NAJNOVIJE
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Tužilaštvo prikuplja dokaze i u vezi sa ugovorom koji...
Da li je isplativa sadnja heljde na njivama u...
Kvartalni monitor: Privredni rast u 2025. će biti dva...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

SAP Business Suite Innovation Day održan u Beogradu

by bifadmin 1. октобар 2025.

Kompanija SAP uspešno je nedavno organizovala SAP Business Suite Innovation Day u Sava Centru u Beogradu, gde je okupila poslovne lidere, korisnike i stručnjake kako bi istražili novu, hrabru viziju SAP-a za upravljanje preduzećima.

Na događaju je demonstrirano kako su SAP Business Data Cloud i SAP Business AI integrisani u SAP Business Suite radi pružanja izuzetne poslovne vrednosti. Kroz stručne uvide i primere stvarnih korisnika, predstavljeno je kako SAP inovacije kombinuju snažne cloud aplikacije sa kontekstualnim i pouzdanim podacima kako bi omogućile primenu veštačke inteligencije u rešavanju najzahtevnijih poslovnih izazova savremenog doba.

Na samom početku, prisutne su pozdravili Branislav Sekulović, generalni direktor SAP Balkan, i Ljubica Barbulj, CEO kompanije Enetel Solutions, najavivši teme skupa – Business Suite i AI, to jest SAP-ov pogled na veštačku inteligenciju.

„Ideja nam je da pokažemo kako SAP Business Suite u kombinaciji sa veštačkom inteligencijom otvara nove mogućnosti za unapređenje svih aspekata poslovanja. Neke mogućnosti doskora nisu bile ni zamislive“, rekao je generalni direktor kompanije SAP, koji se kasnije osvnuo i na i korisnike i partnere:

„Vidimo angažovanje od strane korisnika i partnera i spremnost da iskreno podele iskustva. Svaka implementacija ima izazove. Nama, kompaniji koja proizvodi softver, drago je da imamo ozbiljnu mrežu partnera i profesionalnih servisa koji mogu da pomognu i odgovore na svaki zahtev. Sa svakom godinom, naši klijenti i mi smo zreliji. Očekivanja su jasnija, ciljevi precizniji – i zajedno napredujemo uz SAP.“

„Naša misija je da kroz inovacije i SAP rešenja omogućimo klijentima agilnost, efikasnost i održiv rast. Verujemo da domaći timovi mogu da realizuju projekte od strateškog značaja i da postave nove standarde u digitalnoj transformaciji“, izjavila je Ljubica Barbulj, CEO Enetel Solutions

Tokom prvog izlaganja – „SAP Business Suite: Spremnost za budućnost počinje sada. Kako pravovremeno sprovođenje strategije donosi stvarni poslovni uticaj“ – Martin Scharmach, SVP & CRO Cloud ERP Private, MEE SAP, predstavio je strategiju SAP Business Suite-a, koja integriše aplikacije, podatke i veštačku inteligenciju u jedinstveni sistem.

„Želim da počnem sa Beogradom, mestom gde se reke spajaju. Mislim da je to sjajan simbol – gde se dve reke susreću. Ono što želimo da postignemo ovde jeste da povežemo inovacije sa veštačkom inteligencijom i sa podacima u vašem preduzeću. Iz perspektive strategije Business Suite-a, verujemo da je jedini način da se izvuče najveća vrednost iz veštačke inteligencije taj da se ona poveže sa vašim podacima – da se AI obučava upravo na vašim podacima. A jedini način da se to postigne u velikim razmerama jeste uz SAP, zato što SAP pokreće vaše procese, SAP generiše podatke, a to su podaci koje možete koristiti da obučite vašu veštačku inteligenciju“, objasnio je Scharmach na početku svog izlaganja.

Alexander Zaytsev, direktor za BTP & BDC Customer Advisor, SAP CEE, u izlaganju „Explore SAP’s Application, Data, and AI Innovations” govorio je o tome kako možemo pozicionirati veštačku inteligenciju za svaki poslovni proces i zašto je to od ključne važnosti za SAP-ove klijente i partnere.

„Prava integracija veštačke inteligencije nije samo dodavanje chatbota. Radi se o tome kako AI utiče na poslovne procese i kako ga možemo koristiti u budućnosti. Da bismo to postigli, moramo obezbediti prave podatke. Upravo iz tog razloga smo početkom ove godine najavili SAP Business Data Cloud, naš novi sistem koji nam omogućava da objedinjavamo podatke iz različitih izvora, kako iz SAP okruženja, tako i iz non-SAP sistema. Sve ove komponente možemo integrisati pomoću SAP Business Technology Platforme. To je takođe važna tačka, jer kada integrišemo različite procese, možemo kreirati jedinstveno okruženje za sve poslovne procese. Veštačka inteligencija menja način na koji radimo. Mnoge kompanije su već implementirale AI rešenja, i to je pozitivan znak. To znači da moramo brže usvajati inovacije, jer AI donosi stvarne poslovne benefite svim korisnicima”, objasnio je on.

Migracija on-premise SAP sistema kompanije Telekom Srbija na SAP Private Cloud

I na ovogodišnjoj konferenciji predstavljene su uspešne priče korisnika SAP sistema. O najznačijnijem procesu migracije na SAP Private Cloud govorili su Ivan Mijailović, SAP Program Manager u kompaniji Enetel, i Mirjana Jevtić, direktorka sektora za IT strategiju i podršku korporativnim poslovima u Telekomu Srbija, koji SAP rešenja koristi više od deset godina.

„Telekom Srbija, lider u regionu, jedan od najuspešnijih telekomunikacionih operatora u Jugoistočnoj Evropi, kao inovativna kompanija donela je odluku da svoja SAP on-premise rešenja migrira u Private Cloud kako bi obezbedila skalabilno, fleksibilno i inovativno rešenje, kao i dugoročnu tehničku podršku. Kako redovna podrška za ECC rešenje ističe 2027. godine, odlučili smo da tokom 2025. krenemo u ovaj proces i obezbedimo kontinuitet poslovanja“, objasnila je Mirjana Jevtić i dodala: „Korišćenjem SAP Rise Cloud servisa, deo odgovornosti za infrastrukturu i bezbednost prelazi na cloud provajdera, što značajno rasterećuje naš IT tim. Pored toga, cloud omogućava fleksibilnije skaliranje resursa i brže uvođenje inovacija, uključujući AI alate i napredne analitičke platforme“.

Ivan Mijailović je istakao: „Telekom Srbija ima složenu SAP IT arhitekturu sa četiri SAP sistema i brojnim integracijama. Zajedno sa SAP ekspertima i kolegama iz Telekom Srbija opredelili smo se za PTO pristup u dve faze – prva faza je migracija postojećih rešenja na SAP PCE (Privatni Cloud), a zatim u drugoj fazi konvertovanje sistema i ažuriranje sistema na najnoviju S/4HANA verziju“.

Telekom Srbija uspešno je imprementiarao i HR rešenja, a o tome je na konferenciji govorila Suzana Marović, direktorka sektora za razvoj odeljenja ljudskih resursa.

Priče vredne pažnje dolaze i iz kompanija Peštan i Swisslion Takovo.

Kompanija Peštan, koja je 2009. godine impemetirala SAP, ove godine realizovala je migraciju na SAP Private Cloud.

„U SAP Private Cloud-u dobijamo privatnost i mogućnost da zadržimo postojeće prilagođene procese i integracije. To je jedinstveno okruženje, gde imamo pristup naprednim SAP alatima kao i brži pristup inovacijama kroz redovne nadogradnje koje se automatski isporuču“, naveo je Lazar Simić, rukovodilac IT službe u Peštanu.

Prema rečima Nataše Adžić, IT direktorke kompanije, Swisslion Takovo „raste sa SAP-om“.

„SAP ERP implementirali smo 2005. godine. Godine 2022. izvršili smo konverziju, i bili smo među prvima koji su napravili prelazak sa SAP ERP-a on-premise okruženja na SAP S4HANA Private Cloud, metodom „lift and shift“, uz pomoć partnera – Axians Serbia.“

Konferenciju su podržali partneri: Enetel Solutions, Axians, Solving – IT Solutions and Services, Atos, MI Systems, Deloitte, B-One Solutions, Coming, Infinus i Hircunus.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Veštačka inteligencija ubrzava nove sajber pretnje

by bifadmin 1. октобар 2025.

Na konferenciji eSecurity 2025, kompanija Kaspersky predstavila je najnovije podatke o globalnom i regionalnom pejzažu sajber pretnji. Razvoj veštačke inteligencije (AI) ubrzano menja taktike sajber-kriminalaca, dok Srbija i region Zapadnog Balkana sve češće postaju meta naprednih kampanja fišinga.

Eksplozija malicioznih uzoraka

Kaspersky danas svakodnevno detektuje u proseku 467.000 novih malicioznih uzoraka, što je dramatičan skok u poređenju sa 1994. godinom kada je otkrivan samo jedan uzorak na sat. U poslednjih deset godina istraživački tim Kaspersky GReAT identifikovao je čak 32 „zero-day” ranjivosti, uključujući i najnoviju zloupotrebu Google Chrome propusta u martu 2025. godine.

Aktivnost APT grupa i ransomware ekosistem

Najaktivnije APT grupe u 2025. godini uključuju Lazarus, sa operacijom DreamJob i novim modularnim malverom CookiePlus, kao i kriminalne mreže koje ciljaju kriptovalute, medijske kuće i vladine institucije. Posebno zabrinjavaju napadi nove generacije, tzv. fileless malveri, koji se izvršavaju direktno u memoriji, bez potrebe za bilo kakvom instalacijom. Nova metodologija napada putem USB diskova je izuzetno sofisticirana i prilagođena za sisteme koji se ne nalaze direktno povezani na internet (offline sistemi), što je čini izuzetno popularnom kod kritične infrastrukture (industrija, proizvodnja, industrija nafte i gasa, proizvodnja električne struje). Ove metode koristi državno sponzorisana grupa TetrisPhantom, što ukazuje na višegodišnji razvoj sofisticiranih alata.

Ransomware, i dalje najprofitabilniji oblik sajber-kriminala, prerastao je u pravu „industriju” koja obuhvata i pregovarače, IT podršku i kanale za pranje novca.

Srbija i Zapadni Balkan pod udarom targetiranog fišinga

U Srbiji je zabeležena nedavna fišing kampanja koja koristi nove varijante Plugx malvera primarno korišćenog za špijunažu i prikupljanje podataka. Ovaj malver generiše lažne dokumente kako bi zavarao korisnika i prikrio svoje prisustvo, a poseduje i napredne tehnike praćenja aktivnosti korisnika. Neke od funkcionalnosti uključuju keyloggere, TCP tunelovanje, daljinsku instalaciju plug-inova i monitoring clipboarda, preuzimanje podataka sa računara.Posebnu pažnju treba obratiti na korisnike u sektoru Vladinih organizacija, koji su česta meta ovih napada, što ukazuje na to da iza njih stoji verovatno neka visoko organizovana državno sponzorisana APT grupa.

Posebno zabrinjava što se u ovom napadu primenjuju AI alati za generisanje masovnih fišing poruka, deepfake i voice-fake napada, što napade čini daleko uverljivijim i teže prepoznatljivim.

AI – novo oružje u rukama kriminalaca

Kaspersky je identifikovao i pojavu malicioznog AI okvira Xanthorox, koji uključuje module za generisanje malicioznog koda, vizuelno prepoznavanje, glasovnu interakciju i donošenje odluka. Ovi alati omogućavaju automatizaciju sajber-napada i dodatno otežavaju odbranu tradicionalnim metodama.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od danas skuplja struja u proseku za 6,6 odsto

by bifadmin 1. октобар 2025.

Od danas, 1. oktobra, domaćinstva i mali kupci utrošenu električnu energiju plaćaće skuplje – u proseku za 6,6 odsto. Takođe, od danas će potrošači brže ulaziti u takozvanu „crvenu zonu“ potrošnje – čim pređu 1.200 kWh na mesečnom nivou, čime im se automatski kilovat sati obračunavaju po znatno višim cenama. Granica između ove dve zone do sada je bila na 1.600 kWh.

Po novom cenovniku Elektroprivrede Srbije „jeftiniji“ kilovat-sat u zelenoj zoni, koji je do sada u dvotarifnom merenju bio 2,2773 dinara, poskupljuje na – 2,4034 dinara, bez PDV, što je rast za 5,5 odsto. „Skuplja“ struja u ovoj zoni potrošnje do 350 kWh poskupljuje sa dosadašnjih 9,1092 dinara na 9,6136 dinara, bez poreza.

Podsetimo – za utrošenih do 350 kWh mesečno, kilovat-sati obračunavaju se po jednoj ceni u takozvanoj „zelenoj zoni“.

Kada se utroši više od 350 kWh a ne pređe 1.200 kWh mesečno, prelazi se u „plavu zonu“ potrošnje za koju važe drugačije, više cene – jeftiniji kilovat-sat u plavoj zoni, u dvotarifnom merenju, poskupljuje sa 3,4160 dinara na 3,6051 dinara, dok cena „skupe struje“ u ovoj zoni potrošnje raste sa 13,6638 dinara na 14,4203.

Najskuplji su kilovat-sati u takozvanoj „crvenoj zoni“ gde „jeftini“ kWh (u dvotarifnom merenju) poskupljuje sa 6,8319 dinara na 7,2102 dinara, a „skupi“ sa 27,3276 na 28,8407 dinara.

Sve cene su navedene bez PDV.

Spuštanje granice između crvene i plave zone

Pomenuta granica između plave i crvene zone pomerila se sa dosadašnjih 1.600 kWh na 1.200 kWh, što znači da će potrošači koji mesečno troše mnogo električne energije brže ulaziti u zonu gde su kilovat-sati duplo skuplji (umesto „plavih“ 3,4 dinara – plaćaće „crvenih“ 6,8 dinara po nižoj tarifi „jeftine struje“).

„Spuštanje granice između crvene i plave zone sa 1.600 na 1.200 kWh uzrokovaće rast prosečne cena za kupce koji imaju pravo na garantovano snabdevanje maksimalno do 1,9 odsto. Međutim, ova korekcija će imati uticaja samo na račune potrošača koji troše više od 1.200 kWh, kojih u ukupnom broju potrošača ima oko 1% od aprila do oktobra, oko 3% tokom februara, marta i novembra, a tokom decembra i januara oko 7%“, objavio je nedavno EPS.

Podsetimo, na zahtev Elektroprivrede Srbije Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na sednici održanoj 28. avgusta 2025. godine dao saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje koje će se primenjivati počev od 1. oktobra 2025. godine.

Srbija se, inače, u dokumentu koji je tokom jula objavio Međunarodni monetarni fond, obavezala da poveća cenu struje „za najmanje sedam odsto od 1. oktobra 2025. godine“.

Izvor: N1

Foto: qimono, Pixabay

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Izložbom „Evroliga na Max“ kompanija MaxBet najavila početak nove sezone Evrolige

by bifadmin 30. септембар 2025.

Kompanija MaxBet je sinoć u Galeriji Belgrade izložbom „Evroliga na Max – Izložba na Max“ najavila početak nove sezone Evrolige. Posetioci su u jednoj šetnji kroz postavku videli izbor upečatljivih fotografija i istaknutih video zapisa iz 25 sezona evropske košarke, uz presek ključnih trenutaka i igrača koji su oblikovali takmičenje.

„MaxBet je premium partner Evrolige već petu sezonu. Ovu izložbu smo priredili kao jasnu najavu početka nove sezone, ali i kao podsećanje na emocije koje Evroliga donosi svake godine. Kroz naše partnerstvo kontinuirano spajamo navijače, klubove i košarkašku kulturu kroz događaje i aktivacije koje približavaju magiju takmičenja publici. Verujem da upravo takvi momenti pokazuju zašto košarka zauzima posebno mesto u našim životima,“ izjavio je Savo Bakmaz, generalni direktor MaxBeta.

Tokom jučerašnjeg događaja pažnju publike je privukla zanimljiva instalacija sa figurama Youssoupha Falla i Georgiosa Papagiannisa u prirodnoj veličini, dok su kroz izložbu predstavljeni prepoznatljivi kadrovi i heroji Evrolige: Dejan Bodiroga, Miloš Teodosić, Vasilije Micić, Boban Marjanović, Nemanja Bjelica, Bogdan Bogdanović, Željko Obradović, Dušan Ivković, kao i drugi evropski velikani.

Saradnja MaxBeta sa Evroligom započeta 2021. prerasla je u višegodišnje partnerstvo. Kao Premium Partner za Srbiju i Crnu Goru (od sezone 2021/22), kompanija MaxBet do 2026. donosi navijačima prepoznatljivo prisustvo brenda na parketu i niz lokalnih aktivacija – od nagradnih igara i podela karata do posebno brendiranih proizvoda.

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Aplikacija koja sprečava bacanje hrane u Srbiji

by bifadmin 30. септембар 2025.

Supružnici Jelena i Nemanja Trbović došli su na ideju kako da pomoću besplatne aplikacije smanje bacanje hrane koja je pred istekom roka trajanja.

Kako piše portal Priče sa dušom, na pomenutu ideju došli su nakon saznanja da se u Evropskoj Uniji baci oko 74 kilograma hrane godišnje po stanovniku, dok se u Srbiji baca čak 109 kilograma po jednom stanovniku.

Budući da su oboje studirali u Austriji gde su već razvijana slična tehnološka rešenja, kao uostalom i u ostatku Evrope, odlučili su da naprave nešto slično i u Srbiji.

„Kada smo počeli da razmišljamo o tome, ja sam bio zaposlen u jednoj austrijskoj kompaniji na poziciji ekonomiste specijalizovanog za lance snadbevanja. Aplikaciju smo spremali godinu i po dana, pustili je u rad u julu 2024. godine, a ja sam u međuvremenu dao otkaz i potpuno se posvetio tom našem projektu“, kaže Nemanja za Priče sa dušom.

Njihova aplikacija Njuppa sada omogućava kupcima da pazare korpu iznenađenja u kojoj se nalaze proizvodi pred istekom roka trajanja, po znatno nižim cenama. Preko nje se može kupovati u prodavnicama, restoranima, poslastičarnicama, pekarama…

Kako Njuppa funkcioniše?

Prvo je treba preuzeti na telefon sa Play prodavnice, App Store ili Huawei AppGallery, nakog čega sledi jednostavna registracija. Na osnovu lokacije na kojoj se korisnik nalazi, u ponudi će biti objekti sa proizvodima pred istek roka, odnosno sa proizvodima koji su spakovani u korpe iznenađenja.

Proizvodi se ne biraju, već se kupuje unapred pripremljena korpa od strane prodavca. To može da bude, na primer, slana korpa sa pecivima iz pekare, slatka korpa sa slatkišima iz prodavnice, korpa sa voćem, sa konditorskim proizvodima i slično.

Proizvodi iz pekara, restorana i poslastičarnica su kvalitetna hrana koja je pripremljena istog dana kada se i prodaje i na ovaj način pruža joj se druga šansa da dođe do potrošača.

„Na primer, u jednoj pekari prave peciva i rade do 18 sati. Ne uspeju sve da prodaju i pred kraj radnog vremena oni na aplikaciji oglase da imaju određenu korpu sa proizvodima sa ogromnim popustom. Korisnici koji to vide, rezervišu svoju korpu i dođu u lokal po nju. U duhu ekoloških principa, ne radimo dostave, već potrošači dođu na lice mesta“, istakla je Jelena.

Naime, aplikacija korisniku u odnosu na njegovu lokaciju prikazuje najbliže lokale u koje treba otići po korpu, ali tek nakon rezervacije preko aplikacije i onlajn plaćanja.

Koliko se štedi kupovinom preko aplikacije?

Popusti idu od 55 odsto do 70 odsto, a korpe sa uračunatim popustom koštaju od 379 dinara pa naviše.

Osim za potrošače, ovakva aplikacija može biti korisna i trgovcima pomenutom robom jer im pored smanjenja otpisa omogućava i redukciju troškova transporta i uništenja robe koja se nije prodala.

“Svakome od njih izdajemo i sertifikate, odnosno za svaku spašenu korpu u aplikaciji se može videti koliko je CO2 ušteđeno, koliko struje, vode, obradivog zemljišta“, objasnila je Jelena koristi od aplikacije za trgovce.

Za sada imaju preko 30.000 korisnika i više od 150 registrovanih partnera, odnosno prodavnica, pekara i drugih ugostitelja.

Ceo tekst o njima možete pročitati na portalu Priče sa dušom

Foto: Nrd, Unsplash

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kakve bi posledice mogla imati obustava rada američke Vlade?

by bifadmin 30. септембар 2025.

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio je da će u narednom periodu verovatno doći do obustave rada Vlade.

Džej Di Vens je dodao da je to posledica odbijanja demokrata da “učine pravu stvar”. Zapravo, radi se o tome da repulikanci, koji imaju tesnu većinu u oba doma Kongresa, žele da usvoje privremeni zakon kojim bi se savezno finansiranje zadržalo na trenutnim nivoima. Demokrate pak zahtevaju da taj zakon sadrži nekoliko ključnih mera, prevashodno socijalnih, među kojima se ističu subvencije koje pomažu ljudima da plate zdravstveno osiguranje kroz program „Obamacare“. Te olakšice su privremeno ojačane, ali ističu krajem godine, pa Demokrate žele da se njihovo važenje produži.

Ukoliko se dve partije ne dogovore oko ovog zakona, rad Vlade naći će se pod znakom pitanja. To naravno nije prvi put da se američka vlast nalazi u takvoj situaciji, ali u ovom slučaju posledice mogu biti veće nego ranije jer bi to uticalo na stopu zaposlenosti koja trenutno ne stoji baš najbolje.

Najava masovnih otpuštanja

Da podsetimo, obustave rada Vlade do sada nisu ostavljale velike ekonomske posledice na američku ekonomiju. Primera radi, obustava rada iz 2018. koja je trajala 35 dana ostvarila je uticaj od 0,1% na BDP na nedeljnom nivou, što je vrlo brzo nadoknađeno rastom ekonomije. Međutim, ako bi se to desilo danas moguće je da bi stradala mnoga radna mesta jer postoje indicije da Tramp želi da otpusti značajan broj zaposlenih u javnoj upravi, čime se već bavio Ilon Mask pre nego što su se njih dvojica posvađala.

U uobičajenim okolnostima, zatvaranja Vlade automatski znače da zaposleni koji se ne smatraju neophodnim bivaju poslati na prinudni neplaćeni odmor, ali se uvek pozivaju nazad na posao kada se politički zastoj završi. No,Tramp je u intervjuu za NBC News rekao da bi ovaj put oni mogli biti otpušteni jer smatra da javna uprava zapošljava previše ljudi.

To bi moglo uticati na pad kupovne moći domaćinstava koja zavise od njihovih prihoda, što će se svakako odraziti na ekonomiju. Moglo bi uticati i na rad ostalih organa budući da bi država kasnila sa objavljivanjem značajnih ekonomskih indikatora. Naime, iz Zavoda za statistiku rada su rekli da ukoliko dođe do obustave rada Vlade oni neće objavljivati stopu zaposlenosti koja je veoma važan podatak u SAD.

Izvor: CNBC

Foto: lacheev, Depositphotos

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Monri Payments uskoro lansira napredne opcije online plaćanja u Srbiji

by bifadmin 30. септембар 2025.

Kompanija Monri Payments uskoro će uvesti napredne modele digitalnih plaćanja na tržište Srbije, čime se otvara novo poglavlje u razvoju domaćeg ekosistema bezgotovinskih transakcija. Građanima će biti omogućeno korišćenje savremenih opcija kao što su Google Pay, Apple Pay i IPS, i u online okruženju. Osim toga, na raspolaganju će im biti i napredna tehnologija Click to Pay, najnovije globalno rešenje koje omogućava kartično plaćanje bez potrebe za unosom podataka, čime se značajno unapređuje korisničko iskustvo.

„Digitalni novčanici kao što su Google Pay i Apple Pay, kao i nacionalni sistem za digitalno plaćanje IPS, su odlično prihvaćeni od strane naših građana. Do danas smo ove metode plaćanja koristili uglavnom u fizičkom okruženju – na POS terminalima u prodavnicama, restoranima ili tržnim centrima. Uskoro idemo i korak dalje – Monri Payments će omogućiti da ove poznate načine plaćanja koristimo i prilikom online kupovine u Srbiji,“ izjavio je za Tanjug Nikola Mehandžić, direktor Monrija.

Mehandžić ističe da na ovaj način ceo proces plaćanja na internetu postaje znatno jednostavniji i efikasniji i da više neće biti potrebe za ručnim unosom broja kartice ili dodatnih podataka, već da će biti dovoljna jednostavna potvrda transakcije putem mobilnog telefona, otiska prsta ili prepoznavanja lica. On je takođe naveo da ovaj pristup podiže nivo praktičnosti, ali i dodatno unapređuje bezbednost online plaćanja.

,,Zahvaljujući tehnologiji tokenizacije, stvarni podaci kartice korisnika se ne dele sa trgovcem – umesto toga koristi se jedinstveni, privremeni kod koji važi samo za konkretnu transakciju. Time se značajno smanjuje rizik od zloupotrebe i povećava poverenje potrošača u digitalna plaćanja,“ zaključuje Mehandžić.

Click to Pay – potpuno novi model plaćanja koji će takođe biti dostupan zahvaljujući Monriju

Direktor kompanije Monri Payments u Srbiji je takođe najavio i uvođenje najsavremenijeg sistema Click to Pay.

„Jedno od najzanimljivijih i trenutno najaktuelnijih rešenja u oblasti digitalnih plaćanja svakako je Click to Pay – nova generacija online plaćanja koja korisnicima omogućava da kupuju karticom bez potrebe za svakodnevnim unosom podataka, bez registracije na sajtu trgovca i bez prolaska kroz klasičan checkout proces,“ izjavio je direktor Monri Payments-a u Srbiji.

„Za razliku od servisa poput Google Pay-a i Apple Pay-a, gde korisnik mora da unese i registruje karticu u mobilni novčanik i može da kupuje samo kod trgovaca koji podržavaju te specifične metode, Click to Pay funkcioniše kao univerzalno rešenje, tzv. white-label sistem, koji podržavaju najveće globalne kartične mreže, poput Visa i Mastercard,“ pojašnjava Mehandžić.

„Korisnik ne mora da unosi broj kartice, CVV kod, niti bilo kakve osetljive podatke – dovoljno je da unese svoju e-mail adresu ili broj mobilnog telefona. Ukoliko je kartica prethodno povezana sa Click to Pay sistemom, ona se automatski prepoznaje i omogućava brzo, sigurno i beskontaktno plaćanje. Nema registracije kod trgovca, nema lozinki, nema komplikovanih procesa – sve je dizajnirano da plaćanje učini što jednostavnijim i efikasnijim.“

Digitalna plaćanja, Monri Payments

„Sva ova rešenja smo uspešno implementirali na tržištu Evropske unije, a sada ih donosimo i u Srbiju. Naš cilj je da građanima Srbije ponudimo najmodernije tehnologije u domenu plaćanja, uz maksimalnu sigurnost i jednostavnost za krajnje korisnike,“ navodi Mehandžić.

On je takođe ocenio da je za širu primenu digitalnih načina plaćanja neophodna veća dostupnost rešenja, poverenje i edukacija korisnika.

,,Potrebno je da što više trgovaca i online servisa omogući ove metode, jer korisnici danas očekuju brz i siguran proces plaćanja. Takođe, važno je da građani budu informisani o prednostima digitalnih rešenja, posebno u pogledu bezbednosti. Kada jednom isprobaju opcije poput digitalnog novčanika ili Click to Pay, najčešće uviđaju koliko je to jednostavno i sigurno. Savremene tehnologije, kao što su tokenizacija i biometrija, nude viši nivo zaštite i zato je ključno da korisnici imaju poverenje u njihovu upotrebu. “ zaključio je Mehandžić.

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta piše u ugovorima sa domovima za stare?

by bifadmin 30. септембар 2025.

Mesečna cena smeštaja u privatnom domu za stare ista je bilo da ste u njemu jedan dan ili 30 dana. Pa se dešava da korisnik doma premine posle dva, tri dana od smeštanja u dom, koji čak i u tom slučaju zadržava ceo uplaćeni mesečni iznos. Kažu: “Tako je u ugovoru koji ste potpisali”. A, jesu li takvi ugovori zakoniti?

„U slučaju smrti korisnika usluga ili raskida ugovora od strane korisnika usluga pre isteka meseca za koji je naknada isplaćena ili zadržavanja korisnika na bolničkom lečenju, davalac usluga nije obavezan da vrati uplaćenu naknadu kako u celosti, tako ni delimično„.

Ovo je citat iz jednog od brojnih ugovora koje građani sklapaju sa privatnim domovima za stare.

Korisnici svedoče da su bili u situaciji da raskinu ugovor sa domom zbog toga što nisu dobili dogovorenu uslugu i adekvatnu negu, nekima su članovi porodice koje su poverili domu na brigu i čuvanje preminuli posle svega nekoliko dana od smeštanja u dom. U svakom od ovih slučajeva „potpisani ugovor“ bio je pokriće za odbijanje doma za stare da vrati deo preostalog novca, nakon odbitka cene za smeštaj određeni broj dana i pripadajućih troškova.

Bez obzira što zvuči nepravedno, ovakvi ugovori „ne izlaze“ iz zakonskih okvira.

Međutim, postoji nešto drugo što je sporno u celoj priči.

„Što se tiče forme i zakona o obligacionim odnosima, ugovor je u skladu sa tim opštim normama, to je saglasnost volja – ljudi pročitaju tekst ugovora i zaključe ga“, kaže za portal N1 advokatica Marina Mijatović komentarišući jedan od ugovora zaključenih sa privatnim domom za stare.

Međutim, dodaje – sporno je što ne postoji zaštita države kada je reč o starim licima.

„Ne postoji zaštita države starih lica i lica kojima je potrebna dodatna nega, kao što je na primer palijativa. Ne postoji ni dovoljan broj mesta u domovima u javnoj svojini -i zbog toga su ta lica potpuno nezaštićena. U ovakvim ugovorima prava i obaveze nisu ekvivalentni, nisu jednaki i zbog toga su ova lica potpuno nezaštićena“, upozorava naša sagovornica.

Jeste da, kaže, postoji ta aleatornost – neizvesnost, „po čemu ove ugovore donekle možemo da poredimo sa ugovorima o doživotnom izdržavanju, jer nikada ne znamo koliko će da bude živ onaj koji prima izdržavanje“.

„Tako i ovde ne znamo koliko dugo će korisnik doma koristiti te usluge. U tom smislu su ova lica potpuno nezaštićena“, ukazuje.

Država, prema njenim rečima, treba da obezbedi bolju palijativnu negu.

„Jer smo shvatili da je licima koja su smeštena u domove za stara lica potrebna dodatna medicinska nega i da nisu sposobni da zadovolje dnevne potrebe samostalno. Dakle, treba im neka asistencija, neka vrsta usluge – članovi njihovih porodica rade, imaju svoje porodice, ne mogu da budu tu za njih – dakle, postoji nezaštićenost gledajući naš pravni poredak„, objašnjava naša sagovornica.

Država, takođe, treba da obezbedi i bolju socijalnu zaštitu.

„I ona je loša. Tu se ništa nije uradilo da se pomogne ni porodicama, ni ovim licima. Dakle, palijativna nega bi trebalo da bude mnogo bolje razvijena, i da bude mnogo bolja kontrola kvaliteta usluga u ovim domovima. Jer smo videli da u ovim ugovorima nemamo ništa u vezi sa kvalitetom koji dom treba da pruži. Što znači da ja kao korisnik, ako sam nezadovoljan, ne mogu da raskinem ugovor zbog toga – odnosno mogu ali ću biti sankcionisan“, ukazuje Marina Mijatović.

Takođe, prema njenim rečima, ugovori predviđaju dodatni teret za člana porodice koji potpisuje ugovor sa domom za stare.

„Oni odgovaraju za štetu, cenu, za sve – jednako kao i korisnik“, ukazuje naša sagovornica.

Ako dom nema važeću licencu za rad

Mnogi domovi za smeštaj starih osoba nemaju važeće licence.

Ovde ne govorimo o onima koji dozvolu za rad nikada nisu ni tražili i od starta posluju „na crno“ – već onima koji su poslovali sa licencom Ministarstva za rad, koja je u međuvremenu istekla pošto se uvek izdaje na određeni vremenski period.

Na pitanje da li su ovakvi ugovori sa domovima za stare važeći – ako je domu istekla licenca i posluje bez nje, naša sagovornica odgovara da je tu sada problem u jednoj drugoj stvari.

„Tu je sada pitanje na koliko se obnavlja licenca i kada je predat zahtev za obnovu licence. Da li je odgovoran dom ili država ako se ne obnovi licenca, a dom i dalje radi. Ako je onaj ko ima dom taj zahtev predao u roku i sve svoje obaveze uradio u roku, a država nije – tu govorimo o odgovornosti države koja nije u roku odlučila da li će licencu da produži ili ne. Bitno je da vlasnici, odnosno osnivači doma zahtev za obnovu licence podnesu u roku. Rokovi se inače znaju, to je upravni postupak tako da svima treba da bude poznato i koliko traje određena procedura i do kada odluka o obnovi licence treba da se donese…“, ističe naša sagovornica.

Demografski problem

Prema rezultatima projekcija stanovništva u Srbiji koje je objavio Republički zavod za statistiku za period 2022‒2052. godine – u narednih trideset godina nastaviće se trend depopulacije i starenja stanovništva naše zemlje.

Prema očekivanom scenariju, broj stanovnika 2052. godine će biti 5,2 miliona, što predstavlja pad od oko 1,5 miliona stanovnika u odnosu na 2022. godinu.

„Proces starenja stanovništva će se nastaviti. Prosečna starost stanovništva će porasti za 2,6 godina u periodu 2022-2052, sa 43,8 na 46,4 godine. Do 2052. godine, broj dece uzrasta 0-14 godina biće dvostruko manji od broja osoba starih 65 i više godine“, navodi RZS.

Zastupljenost populacije starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu porašće sa 21,9 odsto u 2022. na 28,5 odsto u 2052. godini, a najstarijih, iz starosne grupe 80 i više godina, sa 4,5 odsto na 7,3 procenta.

„Sa ovim tendencijama, Srbija će sve više postajati zemlja starog stanovništva“, ukazao je RZS u ovim projekcijama.

Naša sagovornica, advokatica Marina Mijatović, komentarišući činjenicu da je stanovništvo u Srbiji sve starije, iz ugla brige o starima i onima kojima je potrebna dodatna nega, ukazuje da je sistemsko rešenje neophodno.

„Mora da postoji sistemsko rešenje za sve starije stanovništvo – da se vidi o kolikom broju ljudi je reč, kako starimo, koja oboljenja preovlađuju, koliko je ljudi sa potrebnom asistencijom i dodatnom brigom, negom. Sve to može da predvidi, to ništa nije nemoguće i sve uređene države to rade“, zaključuje Marina Mijatović.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorenost prema veštačkoj inteligenciji u zdravstvu u porastu u Evropi

by bifadmin 30. септембар 2025.

Oko 39% Evropljana pre prihvata konsultacije sa veštačkom inteligencijom umesto sa lekarom, poručuje ŠTADA zdravstveni izveštaj za 2025. godinu. Među mlađim generacijama (18–45 godina), ta brojka je još veća i iznosi 45%. Pobornici veštačke inteligencije u zdravstvu ističu stalnu dostupnost, brze odgovore i objektivne povratne informacije. Neki se čak osećaju sigurnije deleći lične zdravstvene podatke sa digitalnim interfejsom nego sa ljudskim bićem.

Pristupačnost/dostupnost AI sistema 24/7 i obezbeđenje trenutnog odgovora je glavni razlog za 57% Srba, 56% Mađara, 55% Čeha i 54% Slovaka.

Ali postoji i oprez: više od polovine Evropljana (52%) je i dalje neodlučno. Glavni motivi za izbegavanje konsultacija sa veštačkom inteligencijom su nedostatak poverenja, praćen potrebom za ličnom interakcijom. Ipak, ovaj skepticizam možda neće trajati zauvek – čak četvrtina građana koji sumnjaju u AI kažu da bi mogli da promene mišljenje ukoliko veštačka inteligencija postane pouzdanija.

Glavni motivi za izbegavanje konsultacija sa veštačkom inteligencijom su nedostatak poverenja, praćen potrebom za ličnom interakcijom. Nedostatak poverenja u sposobnost veštačke inteligencije da pruži tačne medicinske savete je glavni motiv za 61% Iraca, 60% Šveđana i Portugalaca, 59% Kazahstanaca, 58% Danaca, ali i 49% Srba.

Lična interakcija u medicinskim/psihološkim konsultacijama je važna za 54% Šveđana, 53% Francuza, 52% Bugara,, ali i 44% Srba. Zabrinutost da će njihovi lični podaci biti pohranjeni ili deljeni od strane AI sistema pokazalo je 25% Iraca, 24% Britanaca, po 22% Francuza i Nemaca, i svega 8% Srba.

Veliko poverenje u zdravstvene radnike

Građani Evrope u značajnom broju najveće poverenje imaju u izabranog lekara/doktora opšte prakse, ali i i ostale zdravstvene radnike. Kada je u pitanju poverenje, ljudi su i dalje na prvom mestu. Lekari opšte prakse vode na rang listi (69%), a odmah iza njih su zdravstveni radnici (61%) i farmaceuti (58%). Nakon toga, nivo poverenja naglo opada: svega 24% građana ima poverenje u specijalizovane zdravstvene biltene, 20% veruje Guglu, a samo 15% veruje veštačkoj inteligenciji. Ipak, i to je više od poverenja u masovne medije (12%) ili zdravstvene influensere na društvenim mrežama (11%). Na samom dnu su političari, kojima veruje svega 8% Evropljana.

Poverenje u lekare opšte prakse ukazuje 81% Danaca, 80% Belgijanaca, 79% Portugalaca, po 77% Španaca i Holanđana, ali i 65% Srba. Veliko poverenje u ostale zdravstvene radnike je najvidljivije kod Španaca (80%), Holanđana i Čeha (po 74%), dok naučnicima najviše veruju građani Španije (73%) i Portugalije (71%), ali i Srbije i Slovačke (po 59%).

Irci i Belgijanci (po 69%) imaju poverenje u farmaceute, ali i Holanđani (68%), u manjoj meri i Srbi (51%).

AI tj. veštačka inteligencija najveće poverenje ostvaruje kod Uzbekistanaca (30%) i Rumuna (20%), u manjoj meri kod građana Srbije (15%).

Ovogodišnje istraživanje pokazuje da građani stariji od 55 godina, kao i oni sa dobrim fizičkim zdravljem znatno više veruju svojim izabranim lekarima. Nasuprot njima, mlađe generacije više veruju zdravstvenim „influenserima“ na društvenim mrežama, ali i veštačkoj inteligenciji. I pored toga što veštačka inteligencija budi radoznalost i polako stiče poverenje, kada je u pitanju zdravlje, Evropljani i dalje stavljaju ljude na prvo mesto – posebno one sa medicinskim obrazovanjem.

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

IN Hotel dobio je novog vlasnika

by bifadmin 30. септембар 2025.

Novobeogradski IN Hotel dobio je novog vlasnika, kompaniju D.N.Ž.- Nešković doo Beograd, koja je 24. septembra upisana u Agenciji za privredne registre kao novi vlasnik.

Hotel IN je kategorizovan sa četiri zvezdice, raspolaže sa 187 soba i apartmana, konferencijskim salama, restoranom, kafićem, fitnes i velnes centrom, kao i parkingom.

Kompanija D.N.Ž.-Nešković deo je poslovnog sistema Nešković, koji je osnovan 1991. godine u Bijeljini, a na srpskom tržištu posluje od 2008. godine. U njenom vlasništvu je i hotel Balkan u Beogradu, otvoren 2023. godine.

Informaciju o prodaji potvrdila je i kompanija Avalon Real Estate, koja je vodila proces prodaje. Pravni deo procesa vodila je kancelarija Vulić Law.

Iz Avalon-a su saopštili da ova transakcija predstavlja najveću i najznačajniju akviziciju hotela u poslednjih nekoliko godina, potvrđujući snažno poverenje investitora u dalji rast beogradskog hotelijerskog sektora.

Detalji o vrednosti transakcije nisu saopšteni.

Izvor: Ekapija

Foto; Pixabay

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
  • Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno
  • Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini
  • Kredium petu godinu zaredom među najboljim partnerima Beograda na vodi

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit