe moderirala jedan od programskih blokova.

Prema podacima koji su predstavljeni na završnoj plenarnoj sesiji, skup je okupio 208 učesnika, od kojih je 102 bilo na svom prvom RIPE SEE skupu. Iz regiona Jugoistočne Evrope najviše učesnika došlo je iz Srbije – 137, zatim iz Rumunije – 8, Bosne i Hercegovine – 7 i Crne Gore – 6.

Nakon zvaničnog programa koji je bio održan 23. i 24. aprila, u Beogradu su održani i besplatni treninzi RIPE NCC-a posvećeni osnovama IPv6 protokola i radu s RIPE bazom podataka, čime je u našem regionu dodatno ojačan kapacitet stručnjaka za rad u savremenom internet okruženju.

Regionalni skupovi RIPE SEE se organizuju od 2011. godine s ciljem da okupe internet zajednicu Jugoistočne Evrope i podstaknu razmenu znanja, saradnju i razvoj internet infrastrukture. Učešće u organizaciji ovogodišnjeg skupa potvrđuje ulogu RNIDS-a u regionalnoj i međunarodnoj internet zajednici.

Autor fotografije Bojan Marojević

27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviVesti

Više od 70 odsto štednje domaćeg stanovništva otpada na nekretnine

by bifadmin 27. април 2026.

Više od 70 odsto štednje domaćeg stanovništva otpada na nekretnine i to je stanje koje se neće brzo promeniti. U prilog tome ide i činjenica da ova klasa imovine tokom poslednjih godina nije mnogo zaostala za američkim indeksom akcija S&P 500 što dodatno ojačava tezu „cigla je zakon“.

Najveći deo ove zarade donela je aprecijacija vrednosti (rast cene) nekretnina koje su, kada je novogradnja u pitanju, od 2016. porasle oko 120%, dok su rente ubrzale tek nakon pandemije, sa inflacijom i dolaskom stranih državljana zbog rata.

I dok kad nas nema tako egzaktnih podataka sa tržišta renti, podaci Eurostata govore da su rente u EU zadnjih deset godina porasle oko 20 odsto, a cene stanova više od 60 procenata. Sličan raskorak na ovom grafu prisutan je i na ovdašnjem tržištu uz više stope rasta kako stanova tako i renti koje su skroz tržišne i nemaju nikakvu regulaciju u odnosu na mnoge zemlje na Zapadu.

Zašto je važan odnos cene nekretnina i rente? U dužem vremenskom periodu visok raskorak govori da se na jednoj od ove dve strane iste medalje ostvaruju vanredno visoki ili niski prihodi. Tačnije, gep od 40-ak procenata znači da negde u budućnosti valja očekivati ili pad cene stanova ili rast cene renti kako bi se odnos koliko-toliko doveo u ravnotežu.

Ovdašnje rente već više od godinu dana beleže pad nakon snažnog rasta u periodu 2022-2024. godina, ali i bez ovog trenda jasno je da nemaju potencijal za značajniji rast. Ostaje nam, dakle, korekcija u ceni nekretnina nasuprot uvreženog mišljenja da se to nikada neće desiti.

Nudim par mogućih okidača za scenario koji je poprilična jeres na domaćem tržištu nekretnina:

a) prelivanje spoljne ekonomske krize,
b) promena vlasti i prekid dotoka koruptivnog kapitala,
c) kraj rata u Ukrajini,
d) klizanje kursa dinara.

Autor: Nenad Gujaničić, Stock Broker at Momentum Securities 

 

27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

U Srbiji osnovci više neće smeti da kupuju e-cigarete

by bifadmin 27. април 2026.
Srbija je dobila novi set trgovinskih zakona i pravila za zaštitu potrošača, sa ciljem da se uvede više reda na tržište i ojača položaj kupaca. Od zabrane prodaje elektronskih cigareta maloletnicima do jasnijeg isticanja cena i strožih pravila za online trgovinu, zakon donosi niz novina koje bi trebalo da utiču na svakodnevnu kupovinu.

Ipak, ključno pitanje ostaje isto hoće li se novi propisi zaista primenjivati u praksi, kažu sagovornici za „Blic TV“.

Zabrana prodaje e cigareta maloletnicima

Jedna od najvažnijih novina odnosi se na zaštitu maloletnika.

Novim pravilima zabranjuje se prodaja ne samo klasičnih cigareta već i srodnih proizvoda, uključujući elektronske cigarete.

Ova mera usklađena je sa evropskom praksom i ima za cilj da ograniči dostupnost ovih proizvoda mlađima od 18 godina.

Stroža pravila za online trgovinu

Novi zakoni uvode i dodatna pravila za internet prodaju, koja je poslednjih godina u velikom usponu.
Fokus je na većoj transparentnosti i jasnijim uslovima kupovine:

precizno informisanje o proizvodu

jasno istaknuti uslovi isporuke
lakši proces reklamacija i povraćaja robe
Cilj je da se smanji prostor za zloupotrebe i poveća poverenje kupaca u online kupovinu.

Jasnije isticanje cena

Jedna od čestih primedbi potrošača odnosi se na nejasne ili zbunjujuće cene.

Novi propisi nalažu da cene moraju biti jasno istaknute i razumljive, bez skrivenih troškova. Time se pokušava sprečiti praksa u kojoj kupci tek na kasi ili pri finalizaciji online kupovine saznaju stvarnu cenu proizvoda.

Borba protiv nepoštenih trgovačkih praksi
Zakon o trgovačkim praksama prvi put uvodi precizna pravila koja definišu šta se smatra nepoštenim ponašanjem na tržištu.

Uvedene su takozvane crne i sive liste

crna lista obuhvata jasno zabranjene prakse
siva lista odnosi se na uslovno dozvoljene situacije koje se dodatno proveravaju
Uzbunjivači kao novi mehanizam kontrole
Jedna od novina je i uvođenje instituta uzbunjivača.

Reč je o mehanizmu koji omogućava da se nepravilnosti prijave ukoliko postoje ozbiljne sumnje na nepoštene trgovačke prakse. Time se dodatno jača kontrola tržišta iznutra.

Šta se menja za potrošače

Iako zakon donosi niz pozitivnih promena, deo stručnjaka upozorava na jednu važnu izmenu.

Zakon o zaštiti potrošača više nema automatsku prednost u slučaju sukoba sa drugim zakonima, već će Vlada odlučivati koji propisi imaju prioritet u određenim situacijama.

To otvara pitanje kako će se ova pravila primenjivati u praksi i da li će zaista ići u korist kupaca.

Građani skeptični primena pod znakom pitanja

Iako su nova pravila na papiru jasna, građani nisu uvereni da će se ona dosledno primenjivati zbog ranijih iskustava.

Upravo zato će ključni test za nove zakone biti njihova primena na terenu.

Izvor: Blic Biznis 
Foto: Pixabay
27. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li će „Napred“ uspeti da preuzme „Energoprojekt“ ?

by bifadmin 26. април 2026.
Kompanija Napred Razvoj, u vlasništvu Dobroslava Bojovića, ponovo je krenula u proces preuzimanja preostalih akcija Energoprojekt Holdinga.

Prema Obaveštenju o nameri preuzimanja koje je objavljeno na sajtu Beogradske berze, Bojović i njegovi partneri planiraju da otkupe 44,39 odsto akcija koje trenutno nisu u njihovom vlasništvu, piše Nedeljnik.

Ovaj potez dolazi uprkos činjenici da je prethodni pokušaj, okončan u januaru prošle godine, doživeo potpuni neuspeh. Takođe, i dalje je pitanje da li će država Srbija, kao najveći manjinski akcionar, ovoga puta odlučiti da proda svoj udeo.

Cilj je (opet) 100% vlasništva

Konzorcijum koji predvodi Napred Razvoj, a koji uključuje GP Napred, Montinvest Properties, švajcarski Jopag AG i samog Dobroslava Bojovića (koji je i generalni direktor Energoprojekta), trenutno kontroliše 55,61 odsto kapitala Energoprojekta.

Novim obaveštenjem, ponuđač se obavezao da će u roku od 15 radnih dana podneti zahtev Komisiji za hartije od vrednosti za odobrenje ponude, kako bi konsolidovao vlasništvo nad nekadašnjim građevinskim gigantom.

Prošle godine preuzeli samo 0,1 akcija

Iako je i prošle godine cilj bio identičan, rezultati su bili zanemarljivi. Prema izveštaju o preuzimanju objavljenom 15. januara prošle godine, Napred Razvoj je uspeo da preuzme svega 0,1 odsto ili 10.444 akcije Energoprojekt Holdinga.

Iako je ponuda formalno uspela, ona je suštinski propala jer Bojović nije uspeo da ubedi ostale akcionare da mu povere svoj kapital.

Nakon te operacije, vlasnički udeo Napred Razvoja i partnera ostao je na gotovo istom nivou kao i pre ponude, na sadašnjih 55,61 odsto.

Država i dalje „tvrdi pazar“

Glavna prepreka Bojovićevim planovima ostaje država Srbija. Sa 33,88 odsto kapitala, država je najveći suvlasnik među manjinskim akcionarima.

Prošle godine, ponuđena cena od 375 dinara po akciji očigledno nije bila dovoljno primamljiva da bi se država odrekla svog udela.

„Ćutanje“ države tokom prethodne ponude podsetilo je mnoge na scenario iz 2017. godine, kada je Napred Razvoj preuzeo kontrolu nad Energoprojektom nakon dugogodišnje borbe.

Tada, kao i prošle godine, izostalo je javno izjašnjenje države o tome da li će prodati svoj udeo, što je javnost ostavilo podeljenom oko pitanja da li država treba da ostane suvlasnik ili da izađe iz kapitala kompanije.

Šta donosi nova ponuda?

Nova namera o preuzimanju otvara prostor za spekulacije o tome da li će ovoga puta ponuđena cena biti viša ili su u međuvremenu obavljeni razgovori koji bi mogli da promene stav države i ostalih malih akcionara.

Ponuđač sada ima rok od 15 dana da predstavi zvaničnu ponudu sa cenom, nakon čega će lopta ponovo biti u dvorištu države i preostalih akcionara koji drže 4,8 miliona akcija Energoprojekta.

Izvor: Nedeljnik
Foto: SergeyNivens, Depositphotos
26. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada u februaru 2026. godine iznosila je 116.127 dinara, medijalna 91.399

by bifadmin 26. април 2026.

Prosečna zarada (bruto) obračunata za februar 2026. godine iznosila je 160 067 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 116 127 dinara.

Rast bruto zarada u periodu januar-februar 2026. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,0% nominalno, odnosno 8,3% realno, dok je prosečna neto zarada veća za 11,2% nominalno, odnosno za 8,5% realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za februar 2026. godine, nominalno je veća 12,0%, a realno za 9,3%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 12,2%, odnosno za 9,5% realno.

Medijalna neto zarada za februar 2026. godine iznosila je 91 399 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Foto: Bif

26. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najbogatije zemlje u 2026.: Nova mera prema bogatstvu izbacuje Francusku i Nemačku iz top deset

by bifadmin 25. април 2026.

Tradicionalne liste najbogatijih država svijeta često daju pogrešnu sliku. Novi „Indeks prosperiteta“ pokazuje da stvarno bogatstvo ne zavisi samo od BDP-a, već od toga kako se ono pretvara u kvalitet života građana – a rezultati značajno menjaju globalni poredak.

Evropa dominira, ali pravila igre su se promenila

Mere koje određuju „najbogatije zemlje“ mogu biti varljive. Novi indeks prosperiteta, koji kombinuje prihode, BDP i način na koji se bogatstvo reflektuje na kvalitet života, socijalnu koheziju i dugoročni razvoj, ne svrstava Sjedinjene Američke Države, Nemačku ili Francusku među deset najbogatijih.

Iako Evropa dominira globalnim rang-listama, ono što znači biti „bogata država“ danas uveliko zavisi od metodologije – i, još važnije, od toga ko zaista ima koristi od tog bogatstva.

„Biti najbogatija zemlja na svetu ne znači samo mnogo proizvoditi“, navodi analiza platforme HelloSafe.

„Ključno je kako se to bogatstvo konkretno odražava na svakodnevni život građana. U 2026. godini – odgovor je Norveška.“

Zašto BDP po glavi stanovnika više nije dovoljan

Klasični pokazatelj, BDP po glavi stanovnika, često daje iskrivljenu sliku jer pretpostavlja ravnomernu raspodelu bogatstva.

Primer je Irska, gdje BDP po glavi stanovnika iznosi oko 150.000 dolara (po paritetu kupovne moći), ali je veliki dio tog iznosa rezultat poslovanja multinacionalnih kompanija poput Apple-a, Google-a i Pfizera.

Razlika između ukupne proizvodnje i stvarnog dohotka domaćinstava procenjuje se na čak 70.000 dolara po stanovniku.

TOP 5 najprosperitetnijih zemalja u 2026.

Prema indeksu koji obuhvata više od 50 država i zasniva se na podacima organizacija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke (SB), UNDP, Eurostata i OECD-a, Evropa drži vrh liste:

Norveška – najviši ukupni nacionalni dohodak i balansiran socijalni model
Irska – visoki realni prihodi uprkos „napumpanom“ BDP-u
Luksemburg – pad sa prvog mjesta, ali i dalje među liderima
Švajcarska (implicitno u vrhu, iako nije eksplicitno pomenuta – tipičan visok plasman u ovakvim indeksima)
Island – snažni pokazatelji razvoja i niska stopa siromaštva

Zajedničko im je nešto što klasične liste često zanemaruju: kombinacija snažne ekonomije i vrhunskih društvenih pokazatelja.

Velike ekonomije padaju na testu nejednakosti

Sjedinjene Američke Države (SAD) zauzimaju tek 17. mesto – što jasno pokazuje jaz između ekonomske snage i stvarne raspodjele bogatstva.

Francuska je 20, iza Češke,  koja profitira od jedne od najravnomjernijih raspodela prihoda u Evropi.

S druge strane, zemlje poput Italije, Španije i Estonije ostvaruju skromnije rezultate zbog nižih prihoda i većih socijalnih razlika.

Ko dominira van Evrope

Afrika: Sejšeli prednjače zahvaljujući visokom BDP-u po stanovniku i stabilnim društvenim indikatorima;

Latinska Amerika: Urugvaj prvi put na vrhu, ispred Čilea i Paname;

Azija: Singapur vodi, ali ga ograničava viši nivo nejednakosti, dok slede Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Novo značenje bogatstva

Rezultati jasno pokazuju jednu ključnu promjenu: biti „bogata zemlja“ više nije pitanje veličine ekonomije, već kvaliteta njenog društva.

Drugim rečima, bogatstvo se više ne meri samo količinom proizvedenog – već time koliko se ravnomerno deli i koliko unapređuje život građana..

Izvor: Investitor/Euronews Business

Foto: Pixabay

25. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Rekordna godina za reciklažu: više od 900 hiljada limenki prikupljeno u Srbiji inicijativom „Svaka limenka se računa“
  • Rekordni finansijski rezultati za UniCredit u prvom kvartalu 2026.
  • Kompanija Visa imenovala Sergija Martinčuka za višeg potpredsednika i regionalnog menadžera za 17 tržišta
  • Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
  • Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za nju

Архиве

  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit