NAJNOVIJE
Alternativnim investicionim fondovima uvode se nova pravila za poslovanje
Japanski astronomi pokrenuli organizaciju posvećenu potrazi za vanzemljskim životom
EPS je najveći pojedinačni akcionar Politike
Da li je za poslovni sajt bolje da bude...
Vrednost nekretnina obara rekorde
Velika smena kapitala: Kako investiraju milenijalci
Grčka suspenduje EES sistem od 1. juna do 30....
EU uvodi limit na keš kupovine, ograničenje do 10.000...
Zašto AI kompanije hoće da ih se svi plašimo?
Banke su veće nego ikad — i sve više...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Društvene mreže postale najprofitabilniji alat za prevarante

by bifadmin 29. април 2026.
Amerikanci su tokom 2025. godine izgubili 2,1 milijardu dolara usled prevara započetih na društvenim mrežama, navodi se u najnovijem izveštaju Federalne trgovinske komisije (FTC).

Prema podacima agencije, gubici od ove vrste kriminala porasli su čak osam puta, čime su društvene mreže postale najprofitabilniji alat za prevarante, nadmašivši sve druge metode kontakta žrtava, prenosi Teh kranč.

Najveći broj žrtava registrovan je na Fejsbuku, dok su se na drugom i trećem mestu našli Vocap i Instagram.

Zanimljivo je da su gubici putem Fejsbuka daleko premašili ukupne gubitke nastale putem SMS poruka ili i-mejl prevara.

Izveštaj FTC-a detaljno opisuje različite oblike manipulacije kojima se služe kriminalci, a najčešće su prevare vezane za kupovinu koje se pojavljuju u više od 40 odsto slučajeva.

U ovom scenariju, korisnici naručuju proizvode koje vide na oglasima, od odeće i kozmetike do auto-delova, ali robu nikada ne dobiju.

Oglasi često vode na nepoznate sajtove ili lažne stranice poznatih brendova koji nude nerealne popuste.

Prevare vezane za investicione šeme su nešto ređe, ali su ubedljivo najskuplje i u prošloj godini su odnele 1,1 milijardu dolara.

Dodaje se da se prevaranti predstavljaju kao savetnici, nude kurseve o investiranju ili kreiraju Vocap grupe sa lažnim svedočanstvima o brzoj zaradi.

Aktuelne su i romantične prevare preko mreža, gde napadači pažljivo proučavaju profile žrtava i prilagođavaju im svoju priču, a zatim izmišljaju „hitne slučajeve“ koji zahtevaju novac ili ih navode na lažne platforme za ulaganje.
FTC savetuje potrošačima da ograniče vidljivost svojih profila, ignorišu investicione savete stranaca i uvek provere prodavca pre nego što obave kupovinu.
Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay
29. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija prevremeno otkupljuje dug da bi se zadužila evroobveznicama

by bifadmin 29. април 2026.

Država je objavila poziv kvalifikovanim vlasnicima da ponude na otkup njene obveznice u vrednosti od dve milijarde evra sa kamatom od 3,125% koje dospevaju 2027. godine, za gotovinu do ukupno milijardu evra. To praktično znači da Srbija želi da pre vremena otkupi deo svog duga koji uskoro dospeva i zameni ga novim zaduživanjem, kako bi produžila rok otplate i potencijalno povoljnije upravljala troškovima kamata, piše BizSrbija.

Uz to, država planira da emituje i nove obveznice denominovane u evrima i američkim dolarima u okviru svog svetskog programa srednjoročnih obveznica. Srbija namerava da na taj način upravlja predstojećim dospećima i ukupnom strukturom ročnosti javnog duga.

Kada je reč o procesu otkupa dužničkih hartija od vrednosti, cena samog otkupa u ponudi određena je na 1.000 evra za nominalnih 1.000 evra, uz pripadajuću obračunatu kamatu. Drugim rečima, država otkupljuje obveznice po njihovoj punoj nominalnoj vrednosti (bez popusta ili premije), a investitori uz to dobijaju i kamatu koja se nakupila do trenutka otkupa.

Ponuda za otkup ističe u 16 časova po londonskom vremenu 6. maja 2026. godine. Banke BNP Paribas, Deutsche Bank, Merrill Lynch, Morgan Stanley i UniCredit Bank delovaće kao menadžeri ponude za otkup.

Državne obveznice vredne dve milijarde evra Srbija je na međunarodnom finansijskom tržištu prodala u maju 2020, kada je saopšteno da će obveznice biti listirane na Londonskoj berzi. Ministarstvo finansija tada je istaklo da je Srbija jedina zemlja u Evropi koja je za vreme pandemije virusa kovid 19 izašla na međunarodno tržište kapitala, a da pritom nema pomoć Evropske centralne banke (ECB) u plasiranju hartija od vrednosti.

U zvaničnom saopštenju se istaklo da je više od 300 stranih investitora, među kojima su „respektabilni fondovi, osiguravajuće kuće i banke“, iskazalo tražnju za preko sedam milijardi evra – skoro četiri puta više od ponuđene vrednosti emisije.

Nove obveznice, nova i kamata

Paralelno, Srbija planira emisiju novih evro i dolarskih obveznica u okviru trodelne ponude na međunarodnom tržištu.

Obveznice su strukturisane kao međunarodne hartije od vrednosti namenjene velikim institucionalnim investitorima, pri čemu su ponuđene u okviru pravnog režima koji omogućava njihovu prodaju i investitorima u Sjedinjenim Američkim Državama i na drugim svetskim tržištima.

Emisija je, dakle, prilagođena globalnim investicionim fondovima, bankama i osiguravajućim kućama, a ne malim ulagačima. U okviru ponude predviđena je različita ročnost i kamatni uslovi, uključujući i zelenu emisiju (engl. green bonds), kod koje se prikupljeni novac koristi isključivo za finansiranje i refinansiranje projekata iz oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine.

Prema preliminarnim indikacijama (engl. initial price thoughts – IPT), planirano je izdavanje standardnih obveznica u evrima sa rokom od 5 i 12 godina, pri čemu se očekuje prinos od oko 1,80 procentnih poena iznad „midswap“ stope (referentne kamatne stope na međubankarskom tržištu evra) za petogodišnje izdanje i oko 2,30 procentnih poena za 12-godišnje.

Trenutno je midswap za petogodišnje izdanje oko 2,8% do 2,85%, a za 12-godišnje 2,54% do 2,55%, što bi značilo da će Srbija platiti investitorima godišnju kamatu između 4,6% i 4,85%. To je oko 47% više nego što je aktuelna.

Poređenja radi, krajem marta Slovenije je objavila da se zadužuje u tzv. panda obveznicama, u juanima, sa početnim rasponom kamatnih stopa između 1,70% i 2,20%.

U srpskojm slučaju reč je o takozvanim referentnim (engl. benchmark) emisijama, koje služe kao glavna tržišna referenca za zaduživanje u evrima, pri čemu je 12-godišnja evro tranša istovremeno strukturisana kao zelena obveznica (green bond), namenjena finansiranju i refinansiranju projekata iz oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine. Inače, Srbija je prvi put emitovala zelenu evroobveznicu 2021, u iznosu od jedne milijarde evra i ročnosti sedam godina.

Sem pomenutih hartija u evrima, u okviru istog aranžmana planirana je i desetogodišnja dolarska emisija, sa očekivanim prinosom od oko 1,75 procentnih poena iznad prinosa američkih državnih obveznica iste ročnosti. Trenutne kamate na obveznice SAD su 2,54% do 2,55% za petogodišnje i 4,0% do 4,5% za 12-godišnje, što bi dalo srpsku državnu kamatu od 4,25% do 6,2% u dolarima.

Prema podacima Uprave za javni dug, preliminarno stanje javnog duga Republike Srbije na dan 27. april premašuje 4,6 biliona dinara, a kreditni rejting zemlje je, ugrubo rečeno, između investicionog i spekulativnog nivoa.

Agencija S&P Global Ratings državi je dodelila investicioni rejting 2024, koji je potvrdila u svojim kasnijim objavama, dok je Moody’s nedavno zadržao rejting na nivou Ba2 (dve stepoenice ispod investicionog), ali uz promenu izgleda sa pozitivnih na stabilne. Fitch je ranije ove godine ponovio da dugoročni kreditni rejting Republike Srbije procenjuje na nivou BB+ (jedna stepenica ispod investicionog), uz pozitivne izglede.

Izvor: BizSrbija

Foto: Pixabay

29. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sto godina Tridenta: Maserati obeležava vek jednog od najprepoznatljivijih simbola auto-industrije

by bifadmin 29. април 2026.

Maserati ove godine obeležava 100 godina svog čuvenog znaka Trident, simbola koji je od 1926. godine postao sinonim za italijanski luksuz, performanse i trkačko nasleđe. Jubilej dolazi u godini kada se navršava i vek od prve velike pobede brenda na čuvenoj trci Targa Florio, gde je Alfieri Maserati za volanom modela Tipo 26 ostvario istorijski rezultat i otvorio novo poglavlje za kompaniju iz Modene.

Inspirisan Neptunovom fontanom u Bolonji, Trident je kroz decenije prerastao iz trkačkog znaka u globalni simbol italijanske automobilske industrije. Tokom jednog veka pratio je neke od najvažnijih Maserati modela i uspeha – od pobeda na Targa Florio i Indianapolis 500 trkama, preko Formula 1 titule Huana Manuela Fanđa 1957. godine, pa sve do savremenih GT šampionata i modela poput MC12 i GT2. Danas je Maserati prisutan na više od 70 tržišta širom sveta, gde Trident predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola italijanske automobilske izvrsnosti.

Evolucija Tridenta kroz jedan vek

Prvi Trident pojavio se upravo na modelu Tipo 26 1926. godine, dok je originalni dizajn osmislio Mario Maserati, jedini član porodice koji nije bio direktno uključen u razvoj automobila, već umetnik. Tokom godina logo je prolazio kroz različite evolucije — od prvobitnog pravougaonog znaka, preko prepoznatljivog ovalnog oblika sa bojama Bolonje, pa sve do modernijih interpretacija koje su pratile razvoj brenda.

Posebno važan trenutak dogodio se 2020. godine predstavljanjem modela MC20, kojim je započeta nova era Maserati dizajna. Tada je Trident dobio savremeniji i elegantniji izgled, uz zadržavanje ključnih elemenata istorijskog identiteta brenda.

Nova AI kampanja koja spaja prošlost i budućnost

Povodom jubileja, Maserati je pokrenuo novu globalnu kampanju koja kroz spoj istorijskih i savremenih modela prikazuje evoluciju brenda i njegovog identiteta. U centru priče nalaze se modeli Tipo 26, Ghibli i MC12, zajedno sa današnjim automobilima kao što su GranTurismo Trofeo, Grecale Trofeo i MCXtrema, koji simbolično povezuju prošlost i budućnost Tridenta.

Video kampanja realizovana je kombinacijom 3D animacije i veštačke inteligencije, uz originalno komponovanu muziku i slogan „100 YEARS OF THE TRIDENT“, gde je posebno naglašena reč „RIDE“ kao referenca na sportski i emotivni doživljaj vožnje koji Maserati neguje već čitav vek.

Jedan od najemotivnijih detalja kampanje jeste rekreiran glas Marije Tereze De Filipis, prve žene koja se kvalifikovala i vozila Formula 1 trku, upravo za volanom Maserati modela 250F. Zahvaljujući AI tehnologiji, njen glas ponovo je deo priče o nasleđu Tridenta.
„Trident predstavlja najautentičniju dušu Maserati brenda. Nastao je na trkačkoj stazi i danas, sto godina kasnije, ostaje simbol performansi, inovacija i italijanske izvrsnosti“, izjavio je Santo Ficili, COO kompanije Maserati.

Obeležavanje jubileja biće prisutno tokom cele godine na svim Maserati događajima širom sveta, kroz posebne izložbe, prezentacije i kulturne inicijative, dok je italijansko Ministarstvo privrede i „Made in Italy“ ovom jubileju posvetilo i specijalnu poštansku marku, kao priznanje značaju Tridenta u globalnoj promociji italijanskog dizajna i industrije.

29. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNICEF inicirao potpisivanje Deklaracije o pravima dece u digitalnom okruženju među mobilnim operaterima u Srbiji

by bifadmin 29. април 2026.

Na inicijativu UNICEF-a u Srbiji, kompanije Yettel, Telekom Srbija i A1 Srbija potpisale su danas Zajedničku deklaraciju za delovanje u interesu dečjih prava u digitalnom okruženju, kojom su se obavezale da dodatno unaprede svoje prakse u oblasti bezbednosti dece na internetu.

Digitalne tehnologije deci otvaraju nove mogućnosti za učenje, razvoj i povezivanje, ali istovremeno donose i rizike koji zahtevaju odgovoran pristup. Kao deo digitalnog ekosistema, mobilni operateri utiču na način na koji deca pristupaju i koriste digitalni prostor.
Deklaracija obuhvata oblasti kao što su bezbednost dece na internetu, zaštita privatnosti i podataka, digitalno uključivanje, odgovorno oglašavanje, kao i praćenje uticaja poslovanja na dečja prava.

Na događaju je predstavljen i UNICEF-ov alat D-CRIA, koji kompanijama pomaže da procene uticaj svojih proizvoda i usluga na dečja prava i unaprede donošenje odluka u digitalnom okruženju.

Kroz ovakve inicijative, UNICEF povezuje partnere i podržava primenu međunarodnih standarda u praksi, kako bi digitalno okruženje bolje odgovaralo potrebama i pravima deteta.

„Digitalne tehnologije donose velike mogućnosti za decu, ali i rizike koje moramo odgovorno prepoznati i njima upravljati. Država postavlja okvir, dok škole i roditelji pomažu deci da razviju veštine za bezbedno korišćenje tehnologije. Mobilni operateri, kao akteri koji oblikuju digitalno okruženje, imaju važnu ulogu u ovom procesu. Potpisivanjem ove Deklaracije pravi se važan korak ka usklađivanju praksi sa pravima deteta. Kompanije Yettel, Telekom Srbija i A1 Srbija kroz ovu inicijativu doprinose stvaranju bezbednijeg digitalnog okruženja za svu decu “, izjavila je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.

Kompanija Yettel, kao dugogodišnji partner UNICEF-a, učestvuje u inicijativama usmerenim na unapređenje digitalne bezbednosti dece i odgovornog korišćenja interneta.

„Ovom temom bavimo se već 14 godina, a u fokusu su nam edukacija dece, roditelja i nastavnika. Kao tehnološka kompanija, imamo odgovornost da prenesemo znanje i digitalne veštine potrebne za bezbedno korišćenje interneta i zaštitu od rizika i pretnji. Sa ovim ciljem biramo i partnere koji dele naše ambicije i motivaciju. Dugogodišnja saradnja sa UNICEF-om jedna je od najproduktivnijih. Samo u prethodne dve godine kroz različite programe, obuku za razvoj digitalnih veština i digitalne pismenosti prošlo je 5.700 dece, preko 120 nastavnika i oko 950 roditelja, a vebinar „Kompas za roditelje“ pogledalo je 49 hiljada ljudi. Drago nam je što se sve veći broj kompanija uključuje u ovu važnu temu, jer zajedno možemo postići najbolje rezultate“, rekla je Milica Begenišić ESG menadžer u Yettelu.

Telekom Srbija kroz svoje aktivnosti doprinosi podizanju svesti o uticaju digitalnih tehnologija na razvoj dece i značaju bezbednog korišćenja i izbora uzrastu primerenih sadržaja.

„S obzirom na to da je fokus našeg društvenog odgovornog poslovanja usmeren na podršku mladima i obrazovanju, bezbednost dece na internetu za nas je od suštinskog značaja. Već godinama razvijamo alate za bezbedno korišćenje interneta, štitimo privatnost podataka dece i podržavamo digitalnu pismenost u školama i porodicama. Naša je odgovornost da obezbedimo uslove da deca budu zaštićena od štetnih sadržaja, da roditelji imaju podršku u praćenju aktivnosti svoje dece i da svaka digitalna usluga bude prilagođena dečjem uzrastu i potrebama. Posebno bih istakla naš projekat „Dečji svet je veći od ekrana“, kroz koji smo promovisali kontrolisanu upotrebu ekrana kod dece u ranom razvoju. Naš cilj je da tehnologija bude podrška njihovom odrastanju, a ne prepreka. Verujemo da i na ovaj način, zajedničkim delovanjem možemo stvoriti digitalni prostor u kojem svako dete u Srbiji ima priliku da uči, razvija se i bude bezbedno“, izjavila je Natali Delić, izvršna direktorka za strategiju i digital Telekoma Srbija.

Kompanija A1 Srbija podstiče odgovorno korišćenje tehnologije i razvoj zdravih digitalnih navika kod korisnika.

„U A1 verujemo da je odgovorna upotreba tehnologije jedno od ključnih pitanja savremenog društva, posebno kada je reč o deci i mladima. Kroz našu platformu #BoljiOnline kontinuirano radimo na razvoju digitalne pismenosti, bezbednosti i zdravijih digitalnih navika, zbog čega ovu Deklaraciju vidimo kao važan korak ka stvaranju sigurnijeg i podsticajnijeg digitalnog okruženja za sve generacije“, zaključila je Ana Boroš Todić, Senior Corporate Communication Expert, A1 Srbija.

Potpisivanje Deklaracije predstavlja deo šire saradnje UNICEF-a sa privatnim sektorom i drugim partnerima, sa ciljem unapređenja uslova za bezbedno i podsticajno digitalno okruženje za svu decu u Srbiji.

Foto:UNICEF Srbija/Nemanja Pančić

29. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od 1.maja Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEK

by bifadmin 29. април 2026.
Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su danas da napuštaju Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK), planirajući strateško preusmeravanje zbog posledica rata SAD, Izraela i Irana, javlja agencija Blumberg.
Ministarstvo energetike Emirata navelo je u saopštenju da će zemlji izlazak iz organizacije 1. maja omogućiti da zadovolji promenljivu potražnju.
Ministarstvo je dodalo da će Emirati postepeno povećavati proizvodnju nafte.
„Zahvaljujemo se OPEK-u i zemljama članicama na decenijama konstruktivne saradnje. Ostajemo posvećeni energetskoj bezbednosti, obezbeđivanju pouzdanog, odgovornog snabdevanja sa nižom emisijom ugljenika, uz podršku stabilnim globalnim tržištima“, navelo je Ministarstvo u saopštenju.

Izlaskom iz OPEK-a, Emirati napuštaju i proširenu grupu za saradnju OPEK plus, koja uključuje zemlje koje nisu članice organizacije, poput Azerbejdžana, Meksika, Omana, Rusije i Kazahstana.

Agencija Asošiejted pres navodi da se o izlasku Emirata iz OPEK-a govorilo već neko vreme, jer je zemlja bila nezadovoljna ograničenjem proizvodnje, a njeni odnosi sa susednom Saudijskom Arabijom, najuticajnijom članicom u organizaciji, postajali su sve hladniji.
Abu Dabi sve više pokušava da se rukovodi sopstvenom spoljnom politiku na Bliskom istoku.
Ona je ranije bila u suprotnosti sa nekim stavovima Rijada, koji je sa Emiratima počeo direktno da se takmiči u privlačenju stranih investicija.

OPEK je osnovan 1960. u Bagdadu, i do sada su ga činili Alžir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.

Ciljevi OPEK-a su da koordiniše i ujednačava naftnu politiku zemalja članica, ustanovi najbolje načine za očuvanje njihovih interesa i stabilizacija cena nafte na međunarodnom tržištu kako bi se uklonile štetne i nepotrebne fluktuacije.
Izvor: Beta
Foto: Pixabay
29. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Proekcija do 2030.: Koje će zemlje biti najbogatije a koje na dnu liste u Evropi

by bifadmin 28. април 2026.
Analiza obuhvata 41 evropsku zemlju, uključujući članice EU, zemlje kandidate, zemlje EFTA i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa snažan rast BDP-a po glavi stanovnika širom Evrope do 2030. godine, ali se rangiranje najbogatijih zemalja neće dramatično promeniti, izveštava Evronjuz. Iako će skoro sve ekonomije rasti, ključna razlika ostaje između zemalja koje su već na vrhu i onih koje se još uvek bore da sustignu evropski prosek.

Analiza obuhvata 41 evropsku državu, uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, EFTA države i Ujedinjeno Kraljevstvo, a promatra se nominalni BDP po stanovniku te BDP po stanovniku prema kupovnoj moći (PPP), koji bolje pokazuje stvarni životni standard.

Irska preuzima primat od Luksemburga

Prema projekcijama MMF-a, Irska će do 2030. godine prestići Luksemburg kao najveću svetsku ekonomiju po paritetu kupovne moći.

Međutim, postoji jedna važna napomena za Irsku – njen BDP je u velikoj meri vođen prisustvom multinacionalnih kompanija, tako da zvanični podaci često ne odražavaju u potpunosti pravu snagu domaće ekonomije.

Projekcija 5 najbogatijih evropskih zemalja:

Irska
Luksemburg
Norveška
Švajcarska
Danska

Najjače velike ekonomije u Evropi

Među pet najvećih evropskih ekonomija, Nemačka će biti najbolja, koja bi bila 12. u Evropi po BDP-u po glavi stanovnika. Slede Francuska na 15. mestu, Ujedinjeno Kraljevstvo na 16. mestu, Italija na 18. mestu, dok bi Španija ostala najniže rangirana među velikim – na 22. mestu.

Ovo pokazuje da veličina ekonomije ne znači nužno i viši životni standard po glavi stanovnika.

Najslabije zemlje Evrope ostaju na dnu

Na dnu rang liste i dalje dominiraju zemlje kandidati za EU. Projektovano je da će Ukrajina, Kosovo i Moldavija ostati među najslabijima po pitanju BDP-a po glavi stanovnika do 2030. godine.

Među državama članicama EU, očekuje se da će Bugarska ostati najniže, dok će Grčka imati najveći pad na rang listi, sa 29. na 32. mesto.

S druge strane, Kipar bi mogao da ostvari najveći napredak, skočivši sa 16. na 13. mesto.

Velike razlike unutar Evropske unije

Isključujući Luksemburg i Irsku, Danska bi bila lider među članicama EU, sa BDP-om po glavi stanovnika skoro dvostruko većim od Grčke, koja ostaje na dnu razvijenijih zemalja članica.

U nominalnom iznosu, razlike su još veće:

Luksemburg – više od 152 hiljade evra po glavi stanovnika
Irska – oko 138 hiljada evra
Bugarska – oko 28 hiljada evra
Evropa ostaje podeljena
Glavni zaključak projekcija je da će Evropa ostati jasno podeljena do 2030. godine. Sever i zapad kontinenta zadržaće svoje vodeće pozicije, dok istok Evrope, uprkos rastu, nastavlja da zaostaje.

Za zemlje poput Hrvatske, to znači nastavak približavanja evropskom proseku, ali i činjenicu da će sustizanje najbogatijih zemalja članica trajati godinama.

Izvor: Poslovni dnevnik

Foto: Pixabay
 
28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Zašto je ube odjednom toliko popularan?

by bifadmin 28. април 2026.

Osim što je zdrav, ljubičasti slatki krompir ube jarko boji hranu i pića u koje se stavlja te se za njega tvrdi da je veoma instagramična namirnica, što je jedan od razloga rasta njegove popularnosti.

Ako ste u skorije vreme naleteli na ljubičastu kafu, sladoled ili koktel, velika je verovatnoća da se u njima nalazio ube, slatki skrobni koren koji uzgajaju farmeri na Filipinima.

Iako se već nekoliko godina on može naći u ponekoj zapadnoj poslastičarnici ili kafeteriji, tek 2025. otpočela je prava pomama za ubeom, zahvaljujući rastu gledanosti azijskih serija i širenju azijske kulture. Svoj doprinos je dao i lanac kafeterija Starbucks kada je pustio u prodaju ograničenu ponudu napitaka poput Ube Iced Coconut Latte i Ube Espresso Martini, a u prolećnu ponudu za 2026. uključio je i Ube Matcha Latte i Ube Vanilla Macchiato.

Samo u SAD ponuda proizvoda sa ubeom porasla je za 230% u poslednje četiri godine, bar prema podacima analitičke kompanije za hranu i piće Datassential. Ova namirnica trenutno se nalazi na meniju u 95 američkih ugostiteljskih lanaca, a u naredne četiri godine očekuje se rast od 74%.

Njegova popularnost širi se i po Evropi, ponajviše u Nemačkoj i Velikoj Britaniji, a ima ga i na srpskom tržištu, doduše uglavnom u većim i poznatijim kafeterijama.

Rast tražnje, pad proizvodnje

Sve navedeno doprinelo je rastu izvoza ovog korena sa Filipina. U 2025. godini Filipini su izvezli ubea u vrednosti od oko 3,2 miliona dolara, dakle skoro 1,7 miliona kilograma što predstavlja povećanje izvoza od oko 20% u odnosu na prethodnu godinu. Najveći uvoznik bile su SAD koje su kupile ovog korena u vrednosti od oko 1,6 miliona dolara, a sledile su ih Kanada, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Do njegove popularnosti dovela je večita potraga na tržištu za što novijim i što egzotičnijim ukusima u pićima i desertima. Naime, već je sasvim izvesno da će se s vremena na vreme na njemu pojavljivati novi trendovi, poput mača čaja ili dubai čokolade, koje ugostitelji moraju ispratiti ako žele da budu aktuelni. Slavi tih proizvoda više ne doprinosi samo njihov ukus, već i izgled, budući da ih mnogi kupuju kako bi ih slikali za društvene mreže.

Međutim, pitanje je da li će ube moći da zadovolji potrebe globalnog tržišta jer klimatske promene negativno utiču na njegov uzgoj. Ukupna proizvodnja ljubičastog korena opada iz godine u godinu – sa 13.381 metričke tone u 2024. na 12.483 tone u 2025. što je pad od 1,63%. Poređenja radi, u 2021. proizvodnja je iznosila 14.150 tona.

Izvor: CNBC

Foto: Alexander Grey, Unsplash

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Snažan rast prodaje pozitivno uticao na profitabilnost

by bifadmin 28. април 2026.

Atlantic Grupa je u prvom tromesečju 2026. godine zabeležila prihod od prodaje u iznosu od 297,3 miliona evra, što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja rast od 14,4 posto. Zahvaljujući snažnom rastu prodaje i odgovornom upravljanju troškovima, kompanija je ostvarila značajno unapređenje profitabilnosti, uprkos višim ulaganjima u zaposlene, kao i u ključne projekte. Dobit pre kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) veća je u odnosu na prvi kvartal 2025. za 29,0 posto i iznosi 29,7 miliona evra, dok je neto dobit porasla 77,6 posto na 10,8 miliona eura.  

“U 2026. godinu ušli smo s pojačanom organizacionom strukturom koja podržava ostvarenje profitabilnog rasta, što naši rezultati i potvrđuju. Nova organizacija se temelji na promovisanju koleginica i kolega koji kontinuirano pokazuju snažno vođstvo i visoku efikasnost što potvrđuje i poverenje kompanije u interne talente. Ostvarili smo i značajan napredak u području upravljanja i jačanja brendova, pa smo kao prva kompanija u Hrvatskoj sa LSEG ESG rezultatom dodatno podigli lestvicu u području održivosti. Učvrstili smo poziciju jednog od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, a istraživanja potvrđuju snažnu tržišnu poziciju i relevantnost naših vodećih brendova u životu potrošača”, istakao je predsednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Rast u svim poslovnim područjima i na svim tržištima

Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 19,7 posto ostvaren je u Strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, a slede Delikatesni namazi s rastom od 11,3 posto i Apotekarsko poslovanje s rastom od 16,5 posto. Kafa je ujedno i najveća pojedinačna kategorija s udelom od 25,6 posto u ukupnim prihodima od prodaje. Među Strateškim distribucionim područjima (SDP) prednjače Međunarodna tržišta s rastom od 33,4 posto, među kojima se ističu tržišta Nemačke i Austrije, a u regiji prednjače Hrvatska s rastom od 17,9 posto i Severna Makedonija koja je rasla 17,3 posto. Strukturu ukupne prodaje obeležava snažna zastupljenost vlastitih brendova koji čine 64,1 posto prihoda, uz 26,3 posto udela principalskih brendova i 9,6 posto udela apotekarskog poslovanja.

Prema istraživanju najsnažnijih brendova u sedam država regije istraživačke kompanije Valicon, gotovo svi brendovi Atlantic Grupe uključeni su u 100 najboljih regionalnih brendova, dok se na pojedinačnim nacionalnim tržištima kotiraju među prvih 25 robnih marki.

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pad cena zlata i srebra: Zašto kamate nadjačavaju geopolitiku?

by bifadmin 28. април 2026.

Novo zaoštravanje globalnih tenzija nije donijelo očekivani rast cena plemenitih metala, što ukazuje na promenu dinamike na tržištu koje je godinama reagovalo gotovo refleksno na krize.

Srebro je pretrpelo posebno snažan udar, uz pad veći od četiri odsto, dok je zlato skliznulo ispod nivoa od 4.700 dolara po unci (31,1 gram). Time se dodatno udaljilo – oko 16 odsto – od svog rekordnog maksimuma iz januara.

Glavni razlog ovakvog kretanja leži u rastu inflacionih očekivanja i posledičnom pritisku na više kamatne stope. U takvom okruženju, imovina koja ne nosi prinos, poput zlata, gubi na atraktivnosti u odnosu na instrumente koji nude kamatu.

Istovremeno, ne treba zanemariti činjenicu da je zlato u prethodnoj deceniji gotovo učetvorostručilo vrednost, uz prosečan godišnji rast blizu 15 odsto. Takav učinak, koji nadmašuje i mnoge dioničke indekse, prirodno vodi ka realizaciji profita i kratkoročnim korekcijama cena.

Ipak, dugoročna slika ostaje drugačija. Zlato sve više dobija na značaju u rezervama centralnih banaka širom sveta, gde sada čini oko 24 odsto ukupne strukture – više nego američke državne obveznice. Taj trend predstavlja značajan zaokret u odnosu na kraj 2015. godine, kada su obveznice činile trećinu rezervi, a zlato svega devet odsto.

Promena u strukturi rezervi ukazuje na strateški pomak ka većoj sigurnosti i diverzifikaciji, ali kratkoročno tržište jasno poručuje: kamate su trenutno važnije od geopolitike.

Izvor: Investitor.me
Foto: Pixabay

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Brz, jednostavan i jasan proces odobravanja keš kredita u ProCredit banci

by bifadmin 28. април 2026.

Keš kredit do 5.850.000 dinara, uz podršku stručnog tima koji klijente vodi kroz ceo proces i oslobađa ih nepotrebnih nedoumica. Za iznose do 1.200.000 dinara, bez dostavljanja dokumentacije i potrebe za dolaskom u banku.

ProCredit banka nastavlja da unapređuje kvalitet usluga i efikasnost u poslovanju sa stanovništvom, uvodeći nove digitalne funkcionalnosti koje klijentima štede vreme, energiju i administraciju. U okviru kampanje „Mi te štedimo“, namenjene svima koji žele brz, jednostavan i jasan proces odobravanja keš kredita do 5.850.000 dinara, banka je predstavila novu funkcionalnost – online saglasnost klijenta za prikuljanje dokumentacije putem e‑platforme.

Ova inovacija donosi značajno brži i kvalitetniji proces u poslovanju sa stanovništvom, jer omogućava banci da u ime klijenta na automatizovan način u realnom vremenu i bez angažovanja klijenta izvrši uvid u lične podatke, prihode, podatke o poslodavcu, statusu zaposlenja i dužini radnog staža.

Za iznose kredita do 1.200.000 dinara nije potreban dolazak u banku – podnošenje zahteva i isplata se obavljaju online, bez dostavljanja dokumentacije. Za iznose kredita preko 1.200.000 dinara zahtev se i dalje može podneti online, dok je jedan dolazak u banku neophodan samo radi potpisivanja ugovora.

U skladu sa opredeljenjem banke ka transparentnim i odgovornim bankarskim uslugama, fokus kampanje „Mi te štedimo“ je na uštedi najvrednijih resursa klijenata – vremena, energije i strpljenja. Kredit se odobrava u roku od jednog dana, uz podršku stručnog tima koji klijente vodi kroz ceo proces i oslobađa ih nepotrebnih nedoumica. Kompletan proces – od podnošenja zahteva do realizacije kredita moguće je obaviti potpuno online.

Keš kredit u iznosu i do 5.850.000 dinara, bez potrebe za učešćem i sa rokom otplate od 12 do 71 mesec, namenjen je za širok spektar potreba – od renoviranja, rekonstrukcije i adaptacije stambenog prostora ili kuće, preko kupovine aparata za domaćinstvo, nameštaja ili automobila, pa sve do kupovine placa. Takođe, može se iskoristiti i za refinansiranje kako bi se objedinile postojeće kreditne obaveze.

Dodatni troškovi su minimalni i unapred poznati: menica 50 RSD i mesečni trošak održavanja osnovnog računa 150 RSD. Kreditna partija se vodi bez dodatnih troškova.

28. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Alternativnim investicionim fondovima uvode se nova pravila za poslovanje
  • Japanski astronomi pokrenuli organizaciju posvećenu potrazi za vanzemljskim životom
  • Digital Day 2026: Kada je svega previše — šta zapravo zaslužuje pažnju?
  • EPS je najveći pojedinačni akcionar Politike
  • Harmonija iza savršenog ukusa omiljene kafe – šta je zapravo cupping?

Архиве

  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit