NAJNOVIJE
Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog...
Kako su građani odbranili Almaški kraj u Novom Sadu
Moj dm: pet dana, pet kupona u znaku ženskog...
Javni dug Srbije na kraju juna 41,29 milijardi evra...
Toplotni talas bez padavina ugrožava prinose, kako navodnjavati useve...
Hakeri ukrali 116 miliona dolara u bitkoinima iz jednog...
Cene na Jadranu merene kuglom sladoleda
Žena koja je napustila stalni posao i postala sarač
Umesto NLB-a, Addiko Banku preuzeo Raiffeisen
Fantomski poslovi: Ko zaista ima koristi od lažnih oglasa...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Rubini: AI vodi ka univerzalnom dohotku ili socijalizmu

by bifadmin 31. јул 2026.
Veštačka inteligencija mogla bi da donese nezabeležen rast produktivnosti, ali i da učini veliki broj radnih mesta suvišnim. Nuriel Rubini smatra da će takav razvoj gotovo neizbežno dovesti do univerzalnog osnovnog dohotka ili delimičnog državnog vlasništva nad najvećim tehnološkim kompanijama.
Ekonomista Nuriel Rubini, koji je stekao svetsku prepoznatljivost upozorenjima uoči finansijske krize 2008. godine i nadimkom „Doktor Propast“, ovoga puta iznosi izrazito optimističnu – iako radikalnu – viziju budućnosti.

Rubini smatra da će vještačka inteligencija i roboti tokom narednih 20 do 25 godina zameniti veliki dio zaposlenih, zbog čega tradicionalna rešenja, poput povećanja starosne granice za odlazak u penziju, neće biti dovoljna. O tome je govorio u intervjuu za Bloomberg televiziju, odgovarajući na pitanje kako rešiti dugoročne probleme američkog sistema socijalnog osiguranja.

Prema zvaničnom izveštaju američke Uprave za socijalno osiguranje, fond iz kojeg se isplaćuju starosne i porodične penzije mogao bi da iscrpi svoje rezerve u posljednjem kvartalu 2032. godine. Objedinjene rezerve tog fonda i fonda invalidskog osiguranja dovoljne su, prema sadašnjim projekcijama, do 2034. godine. Nakon iscrpljivanja rezervi, tekući prihodi ne bi nestali, ali ne bi bili dovoljni za isplatu punog iznosa zakonom predviđenih primanja.

Osnovni dohodak i prije i posle penzionisanja

Rubini zato očekuje uvođenje nekog oblika univerzalnog osnovnog dohotka – redovne novčane naknade koju bi država isplaćivala svim građanima, nezavisno od toga da li su zaposleni i kolike prihode ostvaruju.

Prema njegovom scenariju, takvu podršku građani ne bi dobijali samo nakon penzionisanja, već i tokom radnog veka, dok veštačka inteligencija postepeno smanjuje tražnju za ljudskim radom.

„Već idemo u tom pravcu“, ocenio je Rubini, navodeći da promena neće biti rezultat samo socijalne politike, već ekonomska nužnost u svijetu u kojem mašine proizvode sve veći deo ukupnog bogatstva.

Ideja univerzalnog osnovnog dohotka sve češće se pojavljuje i u političkim raspravama. Britanski ministar za investicije Džejson Stokvud početkom 2026. godine potvrdio je da se unutar Vlade razgovara o osnovnom dohotku i programima celoživotnog obrazovanja kao mogućim načinima ublažavanja gubitka radnih mesta izazvanog veštačkom inteligencijom. Za sada, međutim, nije reč o zvanično usvojenoj politici britanske Vlade.

Rast od deset odsto godišnje do 2050?

Rubini smatra da je revolucija veštačke inteligencije najznačajnija tehnološka promena u ljudskoj istoriji i da će postojeći sistemi vremenom prerasti u opštu veštačku inteligenciju – AGI, sposobnu da dostigne ili nadmaši čoeka u velikom broju kognitivnih zadataka.

Takav razvoj, prema njegovoj procjeni, mogao bi dramatično da ubrza američki privredni rast. Rubini očekuje da bi godišnja stopa rasta do kraja ove decenije mogla da se poveća na između dva i četiri odsto, do 2040. na oko šest odsto, a do 2050. čak na deset odsto.

Te brojke nisu konsenzusna ekonomska prognoza, već Rubinijev izrazito optimističan scenario zasnovan na pretpostavci da će AI izazvati istorijski skok produktivnosti.

U takvoj ekonomiji mašine bi stvarale najveći dio nove vrednosti, ali bi se istovremeno otvorilo pitanje kome pripadaju prihod i kapital koji iz toga nastaju.

Dva moguća modela preraspodjele

Rubini vidi dva moguća odgovora.

Prvi je naknadna, odnosno „ex-post“ preraspodela: tehnološke kompanije i vlasnici kapitala ostvarivali bi ogromne profite, država bi ih oporezovala, a zatim dio prihoda isplaćivala stanovništvu kroz univerzalni osnovni dohodak.

Drugi model je unapred uspostavljena, „ex-ante“ preraspodela, kroz javno vlasništvo nad delom najvrednijih tehnoloških kompanija. Rubini taj scenario opisuje kao „neki oblik socijalizma“, jer bi država postala suvlasnik kompanija koje kontrolišu ključnu AI infrastrukturu i modele.

Takva mogućnost više nije samo teorijska. OpenAI je, prema informacijama Financial Timesa, razgovarao o ideji da američkoj državi ustupi vlasnički udio od pet odsto, kako bi javnost posredno učestvovala u eventualnom rastu vrijednosti kompanije i ekonomskim koristima koje donosi AI.

Predlog bi podrazumevao da slične udjele ponude i druge vodeće američke AI kompanije, iako nije poznato da li bi konkurenti prihvatili takav aranžman. Razgovori su u ranoj fazi i za realizaciju modela verovatno bi bila potrebna politička i zakonodavna podrška.

Direktor OpenAI-ja Sem Altman ranije je bio jedan od najpoznatijih zagovornika univerzalnog osnovnog dohotka, ali je tokom 2026. ublažio taj stav, navodeći da više ne veruje da su same novčane isplate dovoljne. U novijim predlozima veći naglasak stavlja se na to da građani dobiju vlasnički udio u kapitalu i bogatstvu koje stvaraju AI kompanije.

Mask: Rad će postati izbor

Sličnu viziju budućnosti već duže zastupa i vlasnik Tesle, SpaceX-a i kompanije xAI Ilon Mask.

On predviđa da bi napredak veštačke inteligencije i robotike u narednih deset do 20 godina mogao da učini rad neobaveznim. Ljudi bi, prema njegovom poređenju, mogli da rade iz zadovoljstva, slično kao što neko danas uzgaja povrće u sopstvenoj bašti iako ga može jednostavno kupiti u prodavnici.

Roubini tvrdi da njegova prognoza, uprkos pominjanju masovnog nestanka poslova i socijalizma, nije pesimistična. Naprotiv, smatra je optimističnom jer pretpostavlja privredni rast od deset odsto i svet u kojem „mašine obavljaju sav posao“.

Ključno pitanje takve budućnosti, međutim, neće biti samo koliko bogatstva AI može da proizvede. Mnogo važnije biće ko će posedovati tehnologiju, kako će se njeni prihodi oporezovati i na koji način će koristi od automatizacije biti podeljene između vlasnika kapitala i ostatka društva.

Izvor: Investitor.me

Foto: sdecoret, Depositphotos 1
31. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

U prvoj polovini godine pozitivno poslovale i Erste Grupa i Erste Bank a.d. Novi Sad

by bifadmin 30. јул 2026.

Konsolidacija nove poljske podružnice značajno je podigla rezultate Erste grupe u prvoj polovini godine. No, čak i kada se isključi uticaj ove konsolidacije, podaci Grupe pokazuju da je njen zamajac organskog rasta i dalje snažan i stabilan. Istovremeno je i Erste Bank a.d. Novi Sad, koja u Srbiji posluje u okviru Erste Grupe, zabeležila stabilne rezultate i kontinuiran rast. 

„Snažan rast našeg kreditnog portfolija u proteklih šest meseci već nas je približio našem cilju za kreditno poslovanje za celu godinu od 285 milijardi evra. Zato sada podižemo taj cilj na 290 milijardi evra. Naša pozicija neprikosnovenog lidera u kreditiranju u regionu zasnovana je na toj ambiciji, kao i na našem prisustvu u Centralnoj Evropi bez premca preko banaka koje nude pun opseg usluga u osam zemalja,“ izjavio je Peter Bosek, predsednik Izvršnog odbora Erste Grupe. „Održavanje zamajca rasta u regionu zahtevaće značajna ulaganja u infrastrukturu spremnu za budućnost širom Centralne Evrope. Spremni smo da podržimo i privredu i države i da damo svoj doprinos daljem razvoju i prosperitetu regiona.“

Osnovni prihodi pod pozitivnim uticajem snažnog poslovanja s klijentima u otpornim ekonomijama

Organski rast i otpornost ekonomija u regionu, uprkos volatilnosti izazvanoj globalnim geopolitičkim dešavanjima, doprineli su rastu obima kredita odobrenih klijentima od 4,0% od početka godine na uporedivoj osnovi (isključujući Poljsku). Taj rast bio je vidljiv na gotovo svim tržištima, pri čemu je tražnja klijenata za finansiranjem bila posebno snažna u Češkoj Republici, Mađarskoj i Austriji. Kada se uključi i kreditni portfolio Erste Bank Polska od 41,4 milijarde evra, krediti su porasli za 21,9%, pri čemu je ukupni obim dostigao 282,7 milijardi evra (decembar 2025: 232,0 milijardi evra). Podružnice Erste Grupe, isključujući Poljsku, zaključile su 60.000 novih hipotekarnih kredita, što je uticalo na rast ukupnog kreditiranja u segmentu poslovanja sa stanovništvom, dok neto povećanje kreditiranja u segmentu poslovanja sa privredom od preko 4 milijarde evra odražava snažniju tražnju za investicionim kreditima.

Depoziti klijenata na uporedivoj osnovi (isključujući Poljsku) porasli su za 4,5% tokom prve polovine godine, pri čemu je rast na dugogodišnjim tržištima Erste Grupe bio uglavnom vođen višim obimom depozita u segmentu privrede u Češkoj Republici i Austriji, kao i pozitivnim efektom kurseva stranih valuta na depozite u Mađarskoj. Kada se uključi 59,3 milijarde evra depozita klijenata u Erste Bank Polska, ukupni obim depozita Grupe porastao je za 27,9% na 323,7 milijardi evra (decembar 2025: 253,0 milijardi evra).

U uslovima prilagođavanja kamatnih stopa, kako u evrozoni tako i van nje, ovaj rast poslovanja s klijentima doprineo je povećanju osnovnih prihoda. Bez Erste Bank Polska, neto prihod od kamata porastao je za 6,1%. Kada se uključi nova banka u Poljskoj, neto prihod od kamata bio je viši za 42,3% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosio je 5,4 milijarde evra (prvih 6 meseci 2025: 3,8 milijardi evra).

Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 8,8% na uporedivoj osnovi, a nakon uključivanja Poljske za 25,1% na 1,9 milijardi evra (prvih 6 meseci 2025: 1,5 milijardi evra). Pored uticaja uključivanja Erste Bank Polska, ovaj porast neto prihoda od naknada i provizija odražava i pozitivna kretanja u poslovanju sa hartijama od vrednosti. Sredstva pod upravljanjem porasla su za 7,6% od kraja 2025. godine i iznosila skoro 112 milijardi evra. Ovaj iznos ne uključuje oko 7,7 milijardi evra sredstava pod upravljanjem kod poljskog društva za upravljanje sredstvima Erste TFI. Rastuće interesovanje klijenata za investicije bilo je vidljivo i u snažnoj tražnji za mesečnim investicionim planovima, koji su porasli za 21,4% u odnosu na isti period prethodne godine na ukupno 2,2 miliona.

Ova pozitivna kretanja u osnovnim prihodima dovela su do snažnog rasta operativnih prihoda od 8,3% u odnosu na isti period prethodne godine na uporedivoj osnovi. Kada se uključi doprinos Erste Bank Polska, ukupni operativni prihodi porasli su za 40,4% na skoro 8,0 milijardi evra (prvih 6 meseci 2025: 5,7 milijardi evra).

Operativni rashodi porasli su za 3,4% na uporedivoj osnovi, u skladu sa projekcijama i odražavajući više rashode za zaposlene i efekte stranih valuta. Kada se uključi Erste Bank Polska, operativni rashodi iznosili su 3,5 milijardi evra (prvih 6 meseci 2025: 2,7 milijardi evra), što predstavlja povećanje od 30,7%. Shodno tome, operativni rezultat je porastao za 12,7% na uporedivoj osnovi. Uključivanje Poljske dovelo je do rasta operativnog rezultata od 49,3% na 4,4 milijarde evra (prvih 6 meseci 2025: 3,0 milijarde evra). Odnos troškova i prihoda Erste Grupe iznosio je 45,6% na uporedivoj osnovi odnosno 44,4% kada se uključi Poljska (prvih 6 meseci 2025: 47,7%).

Robusna kapitalizacija odražava snažne operativne rezultate

U prvoj polovini 2026. godine, troškovi rizika porasli su na 583 miliona evra, usled očekivanih jednokratnih efekata povezanih sa prvom konsolidacijom Erste Bank Polska u prvom kvartalu. Ovi jednokratni efekti, priznati u skladu sa MSFI 9, iznosili su 302 miliona evra. Dodatno knjiženje 60 miliona evra bilo je povezano s postojećim kreditnim portfolijom Erste Bank Polska. Uprkos volatilnim tržištima i geopolitičkim neizvesnostima, troškovi rizika proknjiženi za dugogodišnja tržišta Erste Grupe ostali su na dosledno niskom nivou od 221 milion evra (prvih 6 meseci 2025: 182 miliona evra). Kvalitet kreditnog portfolija ostao je veoma dobar, što je dovelo do toga da koeficijent problematičnih kredita (NPL) ostane uglavnom nepromenjen na niskom nivou od 2,3% (decembar 2025: 2,4%).

Opterećenje po osnovu dažbina na bankarsko poslovanje gotovo se udvostručilo u prvoj polovini 2026. godine na 392 miliona evra (prvih 6 meseci 2025: 197 miliona evra). Ovo povećanje bilo je rezultat porasta dažbina u Mađarskoj (rast sa 109 na 189 miliona evra) i Rumuniji (rast sa 20 na 39 miliona evra), kao i prvog priznavanja poreza na bankarsko poslovanje u Poljskoj (98 miliona evra). Pored ovih dažbina na bankarsko poslovanje, Grupa je proknjižila poreze na bankarsko poslovanje od 33 miliona evra u Slovačkoj (prvih 6 meseci 2025: 32 miliona evra) na stavci poreza na dobit.

Neto dobit Erste Grupe porasla je za 7,6% na uporedivoj osnovi. Povećanje je iznosilo 18,6% uključujući Erste Bank Polska i jednokratne efekte, dostižući 2,0 milijarde evra (prvih 6 meseci 2025: 1,7 milijardi evra). Uprkos efektima povezanim s prvom konsolidacijom poljske podružnice, Centralna Evropa je nastavila da bude jasan faktor rasta dobiti za Grupu, čineći dve trećine njene ukupne neto dobiti.

Snažan razvoj osnovnog poslovanja Grupe podstakao je rast njene kapitalizacije, pri čemu je koeficijent osnovnog akcijskog kapitala (CET1) iznosio 15,2% (decembar 2025: 19,3%).

„Konsolidacija naše nove poljske podružnice pružila je očigledan podsticaj našim objavljenim brojkama. Međutim, takođe smo zabeležili snažan rast u našem osnovnom poslovanju na tržištima na kojima smo prisutni veći broj godina,“ izjavio je Štefan Dorfler, finansijski direktor Erste Grupe. „Naše dosledno ostvarivanje solidnih rezultata omogućava nam da nastavimo sa ulaganjem u svoju platformu kako bismo bili efikasniji, brži i skalabilniji širom grupe. To nam omogućava da na najbolji mogući način opslužujemo svojih 23 miliona klijenata i investitore Erste Grupe.“

Erste u Poljskoj: Izgradnja brenda na dobrom putu, lojalnost ostaje na visokom nivou

Akvizicija kontrolnog udela od 49% u trećoj po veličini banci u Poljskoj, Erste Bank Polska, uspešno je završena u januaru 2026. godine. Od tada, integracija poljske podružnice u Erste Grupu napreduje u skladu s planom. Nakon sveobuhvatne kampanje rebrendiranja u aprilu 2026. godine, Erste Bank Polska uspešno uvodi brend Erste na poljsko tržište. Više od 300.000 novih klijenata koje je Erste Bank Polska pridobila tokom prve polovine 2026. godine naglašava poverenje koje poljski klijenti ukazuju pristupu Erste Grupe bankarstvu. Oslanjajući se na snažnu poziciju Erste Bank Polska među stanovništvom i korporativnim klijentima, Erste vidi posebne prilike za dodatno jačanje svoje ponude u poslovanju s privredom u regionu.

Sa rebrendiranjem koje se odvija u skladu sa očekivanjima, integracija Erste Bank Polska ušla je u sledeću fazu, koja je fokusirana na potpunu tehničku integraciju banke u infrastrukturu Erste Grupe. Istovremeno, pravna i organizaciona integracija podružnica Erste u Poljskoj napreduje, uključujući integraciju Erste TFI u Erste Asset Management i Erste Securities Polska u Erste Bank Polska.

Prognoza za 2026. godinu povišena na uporedivoj osnovi bez Poljske

Predviđa se da će poslovanje Erste Grupe na njenih sedam dugogodišnjih ključnih tržišta (Austrija, Češka Republika, Slovačka, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Srbija) zabeležiti zdrav rast obima kredita od 6-8% (u odnosu na više od 5% po prethodnoj prognozi). Očekuje se da će se operativni učinak definisan operativnim rezultatom poboljšati u odnosu na prethodnu godinu: predviđa se da će neto prihod od kamata porasti za oko 5%, dok bi prihod od naknada i provizija trebalo da poraste za 7-9% (u odnosu na više od 5%). Predviđa se rast operativnih rashoda oko 3%. Shodno tome, očekuje se da će se odnos troškova i prihoda poboljšati sa nivoa od oko 48% u 2025. godini na manje od 47% u 2026. godini. Očekuje se da troškovi rizika, na nivou od 20-25 baznih poena, ostanu na sličnom povoljnom nivou kao u 2025. godini.

Prognoza za 2026. godinu sa uključenom Poljskom povišena

Erste Grupa na svojih sada osam ključnih tržišta (uključujući Poljsku) očekuje povećanje obima kredita klijentima na približno 290 milijardi evra (u odnosu na oko 285 milijardi evra u prethodnoj prognozi). Sada projektuje prinos na materijalni kapital (ROTE) iznad 20% (u odnosu na oko 19%) i povećanje dobiti po akciji (EPS) za više od 20% na osnovu neto dobiti za 2025. godinu prilagođene za jednokratne stavke u poređenju sa prijavljenom neto dobiti za 2026. godinu.

Finansijske ambicije do 2030. godine: Očekuje se dvostruko povećanje dobiti po akciji na preko 15 evra

Pored podizanja prognoze za 2026. godinu, Erste Grupa je objavila svoje finansijske ambicije do 2030. godine. Grupa ima za cilj da udvostruči dobit po akciji (EPS) do 2030. godine na preko 15 evra po akciji, pri čemu prilagođeni EPS za 2025. godinu od 7,72 evra služi kao polazna osnova. To podrazumeva složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od približno 15% u periodu od 2025. do 2030. godine, uz održavanje prinosa na materijalni kapital (ROTE) od više od 20% tokom celog perioda na koji se odnosi prognoza.

Finansijske ambicije Erste Grupe zasnovane su na sledećim ključnim pretpostavkama: održivi organski rast u kreditiranju, prikupljanju depozita i upravljanju sredstvima na bazi izuzetnog ekonomskog rasta u Centralnoj Evropi; opcije u pogledu neorganskog rasta u Poljskoj i širom Centralne Evrope; bolja operativna efikasnost vođena većim obimom poslovanja; kontinuirano solidno okruženje u pogledu kreditnog rizika; i značajan povraćaj kapitala uključujući redovne isplate dividendi i otkup sopstvenih akcija.

Sve pretpostavke su zasnovane na relativno stabilnom geopolitičkom okruženju tokom perioda na koji se odnosi prognoza, okruženju kamatnih stopa koje je generalno uporedivo sa trenutnim nivoima i bez daljih značajnih povećanja poreza na bankarsko poslovanje, regulatornih i opštih poreskih opterećenja.

I poslovanje Erste Bank a.d. Novi Sad je u plusu

Na kraju drugog kvartala 2026. godine, stanje kredita koje je Erste Bank a.d. Novi Sad plasirala stanovništvu i mikro klijentima poraslo je za 3,2% u odnosu na kraj prethodne godine, i iznosi 132,7 milijardi dinara. U poređenju sa krajem 2025. godine, stanja depozita stanovništva i mikro klijenata beleže rast od 6,5% i iznose 180,9 milijardi dinara.

Stanje kredita plasiranih pravnim licima krajem drugog kvartala 2026. godine beleži rast od 2,9% i iznosi 162,0 milijardi dinara. Stanja depozita pravnih lica viša su za 2,3% u poređenju sa krajem 2025. godine i iznose 117,8 milijardi dinara.

U pogledu operativnog poslovanja, Banka je na kraju drugog kvartala 2026. godine ostvarila za 5,0% niže operativne prihode u odnosu na isti period prošle godine, i rast operativnih rashoda za 17,6%. Operativni rezultat Banke na kraju drugog kvartala 2026. godine iznosi 3,7 milijardi dinara.

Na kraju drugog kvartala 2026. godine ostvareno je 7,5 milijarda dinara dobiti po osnovu kamata, dok neto dobit po osnovu naknada i provizija iznosi 2,5 milijardi dinara. Ukupna neto dobit na kraju drugog kvartala 2026. godine iznosi 2,9 milijardi dinara.

„Stabilni rezultati i kontinuirani rast koji beležimo u prvoj polovini godine potvrđuju poverenje koje nam klijenti ukazuju, kao i posvećenost naših zaposlenih. Pratimo makroekonomska kretanja i prilagođavamo se uslovima na tržištu, kako bismo i u promenljivom okruženju ostali pouzdan partner građanima i privredi Srbije. Istovremeno, nastavljamo da razvijamo proizvode i usluge koji prate potrebe naših klijenata, verujući da su odgovarajuća podrška i dugoročni odnosi najbolji temelj održivog rasta“, izjavila je Jasna Terzić, predsednica Izvršnog odbora Erste Bank a.d. Novi Sad.

Adekvatnost kapitala na kraju drugog kvartala 2026. godine iznosi 21,92%, a koeficijent problematičnih kredita (NPL) 2,07%.

Broj korisnika digitalnih kanala na kraju drugog kvartala 2026. godine veći je za 4,6% u odnosu na kraj 2025. godine, tako da sada Erste Banka ima oko 216 hiljada aktivnih korisnika internet i mobilnog bankarstva.

Erste Bank a.d. Novi Sad nastavlja da pruža sveobuhvatnu podršku stanovništvu i privredi Srbije prilikom ostvarivanja njihovih finansijskih potreba i ciljeva. Principi poslovanja koji podrazumevaju fokusiranje na stalno poboljšavanje usluge klijentima, te konstantno unapređivanje unutrašnje organizacije i efikasnosti, i ubuduće će činiti osnovu poslovanja Banke.

30. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Šta se zaista dešava sa vašim podacima kada kliknete na „delete“?

by bifadmin 30. јул 2026.

Brisanje je postalo deo svakodnevice, jer redovno uklanjamo fajlove, foldere i naloge koje više ne koristimo. Ali šta se zaista događa kada pritisnemo dugme „obriši“?

Proces brisanja često nije dovoljno jasno objašnjen od strane tehnoloških kompanija, piše portal The Conversation i dodaje da istraživanja ukazuju na nedostatak transparentnosti u vezi sa načinom obrade zahteva za brisanje, kao i na odsustvo jasne potvrde da su podaci zaista uklonjeni.

Ovi problemi nisu ograničeni samo na operativne sisteme. Na društvenim mrežama i različitim servisima na pretplatu, mehanizmi za brisanje podjednako su nejasni. Dodatni problem predstavlja strah mnogih korisnika da će slučajno izgubiti podatke, fajlove, fotografije i video-snimke. Taj strah je u pojedinim istraživanjima opisan terminom „diagrafefobija“. Iako ona nije priznata kao medicinska dijagnoza, istraživanja ponašanja povezanog sa digitalnim gomilanjem podataka pokazuju da neki ljudi osećaju veliku anksioznost pri pomisli da bi mogli izgubiti ili slučajno obrisati lične informacije, poput fotografija i muzike.

Zbog takvih strahova, velika količina ličnih podataka ostaje zaboravljena, ali neobrisana, što ih čini potencijalno dostupnim za zloupotrebu.

Brisanje nije isto što i uklanjanje podataka

Jedna od najčešćih zabluda je ona da brisanje znači isto što i potpuno uklanjanje podataka, odnosno da je fajl, čim nestane iz prikaza korisnika, zauvek uklonjen i da više ne može da se povrati. To uglavnom nije tačno.

Kada korisnici obrišu fajlove – prvo ih prebace u kantu za otpatke, a zatim ih trajno izbrišu – podaci se zapravo ne uklanjaju odmah. Sistem zapravo samo označi prostor koji je fajl zauzimao kao slobodan za novu upotrebu i ukloni ga iz korisničkog prikaza. Međutim, sam sadržaj često ostaje moguće povratiti odgovarajućim alatima, posebno kada su podaci kopirani na više sistema ili uređaja.

Pouzdaniji načini brisanja uključuju fizičko uništavanje medijuma za skladištenje, prepisivanje memorijskih blokova novim podacima kako bi se stari sadržaj „prekrio“, ili šifrovanje podataka nakon čega se uništava ključ za njihovo dešifrovanje.

Međutim, takve metode mogu biti skupe i često čine uređaj neupotrebljivim (na primer, kada se podaci prepisuju na magnetnim uređajima). Karakteristike infrastrukture oblaka dodatno otežavaju bezbedno uklanjanje podataka.

Slično važi i za sadržaj na javnim društvenim mrežama. Objava možda neće zaista nestati nakon brisanja jer odgovori, komentari i internet arhive mogu sačuvati tragove o njoj. Značenje obrisanog tvita, na primer, može se rekonstruisati na osnovu odgovora i pominjanja drugih korisnika.

Da li ChatGPT čuva podatke koje ste mu dali?

Još jedna česta zabluda jeste da brisanje aplikacije sa uređaja automatski briše i povezani nalog. Mnogi korisnici ostavljaju naloge u mobilnim aplikacijama neobrisane jer nisu ni svesni da oni postoje nakon što uklone samu aplikaciju.

Takvi nalozi nazivaju se „zombi nalozi“ – napušteni profili na različitim servisima, od prodavnica i skladištenja podataka, do aplikacija za upoznavanje, finansijskih usluga i platformi za striming. Milioni korisnika imaju ovakve naloge, a podaci koji se na njima nalaze mogu biti izloženi sajber napadima i curenju informacija.

Ako je teško potpuno ukloniti običan fajl, još je složenije pitanje šta se događa sa podacima koji su već postali deo sistema veštačke inteligencije. Eksponencijalni razvoj AI otvorio je pitanje da li podaci zaista mogu biti obrisani kada su već iskorišćeni za treniranje AI modela. Sistemi mašinskog učenja lako pamte podatke na kojima su trenirani, ali njihovo „zaboravljanje“ predstavlja veliki tehnički izazov.

Teoretski, ljudi u Evropi i mnogim drugim delovima sveta imaju zakonsko „pravo na zaborav“. To znači da mogu zahtevati potpuno uklanjanje ličnih podataka koje neka platforma ili kompanija poseduje. Programeri veštačke inteligencije, na primer, prema Opštoj uredbi EU o zaštiti podataka (GDPR), smatraju se kontrolorima podataka i imaju obavezu da poštuju takve zahteve.

Ipak, ne postoje jasne smernice kako bi se brisanje trebalo sprovesti u AI sistemima. Regulatori mogu zahtevati uklanjanje podataka, ali kompanije koje razvijaju veštačku inteligenciju mogu tvrditi da to zbog tehničkih ograničenja nije moguće sprovesti.

Izvor: The Conversation

Foto: marija-zaric, Unsplash

30. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Za bolje uslove građani menjaju operatera

by bifadmin 30. јул 2026.
Građani Srbije su u prošloj godini prosečno mesečno trošili 7.216 dinara za elektronske komunikacije, pokazuje izveštaj RATEL-a za 2025. godinu.
Ovo se odnosi na proširenu korpu telekomunkacionih usluga gde se prosečno 557 dinara plaćalo za fiksni telefon, 2.643 za postpejd mobilni telefon, 1.691 dinara za internet. Osim toga, distribucija medijskog sadržaja, odnosno kablovska televizija koštala je još prosečno 1.975 dinara, a taksa za javni medijski servis 349 dinara, piše Danas.

Sve zajedno, prosčan trošak za telefon, TV i internet koštao je prošle godine nešto više od 60 evra ili 6,6 odsto prosečne plate.

U odnosu na prethodnu, 2024. godinu ovaj trošak je bio veći za 412 dinara, međutim, kako se navodi u izveštaju RATEL-a, zapravo smanjen u odnosu na prosečnu platu, sa 9,93 odsto u 2024. na 6,59 odsto u 2025. godini.

Ipak, čini se da teret troška komunikacija sve teže pada građanima. To bi se moglo zaključiti i iz podatka da je prošle godine ostvaren rekordan broj prenosa brojeva mobilnih telefona – čak 161.052.

To je za oko 45.000 više nego prethodne, 2024. godine, u kojoj je do tada ostvareno najviše prenosa brojeva iz jedne u drugu telekomunikacionu mrežu.

Sličan trend potrage za boljim uslovima nastavio se i u prva tri meseca ove godine. U prvom kvartalu 39.639 brojeva je preneto iz jedne

mobilne mreže u drugu, što je, ako se zadrži do kraja godine zapravo na prošlogodišnjem nivou.

Prema podacima RATEL-a, u prva tri meseca 2026. godinenajviše brojeva je otišlo iz mreže Telekoma Srbija – 19.641, ali je istovremeno iz drugih mreža došlo 14.042 korisnika.

Iz Jetela je otišlo 9.637, dok je kod njih došlo u ovom periodu 8451 korisnik.

Jedino je u A1 prenet veći broj brojeva nego što je iz njega otišlo. U A1 je preneto 17.133, a iz ove mreže je otišao 10.361 broj.

Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva smatra da su poskupljenja tokom prošle godine, a i ove, verovatno u dobroj meri uticala da građani prebace svoje brojeve mobilnih telefona u druge mreže.

„Ljudi su iskoristili priliku da raskinu ugovore bez naknade kada su se desila ta poskupljenja i da pređu kod drugog operatera. Tamo dobiju neku povoljnost prvih nekoliko meseci, ali ih uglavnom onda sačeka novi rast cena. I dalje je većini to komplikovano, možda i ne znaju da imaju to pravo, ali očigledno, sve veći broj ih to koristi“, napominje Gavrilović.

Inače, prema podacima RATEL-a, najveći broj aktivnih korisnika u prvom tromesečju imao je Telekom Srbija 41,5 odsto, Jetel 32,3 odsto i A1 26,2 odsto. Ukupno ima 5,4 miliona postpejd i 2,4 miliona pripejd korisnika mobilne telefonije.

Zanimljivo je da je u prvom tromesečju 2026. u odnosu na poslednje tromesečje 2025. smanjen odlazni saobraćaj i to sa 5,49 na 5,23 milijarde minuta.

Smanjen je i broj poslatih SMS poruka sa 1,02 milijarde na 940 miliona poruka.

S druge strane, da je mobilni telefon sve manje aparat za obavljanje telefonskih razgovora, a sve više za korišćenje interneta pokazuju podaci o mobilnom internet saobraćaju. Naime, u prva tri meseca ove godine ostvareno je 473,5 miliona gigabajta prenetih podataka. To je za skoro 40 odsto više nego u drugom tromesečju 2025. godine.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay
30. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Kontroverzna istorija društvene igre „Monopol“

by bifadmin 30. јул 2026.

Većina nas je igrala „Monopol“, ali malo ko zna da je on nastao kao kritika pohlepnih zemljoposednika i da ga je početkom 20. veka osmislila feministkinja i pobornica progresivnih ideja koja je kritikovala postojeći ekonomski model.

Iza ove ideje stajala je Elizabet Megi. Rođena je 1866. godine u Mekombu, u američkoj saveznoj državi Ilinois. Njena majka bila je domaćica, a otac izdavač novina koji je svoju decu učio da je nejednakost između bogatih i siromašnih najveća pretnja američkom društvu. Elizabet je tu ideju usvojila i pokušala da je sprovede u delo.

Feministkinja koja je ekonomiju približila običnim ljudima

Megine ideje bile su veoma progresivne za to vreme, čak bliske socijalizmu. Bila je feministkinja i pristalica učenja političkog ekonomiste Henrija Džordža, koji je smatrao da ljudi treba da poseduju vrednost koju sami stvaraju, dok ekonomska vrednost zemlje treba ravnopravno da pripada svim članovima društva. Ovaj ekonomski pravac nazvan je džordžizam.

Kako bi njegove principe učinila razumljivijim široj javnosti, Elizabet je napravila „Igru vlasnika zemljišta“ kao „praktičnu demonstraciju postojećeg sistema otimanja zemlje i svih njegovih uobičajenih posledica“.

Iako njen opis nije zvučao kao igra za decu, Megi je bila nekonvencionalna žena odlučna da sprovede svoje ideje i javno ih zastupa. Zalagala se za prava zaposlenih žena, govorila protiv seksizma i društvenih očekivanja.

„Igra vlasnika zemljišta“

Od kraja Američkog građanskog rata do početka 20. veka, Amerikanci su razvili novi odnos prema slobodnom vremenu. Tehnika hromolitografije omogućila je štampanje u boji na kartonu i drvetu, pa su društvene igre postale raznovrsnije i privlačnije, a našoj glavnoj junakinji omogućile da lakše napravi svoju igru.

Međutim, za razliku od „Monopola“ kakav danas poznajemo, njena verzija imala je dva skupa pravila. Prva su bila „pravila monopoliste“, u kojima igrači stiču veliko bogatstvo kroz kupovinu imovine i naplatu kirije. Druga su bila „pravila prosperiteta“, prema kojima svi igrači imaju koristi kada neko stekne bogatstvo.

Igra je postala veoma popularna, ne samo među širokom publikom već i među studentima i profesorima. Neki profesori ekonomije uvrstili su je u nastavu, a univerziteti poput Harvarda, Vortona i Vilijamsa koristili su je za debate o ekonomskim pitanjima i nejednakosti.

Megi je sa dvojicom saradnika proizvodila i prodavala „Igru vlasnika zemljišta“ preko kompanije Economic Game Company, čiji su bili suosnivači i vlasnici. Godine 1909. ovaj trojac pokušao je da proda prava na igru kompaniji Parker Brothers, ali su ih izdavači odbili jer su smatrali da je previše komplikovana.

Nastanak „Monopola“

Ironično, ovu društvenu igru uspeo je da komercijalizuje čovek koji odgovara opisu pravog kapitaliste. Naime, 1933. godine dizajner društvenih igara Čarls Brejs Darou se na jednoj zabavi upoznao sa „Igrama vlasnika zemljišta“. Igra mu se toliko dopala da su mu domaćini prepisali pravila i poslali kopiju. On je zatim nacrtao sopstvenu verziju na kružnom komadu mušeme, napravio prototip i ponudio je kompaniji Parker Brothers pod nazivom „Monopol“. Pravila su bila gotovo ista kao ona koja je dobio od prijatelja.

Iako je u početku bilo nepoverljivo, rukovodstvo Parker Brothersa je na kraju otkupilo prava, a Darou je postao milioner. Kasnije je izmislio priču da je igru napravio u svom podrumu posle godina eksperimentisanja i mukotrpnog rada. Decenijama je svaka kutija „Monopola“ sadržala priču o čoveku koji je pobedio siromaštvo zahvaljujući sopstvenom izumu. Parker Brothers je prihvatio tu verziju, uprkos tome što su postojali tragovi o „Igri vlasnika zemljišta“.

Budući da su tokom Velike depresije društvene igre bile jeftina zabava za celu porodicu, „Monopol“ je postao ogroman hit. Ljude je privlačilo to što im je davao osećaj da zarađuju novac i poseduju nekretnine.

Od kritike kapitalizma do kapitalističkog hita

Zajedno sa Darouom, Parker Brothers je zaradio milione od „Monopola“. U međuvremenu su počela da stižu pisma ljudi koji su tvrdili da su igrali istu igru mnogo pre 1934. godine, pa je kompanija od njega tražila zvaničnu priču o tome kako je došao na ideju o pomenutoj društvenoj igri.

Osnivač Parker Brothersa Džordž Parker posetio je Megi 1935. godine i ponudio joj novac za otkup prava na „Igru vlasnika zemljišta“, uz obećanje da će proizvesti njenu verziju i priznati njenu ulogu u nastanku „Monopola“. Ovo poslednje se međutim nikada nije dogodilo.

Tek 1973. godine, tokom sudskog spora između profesora sa Univerziteta Berkli Ralfa Anspaha, autora igre „Anti-Monopol“, i kompanije Parker Brothers, priča o Elizabet Megi ponovo je izašla na videlo. Nažalost, ona to nije dočekala budući da je preminula 1948. godine u 81. godini života.

Paradoksalno, žena koja je želela da ukaže na opasnosti koncentracije bogatstva ostala je gotovo zaboravljena, dok je njena igra postala jedan od simbola kapitalističke kulture.

Izvor: Greek Reporter

Foto: pcdazero, Pixabay

30. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Intesa Sanpaolo ostvarila rekordne rezultate u prvom polugodištu

by bifadmin 30. јул 2026.

Intesa Sanpaolo, međunarodna bankarska grupacija u čijem sastavu posluje Banca Intesa, ostvarila je najbolje polugodišnje rezultate u svojoj istoriji, uz neto dobit od 5,6 milijardi evra, što je 6% više u odnosu na isti period prethodne godine. Neto dobit u drugom tromesečju dostigla je 2,8 milijardi evra, što predstavlja najbolji kvartalni rezultat u istoriji Grupe i povećanje od 7% na godišnjem nivou.

Anualizovani prinos na kapital (ROE) dostigao je 20%, dok je annualizovani prinos na materijalni kapital (ROTE) iznosio 25%. Zarada po akciji (EPS) porasla je 9% na godišnjem nivou, potvrđujući sposobnost Grupe da generiše održiv rast.

Povećanje projekcija i isplate akcionarima

Na osnovu izuzetnih rezultata ostvarenih u prvih šest meseci, Intesa Sanpaolo je povećala projekciju neto dobiti za 2026. godinu na više od 10 milijardi evra.

U prvih šest meseci Grupa je ostvarila značajan rast zarade po akciji, dividende po akciji i materijalne knjigovodstvene vrednosti po akciji. Privremena dividenda u iznosu od 3,8 milijardi evra biće isplaćena u novembru.

Intesa Sanpaolo očekuje da će tokom 2026. godine akcionarima vratiti oko 9,4 milijarde evra kroz dividende i otkup sopstvenih akcija.

„Intesa Sanpaolo se i dalje svrstava među evropske banke sa najvišim nivoom prinosa za akcionare“, izjavio je Karlo Mesina (Carlo Messina), generalni i izvršni direktor Intesa Sanpaolo.

Rast prihoda i snažna komercijalna aktivnost

U prvom polugodištu ostvareni su rekordni prihodi, operativna marža i bruto dobit. Prihodi su porasli u svim segmentima, zahvaljujući dobro diversifikovanom poslovnom modelu Grupe.

Neto prihod od kamata povećan je u odnosu na prethodnu godinu, uprkos nižim kamatnim stopama, uz snažno ubrzanje u drugom tromesečju. Projekcija neto prihoda od kamata povećana je na znatno više od 15 milijardi evra.

Komercijalna aktivnost ostala je snažna. Krediti klijentima povećani su peto tromesečje zaredom i porasli su za 5% na godišnjem nivou, dok su depoziti ostvarili rast od 7%. Finansijska sredstva klijenata premašila su 1,5 biliona evra, pri čemu je imovina pod upravljanjem porasla za 49 milijardi evra.

Poslovanje u oblasti upravljanja imovinom i osiguranja nastavilo je da beleži snažne rezultate, uz rekordne prihode od naknada i provizija u prvom polugodištu i drugom tromesečju, kao i rekordne prihode od osiguranja. Prihodi od naknada i provizija porasli su za 5% u prvom polugodištu, dok su bruto prilivi u imovinu pod upravljanjem povećani za 7%.

Savetodavne usluge Grupe nastavile su da ublažavaju uticaj tržišne volatilnosti na prihode od naknada, dok sopstveni kapaciteti za razvoj finansijskih proizvoda i dalje predstavljaju jasnu konkurentsku prednost.

„Obezbedili smo više od 44 milijarde evra kredita za podršku stanovništvu i privredi“, rekao je Mesina.

Efikasnost, kvalitet aktive i kapital

Pokazatelj odnosa troškova i prihoda iznosio je 35,9%, što je najniži nivo ikada, između ostalog zahvaljujući ulaganjima u tehnologiju koja već daju jasne rezultate. Operativni troškovi smanjeni su za 1% u odnosu na isti period prethodne godine.

Tehnološka transformacija pruža dodatnu fleksibilnost za smanjenje troškova i ubrzavanje generacijske smene zaposlenih, bez socijalnih posledica i bez uticaja na prihode.

Annualizovani trošak kreditnog rizika iznosio je 20 baznih poena, uz značajno povećanje nivoa pokrića i bez oslobađanja prethodno formiranih dodatnih rezervisanja. Grupa nije zabeležila znake pogoršanja kvaliteta aktive.

Prilivi novih problematičnih kredita bili su na istorijski najnižem nivou, loši krediti smanjeni su gotovo na nulu, a kreditni portfolio je ostao dobro diversifikovan.

Stopa osnovnog akcijskog kapitala, CET1, iznosila je 13,1%, odnosno 13,8% kada se uključi efekat korišćenja odložene poreske aktive. Pokazatelji minimalnog zahteva za sopstvena sredstva i prihvatljive obaveze, MREL, bili su među najboljima u sektoru, dok su pokazatelji likvidnosti ostali znatno iznad ciljeva utvrđenih Poslovnim planom.

Ponuda za preuzimanje banke Monte dei Paschi di Siena

Ponuda za banku Monte dei Paschi odvija se u skladu sa planom. Transakcija predstavlja značajan faktor ubrzanja realizacije Poslovnog plana i proširiće bazu klijenata Intesa Sanpaolo za šest miliona, uz istovremeno jačanje pozicije Grupe u potrošačkom finansiranju, kao i u korporativnom i investicionom bankarstvu, oslanjajući se na međunarodno prisustvo Mediobanca.

„Naš cilj je da zajedno stvorimo još snažniju i profitabilniju Grupu, koja će imati vodeću ulogu u sve složenijem globalnom okruženju“, istakao je Mesina.

Intesa Sanpaolo očekuje da ostvari sinergije u iznosu od 2,9 milijardi evra, oslanjajući se na svoje dokazane sposobnosti u sprovođenju integracija i na svoju informaciono-tehnološku platformu. Očekuje se da će transakcija omogućiti Grupi da ciljeve Poslovnog plana ostvari tri godine ranije i da do 2029. godine dostigne 2 biliona evra finansijske aktive klijenata.

„Naš program zapošljavanja predviđa dolazak 13.100 mladih ljudi u Grupu“, dodao je Mesina.

Kao rezultat toga, Grupa očekuje da će 2029. godine ostvariti neto dobit veću od 16 milijardi evra, uz snažan rast zarade po akciji, dividende po akciji i raspodele kapitala po akciji, bez rizika povezanih sa integracijom.

30. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Da li je klima zaista kriva za prehladu?

by bifadmin 30. јул 2026.

Neurofiziolog dr Dragan Hrnčić objasnio je u Jutarnjem programu RTS-a da klima sama po sebi nije uzrok prehlade, ali da nepravilna upotreba može povećati rizik od infekcija.

Visoke letnje temperature ponovo su otvorile pitanje da li klima-uređaji izazivaju prehladu ili je reč o jednom od najrasprostranjenijih letnjih mitova.

– Klima sama po sebi nije uzročnik prehlade, ali može doprineti njenom nastanku ukoliko je nepravilno koristimo, naročito tokom letnjih meseci – rekao je dr Hrnčić.

Ističe da hladan i suv vazduh isušuje sluznicu disajnih puteva, koja predstavlja prvu liniju odbrane od virusa i bakterija.

– Kada dugo boravimo u klimatizovanoj prostoriji, u kojoj je temperatura veoma niska, a vazduh suv, isušujemo sluznicu respiratornog trakta, pa ona gubi svoje odbrambene funkcije – objasnio je Hrnčić.

Zbog toga se mogu javiti suvo grlo, peckanje u očima, kijanje i kašalj, ali to ne mora da znači da je reč o infekciji.

– Dok god nemamo povišenu telesnu temperaturu i dok su simptomi blagi i prolazni, možemo ih pripisati tome da su posledica klimatizacije – naveo je Hrnčić.

Dodaje da pojava povišene telesne temperature može ukazivati na infekciju i da je tada potrebno obratiti se lekaru.

Posebno su osetljive osobe koje boluju od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, kao i ljudi koji dugo rade za računarom, jer ređe trepću, zbog čega je suzni film koji štiti oči manje efikasan.

Izbegavajte direktan udar klime

Hrnčić upozorava i na značaj redovnog održavanja klima-uređaja.

– Ti filteri mogu da budu izvor različitih buđi, plesni, gljivica i drugih mikroorganizama. Zbog toga moramo redovno da servisiramo klimu i čistimo filtere – naglasio je Hrnčić.

Savetuje da se izbegava direktno strujanje hladnog vazduha ka licu, vratu ili grudnom košu.

– Po svaku cenu treba izbeći direktan udar klime u organizam – rekao je Hrnčić.

Kada je reč o podešavanju temperature, preporuka je da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude prevelika.

– Dvadeset šest ili 27 stepeni unutar prostorije, ako je napolju 35 ili 36, sasvim je zadovoljavajuće. Ne treba ići na 19 ili 20 stepeni – istakao je Hrnčić.

Dodaje da je bolje da klima radi neprekidno, u blažem režimu, nego da se često uključuje i isključuje.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

30. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Nizak vodostaj negativno utiče na energetiku, transport i snabdevanje Srbije

by bifadmin 30. јул 2026.

Nizak vodostaj velikih reka u Srbiji mogao bi da izazove ozbiljne probleme u više sektora – od slabije proizvodnje električne energije do otežanog rečnog transporta kojim stižu važne sirovine i gorivo.

Republički hidrometeorološki zavod juče je saopštio da su vodostaji Dunava, Save i Velike Morave u domenu niskih, a Tise u domenu srednje niskih vrednosti za ovo doba godine. Prognoze nisu ohrabrujuće. Dejan Vladiković iz RHMZ-a rekao je za Radio Slobodnu Evropu da se do septembra ne očekuje poboljšanje. Šta više, nivo reka bi mogao dodatno da opadne.

Problem za transport i snabdevanje gorivom

Prve posledice već oseća rečni transport. Prema pisanju Rojtersa, vodostaj je na pojedinim deonicama u Srbiji toliko nizak da barže plove sa svega 30 do 40 odsto uobičajenog tereta, dok su neke marine gotovo ostale na suvom.

Kada je nivo vode nizak, brodovi ne prestaju da plove, ali moraju da smanje količinu tereta. Umesto 2.000 tona, pojedine barže sada prevoze svega 700 do 1.000 tona. To znači da je za isti obim posla potrebno dva ili tri puta više plovidbi, što povećava cenu transporta.

Plovidbu dodatno otežavaju peščani sprudovi koji su se pojavili na više mesta, uključujući Novi Sad, kao i olupine brodova iz Drugog svetskog rata koje su zbog niskog vodostaja ponovo izronile.

Najveći problem pak predstavlja Dunav, jedan od najvažnijih evropskih unutrašnjih plovnih koridora. Njime se prevoze nafta, derivati, žitarice, ugalj, rude, đubrivo i građevinski materijal.

Posebno je pogođen transport goriva. Srbija je tokom jula Dunavom uspela da primi svega 25 odsto planiranih količina, dok je ostatak morao da bude preusmeren na drumski i železnički transport, što dodatno povećava troškove.

Manje vode, manje struje

Nizak vodostaj već utiče i na proizvodnju električne energije. Hidroelektrana Đerdap 1, najveći proizvođač struje iz vode u Srbiji, trenutno proizvodi oko 5.000 megavat-sati dnevno, odnosno približno trećinu uobičajene proizvodnje za ovo doba godine. Prema navodima EPS-a, maj i jun bili su najslabiji meseci od kada je elektrana puštena u rad 1970. godine.

Sve ovo znači da će EPS morati više da se oslanja na termoelektrane ili uvoz struje ukoliko potrošnja poraste. To povećava troškove sistema, posebno tokom perioda najveće potrošnje.

Ali problem nije samo električna energija. Zbog nastavka suše postoji rizik i za vodosnabdevanje. Prema procenama pojedinih meteorologa, već u avgustu pojedini delovi Srbije mogli bi da se suoče sa restrikcijama vode.

Rizik i za termoelektrane i nuklearku

Nizak vodostaj postao je tema i regionalnih razgovora. Posle telefonskog sastanka ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović i bugarske ministarke energetike Ive Petrove, dobili smo upozorenje na moguće probleme u radu energetskih postrojenja.

„Najniži dotoci u poslednje 23 godine predstavljaju ozbiljan izazov za rad energetskih kapaciteta u regionu“, navela je Đedović Handanović na Instagramu. U Bugarskoj bi, prema njenim rečima, nizak vodostaj mogao da ugrozi sistem za hlađenje nuklearne elektrane Kozloduj. Ukoliko nivo vode padne ispod biološkog minimuma, što je najavljeno, jedinice 4 i 5 morale bi privremeno da budu isključene.

Sličan rizik postoji i u Srbiji, jer manji dotok vode utiče na rad hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2, ali i na sisteme za hlađenje termoelektrana u Kostolcu.

Suša ne poznaje granice

Problemi sa vodom nisu ograničeni samo na Srbiju. Mađarska je zbog ozbiljne nestašice vode izazvane sušom proglasila vanredno stanje.

Tamošnji ministar zadužen za zaštitu životne sredine Laslo Gajdoš izjavio je da je indeks suše u 66 od ukupno 84 vodoprivredna okruga premašio zakonom definisane pragove, zbog čega su uvedene vanredne mere.

Reke ne poznaju državne granice, pa će posledice dugotrajne suše zavisiti ne samo od vremenskih prilika već i od toga koliko su zemlje regiona pripremljene za ovakve situacije.

Srbija je za sada održala nekoliko sastanaka na visokom nivou, a naredni dani pokazaće koliko je energetski i vodni sistem spreman za nastavak sušnog perioda.

Foto: Baloncici, Depositphotos

30. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Aleksandar Milanović, edukator u organizaciji SOS Dečija sela Srbije: Odluke koje su mi promenile život

by bifadmin 29. јул 2026.

„Mladi sa kojima radim ne moraju ništa da kažu, dovoljni su pogled ili ćutanje da prepoznam šta ih muči. Trudim se da se osećaju prihvaćeno, da ih saslušam i da znaju da postoji neko ko ih razume. Da nisu sami. To je ono što je meni nekada najviše nedostajalo, pa verujem da je potrebno i njima“, kaže Aleksandar Milanović, uspešan student i edukator u organizaciji SOS Dečija sela Srbija, koji je ranije i sam dobio podršku ove humanitarne fondacije. Njegova borba za dostojanstven život, prvo svoj a potom i drugih ranjivih mladih ljudi, budi veliko poštovanje.

Pored podrške porodicama opterećenim velikim poteškoćama, humanitarna organizacija SOS Dečija sela Srbija pruža podršku i hraniteljskim i biološkim porodicama kojima preti izdvajanje dece, kao i deci i mladima u riziku, čiji razvoj, bezbednost ili dobrobit mogu ugroziti siromaštvo, neodgovarajuće staranje roditelja, prekid školovanja i druge teške okolnosti.

Ova humanitarna organizacija kroz Centar „Jaki mladi“ pruža mladima iz osetljivih društvenih grupa karijernu i psihosocijalnu podršku, omogućava im da steknu znanja potrebna za dobijanje posla i da kroz radionice otvoreno razgovaraju o izazovima sa kojima se suočavaju.

Koliko takva podrška može da promeni nečiji život pokazuje priča Aleksandra Milanovića. On je za svega nekoliko godina prešao put od polaznika radionica do edukatora koji pomaže mladima u riziku da lakše savladaju svakodnevne teškoće.

Prihvatanje pomoći nije znak slabosti

Aleksandar je odrastao u okolnostima koje mu nisu pružile mnogo sigurnosti, ali to ga nije sprečilo da se bori za sebe. Radio je kao anketar, trgovac i radnik u pekari, snalazio se za smeštaj i, uprkos problemima sa kojima se suočavao, nije odustajao od svojih planova za budućnost.

„Znao sam da želim da se pomerim s mesta. Imao sam ambicije, ali svakodnevna borba za preživljavanje nije mi ostavljala mnogo vremena da razmišljam o tome kako da ih ostvarim. Nije pomoglo ni to što sam morao da ulažem znatno više napora da bih došao do onoga što su mnogi moji vršnjaci dobili rođenjem“, priča Aleksandar za B&F.

Uprkos takvim okolnostima, kada je prvi put čuo za mogućnost da se za podršku obrati humanitarnoj organizaciji SOS Dečja sela, nije sebe video kao nekoga kome je takva pomoć potrebna. Tek pošto je odlučio da ipak napravi takav korak, njegov život je počeo da se menja. Ali prethodno je morao da razume da prihvatanje pomoći nije odraz slabosti, već prilika da napreduje.

Podrška bez uslovljavanja

Kada je krenuo na radionice ove fondacije, uvideo je da ima još mladih koji dele njegovu sudbinu. „Bilo mi je malo lakše zbog toga. Još lakše je postalo kada sam shvatio da postoji mesto gde mogu da dobijem podršku bez uslovljavanja i očekivanja da nešto vratim. Do tada je gotovo svaka pomoć imala neku cenu“, priseća se Aleksandar.

U početku je uglavnom ćutao i slušao druge kako govore o svojim brigama, planovima i ambicijama, ali se vremenom ohrabrio da progovori i postao redovan polaznik. „Ti razgovori su mi pomogli da donesem nekoliko odluka koje su mi promenile život“, ističe Aleksandar.

Jedna od njih je bila da upiše fakultet. Ovaj mladić je otkrio ljubav prema keramici u Likovnom ateljeu Jelovac, ali nije se usuđivao da razmišlja o njoj kao o životnom pozivu dok ga mentor Dragan Jelovac nije ubedio da konkuriše na Fakultetu primenjenih umetnosti.

Aleksandar je uspeo da upiše ovaj fakultet, ali kao samofinansirajući student. Radio je petkom popodne, subotom i nedeljom, dok je ostalo vreme provodio na fakultetu. Pošto nije mogao da obezbedi dovoljno novca za školarinu, u Dečijem selu povezali sa ga sa preduzećem koje stipendira mlade poput njega. Zahvaljujući toj podršci, uspešno je završio prvu godinu, nakon koje je prešao na budžet.

Danas Milanović studira mnogo bezbrižnije i veruje da će jednog dana živeti od posla koji voli. Na fakultetu provodi svaki slobodan trenutak, bavi se grnčarijom i unikatnom keramikom, ali i dizajnom koji ga posebno privlači. „Osmislio sam zanimljiv dizajn flaše, napravio kalup i planiram da ga ponudim restoranima koji žele da se izdvoje autentičnošću i funkcionalnošću“, najavljuje naš sagovornik.

Kada teškoće postanu izvor snage

Aleksandar se veći deo života oslanjao isključivo na sebe. Ipak, pre nekoliko godina obnovio je kontakt sa tetkom i tečom, kod kojih je povremeno odlazio, ali nikada nije pomišljao da kod njih prespava, a kamoli da zatraži pomoć. Međutim, oni su mu sami ponudili da se doseli kod njih.

„To se desilo u vreme kada sam kroz radionice u Dečijem selu shvatio da prihvatanje pomoći nije sramota, naročito ako si već dovoljno propatio u životu. Ranije bih takvu ponudu bez razmišljanja odbio. Ali razgovori sa edukatorima i drugim mladima na radionicama pomogli su mi da budem otvoreniji prema ljudima i da ne očekujem uvek lošu nameru. Tek kada sam to sebi dozvolio, osetio sam tetkinu i tečinu toplinu i shvatio da mi iskreno žele dobro“, priča Aleksandar koji sada, zahvaljujući toj odluci, vodi znatno stabilniji život.

Bolja egzistencijalna situacija i iskustvo koje je stekao podstakli su ga da se i sam uključi u pružanje podrške, pa je završio obuku za edukatore i počeo volonterski da vodi radionice u Dečijem selu, zajedno sa koleginicom Milicom Kesegi koja je imala sličan životni put.

Lično iskustvo oboma je pomoglo da bolje razumeju polaznike. „Oni ne moraju ništa da kažu, dovoljni su pogled ili ćutanje da prepoznam šta ih muči. Trudim se da se osećaju prihvaćeno, da ih saslušam i da znaju da postoji neko ko ih razume. Da nisu sami. To je ono što je meni nekada najviše nedostajalo, pa verujem da je potrebno i njima“, kaže Aleksandar.

Krug dobrih dela

Radionice su dobrovoljne i održavaju se u grupama od najviše deset učesnika. Mladi razgovaraju o svemu što ih zanima ili muči, od toga kako da zatraže podršku i da se osamostale, do uticaja veštačke inteligencije na svakodnevni život. Aleksandar navodi da njegove radionice najčešće pohađaju mladi bez roditeljskog staranja, iz hraniteljskih porodica i domova, ali i oni koji se suočavaju sa različitim životnim teškoćama.

Među njima su i teškoće u socijalizaciji. „To je čest slučaj kod mladih iz ranjivih grupa jer oni teško pronalaze svoje mesto među vršnjacima. Nije lako prihvatiti poziv za izlazak kada ne možete da platite piće ili da priuštite odeću u kojoj ćete se osećati ravnopravno. Ali, problem nije samo novac, već i osećaj da vi toj sredini ne pripadate. Kada odrastate sa tim osećajem, lako gubite samopouzdanje i poverujete da nikada nećete biti deo zajednice. Zato se mladi iz ugroženih grupa povlače u sebe, što produbljuje njihovu usamljenost i izolaciju“, objašnjava Aleksandar i dodaje da je i sam bio takav do pre nekoliko godina.

„Da mi je neko pre godinu i po rekao da ću davati intervjue novinarima, pomislio bih da govori o nekom drugom. A zapravo i govori, jer ja sam danas potpuno drugačija osoba“, ističe Aleksandar. Na pitanje šta je dovelo do tako velike promene, odgovara da ne postoji jedan prelomni trenutak, već su tome doprinele radionice u Dečjem selu, uspesi na fakultetu, ali i psihoterapija na koju je krenuo zbog anksioznosti.

„Kada sam već uspeo da pobedim toliko problema, nisam želeo da izgubim bitku od samog sebe“, objašnjava Aleksandar zašto je teško zarađeni novac počeo da izdvaja za psihoterapiju. Tada je još jednom shvatio da dobri ljudi postoje, ali da im treba pružiti priliku da to pokažu.

„Psihoterapeutkinja Marina Dumić je već posle dve seanse, tokom kojih sam joj ispričao svoju životnu priču, odlučila da mi ubuduće pomaže besplatno. Dakle, već tri godine ona volonterski radi sa mnom, baš kao što ja danas volonterski radim sa mladima u riziku. Nadam se da će se taj krug dobrih dela širiti“, priželjkuje naš sagovornik.

Iskustvo sa terapijom uverilo ga je koliko stručna podrška može da promeni život, zbog čega se danas zalaže da ona bude dostupna i ostalim ranjivim mladim ljudima. Osim psihoterapije, voleo bi da polaznicima radionica ponudi i rad sa glinom, koji je njemu pomogao da se izrazi i nađe smisao.

Marija Dukić

Biznis i finansije 247/248, jul/avgust 2026.

29. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Sud proglasio nezakonitim preuzimanje akcija Energoprojekta iz 2017. godine

by bifadmin 29. јул 2026.

Upravni sud usvojio je tužbu bivšeg menadžmenta Energoprojekt Holdinga i proglasio nezakonitim preuzimanje akcija ove kompanije koje se desilo pre devet godina.

Pomenutu tužbu podneli su pre devet godina bivši direktor Energoprojekta Vladimir Milovanović i direktor za pravne poslove Jovan Nikčević protiv Komisije za hartije od vrednosti koja je preduzeću Napred razvoj i povezanim firmama dozvolila da objave ponudu za otkup akcija nekadašnjeg građevinskog giganta. Rezultat te ponude bilo je preuzimanje većinskog vlasništva nad Energoprojektom, piše Forbes Srbija.

Usvajanje njihove tužbe znači da će pomenuti predmet biti vraćen Komisiji na ponovno odlučivanje, odnosno da je njena dozvola iz 2017. praktično proglašena nezakonitom.

No, Napred i s njim povezane firme u međuvremenu su postale većinski vlasnik nekada šeste najveće konsultantsko-inženjerske kompanije na svetu koja je danas samo senka nekadašnjeg giganta. Pre mesec dana preuzeli su i državni udeo čime su došli do 90 odsto vlasništva i prilike da putem prinudnog otkupa preuzmu celu kompaniju.

Sagovornik Forbes Srbija upućen u ovaj slučaj, koji je želeo da ostane anoniman, kaže da nije realno očekivati da nakon nove odluke suda malim akcionarima budu vraćene njihove akcije. Ali, realno je da podnesu tužbe i traže obeštećenje u vidu razlike u iznosu koji su dobili i onoga što smatraju da su mogli da dobiju da je akcija Energoprojekta drugačije vrednovana.

Kako kaže izvor Forbsa, mali akcionari su saznali za ovu presudu i najmanje 300 njih se već priprema da tuži, a može se očekivati da ih bude više hiljada.

Izvor: Forbes Srbija

Foto: koya979, Depositphotos

29. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog sajber pretnji tokom boravka u Grčkoj
  • Istorijski uspeh naših mladih fizičara
  • Srpski studenti osvojili 4. mesto na svetskom takmičenju iz energetske elektronike u Belgiji
  • Kako su građani odbranili Almaški kraj u Novom Sadu
  • Moj dm: pet dana, pet kupona u znaku ženskog zdravlja

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit