NAJNOVIJE
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Tužilaštvo prikuplja dokaze i u vezi sa ugovorom koji...
Da li je isplativa sadnja heljde na njivama u...
Kvartalni monitor: Privredni rast u 2025. će biti dva...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Carina od 100 odsto za filmove snimljene van SAD

by bifadmin 30. септембар 2025.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je juče uvođenje carine od 100 odsto na sve filmove snimljene van Sjedinjenih Američkih Država, pošto su druge zemlje, prema njegovim rečima, „ukrale“ Americi filmsku industriju.

Tramp je u izjavi na društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social) naveo da je time posebno pogođena Kalifornija, nekadašnji centar globalne filmske produkcije, a za to je okrivio „slabog i nesposobnog guvernera“ te savezne države.

Fimska industrija nam je oduzeta, lako kao kada od deteta uzmete bombonu, upozorio je Tramp i dodao da zbog toga uvodi stoprocentnu carinu na sve filmove snimljene van Amerike.

Odluka, koja se odnosi na sve strane produkcije, deo je Trampove šire politike ekonomskog protekcionizma.

Kritičari ocenjuju da bi ovakav potez mogao izazvati trgovinske tenzije, dok Trampove pristalice tvrde da će mere podstaći domaću filmsku produkciju i vratiti poslove u Holivud, prenose mediji.

Izvor:Tanjug

Foto: Pixabay

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održan prvi regionalni Mastercard Connect Summit 2025 u Crnoj Gori

by bifadmin 29. септембар 2025.

Mastercard Connect Summit 2025, prvi regionalni dvodnevni događaj kompanije Mastercard, okupio je od 25. do 27. septembra u prirodnom okruženju Luštica Bay u Crnoj Gori, više od 130 predstavnika finansijskih institucija i trgovinskih partnera iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Samit je pružio jedinstvenu priliku za razmenu znanja, inspiraciju i povezivanje, sa fokusom na ono što danas oblikuje poslovni uspeh u digitalnoj eri – korisničko iskustvo, lojalnost, personalizaciju i inovativne modele angažovanja potrošača.

Tokom dvodnevnog programa, devet istaknutih svetskih predavača iz Velike Britanije, Poljske, Italije, Grčke, Švedske, Nemačke, Hrvatske, Bugarske i Rumunije, predstavilo je svoje uvide u buduće trendove u poslovanju, primenu veštačke inteligencije u lojalnosti i angažovanju korisnika, najnovija kretanja u digitalnim plaćanjima, kao i moć personalizacije kroz podatke i tehnologiju, inspirišući učesnike da osnaže mentalitet izvrsnosti i inovacije u sopstvenim kompanijama.

Među govornicima je bio Magnus Lindkvist, futurolog i jedan od najpoznatijih svetskih trendspotting eksperata, koji je u predavanju „Signali iz budućnosti: od konkurencije ka kreaciji“ proveo učesnike kroz dinamičan pregled sila koje oblikuju biznis, tehnologiju i kulturu u narednoj deceniji, naglašavajući da se budućnost ne predviđa, već aktivno gradi, testira i svakodnevno oblikuje.

Samit je učesnicima pružio i jedinstvenu priliku za praktično usvajanje znanja kroz Crash Course „Mokrogorske poslovne škole“ o upravljanju korisničkim iskustvom u bankarstvu, koji vodi Senad Kulenović, predavač u oblasti tehnologije i razvoja biznisa, omogućavajući im da kroz konkretne primere i primenljive metode unaprede svoje pristupe korisničkom iskustvu i osnaže sposobnost svoje organizacije da kreira vrednost i lojalnost klijenata.

Događaj je otvorio Bartosz Ciołkowski, generalni direktor za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Mastercard, koji je istakao da današnji potrošači ne žele samo proizvode, već iskustva koja donose smisao, emociju i ličnu vrednost.

„Vrednost se nekada merila kroz ono što dobijemo za ono što platimo, ali danas podrazumeva mnogo više – iskustva koja bude strast, ostavljaju trajni pečat i stvaraju stvarnu vezu sa brendom. Mastercard istraživanja pokazuju da se dve trećine globalne potrošačke moći premešta ka ovakvim iskustvima, koja nadmašuju značaj same kupovine dobara. U ovom kontekstu, lojalnost dobija potpuno novo značenje: više je ne definišu finansijske nagrade, već duboka emocionalna povezanost, personalizovana iskustva i fleksibilan digitalni pristup. U skladu sa ovim potrebama, Mastercard je ranije ove godine predstavio Agent Pay – tehnologiju koja omogućava verifikovanim AI agentima da bezbedno obavljaju transakcije u ime potrošača i kompanija. Kako se agentni sistemi trgovine brzo šire u e-trgovini, očekuje se da će mnogi korisnici uskoro većinu svojih kupovina obavljati uz podršku chatbota, čime se otvara potpuno novo, besprekorno iskustvo kupovine, u kojem interakcije sa brendom postaju personalizovane, intuitivne i relevantne“, izjavio je Ciolkowski, dodavši da kroz ovakva inovativna rešenja, Mastercard pomaže brendovima i partnerima da ne samo ispune, već i nadmaše očekivanja svojih korisnika i izgrade trajnu lojalnost.

Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, naglasila je ključnu ulogu prilagođavanja promenljivim očekivanjima korisnika kao osnovu dugoročnog uspeha kompanija.

„U vremenu kada se očekivanja korisnika menjaju brže nego ikada, jasno je da kompanije koje uspevaju da prepoznaju te promene i kontinuirano ih nadmašuju, istovremeno nudeći rešenja koja olakšavaju svakodnevnicu i kreiraju nezaboravne trenutke, postaju istinski lideri tržišta. Tokom ovog Samita imali smo priliku da čujemo kako vodeći stručnjaci sagledavaju korisničko iskustvo ne samo kao poslovnu prednost, već kao suštinski preduslov za održiv rast u sve konkurentnijem okruženju, jer kompanije koje ne prate i ne anticipiraju promenljive zahteve korisnika rizikuju da izgube relevantnost i kontakt sa svojim tržištem. Kompanija Mastercard nastoji da bude pouzdan partner u ovom procesu – kroz digitalna i bezbedna rešenja, programe lojalnosti, hiperpersonalizovane ponude i platforme koje integrišu podatke, tehnologiju i kreativnost, pretvarajući ideje u merljive rezultate i stvarnu vrednost za korisnike. Naša misija je da, kroz ovakva iskustva, pomažemo brendovima, bankama i trgovcima da grade poverenje i trajnu lojalnost, jer vrednost se danas ne meri samom transakcijom, već onim što ljudi zaista dožive i pamte, a upravo kroz ovakve interakcije ona postaje održiva i zaista značajna“, izjavila je Sretenović.

Mastercard Connect Summit 2025 potvrdio je da prilagođavanje promenljivim očekivanjima korisnika, fokus na iskustvo i inovativna digitalna rešenja nisu samo prednost, već osnovni uslov za uspeh i održiv rast. Učesnici su imali priliku da razmene iskustva i uvide praktične primere kako kreirati stvarnu vrednost i dugoročnu lojalnost, dok Mastercard nastavlja da podržava partnere u regionu kroz tehnologiju i rešenja koja pojednostavljuju interakciju sa korisnicima i omogućavaju im da svaku transakciju pretvore u besprekorno iskustvo.

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena izložba „Šta traje, počelo je u mašti“

by bifadmin 29. септембар 2025.

U beogradskoj Galeriji N.EON uručena su priznanja pobednicima regionalnog umetničkog konkursa pod nazivom „Šta traje, počelo je u mašti“, u organizaciji advokatske kancelarije Karanovic & Partners, čime je otvorena istoimena izložba.

Milo Masoničić (31) iz Crne Gore osvojio je prvo mesto na konkursu za video rad „Deca Zauvek“, Nikola Radosavljević (34) iz Srbije za instalaciju pod nazivom „Kuća u kojoj niko nije umro“ drugo mesto, dok je Ilda Halilčević (25) iz Bosne i Hercegovine osvojila treće mesto za video rad “Clone Hybrid“, kao vizuelnu meditaciju o identitetu u digitalnom dobu.

“Vidljivost savremene umetnosti u regionu je vrlo upitna tako da je svaki konkurs velika prilika za mlade umetnike da pokažu svoj rad ali i da nastave sa produkcijom. Važnost ovog konkursa je u tome što se nije zadržao na tradicionalnim medijima nego kao što i sama izložba pokazuje – ovde se nalazi širok spektar različitih medija te je samim tim ovaj konkurs značajniji. Takođe, insistira na nekoj vrsti savremenosti i modernosti što je takođe važno.”, izjavio je Milo Masoničić, pobednik konkursa „Šta traje, počelo je u mašti“.

Istovremeno, izložbom „Šta traje, počelo je u mašti“ simbolično je obeleženo prvih 30 godina rada Karanovic & Partners i najavljeno osnivanje fondacije. U fokusu njenog rada biće pravna, finansijska i druga pomoć mladim talentima iz različitih oblasti.

„Razmišljali smo šta bi bio dobar način da proslavimo jubilej i tada smo shvatili da je sa jedne strane dobro proslaviti, ali dobro je i vratiti zajednici u kojoj radimo i stvaramo. Tako smo došli na ideju da pomognemo razvoj kreativnih i marljivih mladih ljudi. To su vanserijski talenti koji se bave stvaralaštvom, naukom i umetnošću, a sa druge strane, što je možda i najbitnije – to su ljudi sa kojima delimo iste vrednosti.“, izjavio je Miloš Vučković, managing partner advokatske kancelarije Karanovic & Partners.

Kustos izložbe, Kristina Armuš, istoričarka umetnosti i predsednica stručne komisije konkursa, navela je da mladi umetnici neprestano rade i donose snažne, autentične i inovativne vizije, ali je neophodna podrška da bi taj rad dobio afirmaciju.

“Blizu 130 prijava iz Srbije i regiona pokazuje da umetnici jedva čekaju ovakvu vrstu podrške i poziv da izlože svoj rad u centru Beograda. Naši umetnici prate evropsku i svetsku scenu, te njihovi radovi mogu komotno da pariraju savremenoj umetnosti bilo koje druge države. Pogrešno je misliti da je podrška umetnicima samo u finansijama. Podrška je i dovoditi izložbe u Srbiju preko kojih umetnici mogu da se upoznaju i povežu, da uče jedni od drugih.”, izjavila je Kristina Armuš, istoričarka umetnosti i predsednica stručne komisije konkursa.

Izložba „Šta traje, počelo je u mašti“ prikazuje selekciju 15 najboljih radova učesnika istoimenog regionalnog umetničkog konkursa na koji se odazvalo više od 120 mladih umetnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Slovenije i Albanije.

Foto:  Karanovic&Partners arhiva

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najavljen sajam sporta i omladine

by bifadmin 29. септембар 2025.

Sajam sporta na Novosadskom sajmu ima višedecnijsku tradiciju. Od 2017. godine se održava pod pokroviteljstvom Grada Novog Sada, a od pre tri godine i uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu. Pre dve godine se u organizaciju uključio Savez udruženja “Novosadski omladinski forum”. Tada je Sajam sporta porastao do Sajma sporta i omladine.

Danas je na Novosadskom sajmu najavljeno još jedno izdanje omiljene priredbe, koja iz godine u godinu okuplja sve one koji veruju u moć zajedništva, zdravog života i mladalačke energije, i koja je postala simbol vrednosti Novog Sada.

– Sajam sporta i omladine biće održan u petak 3. oktobra na Novosadskom sajmu, pod pokroviteljstvom Grada Novog Sada i uz podršku Ministarstva sporta, Ministarstva turizma i omladine, Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, Olimpijskog i Paraolimpijskog komiteta Srbije, Gradskog sportskog saveza i Saveza za školski sport grada Novog Sada. To je jedinstvena prilika da zajedno promovišemo bogatstvo sportskih aktivnosti, omladinskih inicijativa i nove mogućnosti za aktivno učešće u životu zajednice, rekla je Tatjana Medved, članica Gradskog veća za sport i omladinu. – Ova manifestacija je mnogo više od sportskog i omladinskog događaja — ona je mesto susreta sporta i mladosti, promocije zdravih stilova života, inkluzije i saradnje. ove godine održava se pod sloganom “Novi Sad igra za budućnost” za kojim je naš grad i kandidovan za titulu Evropski grad sporta. Poseban značaj ovogodišnjem Sajmu daje činjenica da Novi Sad danas zvanično nosi čak tri evropske titule — Evropska je prestonica kulture, Evropska prestonica mladih i Evropski grad sporta. To je potvrda da naš grad neguje kulturu, omladinu i sport na najvišem nivou i da je prepoznat u Evropi kao zajednica koja svojim primerom inspiriše i prednjači u razvoju svih oblasti društvenog života. Titula Evropski grad sporta predstavlja rezultat višegodišnjeg rada, entuzijazma i zajedničkog zalaganja svih nas koji verujemo u značaj sporta i sportskog aktivizma, dodala je Tatjana Medved.

– Ovu manifestaciju pratimo već duži niz godina i raduje nas što je zadržala svoj kvalitet i prepoznatljivost, posebno među mladima, rekao je pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta. – Novi Sad, grad koji već godinama niže prestižne titule, još jednom potvrđuje da je istinski motor razvoja sporta u našoj severnoj pokrajini. Svake godine ova manifestacija beleži rast i okuplja sve veći broj najmlađih, što je od izuzetnog značaja za nas, dodao je Basta. – Cilj nam je da što više mladih zainteresujemo za bavljenje fizičkom aktivnošću. Sajam sporta je idealna prilika da se deca i omladina upoznaju s različitim sportskim disciplinama i, ukoliko već nisu, pronađu sport koji će ih motivisati, ispuniti i, nadamo se, voditi ka uspešnoj sportskoj karijeri. Pokrajinska vlada i Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu nastaviće i u budućnosti da pružaju snažnu podršku ovoj manifestaciji, jer verujemo u njen značaj i potencijal, istakao je Dane Basta.

-Možemo s ponosom reći da je Novosadski sajam u prethodnom periodu uspešno organizovao sve planirane manifestacije, uprkos složenim društvenim i ekonomskim okolnostima. Kao menadžment, ovakve rezultate smatramo ozbiljnim poduhvatom, istakao je generalni direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković. – U tom duhu, najavljujemo nastavak sajamskih aktivnosti – Sajam sporta i omladine, koji će se održati 3. oktobra. Saradnja sa Gradom Novim Sadom i Pokrajinskim sekretarijatom za sport bila je ključna. Grad Novi Sad uspeo je da se izbori za prestižnu titulu Evropske prestonice sporta, što dodatno osnažuje značaj predstojećeg sajma. U tom kontekstu, manifestacija će dobiti dodatni sadržaj i pažnju, kako bi se dodatno promovisale vrednosti sporta i omladinske aktivnosti, dodao je Cvetković. U okviru zajedničkih inicijativa, u saradnji sa Sportskim savezom Grada Novog Sada, realizovane su i dodatne aktivnosti, poput Evropskog prvenstva za veterane u stonom tenisu, koje je takođe održano u Novom Sadu, na Novosadskom sajmu. – Kao organizatori, želimo da istaknemo i ekonomski značaj ovakvih događaja. Svaki prihod koji ostvari Sajam, od 7 do 14 dinara direktno se reflektuje i na prihode grada – od zakupa prostora, potrošnje, pa do broja noćenja i vanpansionske potrošnje. Sve to predstavlja konkretan doprinos lokalnoj ekonomiji…

– Zahvaljujući kontinuiranoj saradnji sa Gradskim većem za sport, u sklopu Sajma sporta biće postavljena i dodatna infrastruktura u Hali „Master“ Novosadskog sajma. Deo te opreme trajno će ostati na raspolaganju za dalju upotrebu, čime se otvara prostor za organizaciju novih sportskih takmičenja i aktivnosti. U planu su i brojni događaji kroz Sajam sporta i omladine; poput 33. međunarodnog Dunavskog kupa, Sportskih igara mladih, a predstaviće se i EXPO 2027, naglasio je Slobodan Cvetković.

U petak 3. oktobra, u Hali “Master”, Auli, na otvorenom prostoru Sajmišta i na Manježu Novosadskog sajma okupiće se sportski klubovi i omladinske organizcaije, sportski i omladinski savezi i udruženja. Cilj je da se svima omogući da se kroz raznovrstan program omladinskih organizacija i bogat sportski sadržaj koji će predstaviti sve što Novi Sad ima da ponudi u oblasti sporta i omladine, upoznaju sa raznovrsnim sportskim disciplinama i omladinskim programima, otkriju nove interese i razviju volonterski i sportski duh.

Posetioce očekuju dinamična sportska takmičenja, zanimljive prezentacije omladinskih organizacija, ali i bogat prateći program ispunjen kvizovima, nagradama i brojnim iznenađenjima. Biće to dan pun druženja, pozitivne energije i novih iskustava, rečeno je na konferenciji za novinare.

Radno vreme Sajma sporta i omladine biće od 10 do 18. časova.

Ulaz na priredbu neće biti naplaćivan.

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održan jubilarni 10. Savski kup u jedrenju

by bifadmin 29. септембар 2025.

U organizaciji Jedriličarskog kluba Sava, pod pokroviteljstvom ProCredit Banke, ove godine je održan jubilarni 10. Savski Kup u jedrenju 27. i 28. septembra 2025. godine, u okviru kalendara Jedriličarskog saveza Srbije. Regata je okupila 12 brodova iz 6 klubova: AJK Beograd, JK Ada, JK Sava, JK Zemun, JK Palić i JK Vladar.

Prvog dana takmičenja, jedreno je po umerenoj do jakoj košavi, za razliku od drugog dana kada je vetar bio južnog smera i slabijeg intenziteta, uz odjedrene tri trke.

Rezultati Klasa Micro:

• Prvo mesto: Relja Milovanović, Sava Radibratović i Kosta Trajčeški (JK Sava)

• Drugo mesto: Vladimir Radulović i Marko Berkes (JK Vladar)

• Treće mesto: Miodrag Dokmanović, Dragan Petrović i Dušan Ristanović (JK Zemun)

Rezultati Klasa Krstaša:

• Prvo mesto: Miloš Dobrosavljević i Goran Jerinkić (JK Ada)

• Drugo mesto: Predrag Jović i Miljan Kolčić (JK Ada)

• Treće mesto: Tara Živković, Katarina Tošić, Una Momirović i Lena Puletić (JK Ada)

Ovaj već tradicionalni događaj još jednom je istakao veštine i strast svih učesnika, te doprineo razvoju jedriličarskog sporta.

„Zahvaljujemo se svim učesnicima regate, prijateljima kluba i ProCredit Banci koji su doprineli da organizacija regate bude na visokom nivou. S obzirom da smo sport koji zavisi od vetra, veoma sam zadovoljan što je ove godine uspelo da se odjedri maksimalni broj raspisanih trka, i što su takmičari imali dobre uslove za jedrenje. Čestitao bih svim pobednicima regate!“ – izjavio je Milan Đorđević, predsednik Jedriličarskog kluba Sava.

ProCredit banka pomogla je organizaciju Savskog kupa, prepoznajući značaj sporta, zajedništva i održivih vrednosti koje jedriličarski sport simbolizuje.

„Jedriličarski sport na najbolji način oslikava principe održivosti kojima ProCredit banka teži u svom poslovanju – jer jedrilice ne stvaraju emisije, već koriste snagu vetra kao prirodni izvor energije. Upravo ovakvi događaji podsećaju nas koliko je važno očuvati prirodu i razvijati zajednicu kroz aktivnosti koje promovišu zdrav način života i odgovoran odnos prema životnoj sredini“, izjavio je Milun Marić, Corporate Communication Officer u ProCredit banci.

Uz podršku zajednice i partnera, Savski kup nastavlja da raste i inspiriše nove generacije jedriličara.

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Popijte kafu od srca – budite deo humanitarne akcije!

by bifadmin 29. септембар 2025.

Zajedno možemo više! Pridružite se hiljadama ljudi širom Srbije koji će 1. oktobra popiti VIVA kafu – od srca.

Prvog oktobra, na Međunarodni dan kafe, pozivamo vas da svratite na neku od 64 OMV benzinske stanice širom Srbije i uživate u VIVA kafi. Taj dan nije samo praznik za ljubitelje kafe – to je dan kada zajedno činimo dobro!

OMV Srbija i ove godine obeležava Međunarodni dan kafe na poseban način: celokupan prihod od prodaje VIVA kafe biće doniran NURDOR-u i Fondaciji NORBS plus, organizacijama koje se svakodnevno bore za bolji život dece obolele od raka i osoba sa retkim bolestima.

Zahvaljujući velikoj posvećenosti zaposlenih i podršci potrošača, akcija „Popij kafu od srca“ postala je lepa tradicija. Mnogi svraćaju na OMV baš 1. oktobra da uz kafu učine nešto dobro – i vi možete biti deo te priče!

Zato vas srdačno pozivamo da pronađete najbližu OMV stanicu, naručite svoju VIVA kafu i budete deo ove akcije. Jer svaka šoljica kafe tog dana znači podršku, nadu i osmeh.

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Milko Štimac, konsultant za organizaciju tržišta kapitala i pisac romana: Kako se izvući iz medveđeg zagrljaja?

by bifadmin 29. септембар 2025.

Najveći problem Srbije je taj što nije uspostavila nezavisne institucije kada je za to imala priliku, ističe Milko Štimac, koji je ranije bio direktor projekta Robne berze Beograd i predsednik Komisije za hartije od vrednosti, a danas se bavi konsultantskim uslugama vezanim za tržište kapitala. Ovaj finansijski stručnjak je u međuvremenu počeo da piše drame i objavio je dva romana, „Poljubac miholjskog leta“ i „Medveđi zagrljaj“, koji su prema rečima autora, „neka vrsta alegorije o sudbini naše države“.

B&F: Kako ste se, kao neko ko je završio Fakultet političkih nauka a zatim stekao i doktorat iz prava, našli u svetu finansija?

Milko Štimac: Moj prvi posao je bio novinarski, prvo na televiziji, a potom u „Privrednom pregledu“. Tu sam se zainteresovao za ekonomiju, a posebno za finansijsko tržište. Vremenom sam se potpuno preorijentisao na tu oblast.

U jednom trenutku sam se našao u grupi entuzijasta koji su, na čelu sa Deda Avramom, čuvenim guvernerom NBS, pokušavali da naprave Robnu berzu Beograd. Šta više, 1994. i 1995. godine bio sam direktor tog projekta. Da je on zaživeo smanjio bi se inflatorni pritisak na budžet, jer bi tržište preuzelo finansiranje bar dela poljoprivrednog sektora. Nažalost, to se nije desilo, pa mi i dan-danas na početku svake sezone imamo proteste poljoprivrednika, koji nisu sigurni da li će država otkupiti njihovu robu i po kojoj ceni.

Godinu dana po gašenju pomenutog projekta otišao sam u SAD i položio ispit za brokera. Tamo sam naučio zanatski deo ovog posla i shvatio da je tržište kapitala, kada ga razložite na činioce, zapravo veoma jednostavno – jedni kupuju, drugi prodaju, a tu su i posrednici koji obema stranama omogućavaju da svoje namere brže ostvare.

B&F: Zašto su brokeri danas toliko inspirativni za režisere i pisce, u koje i sami spadate?

Milko Štimac: Pretpostavljam da ih je u centar pažnje javnosti gurnula finansijska kriza iz 2008. godine, kada su obelodanjene neke zaista neverovatne priče iz finansijskog sektora. Ali, to je u suštini jedna vrsta trgovačke profesije koja postoji u svim tržišnim ekonomijama. Brokeri rade veoma stresan posao, koji ih tera da stalno „grizu“, da ulažu velike napore kako bi zaradili. Zbog takvog načina života neki od njih krenu pogrešnim putem i oni su najčešća inspiracija režisera i pisaca.

Ipak, ne želim da ovo zvuči kao kritika tržišta kapitala, pošto je ono potrebno svakoj državi da bi razvila svoju ekonomiju. I ne samo ekonomiju. Ako pogledate zemlje koje imaju razvijena tržišta kapitala, shvatićete da su to uvek društva sa visokim stepenom tolerancije. Jer, kapital nije diskriminator. U tržišnoj ekonomiji se ceni zarada i ne gleda se koje je boje kože ili pola onaj ko tu zaradu donosi. Možda taj motiv naizgled nije human, ali u konačnici doprinosi da se ustanove neke dobre prakse.

B&F: Da li se sistem u Srbiji može nazvati tržišnom ekonomijom?

Milko Štimac: U svetu postoje dva modela organizacije društva. Jedan je rentni model u kom se na osnovu položaja u društvu, koji je uglavnom politička kategorija, ljudi bogate. Tako, na primer, neki direktor javnog preduzeća ili državni zvaničnik može, na različite načine, povećavati svoj imetak. Mi danas živimo u takvom društvu.

Drugi model je tržišna ekonomija, u kojoj vam ništa nije garantovano, već morate neprekidno da se borite, da obrćete imovinu koju imate i pretvarate je u kapital. Pod imovinom ne mislim samo na nekretnine i vozila, imovina može biti bilo šta, pa čak i neki specifičan talenat. Primera radi, fudbaleri unovčavaju svoje noge, ali u tome im ne pomažu političke veze, već talenat i vredan rad.

Naravno, može se diskutovati o tome koji je model humaniji a koji obezbeđuje brži razvoj društva, jer svaki od njih ima svoje mane. Moje mišljenje je da je bolji onaj sistem koji omogućava vrednim a ne podobnim ljudima da rade i zarade, dok ceo taj proces nadzire država, starajući se da se on odvija po propisima.

B&F: Zašto se u Srbiji nikada nije istinski razvilo tržište kapitala?

Milko Štimac: Mi smo imali tržište kapitala još tridesetih godina prošlog veka, ali umesto da posle Drugog svetskog rata stvorimo uslove za njegov dalji razvoj nismo to učinili, prvo kao Jugoslavija, a potom ni kao Srbija. Verujem da je razlog za to činjenica da oni koji su vodili zemlju nisu videli interes u razvoju ovog tržišta. Zato smo nastavili da živimo – usudio bih se da kažem – u parasocijalističkom sistemu, odnosno razvijenom tehnološkom društvu koje je u svojoj osnovi feudalno, jer vam u njemu politički položaj značajno utiče na mogućnosti u životu.

Ja sam pokušavao da doprinesem razvoju tržišta kapitala kroz rad u Komisiji za hartije od vrednosti, u kojoj sam bio od 2002. do 2015. godine, jedno vreme i kao njen predsednik. Komisija se, između ostalog, trudila da omogući svim učesnicima na tržištu kapitala da pravovremeno dobijaju sve potrebne informacije o njemu. Jer, oni koji znaju više od drugih – što se itekako dešavalo u našoj zemlji – uvek su u prednosti i tada se ne može govoriti o fer uslovima na tržištu.

B&F: Šta su bile najveće prepreke za razvoj tržišta kapitala?

Milko Štimac: Iako će mnogi prvo pomisliti na sporne 24 privatizacije, bilo je tu i drugih problema. Čak i kada se radi o pomenutim privatizacijama, treba znati da su najveći deo njih činile već privatizovane firme, koje su nespremne izašle na tržište kapitala.

No, veći problem od toga bio je loš rad tužilaštva, sudstva i raznih uprava koje se bave finansijskim sektorom. Niko od njih nije bio pripremljen na ono što donosi slobodno tržište.

Sećam se da smo mi kao članovi Komisije išli kod tužilaca i ukazivali im na manipulacije na berzi kada bi neko namerno obarao cene određenih akcija da bi ih jeftino kupio, ali oni nisu pokazivali interesovanje za to. Mislim da razlog nisu bile loše namere, već to što nisu poznavali funkcionisanje berze.

Ali najgore od svega je što nije moralo biti tako. Mogli smo da učimo iz primera drugih postsocijalističkih zemalja, poput Poljske, koja je pred početak tranzicije sprovodila obuke o funkcionisanju slobodnog tržišta i to ne samo za državne organe i pravosuđe, već za ceo narod.

Kada svedem računicu, rekao bih da se moja generacija nije dovoljno, ili bar ne dovoljno dobro trudila da promeni ovu zemlju, ali ne gubim nadu da će nove generacije biti uspešnije u tome.

B&F: Tržištem kapitala ste se bavili i kroz stručne knjige o berzanskom trgovanju i ekonomskoj istoriji, ali u jednom trenutku ste počeli da pišete i romane. Šta Vas je motivisalo na taj korak?

Milko Štimac: Svi mi koji smo radili u Komisiji zamerili smo se dobrom delu zemlje pokušavajući da isteramo pravdu, a posebno istaknutim figurama u državi. Zato sam ja, posle ostavke koju sam podneo u Komisiji, bio nezaposlen. Situacija u kojoj sam se našao bila je u nekim momentima čak i komična.

Naime, često sam kao stručni svedok u finansijskim predmetima pozivan u MUP, gde bih objašnjavao šta se dešavalo u određenim slučajevima privatizacija. Jednom su policajci, pred uzimanje izjave, zapisivali moje podatke i kada sam im naveo svoj stepen stručne spreme, radnu biografiju, kao i činjenicu da sam nezaposlen, mislili su da se šalim.

Ipak, to je bila moja stvarnost. Stvarnost koja mi je ostavljala mnogo slobodnog vremena za čitanje. Tako sam naišao na istorijske podatke o čoveku koji je 1938. godine izvršio samoubistvo jer nije mogao da isplati menicu. Tada je ovakav incident predstavljao veliku sramotu, dok danas imamo ljude koji izgube milione na berzi, ostave stotine ljudi bez posla, i nastave da žive kao da se ništa nije desilo.

Kada sam ovu priču ispričao jednom prijatelju iz sveta pozorišta, on me je podstakao da napišem dramu.

B&F: Tako je nastala „Menica bez pokrića“?

Milko Štimac: Da. Ona nas vodi u vreme kada se Srbija ubrzano razvijala, kada je utirala put slobodi štampe, ali i slobodnom tržištu. U vreme kada ljudi nisu samo teoretisali o društvenim vrednostima, već živeli u skladu s njima.

Međutim, „Menica bez pokrića“ pokazuje i šta se dešavalo kasnije, odnosno kako smo vremenom istisnuli čast i poštenje iz vrednosnog sistema. Odigrava se u tri čina, u istom stanu. Pomenuti stan je tridesetih godina bio opremljen sa ukusom, po najnovijoj modi, i pažljivo održavan. Već 1944. u njemu živi nova generacija koja ne polaže mnogo na građanske manire, kao ni na brigu o ovoj nekretnini, a 2004. godine isti stan nastanjuju ljudi koji još manje vode računa o njemu, što se vidi po rasparenom nameštaju i generalnoj zapuštenosti. To je neka vrsta alegorije o našoj državi.

Predstava nastala po ovom delu bila je na repertoaru „Teatra Vuk“, a kada je prestala da se igra odlučio sam da je preselim u roman iz tri dela, koji prate tri pomenute epohe. Prva dva romana su objavljena pod imenom „Poljubac miholjskog leta“ i „Medveđi zagrljaj“, a uskoro bi u knjižarama mogao da se nađe i treći.

B&F: Kako smo svi mi, posle toliko istorijskih šansi, završili u zapuštenom stanu?

Milko Štimac: Tako što smo prestali da cenimo prave vrednosti. Jedna od njih je, pored poštenja, vrednovanje znanja. Mi kao narod nismo dovoljno finansijski pismeni za odluke koje donosimo, a donosimo ih vrlo samouvereno.

Ali, najveći problem je zapravo taj što smo propustili priliku da uspostavimo nezavisne institucije, onda kada smo imali tu mogućnost. A bez jakih institucija nema razvijene ekonomije, odnosno stana koji je dostojan da u njemu živite.

Marija Dukić

Biznis & finansije 237, septembar 2025. 

Foto: Bif

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kako po novom Zakonu o legalizaciji upisati nekretninu?

by bifadmin 29. септембар 2025.

Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je brošuru za upis nepokretnosti u okviru najavljenog zakona o legalizaciji, čije najvažnije delove prenosi Ozon.

Prema novom zakonu podnošenje prijava i praćenje njihovog statusa odvijaće se isključivo onlajn, uz podršku lokalnih samouprava, a odlučivaće jedan organ – Agencija za prostorno planiranje i urbanizam.

“Evidentiraće se svi objekti, a odlučivaće se samo o vlasništvu, uz zabeležbu”, navodi se u dokumentu.

Šta treba da sadrži prijava

Za prijavu je potreban:

  • JMBG lica koje podnosi prijavu,
  • broj katastarske parcele ili adresa,
  • podaci o objektu (ID objekta ili označenje na mapi, vrsta, površina, spratnost, posebni delovi ako postoje),
  • fotografije objekta,
  • dokazi o objektu ako nije evidentiran ili je predmet prijave stan (geodetski elaborat, skica, drugo),
  • dokazi o pravu na zemljištu / objektu (ugovor o kupovini, rešenje o ostavini ili dodeljivanju),
  • izjava pod krivičnom i materijalnom odgovornošću da su podaci tačni.

Kako bi nepokretnost bila upisana, potrebno je prijaviti objekat putem digitalne platforme koju uspostavlja Agencija uz podršku RGZ-a. Platforma će ukrštati podatke iz prijave sa podacima o objektima i vlasnicima iz javnih evidencija, da bi se utvrdili nosioci prava svojine.

Faze postupka

  1. Opštine unose svoje planove na platformu u roku od 30 dana od stupanja na snagu zakona.
  2. Agencija proverava dostavljene podatke u roku od 15 dana.
  3. Građani imaju rok od 60 dana da podnesu prijave preko platforme za svaku nepokretnost pojedinačno.
  4. Nakon toga Agencija upoređuje podatke i donosi odluku, ili obaveštava podnosioca ako je potrebno rešiti prethodna pitanja.

Ako je odluka pozitivna, Agencija izdaje potvrdu i dostavlja je RGZ-u koji vrši prioritetni upis prava svojine, bez obzira na prethodne postupke i bez naplate taksi i naknada. Ako je odluka negativna, Agencija elektronski obaveštava podnosioca prijave i nadležnog građevinskog inspektora.

Posebni slučajevi

  • Za objekte izgrađene na tuđem privatnom zemljištu, bez pravnog osnova, podnosilac će biti upućen da uredi odnose sa vlasnikom zemljišta.
  • Objekti izgrađeni na površinama koje su planirane i privedene javnoj nameni, kao i u zaštićenim područjima, biće uklonjeni ili će postati vlasništvo države.
  • Privremeni objekti (mobilne kuće, kontejneri, balon hale) biće evidentirani, ali bez upisa prava svojine.
  • Ako objekat nije prijavljen, ili postoje drugi autoritativni podaci, Agencija donosi odluku u skladu sa raspoloživim podacima.

Koliko ko plaća

  • minimalna, fiksna cena za stanove i kuće je 100 evra,
  • u gradovima preko 100.000 stanovnika (Novi Sad, Niš, Kraljevo) cena ide od 100 do 500 evra,
  • u gradovima između 50.000 i 100.000 stanovnika – od 100 do 300 evra,
  • u opštinama ispod 50.000 stanovnika – od 100 do 150 evra,
  • u Beogradu raspon ide od 100 do 1.000 evra.

Ceo tekst možete pročitati na portalu Ozon

Foto: Bif

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Implementacija LEAN-a korak po korak

by bifadmin 29. септембар 2025.

Put od hiljadu milja počinje jednim korakom – kaže stara kineska poslovica. I primenjljiva je svuda, za svaki novi početak, novi napor, novi projekat. Tako je i kod implementacije LEAN-a za unapređenje procesa. Put je dugačak i naporan, ali je nagrada na njegovom kraju velika.

Sve više kompanija prepoznaje LEAN ne samo kao nešto što treba da se primeni, nego kao nešto što je neophodnost za uspešno poslovanje u današnjem vremenu. I nekada zbog želje da se što pre implementira LEAN dolazi do toga da se sapletemo sami o sebe i neretko razočaramo u celu ideju. A trebalo bi da bude drugačije.

U Tecor Constulting-u, LEAN putovanje započinju nečim što njihov tim zove snimak stanja. To je skrining zatečenog stanja kod klijenta, uvid u probleme u procesima koji postoje, ali i način za osvešćšivanje klijenta gde leže potencijali za unapređenje, odnosno koji koraci u procesima donose vrednost za klijenta, a koji su šumovi kojih klijent treba da se reši. Potrebno je da se identifikuju vrednosti u procesima koje je klijent spreman da plati i na koje treba da se fokusira da tu vrednost maksimizuje uklanjajući sve sporedne stvari koje se dešavaju u procesima. Alati kao što su VA/NVA analiza i mapiranje toka vrednosti pomažu u boljem sagledavanju takvog stanja.

Kada se sagleda stanje, treba da se radi na eliminisanju identifikovanih rasipanja, Uvođenjem 5S metode, implementacijom Totalnog produktivnog održavanja, standardizovanjem operacija omogućava se da procesi funkcionišu bez zastoja i defekata.

Nakon što se stabilizuju procesi, treba da se sagleda kolike su to potrebne količine proizvoda i materijala na zalihama i da li uopšte treba da ih imamo. Idealna proizvodnja je samo po zahtevu klijenta i bez međuprocesnih zaliha. Uvođenjem pull principa treba da se potrudimo da to i ispoštujemo.

Paraleno sa transformacijom procesa treba da se radi i na transformaciji ljudi. Promena svesti kod zaposlenih je možda i najteži korak kod implementacije LEAN-a, jer sve metode, alati i standardi ne vrede ništa ako nemamo ljude osposobljene da ih sprovode i što je još važnije da veruju u samo sprovođenje. A kako bi zaposleni poverovali u LEAN potrebno je da imamo neke konkretne rezultate. Zbog toga obično LEAN putovanje započinje sa jednom mašinom, jednom linijom ili jednom radnom ćelijom. Ostvarene dobre prakse onda se preslikavaju na ostale linije, odeljenja i pogone.

LEAN putovanje je beskonačno i prepuno iznenađenja. No, nemojte da vas to obeshrabri, putovanje je zanimljivije sve što se dalje ide od starta.

Tekst priredio: Miloš Petrović, Tecor Constulting

29. септембар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Globalna oluja ne bira mete u kriznim vremenima

by bifadmin 29. септембар 2025.

Globalna ekonomija ulazi u jesen 2025. sa teretom kriza koje istovremeno pritiskaju rast, cene i javne finansije. Rat u Ukrajini i dalje je ključni faktor nestabilnosti – razaranja infrastrukture i ogromni fiskalni izdaci guraju Kijev u zavisnost od međunarodne pomoći, dok evropske zemlje trpe posledice visokih energetskih troškova i dodatnih vojnih izdataka.

Evropska banka za obnovu i razvoj u najnovijim prognozama procenjuje da će ukrajinska privreda sledeće godine rasti tek oko dva do tri odsto, uz upozorenje da je rizik od novog pada i dalje visok, smatraju svetski stručnjaci.

Na drugom kraju sveta, sukobi na Bliskom istoku dodatno podižu cenu globalne nesigurnosti. Izrael beleži dvocifrene milijarde dolara troškova rata, turizam i investicije su u padu, a regionalna trgovina trpi zbog povećanih premija rizika i skupljeg osiguranja. Svaka nova eskalacija odmah se preliva na svetska tržišta energenata i finansija, šaljući investitore u „sigurna utočišta“ i podižući troškove zaduživanja širom sveta.

Sjedinjene Američke Države unose dodatnu neizvesnost. Nove trgovinske tarife i protekcionističke mere koje promoviše Donald Tramp već sada izazivaju uzbunu među ekonomistima. Analize uglednih američkih instituta pokazuju da bi široko uvođenje tarifa moglo da smanji dugoročni BDP i realne prihode domaćinstava, dok bi u kratkom roku izazvalo rast cena uvozne robe i poremećaje u lancima snabdevanja. Trampova trgovinska politika postaje globalni rizik jer podstiče fragmentaciju svetske trgovine i slabi poverenje investitora.

Evropa pokušava da održi krhku stabilnost. Inflacija je u padu, ali osnovni cenovni pritisci i dalje su prisutni, a Evropska centralna banka balansira između suzbijanja inflacije i podrške rastu. Prognoze za narednu godinu predviđaju umereni oporavak od oko jedan do jedan i po odsto, ali energetska neizvesnost, obnova Ukrajine i rast vojnih izdataka prete da podignu javne dugove i zakoče investicije.

Tri moguća scenarija

Stručnjaci ukazuju na tri moguća scenarija. Najverovatniji je spor i neujednačen rast sa postupnim spuštanjem inflacije, ali uz stagnaciju realnih plata. Pesimistički scenario podrazumeva širenje sukoba i trgovinske ratove koji bi gurnuli najosetljivije ekonomije u recesiju, dok bi optimistička varijanta zahtevala političke dogovore, prekid ratova i stabilizaciju trgovinskih pravila – put koji trenutno izgleda daleko.

Kombinacija ratova, trgovinskih barijera i energetskih rizika čini da čak i najveće ekonomije hodaju po tankoj liniji. Ako sukobi potraju i protekcionizam ojača, svet bi mogao da uđe u period sporijeg rasta, rastućih dugova i pada životnog standarda, upozoravaju analitičari. Diplomatska rešenja i koordinisane ekonomske mere ostaju jedini način da globalna privreda izbegne najgori scenario i sačuva makar privid stabilnosti.

U takvom okruženju ni Srbija nije izolovano ostrvo. Kao mala, ali otvorena ekonomija, snažno vezana za evropsko tržište i investicije, Srbija trpi posledice rasta cena energenata i inflatornih pritisaka koji dolaze spolja. Izvoz u EU, posebno u nemačku auto-industriju, usporava se, dok jačanje dolara i nestabilnost na tržištima kapitala otežavaju planiranje javnih finansija. Stručnjaci upozoravaju da će odluke Evropske centralne banke i američkog FED-a direktno uticati na troškove zaduživanja Srbije i brzinu priliva stranih investicija.

Gde je tu Srbija

Ipak, ekonomski analitičari vide i šansu za Srbiju – ukoliko uspe da iskoristi geostrateški položaj i privuče nove investicije u energetiku, logistiku i IT sektor, posebno dok kompanije traže sigurnije lance snabdevanja van zona sukoba. Ali bez reformi i ubrzanja evropskih integracija, rizik od propuštanja ovih prilika ostaje visok.

Kako upozorava jedan beogradski ekonomista: „Globalna oluja ne bira mete. Srbija mora da gradi sopstvene bedeme – ili će talas doći brže nego što mislimo.“

Izvor: Telegraf biznis

Foto: Pixabay

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
  • Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno
  • Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini
  • Kredium petu godinu zaredom među najboljim partnerima Beograda na vodi

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit