NAJNOVIJE
Ko kupuje, taj vlada: Najveće akvizicije koje oblikuju 2026....
Ubrzano propadaju transportna preduzeća, od početka godine zatvoreno 258...
Istine i zablude o Akcionarskom fondu: Sve će to...
Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom
Zemlje koje plaćaju ljudima da se dosele u njih
Jedna mala zemlja ima najveći BDP po stanovniku na...
Švajcarski franak jača zbog rata na Bliskom istoku
Podmorski digitalni rat: Sukob u Zalivu menja globalni internet
Najskuplja garaža u Srbiji prodata za 60.000 evra
Koliko dugo Srbija može da drži cene goriva pod...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno

by bifadmin 19. децембар 2025.

Kompanija Ball Corporation, globalni lider u proizvodnji aluminijumske ambalaže, obeležava 20 godina poslovanja u Srbiji, ističući da Srbiju vidi kao jednu od ključnih evropskih baza za dalji razvoj proizvodnje, izvoza i održivih rešenja u ambalažnoj industriji, izjavili su danas predstavnici kompanije.

„Tokom 20 godina u Srbiji, Ball je izgradio stabilno i dugoročno poslovanje zasnovano na investicijama, ljudima i visokim standardima. Srbija je danas jedan od naših ključnih proizvodnih centara u Evropi i ima važnu ulogu u budućem razvoju kompanije“, izjavio je Dejan Jovanović, direktor operacija za region Evrope, Bliskog istoka i Afrike u kompaniji Ball Corporation.

Ball je u Srbiji započeo poslovanje 2005. godine otvaranjem fabrike u Beogradu, koja je u tom trenutku predstavljala najveću američku greenfield investiciju u jugoistočnoj Evropi, prema podacima OECD-a. Tokom dve decenije, kompanija je kontinuirano širila kapacitete, unapređivala tehnologiju i razvijala izvoz, pozicionirajući se kao lider u ambalažnom sektoru.

Danas fabrika u Beogradu proizvodi milione limenki dnevno, odnosno milijarde godišnje, a više od 65 odsto proizvodnje plasira se na strana tržišta. U prvih devet meseci 2024. godine, kompanija je zabeležila rast prihoda od 11 odsto, dok je profit povećan za 20 odsto.

„Kontinuirana ulaganja u proizvodnju i tehnologiju omogućila su nam da u Srbiji razvijemo visoko efikasan i fleksibilan proizvodni sistem, koji odgovara potrebama najvećih globalnih brendova i tržišta širom Evrope“, izjavio je Nikola Cerović, direktor fabrike Ball Corporationa u Srbiji.

„Potražnja za aluminijumskom ambalažom kontinuirano raste, jer tržište sve više prepoznaje prednosti limenke – od bezbednosti i kvaliteta proizvoda, do dizajna i održivosti. Proizvodnja iz Srbije danas snabdeva oko 20 međunarodnih tržišta, što potvrđuje konkurentnost i značaj ove lokacije u okviru Ball-ove globalne mreže“, izjavio je Nenad Đurđević, komercijalni direktor za Jugoistočnu Evropu, Tursku i CIS.

Rast poslovanja Ball-a prati i globalni trend povećane upotrebe aluminijumskih limenki, koje sve veći broj proizvođača pića bira zbog njihove bezbednosti, dizajnerskih mogućnosti i održivosti. Aluminijum je materijal koji se može gotovo reciklirati neograničen broj puta bez gubitka kvaliteta, što limenku čini jednim od ključnih pakovanja u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji.

Održivost predstavlja centralni deo Ball-ove strategije. Kompanija je prepoznata među tri najodrživije kompanije u Evropi u oblasti cirkularnih pakovanja, a kroz svoj Climate Transition Plan postavila je jasne ciljeve do 2030. godine, uključujući 90 odsto stope reciklaže, 85 odsto recikliranog sadržaja u aluminijumskim limenkama i značajno smanjenje emisija CO₂.

Govoreći o društveno odgovornim aktivnostima kompanije, Jelena Petljanski, menadžer za održivost i odnose sa javnošću za region Centralne i Istočne Evrope, navela je da se u Srbiji već 15 godina sprovodi projekat „Svaka limenka se računa“, kroz koji je od 2010. godine do danas prikupljeno više od pet miliona limenki, dok je samo tokom 2024. godine prikupljeno 350.000 limenki na različitim događajima širom zemlje.

U Srbiji Ball zapošljava oko 330 ljudi u proizvodnji, dok dodatnih 283 zaposlenih radi u Global Business Services (GBS) centru u Beogradu, koji pruža podršku Ball-ovim globalnim operacijama.

Ball Corporation je potvrdila da ostaje dugoročno posvećena Srbiji, uz planove za nova ulaganja u proizvodnju, tehnologiju, logistiku i održiva rešenja, sa ciljem da Srbija i u narednim decenijama ostane jedna od ključnih evropskih lokacija kompanije.

Foto: Zoran Lončarević

19. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini

by bifadmin 19. децембар 2025.

Dok se globalna tržišta pripremaju za novu rundu neizvesnosti, kako se može pročitati u svetskim medijima, najbogatiji investitori na svetu već prilagođavaju svoje strategije. Najnoviji godišnji izveštaj banke UBS, zasnovan na anketi među njenim klijentima milijarderima, otkriva jasnu promenu fokusa: interesovanje se postepeno pomera sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini.

Business Insider piše da je UBS tokom 2025. godine ispitao svoje klijente o tome gde planiraju da investiraju u narednih 12 meseci, ali i u „petogodišnjem horizontu“. Rezultati pokazuju da je „kratkoročni optimizam značajno porastao u Zapadnoj Evropi“ – čak 40 odsto ispitanika vidi investicione prilike u ovom regionu tokom naredne godine, u poređenju sa 18 odsto u 2024. godini. Kina beleži još izraženiji skok: 34 odsto ispitanika vidi potencijal, dok je prošle godine taj procenat iznosio svega 11 odsto.

Pozitivniji pogled beleži i region Azije i Pacifika (bez Kine), gde je optimizam porastao za osam procenata, a 33 odsto ispitanika očekuje povoljne investicione prilike.

Severna Amerika gubi privlačnost

S druge strane, Severna Amerika gubi deo svoje privlačnosti. Dok je u prošlogodišnjoj anketi čak 80 odsto milijardera favorizovalo ovaj region, u 2025. godini taj udeo je pao na 63 odsto. Razlozi za ovu promenu leže u rastućim rizicima koje investitori prepoznaju kao ključne pretnje globalnom tržišnom okruženju.

Na vrhu liste zabrinutosti nalaze se carine, koje je 66 odsto ispitanika označilo kao faktor koji bi najverovatnije mogao negativno da utiče na tržišta u narednih 12 meseci. Slede rizik od velikih geopolitičkih sukoba (63 odsto), politička neizvesnost (59 odsto) i rast inflacije (44 odsto).

Kada je reč o imovini, privatni kapital ostaje u centru pažnje. Gotovo polovina ispitanika (49 odsto) planira da ulaže u direktne investicije u privatni kapital tokom narednih 12 meseci. Slede hedž fondovi i akcije na razvijenim tržištima, sa po 43 odsto, dok su akcije na tržištima u razvoju (37 odsto) i fondovi privatnog kapitala (35 odsto) takođe visoko rangirani.

Zanimljivo je da, uprkos interesovanju za privatni kapital, ispitanici istovremeno pokazuju veću spremnost da „povuku sredstva iz ovih ulaganja nego iz javno trgovane imovine, što ukazuje na oprez i potrebu za većom likvidnošću“, piše BI.

Iako su kratkoročni stavovi u odnosu na 2024. godinu primetno promenjeni, dugoročni pogledi u periodu od pet godina ostaju uglavnom stabilni. Poruka milijardera je jasna: „u svetu povećanih rizika, naglasak se stavlja na diverzifikaciju, otpornost i strateško pozicioniranje, a ne na kratkoročne tržišne dobitke“.

Izvor: Bonitet

Foto: Pixabay

19. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kredium petu godinu zaredom među najboljim partnerima Beograda na vodi

by bifadmin 19. децембар 2025.

Kompanija Kredium petu godinu zaredom proglašena je za jednog od najboljih partnera projekta Beograd na vodi. Kredium ovo priznanje dobija od samog početka svog poslovanja, što pokazuje kontinuiranu doslednost misiji da klijentima pruži sigurnost i kompletnu podršku pri donošenju nekih od najvažnijih životnih odluka.

Priznanje koje Kredium dobija od 2021. godine jasan je pokazatelj izuzetnih prodajnih rezultata, visokih profesionalnih standarda i kvaliteta usluge koju pruža, i ujedno iznova potvrđuje stručnost i posvećenost celog tima.

Kredium posluje na više tržišta, a ponuda obuhvata Beograd, primorje, planine, kao i Dubai. Kompanija na jednom mestu objedinjuje prodaju i izdavanje nekretnina, kao i profesionalno kreditno savetovanje, omogućavajući klijentima pristup najpovoljnijim opcijama dostupnim na tržištu. Ovakav model poslovanja čini Kredium jedinstvenim u Srbiji.

Posebno se izdvaja činjenica da su usluge posredovanja u prodaji novogradnje i kreditnog savetovanja za klijente kompanije Kredium u potpunosti besplatne, što dodatno doprinosi poverenju i prepoznatljivosti brenda.

Sa jasnom vizijom razvoja, fokusom na inovacije i posvećenošću svakom klijentu, Kredium nastavlja da postavlja standarde u oblasti nekretnina i finansijskog savetovanja, potvrđujući svoju poziciju jednog od najpouzdanijih partnera na tržištu.

Foto: Petar Stanković

19. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?

by bifadmin 19. децембар 2025.

Pošto nije propisan konto za knjiženje prihoda od participacije, RFZO ga je upisao među „transfere između korisnika na istom nivou“. Stoga su državni revizori ukazali da je potrebno da ministar finansija propiše ekonomsku klasifikaciju za prihode od participacije koje građani-osiguranici uplaćuju za pruženu zdravstvenu uslugu.

„U Konsolidovanom izveštaju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu sadržani su prihodi od participacije (iznos koji plaća osigurano lice) u ukupnom iznosu od 2.239.493.000 dinara koji se odnose na ostvarene prihode u zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže (zdravstvene ustanove u javnoj svojini)“, navodi DRI u Izveštaju o reviziji konsolidovanog izveštaja Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu.

Participacija je, objašnjava se u izveštaju – novčani iznos do punog iznosa koji plaća osigurano lice koje koristi zdravstvenu uslugu, odnosno lek.

„Novčani iznos do punog iznosa cene zdravstvenih usluga, odnosno dijagnostički srodnih grupa, kao i novčani iznos sredstava iz Liste lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno iznos sredstava koji obezbeđuje osigurano lice (participacija) plaća osigurano lice koje koristi tu zdravstvenu uslugu, odnosno lek, odnosno plaća pravno lice koje osiguranom licu obezbeđuje dobrovoljno zdravstveno osiguranje“, ukazuje DRI.

Odredbama člana 15 Pravilnika o sadržaju i obimu prava na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i o participaciji za 2023. godinu (ovaj pravilnik za 2025. možete pronaći na OVOM linku), uređeno je šta obuhvata zdravstvena zaštita koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja uz plaćanje participacije, kao i iznos participacije.

Pravilnikom o Listi lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja utvrđuje se Lista lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja i iznos sredstava koji se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno iznos sredstava koji obezbeđuje osigurano lice.

Participaciju za pružene zdravstvene usluge naplaćuje davalac zdravstvene usluge, dok participaciju za lekove utvrđene u Listi lekova naplaćuje apoteka prilikom izdavanja leka.

Odnosi između RFZO i davalaca zdravstvenih usluga – domova zdravlja, bolnica, zavoda…, a povodom ostvarivanja prava građana na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, uređuju se ugovorom koji se zaključuje za jednu kalendarsku godinu, u skladu sa finansijskim planom RFZO.

„Ugovorom o pružanju i finansiranju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji zaključuje Republički fond sa zdravstvenom ustanovom definisano je da je zdravstvena ustanova u obavezi da izvrši naplatu propisanog iznosa učešća osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite za koje obezbeđuje odgovarajuću evidenciju, u skladu sa važećim propisima kojima se utvrđuje participacija, odnosno učešće osiguranih lica u troškovima zdravstvene zaštite“, navodi Državna revizorska institucija.

Foto: StockSnap, Pixabay

19. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na svetu

by bifadmin 19. децембар 2025.

Gastro platforma, Taste Atlas, objavila je globalnu rang listu najboljih kuhinja na svetu, a Srbija u konkurenciji sto najboljih osvojila visoko 12. mesto. 

Konkurencija je bila oštra, a u samom vrhu liste našle su se kuhinje Grčke, Perua, Portugala, Španije, Japana, Turske, Kine, Francuske, Indonezije, Meksika i Italije, koja neprikosnoveno drži prvo mesto. Georgije Genov napominje da je pozicija Italije rezultat višedecenijskog sistematskog rada.

– Naravno, Italija radi već 50 godina upravo na kvalitetu hrane, na kvalitetu restorana, na izvozu hrane, na turizmu, na promociji, na stvaranju brenda i naravno da je neprikosnovena u svakom slučaju. Mi smo 12. što pokazuje potencijal da imamo šanse da napredujemo mnogo više nego što smo danas, ukoliko zaista krenemo tim putem kojim su Italijani išli.

Dodaje da je ovaj plasman veliki uspeh, ali i obaveza.

– Ovo je veliki uspeh u svakom slučaju, ali je to potvrda da moramo da radimo – od obuke, od kvaliteta, od proizvodnje hrane, usluživanja u restoranima, pripremanja, standardizacije i svega onoga što sledi, kako bismo i dalje napredovali i učestvovali u samom prometu.“

Autentičnost i raznovrsnost kao glavni adut

Direktorka Turističke organizacije Srbije Marija Labović ističe da je upravo autentičnost srpske gastronomije ono što najviše privlači strane turiste.

– Kada je srpska gastronomija u pitanju, ono što je tradicionalno i autentično je i najinteresantnije inostranim turistima. Turista kada dođe na destinaciju želi da doživi novo iskustvo i da proba nešto što ranije nije probao.

Prema njenim rečima, važan segment je i raznovrsnost ponude.

– Ono što nas čini izuzetno kvalitetnom turističkom destinacijom je i raznovrsnost gastronomije koju turista može da konzumira ovde. Naša istraživanja pokazuju da je gastronomija među top tri pozitivna utiska koja turista ponese iz Srbije.

Labovićeva naglašava da je 12. mesto među 100 zemalja značajan rezultat.

– Od 100 biti 12. je zaista dobar uspeh. Kvalitet naše gastronomije potvrđuje i činjenica da već petu godinu za redom u Srbiji imamo prisutne Mišlen i Gault & Millau, svetske gastronomske vodiče.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

19. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MasterIndex Srbija: Beskontaktno plaćanje ključna funkcionalnost za 61% korisnika Sigurnost i brzina transakcija generatori rasta

by bifadmin 18. децембар 2025.

Kompanija Mastercard već šest godina zaredom sprovodi MasterIndex istraživanje navika i potreba aktivnih korisnika platnih kartica. Najnoviji rezultati ukazuju na sledeće:

• 61% korisnika u Srbiji prepoznaje beskontaktno plaćanje kao najvažniju funkcionalnost.

• Brzina transakcija dvostruko je važnija nego prošle godine, uz rast značaja sigurnosti i jednostavnosti.

• Za 65% korisnika mobilnih plaćanja ključni motiv su brzina i jednostavnost, a 62% je kupovalo onlajn u poslednja tri meseca.

• Udeo mobilnih plaćanja putem aplikacija porastao je na 26%, što je 9% više nego prošle godine.

• Platne kartice ostaju primarni izbor, posebno debitne kartice.

• 27% ispitanika poseduje i debitnu i kreditnu karticu.

• 83% je plaćalo sa karticom u poslednjih nedelju dana.

• Korisnicima su prioriteti zaštita životne sredine i obrazovanje; 78% smatra da kompanije treba da ulažu u razvoj STEM veština među mladima, posebno devojčicama.

Beskontaktna plaćanja i očekivanja korisnika

Beskontaktno plaćanje je najprepoznatljivija funkcionalnost među korisnicima (61.3%), dok je plaćanje na rate najvažnija finansijska pogodnost (46%). U prodajnim objektima, 41% transakcija obavlja se beskontaktno, 26% ubacuje karticu, a 27% i dalje plaća gotovinom. Potrošači navode da bi češće koristili kartice ukoliko bi trgovci nudili više popusta, bogatije programe lojalnosti, povrat novca i širu dostupnost POS terminala, uključujući pijace, kioske, taksi vozila i lokalne servise. Ovo jasno ukazuje da je širenje infrastrukture ključno za dalji rast bezgotovinskih plaćanja.

Mobilna plaćanja i izazov informisanosti

Interesovanje za mobilna plaćanja raste, ali informisanost korisnika ne prati u potpunosti tempo inovacija: 58% je čulo za mobilne novčanike, ali ne zna kako funkcionišu, dok je 20% potpuno neinformisano. Među onima koji koriste mobilna rešenja, 65% ističe brzinu i jednostavnost kao ključne prednosti. Podaci ukazuju da je kontinuirana edukacija o prednostima digitalnih plaćanja neophodna i u daljem periodu.

Rastuća onlajn kupovina i sofisticiranija očekivanja

Onlajn kupovina beleži stabilan rast: 62% korisnika kupovalo je onlajn u poslednja tri meseca. Iako plaćanje pouzećem i dalje dominira (63%), unos kartice na internetu bira 35% ispitanika, a mobilne aplikacije za plaćanje sada koristi 26%, što predstavlja porast od 9% u odnosu na prethodnu godinu. Uz rast onlajn aktivnosti, potrošači očekuju personalizaciju ponude (57%) i intuitivnije procese plaćanja (36%), potvrđujući da jednostavnost ostaje ključ zadovoljstva.

„Naše tradicionalno MasterIndex istraživanje jasno pokazuje da korisnici danas najviše vrednuju plaćanja koja su intuitivna, neprimetna i pouzdana. Uz bezbednost, brzina transakcija, dvostruko važnija nego prošle godine, postala je ključni kriterijum vrednovanja inovacija, jer korisnici sada prioritet daju rešenjima koja pojednostavljuju njihove svakodnevne aktivnosti. Za nas je posebno važno da uvek istaknemo sigurnost transakcija bilo putem fizičkih platnih kartica, beskontaktnih plaćanja ili mobilnih novčanika. Podaci potvrđuju da korisnici očekuju da digitalna rešenja budu i praktična i društveno odgovorna, dok mala i srednja preduzeća sve više koriste digitalne alate za efikasno upravljanje poslovanjem. Budućnost plaćanja danas se oblikuje kroz digitalna rešenja koja ne samo da ubrzavaju i pojednostavljuju transakcije, već reflektuju odgovornost prema zajednici i održivim praksama, postavljajući novi standard korisničkog iskustva”, istakla je Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Korišćenje Mastercard Premium kartica

Korisnici Mastercard Premium kartica najčešće koriste popuste na plaćanja kod odabranih trgovaca u zemlji, povrat novca na plaćanja kod odabranih trgovaca u inostranstvu (Mastercard Travel Rewards), kao i pristup VIP aerodromskim salonima (LoungeKey) i Fast Track uslugama prilikom putovanja avionom. Dodatno, korisnici ističu popuste i povrate na rezervacije smeštaja i iznajmljivanje automobila na odabranim platformama, što ove kartice čini posebno atraktivnim za putovanja i kupovinu kod internacionalnih Mastercard partnera.

Rastuća svest o ekološkim i društvenim temama i ključna uloga obrazovanja

Svest o ekološkim i društvenim temama kontinuirano raste: iako samo 17% ispitanika u potpunosti razume ovaj koncept, čak 77% smatra da je važno da kompanije posluju odgovorno. Potrošači odgovorne ekološke i društvene prakse vide kao ključne za ispunjavanje očekivanja korisnika (40%), usklađenost sa propisima (28%) i očuvanje reputacije kompanije (24%).

Najveća pažnja usmerava se na društvena pitanja, zaštitu životne sredine i obrazovne programe za mlade, dok lični doprinosi putem SMS donacija, održivih navika i kupovine lokalnih proizvoda beleže značajan porast. Humanitarno davanje gotovo se utrostručilo – sa 8% na 20% u odnosu na prošlu godinu. Za korisnike su ključni prioriteti životna sredina i obrazovanje, a 78.3% smatra da kompanije treba da ulažu u razvoj STEM veština među mladima, posebno devojčicama. Upravo prepoznajući važnost edukacije najmlađih, Mastercard je nedavno po prvi put u Srbiji lansirao svoj globalni, edukativni Mastercard Girls4Tech™ program, osmišljen da inspiriše devojčice uzrasta od 9 do 13 godina da se povežu sa svetom nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), prepoznajući u njemu prostor za svoje ideje, kreativnost i lični razvoj. U prvoj fazi programa u Srbiji, više od 85 devojčica uzrasta od 9 do 13 godina iz tri osnovne škole učestvuje u radionicama koje se realizuju uz angažman zaposlenih u kompaniji Mastercard i devet nastavnika iz ovih škola.

Digitalni alati postaju integralni deo poslovanja malih i srednjih preduzeća

Mala i srednja preduzeća sve više prepoznaju kartice kao osnovni alat za upravljanje finansijama. 68% ispitanika koristi poslovne kartice svakodnevno ili nekoliko puta nedeljno, pretežno za troškove putovanja i nabavke. Posebno ističu pogodnosti poput upravljanja limitima po kartici, popuste kod partnera (gorivo, hoteli), kao i besplatno putno osiguranje. Digitalni alati postaju integralni deo poslovanja: polovina preduzeća već koristi digitalne alate za praćenje troškova ili ih smatra korisnim. Među onima koji ih koriste, 30% prati troškove putem mobilnog bankarstva, 22% preko e-banking portala i e-mail izveštaja, dok 15% preduzeća ne prati troškove direktno.

18. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Uživanje u kafi na drugi način: Kako Black’n’Easy My Way menja pravila igre

by bifadmin 18. децембар 2025.

Koliko god da volimo svoju kafu, priznaćemo, ponekad poželimo da se naš mali jutarnji ritual uklopi u ritam dana, a ne obrnuto. Tu nastupa Black’n’Easy My Way, kao stvoren za one koji žele da uživaju u dobroj domaćoj kafi, ali na svoj način.

Ono što ovaj proizvod izdvaja nije samo ukus na koji smo navikli – bogat, pun i neodoljiv – već to što dopušta da svoju kafu pripremiš u ritmu svog dana. Hoćeš brzinski gutljaj pre sastanka? Jednostavno preliješ vrućom vodom i tvoja kafa je spremna. Hoćeš da usporiš, pustiš misli da se smire uz miris tek skuvane kafe? Odvoji nekoliko minuta za sebe, zakuvaj kafu u džezvi i uživaj u tom ritualu.

Jedna kafa pruža mogućnost za dva doživljaja i dva raspoloženja, ali uvek uz onaj topli, pravi domaći miris koji volimo. Zvuči kao mala stvar, ali je zapravo – mala revolucija. Revolucija tvog dana i tvog užitka. Black’n’Easy My Way tako postaje idealan pratilac svakodnevnih rituala: za jutra koja jurcaju, za mirna i spora popodneva, za pauze koje nam vraćaju energiju. Biramo način pripreme uz kafu koja prati svaki tempo.

Black’n’Easy My Way omogućava uživanje u kafi baš onako kako volite.

18. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Coca-Cola je zlatni partner Beogradske arene

by bifadmin 18. децембар 2025.

Kompanija Coca-Cola HBC Srbija potpisala je ugovor o partnerstvu sa Beogradskom arenom, čime je postala njen zlatni partner i zvanični dobavljač bezalkoholnih pića u naredne četiri godine.

Ugovor o partnerstvu podrazumeva učešće Coca-Cola HBC Srbija u aktivnostima koje organizuje Beogradska arena, kao i pravo brendiranja prostora dvorane, dok će čuveni brendovi pića kao što su Coca-Cola, Coca-Cola Zero, Sprite, Fanta, Schweppes, Powerade, Rosa i drugi bezalkoholni napici iz 24/7 portfolija Coca-Cola sistema biti dostupni na više lokacija u Areni.

Na osnovu ovog ugovora, koji važi do kraja 2029. godine, Coca-Cola sistem povezaće portfolio svojih bezalkoholnih pića i legendarne brendove sa jednim od najprepoznatljivijih simbola Beograda – lokacijom koja je dom najkvalitetnijih sportskih manifestacija u zatvorenom prostoru i ujedno glavna scena najvećih regionalnih i svetskih muzičkih događaja na Balkanu.

Beogradska arena je, između ostalog, domaćin utakmica regionalne košarkaške ABA lige, kao i Evrolige, elitnog evropskog košarkaškog takmičenja, a derbiji i najznačajniji mečevi ovih takmičenja u Areni redovno beleže gotovo pun kapacitet, što potvrđuje status dvorane kao jedne od najvažnijih sportskih destinacija u Evropi.

Generalni direktor Beogradske arene, Stefan Babić, istakao je da Arena, kao najveća hala na Balkanu, koja kroz sadržaje godišnje primi više od dva miliona posetilaca, zaslužuje da uz sebe ima premijum partnera kao što je Coca-Cola sistem.

„Zajedno ćemo se potruditi da svi koji se odluče da posete Beogradsku arenu uživaju svim čulima. Do sada su u našem objektu uglavnom bili sportski sadržaji, sa tom praksom nastavljamo i dalje, ali uvodimo i novine u vidu velikog broja manifestacija kao što su izložbe i koncerti svetskih i domaćih muzičkih zvezda. Želimo da Beogradska arena ima sadržaje tokom cele godine a uvod u sve to je novogodišnji market ’Čarobna zima’ na platou sa severne strane hale. Sa Coca-Colom ćemo potpuno promeniti vizual Beogradske arene i podići sektor ugostiteljstva na mnogo viši nivo jer naši posetioci to zaslužuju. Imaćemo šta da pružimo domaćim i gostima iz inostranstva koji našu Arenu dolaze ciljano ili je stavljaju na listu objekata koji moraju obići tokom boravka u Beogradu“, izjavio je Babić.

Generalni direktor kompanije Coca-Cola HBC Srbija, Saša Marković, rekao je da se ovo partnerstvo nadovezuje na dugoročnu tradiciju podrške sportu i aktivnom učešću u razvoju lokalne zajednice, koju dele Coca-Cola sistem i Beogradska arena.

„Zajedno sa našim partnerima, želimo da unapredimo iskustvo posetilaca kroz raznovrsnu ponudu, moderniji pristup uslugama i pružimo dodatnu podršku inicijativama koje poboljšavaju celokupan doživljaj. Ovo partnerstvo odražava našu zajedničku posvećenost podizanju kvaliteta i doprinos daljem razvoju Beogradske arene kao ključne destinacije za velike manifestacije iz sveta sporta i zabave, kako za domaće posetioce, tako i za goste iz cele Evrope i sveta“, rekao je Marković.

Udruženim aktivnostima, Coca-Cola sistem i Beogradska arena nastaviće da rade na unapređenju različitih aspekata boravka posetilaca i da pružaju kvalitet i iskustvo u skladu sa najvišim očekivanjima publike.

Izvor: Sara Avramovski

18. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Da li su hakeri zaista u posedu podataka o korisnicima Pornhub-a?

by bifadmin 18. децембар 2025.

Najnovija afera iz domena sajber bezbednosti tiče se podataka o navikama korisnika platforme Pornhub, za koje još nije stopostotno sigurno da su zaista ukradeni.

Naime, nedavno je grupa hakera poznata pod imenom ShinyHunters objavila da je ukrala pretrage i podatke korisnika premium usluge na pomenutoj platformi koja svojim korisnicima nudi erotske i pornografske vizuelne sadržaje. Deo sadržaja na ovom sajtu je besplatan i on se finansira reklamama, a deo se plaća i njega koriste takozvani premium korisnici. Oni za svoj novac dobijaju mogućnost gledanja sadržaja bez reklama, ali i pristup ekskluzivnim i dužim video-snimcima.

Upravo ovi korisnici, kojih ima preko 200 miliona, našli su se na meti navodnog napada. Do njihovih podataka hakeri su, kažu, došli upadom u sistem Mixpanel-a, odnosno servisa za analitiku koji kompanijama poput Pornhub-a pomaže da prate i analiziraju kako korisnici koriste njihove sadržaje.

Informacije do kojih su hakeri došli ne uključuju lozinke, podatke o plaćanju ili druge finansijske informacije o korisnicima ali mogu obuhvatati njihove email adrese, lokaciju i istoriju pretraga, što su veoma osetljivi podaci. Hakeri sada prete da će ih objaviti ukoliko im Pornhub ne plati otkup.

Dve kompanije negiraju napad

Iz Pornhuba navode da oni ne snose odgovornost za pomenuti incident jer su podaci navodno ukradeni od njegovog partnera. S druge strane Mixpanel tvrdi da ne postoje dokazi da je njihov servis kompromitovan, odnosno da je uopšte bilo krađe podataka. Dodaje da je ovim podacima poslednji put pristupao jedan njihov zaposleni i to 2023. što znači da podaci koji se koriste za ucenu ne mogu biti skorijeg datuma. Ovo potvrđuju i navodi Pornhub-a da je još 2021. obustavio saradnju sa Mixpanelom.

Iz Sophos-a, kompanije koja se bavi sajber bezbednošću, rekli su za Gardijan da do sada nije bilo “curenja” pomenutih podataka na delovima interneta na kojima se obično objavljuje deo ukradenih podataka kako bi se pokazalo da su hakeri zaista u njihovom posedu, kao ni na platformama za četovanje koje koriste članovi grupe ShinyHunters.

Ipak, premium korisnicima Pornhub-a sigurno nije prijatno dok čekaju na rasplet ove situacije.

Foto: Sammy-Sander, Pixabay

18. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu

by bifadmin 18. децембар 2025.

U statistici se u prvoj polovini ove godine desilo nešto izuzetno retko pa je prosečna zarada pokrila prosečnu potrošačku korpu. To je, međutim, prosek, pošto je u tri meseca plata zaista bila dovoljna da podmiri kompletnu korpu, dok u tri meseca i dalje nije bila dovoljna. Prema podacima Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine, i u ostatku godine se nastavio sličan trend.

U julu je plata bila taman da pokrije korpu, ali već u avgustu, za kad su dostupni poslednji podaci, ona nije bila dovoljna podmiri ove osnovne troškove. A o sadržaju te iste prosečne potrošačke korpe gde je za tročlanu porodicu mesečno određeno da utroši recimo 400 grama suvih svinjskih rebara (ali ne špic), što ne pokriva ni jedan pošten lonac sarme, niko od nadležnih ni ne želi da raspravlja sa sindikatima i radnicima.

„Prosečna nominalna neto zarada u julu i avgustu iznosila je 107.331 dinar (916 evra), što je za 10,4 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. U istom periodu ostvaren je realan međugodišnji rast prosečne neto zarade od 5,3 odsto (nakon 6,3 odsto u drugom tromesečju). Poboljšanju životnog standarda doprinosi i rast pokrivenosti prosečne potrošačke korpe prosečnom zaradom, kao i rast pokrivenosti minimalne korpe minimalnom zaradom, koje su u prvom polugođu iznosile 100,1 odsto i 95,2 odsto“, stoji u izveštaju o inflaciji Narodne banke Srbije. To znači da je prosečna plata u prvoj polovini godine uspela tek da pokrije prosečnu korpu, dok minimalna plata još nije bila dovoljna ni za minimalnu korpu, koja je inače znatno manja od već skromne, prosečne, piše „Nova ekonomija“.

Potrošačka korpa za avgust je iznosila 109.449,45 dinara

Prema podacima Ministarstva trgovine, prosečna potrošačka korpa za avgust je iznosila 109.449,45 dinara, pa je jasno da je za korpu potrebno izdvojiti malo više od jedne zarade.

„Kupovna moć merena odnosom prosečne zarade i prosečne potrošačke korpe u avgustu je umanjena za 0,1 u odnosu na prethodni mesec. Za pokriće te korpe u avgustu je bilo potrebno 1,04 prosečnih zarada, a za pokriće minimalne korpe je bilo dovoljno 0,54 prosečne zarade“, stoji u izveštaju Ministarstva trgovine.

Pošto NBS u izveštaju kaže da postoji rast u pokrivenosti korpa-plata u prvom polugodištu, pogledali smo i taj period u ovoj godini. Pokrivenost je rasla i to za dlaku, a postignuta je samo u tri meseca, prema podacima Ministarstva. U pitanju su januar, mart i april kada je za pokriće prosečne korpe bilo potrebno 0,99 prosečnih plata, a u aprilu 0,98. U julu je prosečnu korpu pokrivala tačno jedna prosečna plata.

Svih ostalih meseci u prvoj polovini godine zaposlenima sa prosečnom platom bilo je potrebno više novca nego što im je ta plata donosila da bi mogli da kupe osnovne proizvode potrebne za život.

Uz to, sindikati odavno upozoravaju da je izbor namirnica koje su uključene u prosečnu i minimalnu potrošačku korpu neadekvatan, a u nekim momentima i „poražavajući, nehuman i sramotan“.

Zašto sindikati nisu uključeni u kreiranje potrošačke korpe

Zoran Mihajlović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS), podseća i na problem sa ažurnošću statistike, navodeći da podaci koji su povezani sa potrošačkom korpom kasne po tri meseca, pa sindikati ne mogu ni da urade pravilno poređenje sa platama. Zbog toga, ali i zbog toga što sastav zvanične korpe smatraju potpuno neadekvatnim, oni su izradili svoju Realnu potrošačku korpu.

Samostalni sindikat je u više navrata ukazivao na to da sadržaj i struktura potrošačke korpe – posebno u delu koji se odnosi na količine hrane, energenata i ostalih troškova – ne odražavaju realne potrebe domaćinstava u Srbiji. U poslednjih dvadesetak godina, sindikati nisu bili uključeni u kreiranje sadržaja potrošačke korpe.

Količine i kvalitet namirnica uvrštenih u zvaničnu korpu su „ponižavajući za jednu prosečnu tročlanu porodicu u Srbiji“, kako smatraju u sindikatima. Sasvim drugi problem je što nekih stavki nema, a neke kojih ima su značajno potcenjene.

U avgustu je tako bilo predviđeno da tročlana porodica utroši jedan kilogram pirinča i preko 24 kilograma belog hleba. Za tri člana porodice predviđeno je sledovanje od 800 grama spanaća, ali i 13 kilograma krompira i 4,4 kilograma kupusa. Od oraha se smatralo dovoljnim 300 grama mesečno, što je onda 100 grama po osobi, a u korpi se našlo i tek toliko mesta da u nju stane još pola kile limuna za celu porodicu za ceo mesec. Za tročlano domaćinstvo od mesa je predviđeno 700 grama junetine i kilogram čajne kobasice, a od ribe kilogram i 100 grama oslića i 200 grama sardina.

Šta čini korpu

Cilj izrade „realne potrošačke korpe“ koju su napravili sindikati  je b po uzoru na evropske standarde, razvije koncept plate za dostojan život („living wage“) — plate koja omogućava da radnik i njegova porodica pokriju sve osnovne troškove i dostojanstveno žive od svog rada. S obzirom da su tek nedavno počeli sa izradom ove korpe, sindikati će njen iznos u narednom periodu objavljivati kvartalno i svoju „realnu korpu“ porediti sa onom zvaničnom.

Prema poslednjem poređenju, u odnosu na prosečnu potrošačku korpu iz juna ove godine koja je iznosila 108.204 dinara, sindikalna potrošačka korpa za 3. kvartal iznosi 168.532 dinara i veća je za 60.328 dinara ili za 55,75 odsto. Kako navode iz sindikata, nekoliko stavki koje se već nalaze u potrošačkoj korpi je bilo potrebno uvećati, dok su neke stavke i pridodali jer se uopšte ne nalaze u zvaničnoj korpi.

Od postojećih stavki koje već ulaze u potrošačku korpu, sindikati traže uvećanje za Zdravstvo, Komunikacije, Obrazovanje, ali i uvođenje novih stavki koje se ne nalaze u prosečnoj korpi, konkretno za ličnu higijenu i kućnu hemiju, porez na imovinu za stan od 60 kvadrata, trošak posedovanja jednog porodičnog automobila, sedmodnevni godišnji odmor, novac za razna dobra i usluge i rashode za vanredne troškove u iznosu od 10 odsto prosečne zarade.

Sindikat je izradio ovu korpu uzimajući u obzir dodatne stavke koje čine mesečni izdatak za tročlana domaćinstva, jer kako kažu, „posedovanje jednog automobila i odlazak na sedmodnevni odmor nije luksuz, nego realan i neophodan trošak svakog domaćinstva“.

Izvor: Nova ekonomija

Foro: Pixabay

18. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko kupuje, taj vlada: Najveće akvizicije koje oblikuju 2026. godinu
  • Ubrzano propadaju transportna preduzeća, od početka godine zatvoreno 258 firmi
  • Kada ćutanje nije zlato
  • Istine i zablude o Akcionarskom fondu: Sve će to narod pozlatiti
  • Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit