NAJNOVIJE
Da li je Liban talac Hezbolaha, saveznika Irana?
Khaby Lame je bez izgovorene reči postao zvezda TikToka...
Koji grad je najlošiji za život u Srbiji?
Šta se dešava kada firma ode u stečaj?
Profiti banaka i dalje rastu, u 2025. godini skoro...
Kako izgleda život indijskih radnika koji pružaju korisničku podršku...
Građani tužili banke zbog troškova obrade kredita i dobili...
Od sada dodatno plaćate PDV, carinu i proviziju za...
NBS: Kreditni rejting Srbije po S&P – na investicionom...
Dragana Ilić, astrofizičarka: Ulazimo u novu eru astronomskih istraživanja
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Vlasnici privatnih benzinskih pumpi: Marže su prihvatljive samo ako se gorivo kupuje od NIS-a

by bifadmin 14. март 2026.

Vlasnici privatnih benzinskih pumpi u Srbiji rekli su da su ograničene trgovačke marže na dizel i benzin u maloprodaji prihvatljive samo ako se derivati kupe od Naftne industrije Srbije (NIS), koja je spustila veleprodajne cene, a ako se nabavljaju kod drugih uvoznika marže postaju „negativne“ zbog čega će firme kliziti u gubitak i biti prinuđene da gase taj biznis.

Vlasnik Taxi petrola, koji poseduje dvadesetak pumpi u više gradova Srbije, Nenad Jovančević rekao je za Betu da su za njegovu firmu prihvatljive maloprodajne cene dizela od 208 dinara i benzina od 186 dinara, koje je danas propisala država, a važiće do sledećeg petka, 20. marta, jer ima ugovor NIS-om.

NIS je danas, verovatno, kako je sinoć najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, spustio za po nekoliko dinara velepordajne cene jer je država da bi obuzdala rast cena ponudila gorivo iz rezervi.

Jovančević je rekao da je dizel kod NIS-a kupio za 193 dinara po litru, ali da ne zna da li će sutra biti toliko ili mnogo više.

– Za mene je maloprodajna cena dizela od 208 dinara prihvatljiva jer sam ga nabavio kod NIS-a i obezbedio sam maržu od bar 15 dinara, iako je država odobrila 21 dinar – rekao je Jovančević.

Istakao je da marža nije prihvatljiva za vlasnike pumpi koji nemaju ugovor sa NIS-om jer kod dugih uvoznika derivata, među kojima je i MOL, dizel već danas košta 202 dinara.

– Videćemo koliko će u ovakvoj situaciji izdržati trgovci naftnih derivata na pumpama. Vlasnici nekoliko pumpi sigurno neće izdržati ovu krizu i zatvaraće pumpe. Mogućnosti su da ako nije isplativo poslovanje da se privremeno zatvore pumpe i proglase kolektivni odmori ili da se kupcima ponudi Adi dizel (kvalitetan evrodizel sa aditivom) čija cena nije ograničena – rekao je Jovančević.

Istakao je da bi dizel na pumpi, da danas nije smanjena akciza za 20 odsto, trebalo da košta 246 dinara po litru.

Vlasnik Knez petrola Srđan Knežević naveo je da je NIS spustio veleprodajene cene dizela na 196 dinara po litru, a benzina na 174 dinara, tako da je bruto maraža oko 12 dinara za svaki od tih energenata. To, kako je naglasio, obezbeđuje poslovanje bez veće zarade, ili da firma bar ne ode u „minus“.

Prema njegovim rečima problem je što od NIS-a ne može da se kupi potrebna količina tih derivata za povećanu tražnju od oko 25-30 odsto, pa ostatak mora da se nabavi kod drugih uvoznika gde su maloprodajne cene daleko veće.

– Ja, oko 50 odsto neophodnih derivata moram da nabavim na slobodnom tržištu gde su veleprodajne cene za dizel 203-204 dinara za litar, a za benzin 180 dinara – rekao je Knežević.

Istakao je da cene u maloprodaji mogu da se menjaju svaki dan, a da država cene utvrđuje svakih sedam dana, pa je pitanje koliko će važiti veleprodajna cena i ponedeljak i kod NIS-a i kod ostalih uvoznika.

Vlasnica Radun Avia pumpi Jelena Radun navela je da zavisno kod koga se snabdevaju vlasnici pumpi na dizelu već imaju negativnu maržu, dok je za benzin oko šest dinara i da je sve teže poslovati u takvim uslovima.

Vučić je sinoć, gostujući na RTS, rekao da će država ponuditi naftnim kompanijama gorivo iz rezervi jer na zalihama ima za 93 dana.

Da bi obuzdala rast cena naftnih derivata džava je danas smanjila akcizu za 20 odsto, maksimalno koliko zakon dozvoljava, jer bi bez toga dizel bi na pumpama već danas koštao 246 dinara.

Problem je, kako je Vučić naveo, šta raditi ako cena sirove nafte nastavi da sa jučerašnjih oko 100 dolara po barelu krene da raste prema 150 dolara.

Vlada Srbije donela je 24. janura 2026. godine Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, koja će važiti 60 dana, znači do 24. marta, a vlasnici pumpi ocenjuju će se nastaviti sa ograničavanjem cena.

Izvor: Beta

Foto: andreas160578

14. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pet lokalnih samouprava ulazi u program razvoja pametnih gradova

by bifadmin 13. март 2026.

Kragujevac, Pirot, Veliko Gradište, Raška i Vrnjačka Banja su prve lokalne samouprave koje kroz projekat „Ka pametnim, zelenim i održivim gradovima u Srbiji“ ulaze u program razvoja pametnih gradova i dobijaju novu infrastrukturu koja će omogućiti značajne uštede, efikasnije upravljanje resursima i veće zadovoljstvo građana, najavljeno je na konferenciji povodom lansiranja projekta.

Projekat je finansiran kroz program develoPPP, koji sprovodi GIZ, uz podršku NALED-a, a u saradnji sa lokalnim samoupravama i privatnim partnerima – kompanijama Intracom Telecom i Telegroup.

Kako je saopšteno danas, plan je da do juna Raška dobije sistem za pametno upravljanje zelenim površinama, u Pirotu će zaživeti pametni parking, Kragujevac i Vrnjačka Banja grade pametnu vodovodnu mrežu, dok će u Velikom Gradištu građani dobiti novu pametnu stanicu za solarno punjenje električnih vozila.

– Zadovoljstvo nam je što upravo u ovoj jubilarnoj godini kada obeležavamo 25+ godina nemačko-srpske međunarodne saradnje možemo da podržimo rešenja koja pomažu gradovima da postanu pametniji i održiviji. Kroz rešenja koja GIZ sa svojim partnerima sprovodi – od pametne mobilnosti i upravljanja zelenim površinama do inteligentnih sistema za pijaću vodu – građani će imati čistiju životnu sredinu, uštedeti vreme i novac i osetiti konkretno poboljšanje kvaliteta života – izjavila je direktorka GIZ-a u Srbiji Sabine Olthof.

Dodatno, sve opštine dobiće razvijene koncepte pametnog grada prilagođenog potrebama lokalne zajednice, na osnovu mapiranja ključnih sektora gde bi implementacija pametnih tehnologija donela najveću korist.

– Naše istraživanje je pokazalo da polovina opština u Srbiji sprovodi ili je imala u prošlosti neki pilot projekat sa elementima razvoja pametnih gradova, dok još 65% navodi da planira takve aktivnosti. Kao ključne oblasti za uvođenje inovacija lokalne samouprave vide infrastrukturu, komunalne usluge i zaštitu životne sredine,  ali prepreke poput nedostatka finansijskih sredstava, nerazvijene infrastrukture i ograničenih stručnih kapaciteta i dalje usporavaju njihov napredak – naveo je direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević.

Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić naglasio je da pametan grad ne znači samo skup aplikacija, već pametno upravljanje i racionalno korišćenje resursa u javnoj upravi, privredi i zaštiti životne sredine.

– Ovo što danas predstavljamo je tek početak. Naš cilj je da ova rešenja proširimo na čitav grad i da Pirot postane primer kako lokalna samouprava može da koristi tehnologiju u službi građana – naglasio je Vasić.

Predsednik opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović izrazio je značaj uvođenja sistema za pametno merenje protoka vode, posebno u jeku turističke sezone.

– Implementacijom ovog sistema dobijamo bolju kontrolu u realnom vremenu. Nećemo zavisiti od fizičkih prijava kvarova i slučajnih otkrića curenja, jer će sistem momentalno detektovati svaku nepravilnost – naveo je Đurović.

Predsednik opštine Veliko Gradište Dragan Milić istakao je da je izuzetno važno uvezivanje postojećih i budućih digitalnih servisa sa infrastrukturnim projektima i usmerenim na unapređenje životnog standarda i razvoj privrede, a šef kabineta Opštine Raška Srđan Vasiljević je najavio da će uskoro i na Kopaoniku biti postavljeni i pametni vodomeri.

Marko Janković, član gradskog veća za projekte i investicije grada Kragujevca najavio je i da Fakultet inženjerskih nauka upravo radi na uspostavljanju prve katedre za veštačku inteligenciju u Srbiji.

13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Energetski suverenitet Srbije: Strance pitamo za naše mišljenje

by bifadmin 13. март 2026.

Trenutna situacija u domaćoj energetici je u potpunoj suprotnosti sa najvažnijim društvenim interesima – od toga da država vodi energetsku politiku tako što pita strance za naše mišljenje, do nesnosnog zagađenja koje „obećava“ da će uveliko smanjiti pritisak na penzioni fond. Energetski sektor je podeljen na način koji pogoduje pojedinačnim interesima, što je dovelo do toga da ključna preduzeća u ovoj oblasti ne rade u istom cilju, već se međusobno sukobljavaju.

Agonija oko Naftne industrije Srbije (NIS) koja traje više od godinu dana jasno je pokazala da u srpskoj energetici svoj interes imaju velike sile, domaći političari i sa njima povezane uže interesne grupe, a potom firme koje od njih zavise. Jedino je nejasno gde se u ovoj delatnosti, od strateške važnosti za razvoj celog društva, zaturio interes građana Srbije?

On nalaže da stanovništvo ima sigurno i dostupno snabdevanje električnom energijom, pri čemu je neophodno da se nađe kompromis između očuvanja životne sredine i energetske bezbednosti. Srbija mora da smanji zavisnost od uglja, ali tako što će u tom procesu pre svega angažovati domaću pamet i struku i podsticati lokalnu industriju, kako bismo proizvodili sve ono što možemo i uvozili samo ono što nam je neophodno.

Potrebno je da naša zemlja zadrži vlasništvo nad ključnom energetskom infrastrukturom i nad najvažnijim preduzećima u ovoj oblasti, te da ih organizuje i uskladi na način koji će obezbediti da ona rade za dobrobit građana Srbije, a ne užih interesnih grupa, istakli su učesnici skupa „Društveni interesi i preporučeni koraci u polju energetike“, koji je organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU).

Papir trpi sve

Trenutna situacija u domaćoj energetici je, nažalost, u potpunoj suprotnosti sa najvažnijim društvenim interesima, ocenjeno je na konferenciji. Država vodi politiku koja iz energetskog sektora sve više istiskuje domaće stručnjake, preduzeća i javnost i dovodi nas u situaciju da „strance pitamo za naše mišljenje“. Srbija je nekritički preuzela agende, strategije i zakone koji su načinjeni u nekim drugim državama, shodno njihovim potrebama i koji vrlo često nisu primereni našim mogućnostima i interesima.

„Mi smo se obavezali da ćemo do 2030. smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 33% u odnosu na 1990. godinu. To se lako napiše na papiru, papir trpi sve, ali postavlja se pitanje kako ćemo i odakle zameniti proizvodnju iz termoelektrana“, ukazuje bivši direktor EPS-a Miroslav Tomašević.

Naime, Srbija trenutno proizvodi 23 teravat sati električne energije iz uglja i 10 teravat sati iz hidroelektrana. Kada bismo iskoristili sve svoje hidrološke potencijale, mogli bismo da proizvedemo još dodatnih sedam teravat sati struje, što uključuje i susedne države od kojih bismo morali da dobijemo odobrenje, navodi Tomašević.

Potencijali solarnih i vetroelektrana takođe su ograničeni. Godina ima ukupno 8.760 sati, a od toga solarne elektrane kod nas mogu efektivno da proizvode struju svega oko 1.350 sati godišnje. „Da ne govorim o tome da bi nam za solarnu energiju trebali skladišni kapaciteti, baterijski sistemi za koje nam, opet, trebaju kritični minerali, a to je oblast za koju Srbija nema regulativu. Iz vetra možemo efektivno da proizvodimo struju 2.500 do 2.800 sati godišnje, zavisno od pozicije vetroelektrane“, precizira Tomašević, „dok iz termoelektrana to činimo 6.500 do 7.000 sati godišnje. Navodim ove podatke da bih pokazao da nije tako lako obećati – evo, mi ćemo sad preći na obnovljive izvore“.

Poseban problem je neumeren uticaj politike na donošenje odluka u energetskom sektoru i sistemska korupcija. Primera radi, cene solarnih i vetroelektrana koje se kod nas grade i koje se planiraju, oko dva do 2,5 puta su veće nego što to predviđaju vodeće svetske agencije.

Zagađenjem do „relaksacije“ penzionog fonda

Srbija mora u najvećoj meri da se uskladi sa Zelenom agendom EU, ali važno je da pri tome pokuša da izbegne greške proistekle iz ove strategije. Ona se u dobroj meri pokazala nerealnom, počev od toga da nema dovoljno kritičnih minerala za ciljeve koji su postavljeni i ekološke i društvene štete koju nanosi način njihove eksploatacije, do činjenice da je energija u EU postala toliko skupa da skoro više ništa ne može da se proda van njenih granica. Takođe, preko 60% obnovljive energije u EU dobija se sagorevanjem drveta, ali sada čak i zvaničnici u Briselu priznaju da to nije put u zelenu tranziciju, nego ćorsokak, istaknuto je na konferenciji.

No, ako je postojeća Zelena agenda neostvariva, to ne znači da Srbija ne treba da suzbija posledice klimatskih promena i da se oslobađa fosilnih goriva. Ali, za većinu novih tehnologija u energetici neophodni su minerali, što dovodi do pitanja kako se eksploatišu domaći rudni resursi. Iako su strane kompanije prepune naših stručnjaka koji slove za vodeće, minerale u našoj zemlji iskopavaju isključivo stranci, „kao da smo mi zaboravili sve što smo nekada znali o rudarenju“.

U pogledu primenjenih geoloških istraživanja koja imaju za cilj pronalaženje rudnih resursa, zakonom je predviđeno da institucija kao što je Geološki zavod može njima da se bavi isključivo na osnovu posebne odluke republičke vlade. Međutim, takva odluka nikada nije doneta, pa ispada da kod nas mogu da istražuju minerale samo oni koji nisu iz Srbije.

Među drastičnim primerima su rudnici u Boru i Majdanpeku, koji su prepušteni Kinezima, dok „nama ostane svega 3% tržišne vrednosti iskopanih minerala, ogromna pustoš i bolest“. Zagađenost je tolika, da bi se mogao izvući sarkastičan zaključak kako je Srbija pronašla efikasan način da smanji pritisak na penzioni fond, upozorili su učesnici konferencije.

Podela energetike na partijske feude

Pod uticajem MMF-a i EU, Srbija je podelila elektroprivredu na EPS, EMS, EDS, EPS-Snabdevanje, ali na način koji je pogodovao pojedinačnim interesima. Dragan Vlaisavljević, stručnjak za električne mreže i bivši direktor EPS-a za poslove trgovine električnom energijom, podseća da je fragmentacija energetskog sektora počela još 2001. godine, kada je svako privredno društvo dodeljeno nekoj partiji. To je dovelo do toga da ova preduzeća ne rade u istom cilju, već se međusobno sukobljavaju.

„Sadašnje stanje može da se okarakteriše kao decentralizovan sistem koji se vodi partijski, na netransparentan način. To se vidi kroz niz problema u funkcionisanju energetskog sektora, od dobijanja priključka, do same eksploatacije, a koji se prikrivaju PR aktivnostima državnih organa. Saopštenja PR službi su usmerena na onaj deo populacije koji nema dovoljno tehničkog i ekonomskog znanja, tako da i kada izađete u javnost sa nekim stručnim zamerkama, one vam odgovore po principu – Sunce izlazi svako jutro i zalazi svako veče“, komentariše Vlaisavljević.

Na partijske zloupotrebe ukazuju i ugovori o nabavci opreme, koji se ne sklapaju u skladu sa stvarnim potrebama u industriji, „već shodno interesu onoga ko nas je posetio u Beogradu da bi nam prodao svoj proizvod“. Vidljiv je i problem u integraciji obnovljivih izvora u energetsku mrežu, koji se ne uključuju tako da se troškovi odgovarajuće raspodeljuju kao u Evropskoj uniji, nego na način koji finansijski i tehnički neopravdano opterećuje preduzeća koja posluju u elektroprivredi i same građane.

Stoga Vlaisavljević predlaže da se formira jedinstveni holding koji bi obuhvatio sve elektroenergetske mreže i koji bi se, pored tehničkog, bavio finansijskim upravljanjem i pametnim ulaganjima, pri čemu je osnovni preduslov profesionalizacija upravljačkog kadra.

„Srbija mora da napravi energetsku strategiju za naredne dve decenije. Ona bi trebalo da se zasniva na procenama od kojih energenata smo zavisni, u odnosu na koje zemlje smo zavisni i kako u toj situaciji najbolje možemo da se izborimo za održivu energetsku politiku koja će istovremeno obezbediti suverenitet i uvažiti ključne ekološke standarde, jer ovu zemlju smo svi mi pozajmili od naših unuka“, zaključuje Vlaisavljević.

Zorica Žarković

Biznis i finansije 242, februar 2026. 

Foto: SergeyNivens, Depositphotos

13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

U blizini Priboja otkriveno nalazište zlata slično onom na Aljasci

by bifadmin 13. март 2026.

U naselju Zabrnjica u blizini Priboja australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited otkrila je “potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije”.

Analiza 146 uzoraka zemljišta i dodatnih uzoraka stena pronašla je zonu anomalije zlata dugu oko 600 metara i široku do 200 metara, sa koncentracijama do 10 ppb u tlu i do 1,91 grama po toni u stenskim uzorcima. Geološki uslovi podsećaju na velike „replacement-style“ sisteme zlata, slično poznatom nalazištu Donlin Creek na Aljasci, koje sadrži višemilionske količine zlata i smatra se jednim od najvećih na svetu.

Zlato u ovakvim sistemima dolazi iz dubokih, vrućih rastvora koji su tekli kroz stene i tokom milenijuma hemijski taložili zlato unutar stena – gotovo kao da se zlato „ulivalo“ u stene, molekularno raspadnuto u rastvoru metala i vode.

Ove godine se počinje sa bušenjima

Izvršni direktor Piter Spirs istakao je da rezultati potvrđuju potencijal ranije neistraženog područja i definišu novu atraktivnu metu za bušenje. Planiran je početni program bušenja od pet bušotina tokom terenske sezone 2026. godine.

Paralelno, kompanija nastavlja istraživanja bakra u okviru šireg projekta oko Priboja, gde su u uzorcima tla u januaru već zabeležene povišene koncentracije ovog metala.

Podsetimo, australijski Middle Island Resources je jesenas, preuzevši firmu Konstantin Resources, takođe iz Australije, postao vlasnik 14 licenci za istraživanje ruda u Srbiji, na čak 62.000 hektara, što je više nego što ijedna druga kompanija ima u našoj zemlji.

Dozvole obuhvataju tri glavna projektna područja – Bobija, Priboj i Timok – koja su primarno usmerena na zlato i bakar, ali i na srebro, olovo i cink.

Kompanija je krajem prošle godine već započela bušenja na Bobiji, gde su najbolji preseci pokazali zone sa oko 1 do 3 grama zlata po toni rude.

U februaru, u rejonu Tisovika, nekadašnjeg rudnika olova i cinka između planina Medvednik i Bobija, najnovija probna bušenja pokazala su široko rasprostranjene anomalije srebra.

Izvor: eKapija

Foto: Hans, Pixabay

13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Za kreatore, od kreatora- Samsung profesionalni APV kodek podržan na Galaxy S26 Ultra

by bifadmin 13. март 2026.

Samsung Galaxy je uređaj izbora za kreatore svih vrsta koji žele da snimaju upečatljiv sadržaj profesionalnog kvaliteta, a sa Galaxy S26 Ultra to iskustvo postaje još bolje.

Samsung je razvio Advanced Professional Video (APV) kodek u saradnji sa kompanijom Qualcomm Technologies, Inc. kao otvoreni standard za profesionalno snimanje videa, kako bi ova tehnologija bila dostupna što većem broju korisnika. Bile su potrebne godine bliske saradnje između dve kompanije da bi APV postao stvarnost na čipsetu Snapdragon® 8 Elite Gen 5 Mobile Platform for Galaxy, koji pokreće Galaxy S26 Ultra. APV je najnoviji primer posvećenosti kompanije Samsung da korisničko iskustvo stavi na prvo mesto kroz saradnju sa drugim liderima u industriji.

Šta je Samsung Advanced Professional Video (APV) kodek na Galaxy S26 Ultra?

Galaxy S26 Ultra je prvi Galaxy uređaj koji podržava APV, omogućavajući video fajlove višeg kvaliteta uz efikasnije korišćenje memorije uređaja. Za sve koji žele profesionalni kvalitet snimka bez odricanja od praktičnosti i prenosivosti mobilnog snimanja videa, APV na Galaxy S26 Ultra predstavlja pravu prekretnicu.

Kako APV funkcioniše?

Dok drugi kodeci na pametnim telefonima daju prioritet manjim veličinama fajlova, oni nisu dizajnirani za visokokvalitetno uređivanje. APV omogućava lakše uređivanje i veću kreativnu fleksibilnost. Sada možete snimati video sadržaj na svom Galaxy uređaju koji se prilikom uređivanja ponaša kao snimak sa profesionalne filmske kamere, zadržavajući kvalitet videa čak i nakon višestrukih izmena. Podržavajući rezoluciju do 8K pri 30 kadrova u sekundi, APV koristi 10% manje prostora za skladištenje u poređenju sa drugim sličnim formatima, uz zadržavanje istog objektivnog vizuelnog kvaliteta.

Kako omogućiti APV na Galaxy S26 Ultra

1.     Idite na Camera > Settings > Video Format > APV

2.     Izaberite željenu APV kontrolu: APV HDR ili APV Log

3.     Odaberite tip kompresije fajla: APV 422 HQ (video visokog kvaliteta) ili APV 422 LQ (optimizovano za kapacitet skladišta i ograničene brzine prenosa podataka)

4.     U Camera preview uključite ili isključite izabrani režim snimanja

5.     Korisnici takođe imaju opciju da APV snimke direktno sačuvaju na eksternu USB memoriju: idite na Camera > Settings > Save to External Storage

Saznajte više o APV kodeku ovde i istražite mogućnosti Galaxy S26 Ultra uređaja i svih najnovijih Galaxy uređaja na Samsung.rs.

Niste sigurni da ste spremni da pređete na Galaxy? Isprobajte Try Galaxy i testirajte neke od najnovijih funkcija na uređaju koji trenutno držite u rukama.

 

13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zarade rastu, broj zaposlenih pada: Šta nam govore ovi podaci?

by bifadmin 13. март 2026.
U poslednje vreme često se govori o modelu rasta koji je Srbija imala do sada, i o modelu rasta koji nam je potreban ubuduće. Govori se da je vreme kada se subvencionisanjem stranih investicija mogao povući privredni rast prošlo, između ostalog i zato što više nismo zemlja jeftine radne snage. Sada je važno ulagati u visokotehnološke sektore i proizvode koji mogu da izdrže visoke plate stručnih ljudi.

Da dolazi do promena u ekonomiji vidi se i iz kretanja na tržištu rada.

U poslednjem tromesečju prošle godine broj zaposlenih je smanjen u odnosu na isti period 2024. za 66.700 osoba.

Broj zaposlenih registrovanih u Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO) u 2025. godini smanjen je za 4.647. Međutim, razliku je lakše razumeti kada se vidi da je prema CROSO u prošloj godini bilo zaposleno 2,36 miliona osoba, dok je prema Anketi o radnoj snazi bilo zaposleno skoro pola miliona ljudi više, odnosno 2,83 miliona.

U svakom slučaju statistika pokazuje blagi pad zaposlenosti, a Vesna Pantelić u radu objavljenom u Makroekonomskim analizama i trendovima (MAT) zaključuje da tržište rada u Srbiji napušta fazu ekspanzije i ulazi u period umerenog, strukturno uslovlјenog prilagođavanja.

„Stagnacija zaposlenosti, rast neaktivnosti, selektivan rast zarada i sve oprezniji planovi poslodavaca ukazuju da prostor za širenje broja radnih mesta postaje ograničen, dok u prvi plan izbijaju pitanja produktivnosti, strukture zaposlenosti i demografskih ograničenja. Klјučni izazov narednog perioda stoga nije dinamika rasta po svaku cenu, već sposobnost ekonomije da u uslovima sužene ponude rada i spolјnih neizvesnosti obezbedi održiv i kvalitativno viši model rasta“, navodi ona u svom radu „Tržište rada između globalnih šokova, strukturnih pomaka i domaćih ograničenja“.

Ta promena, kako se napominje, nije specifična za Srbiju, već predstavlјa deo šireg globalnog obrasca u kojem kratkoročni ciklusi ustupaju mesto dugoročnim ograničenjima: demografskim, tehnološkim i geopolitičkim.

„Globalno okruženje obeleženo je kombinacijom geopolitičke neizvesnosti, energetskih rizika i produžene industrijske slabosti u evrozoni. Posebno je izraženo usporavanje nemačke industrije, koje se preko izvoza, investicija i regionalnih lanaca vrednosti prenosi i na ekonomije Centralne i Jugoistočne Evrope“, ocenjuje se.

Gde je najveće smanjenje broja zaposlenih

Najveće smanjenje broja zaposlenih, prema registrovanoj zaposlenosti, u prošloj godini bilo je u prerađivačkoj industriji, za više od 11.000 osoba.

„Pad zaposlenosti u pojedinim granama prerađivačke industrije tokom 2025. godine stoga nije izolovan fenomen, već lokalna manifestacija šireg industrijskog usporavanja“, napominje ona.

Smanjenje broja zaposlenih je koncentrisan u radno-intenzivnim i konkurentski osetlјivim granama, poput proizvodnje odevnih predmeta i električne opreme.

S druge strane, pad broja zaposlenih se vidi u uslužnom sektoru, administrativnim i pomoćnim uslugama za čak 11.000, informisanju i komunikacijama za 3.500 i smeštaju i ishrani za 2.000 osoba.

Uporedo raste broj zaposlenih kod preduzetnika, a smanjuje se broj zaposlenih u preduzećima.

Takođe, u poslednje dve godine rast broja zaposlenih se dešava u Beogradu, dok se smanjuje broj zaposlenih u Južnoj i Istočnoj Srbiji.

Istovremeno, sa padom broja zaposlenih, plate rastu. Realne neto zarade su u 2024. godini porasle za 9,1 odsto, a u 2025. godini za 7,4 odsto.

„Kombinacija rasta realnih zarada i smanjenja zaposlenosti može se tumačiti dvojako. S jedne strane, ona može odražavati selektivno zadržavanje produktivnijih radnih mesta i promenu strukture zaposlenosti. S druge strane, u uslovima demografskog sužavanja ponude rada i prijavlјenih poteškoća u zapošlјavanju, ona upućuje i na rastući pritisak nedostatka radne snage u pojedinim segmentima tržišta“, smatra Pantelić.

Da bi se bolje razumela kretanja na tržištu rada treba imati na umu da je broj stanovnika u Srbiji, prema proceni RZS, pao ispod 6,6 miliona, sa godišnjim negativnim priraštajem od 50.000 do 60.000 stanovnika.

Udeo lica starijih od 65 godina premašuje 22 odsto, dok je udeo mladih do 15 godina oko 14 odsto.

„Istovremeno, starenje stanovništva ne utiče samo na ponudu rada, već postepeno menja i strukturu tražnje, povećavajući značaj zdravstvenih i socijalnih usluga. Stoga demografija deluje dvostruko – kao ograničenje ponude i kao faktor sektorskog pomeranja“, ocenjuje ona.

Ona ističe da podaci pokazuju da se usporavanje na tržištu rada ne vidi samo kroz nezaposlenost, već se preliva delom u neaktivnost.

Faza  umerenog i selektivnog rasta

Prema Anketi o radnoj snazi u poslednjem tromesečju prošle godine bilo je za 31.100 nekativnih ljudi više nego u istom periodu prethodne godine.

„Usporavanje se odvija postepeno, bez naglih lomova, kroz kombinaciju blagog rasta nezaposlenosti i povlačenja dela stanovništva iz aktivnog učešća na tržištu rada“.

Ona ističe i da nalazi Ankete poslodavaca za 2025. godinu dodatno potvrđuju da se tržište rada u Srbiji pomera iz faze ekspanzije u fazu umerenog i selektivnog rasta.

„Procenjena neto stopa kreiranja poslova iznosi 2,2% u 2025. godini, da bi se u 2026. smanjila na 2,1%, a u 2027. na 1,4%, što ukazuje na postepeno suženje prostora za rast zaposlenosti. ovakva dinamika može odražavati postepeno zasićenje tržišta rada, sporiji rast proizvodnje, ali i pojačane makroekonomske neizvesnosti u Srbiji i širem regionalnom okruženju“, ocenjuje se u radu.
Ona primećuje da raste relativni značaj zapošlјavanja radi zamene postojećih radnika, dok se broj novih radnih mesta nastalih usled proširenja obima posla smanjuje.

„U takvim uslovima, dinamika tržišta rada sve više zavisi od produktivnosti i tehnološke transformacije postojećih radnih mesta, a sve manje od njihovog brojčanog širenja. Posebno je indikativan podatak da tokom 2024. godine gotovo polovina poslovnih subjekata nije imala nijedno novo zapošlјavanje, dok je značajan deo onih koji jesu zapošlјavali prijavio ozbilјne poteškoće u pronalaženju radnika“, navodi ona.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay
13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Vlada Srbije donela odluku o privremenom smanjenju akciza na derivate nafte

by bifadmin 13. март 2026.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju akciza na derivate nafte, kako bi ublažila posledice rasta cena sirove nafte na svetskom tržištu.
Ova mera odnosi se na olovni benzin, bezolovni benzin i gasna ulja (dizel), a primenjivaće se od 13. marta do 15. aprila 2026. godine, navodi se u odluci objavljenoj u „Službenom glasniku Republike Srbije“.
Cilj odluke je da se ublaži pritisak na proizvođačke cene goriva koji je poslednjih nedelja pojačan zbog rasta cena sirove nafte na globalnom tržištu.

Novi iznosi akciza na gorivo

Prema odluci Vlade, akcize će u narednom periodu iznositi:

Olovni benzin – 61,24 dinara po litru
Bezolovni benzin – 57,60 dinara po litru
Gasna ulja (dizel) – 59,23 dinara po litru
Smanjenje se odnosi na derivate definisane tarifnim oznakama u Zakonu o akcizama.

Mera važi do sredine aprila

Privremeno smanjenje akciza važi od 13. marta do 15. aprila 2026. godine, nakon čega će Vlada proceniti da li postoji potreba da se mera produži ili izmeni.
Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.
Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay
13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Potrošačke cene u februaru 2026. godine povećane su 2,5 odsto

by bifadmin 13. март 2026.

Potrošačke cene u februaru 2026. godine povećane su 2,5 odsto u odnosu na isti mesec 2025, objavio je Republički zavod za statistiku. Među proizvodima i uslugama koje beleže najveći rast cena su voće i orašasti plodovi (13,7%), veterinarske usluge (17%), vodosnabdevanje (21,2%), novine i časopisi (22,8), ali i nakit i ručni satovi (38,1%).

Inflacija u decembru 2025. godine, u odnosu na isti mesec 2024. (međugodišnja inflacija), bila je 2,7 odsto. Kada je reč o prosečnoj inflaciji u 2025, potrošačke cene su u odnosu na 2024. u proseku povećane za 3,8 odsto.
U januaru ove godine inflacija je usporila na 2,4 odsto, a u februaru blago ubrzala na 2,5 procenata.
Hrana je, prema izveštaju RZS, ovog februara u odnosu na prošli, pojeftinila za 1,5 odsto. Među grupama namirnica samo voće i orašasti plodovi beleže rast cena za godinu dana, i to za 13,7 odsto.
Bezalkoholna pića poskupela su za pet procenata. U istom procentu poskupelo je i vino, dok su kafa i njeni supstituti uvećali cenu za 11,7 odsto.
Snabdevanje vodom i ostale usluge u vezi stanovanja skuplje su za 16,3 odsto, a najviše je među ovim uslugama poskupelo vodosnabdevanje – za 21,2 odsto.
Usluge čišćenja, šivenja, popravke i iznajmljivanje odeće od februara do februara uvećale su cene za 12,3 odsto.

Zdravlje

Kada je reč o zdravlju, nebolničke usluge u februaru ove godine su, u odnosu na februar 2025, skuplje za 8,5 procenta, a lekovi 5,8, odsto.
Veterinarske i druge usluge za kućne ljubimce skuplje su za čak 17 odsto.
Održavanje i popravka vozila skuplja je za 12,1 odsto, poštanske i kurirske usluge 7,8 odsto, dok su paketi telekomunikacionih usluga skuplji za 8,7 procenata.

Fotografske usluge skuplje su za 16,1 odsto, a novine i časopisi su uvećali cenu za čak 22,8 odsto.

Nakit i satovi

Turistički paket-aranžmani od prošlog do ovog februara poskupeli su za 18,9 procenta.
Cene su podigli i frizerski saloni i saloni lepote – za 12 odsto za godinu dana.

Nakit i ručni satovi uvećali su cenu za 38,1 procenat.

Mesečna inflacija

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u februaru 2026. godine, u odnosu na januar 2026. godine, u proseku su povećane za 0,5 odsto, dok su u odnosu na decembar 2025. godine veće za 0,8 odsto, u proseku.
„Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u februaru 2026. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama Zdravlje (1,0%), Hrana i bezalkoholna pića i Transport (za po 0,9%), Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva (0,7%), Restorani i hoteli (0,3%), Rekreacija, sport i kultura (0,2%) i u grupama Alkoholna pića i duvan, Osiguranje i finansijske usluge, Obrazovanje i Predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge (za po 0,1%). Pad cena je zabeležen u grupama Odeća i obuća (-0,8%) i Nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana (-0,1%)“, navodi RZS.

Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se, navodi se, bitnije menjale.

Izvor: N1
Foto: Bif
13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„I jedan je mnogo“

by bifadmin 12. март 2026.

Edukacija dece  srednjoškolskog uzrasta o prevenciji zavisnosti, kao i o različitim pretnjama na internetu, deo su ambicioznog projekta “I jedan je mnogo” koji je pokrenut na inicijativu Udruženja priređivača igara na sreću SPIS. Program se sprovodi u saradnji sa Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti i Katarinom Jonev, stručnjakom za bezbednost dece na internetu. Prvo predavanje je održano u februaru, a tokom narednih godinu dana planirana su ukupno 52 edukativna časa u sportskim klubovima širom Srbije za čak 1.500 tinejdžera.

Radionice su osmišljene kao interaktivna i preventivna predavanja prilagođena uzrastu učesnika, sa ciljem da mladima približe najvažnije teme vezane za bezbedno ponašanje u digitalnom okruženju i prevenciju različitih oblika zavisnosti. Predavanja vode stručnjaci iz Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti, kao i Katarina Jonev, koja se godinama bavi pitanjima bezbednosti dece na internetu.

„Kroz razgovor, konkretne primere i otvorenu diskusiju, mladi imaju priliku da saznaju više o izazovima kao što su rizični sadržaji na društvenim mrežama, opasni onlajn izazovi, neodgovorno deljenje fotografija i ličnih podataka. Posebnu pažnju posvetili smo problemu zavisnosti, a pored onih opšte poznatih bavimo se i zavisnostima od mobilnih telefona i digitalnih platformi“, kaže Nevena Marković, direktor Udruženja priređivača igara na sreću SPIS.

Program podrazumeva održavanje jedne radionice nedeljno, odnosno ukupno 52 edukativna časa tokom godine. Svaka radionica namenjena je grupi do 30 mladih sportista srednjoškolskog uzrasta, dok je planom obuhvaćeno oko 1.500 devojčica i dečaka koji treniraju u sportskim klubovima. Projekat je u prvoj fazi usmeren na klubove u Beogradu, a u narednom periodu planirano je njegovo širenje i na druge gradove u Srbiji, kao i na sportske kampove tokom letnje sezone.

U projektu „I jedan je mnogo“ učestvuje ambasador Udruženja SPIS i proslavljeni srpski košarkaš Igor Rakočević, koji kroz radionice direktno sa mladima deli svoja iskustva iz sporta i života.

„Iskreno verujem da i najmanji korak, jedan razgovor, jedna edukacija, jedan gest mogu da naprave razliku. I da ako makar jedno dete, jedan mladi čovek, napravi dobar izbor, onda trud koji ovde ulažemo zaista ima smisla. Uspesi i pobede grade se kroz sport, disciplinu i lični razvoj, a ne kroz rizična ponašanja ili digitalne sadržaje koji mogu imati negativne posledice“, poručio je Igor Rakočević.

Pored edukativnih radionica planirana je i šira promotivna kampanja projekta „I jedan je mnogo“ koja će sadržati informacije o potencijalnim rizicima koji prate bolesti zavisnosti i nebezbedno ponašanje na internetu.

Kontakt telefon za pomoć i podršku u slučajevima kada su mladima ili njihovim porodicama potrebne stručne informacije i savet:

Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti 011 3671-429

Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu 19833

ZAKONITO I ODGOVORNO

Udruženje priređivača igara na sreću SPIS osnovale su kompanije Mozzart Bet i MaxBet, dok je Balkan Bet pridruženi član. Cilj udruženja je da aktivno doprinosi razvoju zakonitog, odgovornog i transparentnog priređivanja posebnih igara na sreću u Republici Srbiji, uz unapređenje zaštite osetljivih društvenih grupa i primenu najviših standarda društveno odgovornog poslovanja, uključujući etičko oglašavanje, sprečavanje prevara, zaštitu privatnosti igrača i nultu toleranciju na zavisnost od igara na sreću.

Foto: SPIS

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

WARM UP HUSH UP 2026: Kako kompanije danas donose odluke o ESG komunikaciji

by bifadmin 12. март 2026.

Peto izdanje WARM UP formata u okviru platforme Kampanje sa svrhom održava se 20. marta u Beogradu kao closed-door executive masterclass namenjen senior donosiocima odluka iz oblasti marketinga, komunikacija, ESG-a, CSR-a i korporativnih poslova.

U fokusu ovogodišnjeg izdanja je jedna od najaktuelnijih dilema savremene ESG komunikacije: kako kompanije mogu  komunicirati održivost odgovorno, kredibilno, proverljivo i bezbedno, u okruženju pojačanih očekivanja javnosti i sve većeg regulatornog pritiska.

Masterclass osvetljava fenomen “greenhushinga” kao novi reputacioni rizik u ESG komunikaciji i otvara diskusiju o tome kako organizacije mogu donositi odgovorne odluke o tome kada, kako i na koji način komuniciraju svoje održive inicijative.

Program predvode međunarodni i domaći eksperti:

Solitaire Townsend (UK), co‑founder i Chief Solutionist globalne agencije Futerra i jedna od vodećih međunarodnih stručnjakinja za komunikaciju održivosti, predstaviće kroz live online keynote i moderirani Q&A okvir Hide, Pride or Slide za donošenje odluka u ESG komunikaciji.

Masterclass otvara prof. dr Tamara Vlastelica, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu i stručnjak za marketing i društveno odgovornu komunikaciju.

Praktični deo programa vodi Jamie Rusby, međunarodni stručnjak za sustainability communications i bivši Head of Sustainability Communications u IKEA Group, sa dugogodišnjim iskustvom u implementaciji governance modela održivosti u velikim korporativnim sistemima.

Kroz moderirani rad na realnim izazovima iz poslovne prakse, učesnici će razvijati kriterijume i interne okvire za donošenje odluka kako bi ESG komunikacija bila kredibilna, dosledna i usklađena sa procesima unutar organizacije.

WARM UP HUSH UP 2026 održava se u moderiranoj grupi senior profesionalaca, sa fokusom na otvorenu razmenu iskustava i praktične uvide za donošenje odluka u kompleksnom ESG okruženju.

Tokom masterclassa učesnici će imati priliku da osveže fokus uz Grand kafu u okviru kafe pauza.

Platforma Kampanje sa svrhom razvija zajednicu profesionalaca posvećenih odgovornoj komunikaciji i društvenom uticaju kroz festival i edukativne formate, sa ciljem unapređenja praksi koje donose merljive rezultate i dugoročnu vrednost za društvo i poslovanje.

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • DIDS 2026 – Počasna plaketa Nikoli Markoviću za poseban doprinos razvoju Interneta u Srbiji
  • Otvoren DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
  • Money Meetup u Novom Sadu otvorio razgovor o tome kako psihologija utiče na finansijske odluke građana
  • Šta poručuje AI: Vredi li štedeti u investicionom fondu
  • Globos osiguranje predstavlja 3 u 1 kasko travel paket na sajmu automobila

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit