NAJNOVIJE
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Tužilaštvo prikuplja dokaze i u vezi sa ugovorom koji...
Da li je isplativa sadnja heljde na njivama u...
Kvartalni monitor: Privredni rast u 2025. će biti dva...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Zaduživanje kroz kredite je skuplje od onog preko obveznica

by bifadmin 29. септембар 2025.

Otvaranjem emisije 10,5 godišnjih obveznica u dinarima u januaru, Ministarstvo finansija najavilo je da će tokom ove i naredne godine emitovati ovu hartiju od vrednosti u visini od 180 milijardi dinara (1,5 milijardi evra), sa kamatom od 5,25 odsto godišnje, uz polugodišnju isplatu kupona.

Pri poslednjoj aukciji od preostalih 28,6 milijardi dinara ponuđeno je kupcima 10,9 milijardi dinara, a realizovana je prodaja od 11,2 milijardi dinara. Izvršna stopa je bila 5,1 odsto i niža je nego na aukciji u januaru kada je bila 5,25 odsto i postepeno se smanjivala od tada do danas.

„Pad u kamatama nam govori da onaj koji prodaje dobro stoji i da je mogao i da proda više, ali iako to nije neka velika razlika činjenica je da je likvidnost bankarskog sektora dosta velika. Dakle banke imaju puno para i ne znaju šta će sa njima i plasiraju ih državi koja je siguran platiša,“ kaže Nenad Gujaničić, glavni broker iz Momentum Securities.

Prema njegovom mišljenju ovo je razlog zašto se prodaju obveznice Srbije, a da je čak i tako mala korekcija kamata na niže ipak dovoljna da se obe strane „nađu na pola puta“.

Ovo je reotvorena emisija desetipogodišnjih državnih obveznica Republike Srbije i dospeva 27. jula 2035. godine, a prvi put je emitovana 23. januara 2025. godine.

Banke su najčešće kupci duga u Srbiji

Ukupan obim tražnje iznosio je 20.625.280.000 dinara. Realizovano je 1.098.365 komada državnih obveznica sa kuponskom stopom od 5,25 odsto. Najniža ponuđena stopa bila je 4,7 odsto, dok je prosečna ponderisana stopa prihvaćenih ponuda iznosila 4,9060 odsto.

Desetipogodišnje obveznice su prodate po stopi prinosa od 5,10 odsto na godišnjem nivou, odnosno po ceni 10.188,80 dinara. Isplata kupona u iznosu od 5,25 odsto vršiće se polugodišnje i to svakog 27. januara i 27. jula do datuma dospeća.

Banke koje posluju u Srbiji su najčešći kupci duga koji izdaje Srbija, što je Narodna banka Srbije potvrdila ranije u nekoliko navrata. Ali ne samo da kupuju obveznice, komercijalne banke u Srbiji kreditiraju državu.

Ono na šta nas broker upozorava je i činjenica da se država značajno više zadužuje preko komercijalnih kredita u istom tom bankarskom sektoru upravo zbog javnih radova, a da je sada dug ka bankama narastao na više milijardi.

U prilog ovome govori i da su krediti poslovnih banaka na trećem mestu po udelu u javnom dugu Srbije sa 4,27 milijardi, odmah posle domaćih obveznica u evrima i dinarima.

Kako Gujaničić objašnjava, zaduživanje kroz kredite je skuplje od onog preko obveznica, pa je to signal da država ima potrebu da se zadužuje što nas u jednom trenutku može dovesti i do spirale. Spirala se javlja onog trenutka kada se kamate na zaduživanje uvećaju sa na primer 4 odsto na 5,6 ili 7 odsto što navodi na novo zaduživanje da bi se stara namirila.

Ministar finansija Siniša Mali reagovao je u januaru posle prve emisije 10,5 godišnjih obveznica naglašavajući dobru tražnju. Tada je naveo i da javni dug Srbije nije povećan ni za dinar, a da je emitovanje tih obveznica primer dobrog i odgovornog upravljanja javnim dugom.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna zarada veća u javnom u odnosu na privatni sektor

by bifadmin 29. септембар 2025.

Prosečna neto plata za jul, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila je 109.071 dinar a prosečna plata u javnom sektoru 112.662 dinara i bila je veća nego kod privatnika gde je julski prosek iznosio 107.636 dinara.

Najveći prosek u javnom sektoru zabeležen je u državnoj administraciji – 123.794 dinara a slede plate zaposlenih u javnim državnim preduzećima – 123.216 dinara.

Najmanja primanja su imali zaposleni u lokalnoj administraciji, čiji je julski prosek iznosio 95.356 dinara.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko gotovine treba imati kod kuće?

by bifadmin 28. септембар 2025.

Evropska centralna banka (ECB) preporučuje građanima da u svojim domovima uvek imaju određenu količinu gotovine, jer se u kriznim situacijama pokazuje kao jedino sigurno sredstvo plaćanja.

Analiza četiri velika poremećaja u Evropi – uključujući pandemiju i rusku invaziju na Ukrajinu 2022. – pokazala je da potražnja za novčanicama naglo raste u trenucima neizvjesnosti.

„Gotovina ima posebnu psihološku i praktičnu vrednost“, navodi se u studiji ECB, simbolično naslovljenoj „Ostanite mirni i nosite keš“.

Koliko gotovine treba imati kod kuće?

Vlasti u pojedinim državama već imaju zvanične preporuke: Holandija, Austrija i Finska savetuju domaćinstvima da čuvaju između 70 i 100 eura po osobi, što bi pokrilo osnovne potrebe za oko 72 sata.

Švedska ide korak dalje – preporuka je da se obezbedi dovoljno novca za hranu, lekove i gorivo najmanje sedam dana. Posebno se naglašava da novčanice budu u manjim apoenima radi lakše trgovine ako elektronska plaćanja ne rade.

„Rezervna guma“ za platni sistem

ECB podseća da se gotovina u kriznim trenucima doživljava kao pouzdano skladište vrijednosti i otporno sredstvo plaćanja. Primer je veliki nestanak struje u aprilu u Španiji i Portugalu, kada kartična plaćanja nisu radila, pa su trgovine prihvatale isključivo keš.

„Gotovina obezbeđuje ključnu rezervu – poput rezervne gume – za platni sistem, jer nijedan sistem nije nepogrešiv“, piše u izvještaju.

Tokom pandemije, Evropljani su mesecima čuvali više gotovine zbog straha od gubitka prihoda i dugotrajne neizvesnosti. Rat u Ukrajini izazvao je novi talas potražnje za novčanicama, naročito u zemljama koje graniče s Rusijom ili Ukrajinom. To, prema autorima, pokazuje da ljudi u kriznim situacijama teže da akumuliraju „prenosivu likvidnost“.

Novi evropski standardi za pripreme u krizama

Osim gotovine, evropske institucije poslednjih godina insistiraju na širem konceptu lične i nacionalne spremnosti za krize. Evropska komisija je u martu preporučila da svako domaćinstvo u EU obezbijedi dovoljno hrane i drugih potrepština za najmanje 72 sata.

Švedska i Finska su otišle još dalje – njihovim građanima se dele posebne brošure i vodiči kako da prežive ratne okolnosti, nestanke komunikacija, prekide struje ili ekstremne vremenske uslove. Preporuke uključuju zalihe flaširane vode, higijenskih proizvoda, pa čak i uzgoj hrane kod kuće.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

28. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Poreska uprava upozorava na pokušaj prevare putem elektronske pošte

by bifadmin 28. септембар 2025.

Poreska uprava upozorila je građane na prevaru koja kruži putem elektronske pošte, a u kojoj se zloupotrebljavaju njeni podaci.

„Ukoliko dobijete imejl poruku sa prilogom koju je navodno poslala Poreska uprava Republike Srbije, u vezi sa ažuriranjem bankovnih podataka za povraćaj poreza, molimo vas da, u cilju bezbednosti vaših podataka, ne otvarate prilog, niti da postupate prema instrukcijama, a da imejl odmah obrišete“, navodi Poreska uprava u saopštenju.

Poreska uprava navodi da su se u poslednje vreme pojavili pokušaji prevare putem elektronske pošte (tzv. phishing poruke).

Takođe, u saopštenju se navodi da se zvanična komunikacija Poreske uprave obavlja se isključivo sa zvanične adrese sa domena @purs.gov.rs.

28. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Povučena studija da jabukovo sirće utiče na mršavljenje

by bifadmin 27. септембар 2025.

Povučena je uticajna studija prema kojoj svakodnevno konzumiranje manje količine jabukovog sirćeta pomaže ljudima da smršaju, nakon što je istragom otkriveno da sadrži višestruke greške.

Rezultati manjeg kliničkog ispitivanja, objavljeni prošle godine u časopisu „BMJ Nutrition, Prevention & Health“, i dalje se citiraju u brojnim onlajn člancima koji ističu navodne zdravstvene prednosti jabukovog sirćeta.

Međutim, studija je ubrzo izazvala kritike spoljnih istraživača, što je nagnalo izdavača časopisa da pokrene istragu o rezultatima.

Istraživači su otkrili statističke greške i nisu uspeli da ponove rezultate, pa je studija povučena, navodi se u saopštenju BMJ Group.

BMJ Group je britanski izdavač naučnih časopisa iz oblasti biomedicine, zdravlja i srodnih delatnosti. Osnovan je 1840. godine i u vlasništvu je Britanskog medicinskog udruženja.

Autori istraživanja sprovedenog u Libanu u svojoj objavi su naveli da su greške učinjene nenamerno i da se slažu s odlukom o povlačenju studije.

Rozmari Stenton, australijska nutricionistkinja i javnozdravstvena stručnjakinja, koja je kritikovala studiju odmah po objavljivanju, rekla je AFP-u da je zadovoljna što je ona konačno povučena.

„Trebalo bi da imamo zdravu dozu skepticizma prema svemu što zvuči predobro da bi bilo istinito“, naglasila je ona.

Nakon što je Netfliks u januaru emitovao seriju pod nazivom „Jabukovo sirće“ o australijskim influenserima koji se bave zdravljem, ova uobičajena namirnica postala je simbol neproverenih zdravstvenih tvrdnji koje se promovišu na društvenim mrežama.

Stenton je dodala da brojne navodne koristi od konzumiranja jabukovog sirćeta nisu potkrepljene dokazima.

Posebno je istakla da tvrdnje po kojima je jabukovo sirće dobar izvor hranljivih materija poput kalijuma, kalcijuma i magnezijuma – jednostavno nisu tačne.

„S obzirom na to da jabukovo sirće oštećuje zubnu gleđ, preporučujem da, ako ga koristite, uvek nakon toga temeljno isperete usta vodom“, savetovala je Stenton.

Takođe je izrazila žaljenje što sve više ljudi, naročito korisnika društvenih mreža, savete o ishrani ne dobija od kvalifikovanih stručnjaka, već od nekvalifikovanih influensera koji često profitiraju od promocije, samopromocije ili prodaje proizvoda.

Izvor: Hina

Foto: Pixabay

27. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Institucije zatvorene, bunt građana nada za unapređenje transparentnosti

by bifadmin 27. септембар 2025.

Međunarodni dan prava javnosti da zna, koji se svake godine obeležava 28. septembra, ove godine dočekujemo u senci neuspešnih izmena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, masovnih protesta građana, duboke političke krize i porasta SLAPP postupaka (istraga i sudskih postupaka koji imaju za cilj da zastraše i ućutkaju aktiviste i novinare).

Proces izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama prekinut je u februaru povlačenjem Predloga zakona iz skupštinske procedure, bez ikakvog obrazloženja. Time su i dalje ostali nerešeni ključni problemi u primeni zakona, od zloupotreba prava od strane pojedinih tražilaca informacija, preko nepostojanja efikasnog mehanizma za sprovođenje rešenja Poverenika i neadekvatnog inspekcijskog nadzora, do otežanog pristupa informacijama o radu najvažnijih državnih organa (Vlade, Predsednika, Narodne skupštine i drugih), na koje se nadležnost Poverenika u žalbenom postupku ne odnosi.

Tajnost podataka postaje dominantan razlog za odbijanje dostavljanja traženih informacija

Podaci iz izveštaja Poverenika pokazuju da su se organi vlasti u 2024. godini u 206 slučajeva pozvali na tajnost, što je dvostruko više nego u 2023. Ovde je važno naglasiti da je većina ovih žalbi rešena u korist tražilaca informacija. Tajnost podataka je bio i argument predsednika države u vezi sa objavljivanjem ugovora o rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu. Međutim, ispostavilo se da ovi ugovori nikada nisu bili označeni kao tajni. Na tajnost se pozvalo i Ministarstvo odbrane kada je odbilo da dostavi Partnerima Srbija informacije o broju lica zaposlenih u ministarstvu.

Ministarstvo pravde, koje je nadležno za sprovođenje nadzora u oblasti tajnosti podataka, taj posao već godinama ne obavlja, što ostavlja mogućnost institucijama da bez kontrole i proizvoljno dokumenta označavaju tajnim.

U saradnji sa organizacijama iz regiona, Partneri Srbija i ove godine sproveli su istraživanje o otvorenosti izvršne i zakonodavne vlasti u regionu. Nažalost, rezultati ni ovog puta ne ukazuju na napredak. U Srbiji su procesi donošenja odluka Vlade i dalje obavijeni velom tajne. Vlada već drugu godinu zaredom nije objavila plan rada (poslednji plan dostupan javnosti bio je za 2023. godinu), niti redovno izveštava o svom radu.

Jedan od glavnih zahteva poslednjih protesta u Srbiji upravo je bio transparentnost

Građani su zahtevali objavljivanje kompletne dokumentacije u vezi sa rekonstrukcijom nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, čiji je pad usmrtio 16 ljudi. Slične zahteve postavljali su i građani Severne Makedonije nakon tragičnog požara u Kočanima. Povodom nesreće na železničkoj stanici u Novom Sadu pokrenute su dve istrage, prva zbog utvrđivanja odgovornosti, a druga više od pola godine kasnije zbog potencijalne korupcije. Poverenje građana u vlast, a u ovom slučaju još izraženije nepoverenje građana u nezavisnost pravosuđa, generisali su kao prvi zahtev protesta objavljivanje sve dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice.

Ovi događaji naglašavaju da transparentnost vlasti nije apstraktan pojam, već može direktno uticati na bezbednost i živote ljudi. Kada institucije kriju informacije, građani gube poverenje, a traženje odgovornosti postaje osnovni zahtev društva.

Međunarodni dan prava javnosti da zna podseća nas da pravo na pristup informacijama treba da bude temelj svake države. Ohrabruje to što sve više građana, uključujući i one ranije kolokvijalno nazivane „pasivnim“, zahteva transparentnost. Upravo taj porast društvenog interesovanja za transparentnost možemo posmatrati kao mali, ali značajan pomak u borbi protiv zatvorenosti institucija.

Foto: Bif

27. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Delez Srbija posluje u skladu sa propisima Republike Srbije

by bifadmin 26. септембар 2025.

Uredba o ograničenju marži usvojena je u petak, 29. avgusta, a stupila je na snagu u ponedeljak 1. septembra. Za samo dva dana, tokom vikenda, Delez Srbija je primenila novu Uredbu i uskladila marže i cene za više od 12.000 proizvoda u svih 559 prodavnica širom Srbije.

Počev od 9. septembra, tržišna inspekcija je sprovela kontrolu u našim prodavnicama 83 puta, sa proverama koje su obuhvatile 1.884 proizvoda. Tokom kontrole, inspekciji je dostavljeno više od dvadeset pet hiljada (25.000) dokumenata. Tržišna inspekcija nam je najčešće ostavljala najkraći zakonom predviđeni rok od 24 sata za dostavljanje dokumentacije. Uprkos tako kratkim rokovima, predano smo radili da poslovanje pravovremeno uskladimo sa Uredbom, te da nadležnom organu dostavimo i pomognemo u tumačenju obimne i složene dokumentacije.

Na osnovu naše interne kontrole, uvereni smo da su izrečene kazne nepravične i neosnovane. Stoga ćemo podneti zahteve za sudsko odlučivanje povodom izrečenih prekršajnih kazni. Nadamo se pravičnom ishodu postupaka pred Prekršajnim sudom, kojim će se utvrditi da smo postupali u skladu sa Uredbom.

Kao najveći poslodavac u privatnom sektoru, značajan poreski obveznik i istaknuti član poslovne zajednice Srbije, Delez se nalazi pod, čini se, nesrazmernim regulatornim pritiscima. Složenost novih zahteva, izuzetno kratki rokovi za njihovu primenu i očigledno ciljanje Deleza intenzivnim inspekcijskim nadzorima predstavljaju značajan izazov za našu organizaciju.

Delez Srbija je jedan od najvećih investitora na srpskom tržištu, i svoju dugoročnu posvećenost potvrđujemo kroz velika ulaganja u maloprodajnu mrežu, distributivne centre i infrastrukturu. Želimo da se zahvalimo našim kupcima, čije smo poverenje sticali tokom više od 20 godina poslovanja i da im poručimo da ćemo nastaviti da im pružamo širok asortiman kvalitetnih proizvoda po pristupačnim cenama, uvek poslujući u skladu sa svim važećim propisima.

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Tramp uvodi visoke carine i na lekove proizvedene van SAD

by bifadmin 26. септембар 2025.

Nove carine, od čak 100%, odnosiće se na brendirane i patentirane lekove inostranih proizvođača osim ako oni ne započnu proizvodnju na američkom tlu.

Ova odluka trebalo bi da stupi na snagu 1. oktobra ali će iz nje biti izuzete one farmaceutske kompanije koje su trenutno u procesu izgradnje fabrika u SAD.

Prema rečima američkog predsednika, cilj ove odluke, kao i prethodnih, je podsticanje strane konkurencije da preseli svoju proizvodnju u Ameriku, ali i jačanje pozicije američkih proizvoda na lokalnom tržištu.

Mediji navode da razlog za ovako oštru meru može biti i rast uvoza farmaceutskih proizvoda u SAD koji je prošle godine vredeo 213 milijardi dolara što znači da je utrostručen u odnosu na prethodnu deceniju. Međutim, to takođe znači i da Amerikanci koriste više inostranih lekova nego ranije koji će im od oktobra biti znatno skuplji.

Očekuje se da farmaceutske kompanije, kako bi ublažile razliku u ceni za krajnje potrošače, ubuduće smanje ulaganja u istraživanja i razvoj što bi moglo zakočiti dalji razvoj ovog sektora. Takođe bi moglo doći i do nestašica lekova na američkom tlu jer su neki od njih već sada na granici isplativosti a sa carinama više to neće biti.

Analitičari pak ne veruju da će farmaceutske kompanije pohrliti u SAD, što bi bio jedini potez koji bi mogao da ih izuzme iz nove carinske politike. Proces zasnivanja farmaceutske proizvodnje je, prema njihovim rečima, skup i može potrajati nekoliko godina. Zato pojedini stručnjaci misle da će inostrane kompanije radije sačekati ukidanje carina nego što će se upuštati u brzopleto otvaranje fabrika na teritoriji Amerike.

Izvor: CNBC

Foto: Candace Mathers, Unsplash

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

bee’s care – snaga prirode pretočena u savremenu negu

by bifadmin 26. септембар 2025.

bee’s care je domaći brend prirodne kozmetike nastao sa željom da prirodna nega i prirodni proizvodi ne budu samo alternativa industrijskoj kozmetici, već prvi izbor svake osobe. Ideja koja stoji iza ovog porodičnog brenda je da prirodni proizvodi mogu pružiti jednaku efikasnost i kvalitet kao komercijalni, uz prednost da su neuporedivo zdraviji i bezbedniji za kožu i organizam.

Prvi koraci ka onome što je danas bee’s care, napravljeni su u okviru porodičnog pčelarskog gazdinstva Soldatović, gde su se znanja o lekovitim biljkama i njihovim svojstvima negovala i prenosila s generacije na generaciju. Iz tog iskustva nastali su prvi proizvodi: melem za ekcem, melem za obnovu kože, melem za hemoroide i balzam za usne. Kako se glas o njihovoj delotvornosti lokalno širio, rodila se ideja da se ovo dragoceno znanje objedini u brend i približi širem tržištu.

Tri prijateljice koje su viziju pretvorile u stvarnost

Kada je došlo vreme da se porodični recepti približe širem tržištu, dalji razvoj su preuzele tri prijateljice iz detinjstva, od kojih jedna potiče upravo iz porodice koja je negovala tradiciju pčelarstva. Njihova vizija bila je da spoje proverene prirodne recepte sa savremenim načinom života i ponude proizvode koji će po efikasnosti parirati komercijalnim, a po sastavu biti neuporedivo zdraviji. Melemi za ekcem, hemoroide i druge kožne probleme ubrzo su pronašli put do velikog broja ljudi i postali prepoznatljivi na domaćem tržištu. Na temelju tog uspeha razvijen je i širi asortiman – od prirodnih dezodoransa i krema za lice, do putera za telo i proizvoda za sunčanje, čime je bee’s care postao brend svakodnevne nege za celu porodicu.

Proizvodi bee’s care namenjeni su svima, od najmlađih do najstarijih. Zahvaljujući pažljivo odabranim sastojcima i prirodnim formulacijama, podjednako su pogodni za bebe, decu i osobe sa osetljivom kožom, ali i za zrelu kožu kojoj je potrebna dodatna hidratacija i regeneracija. Svako ko želi da izbegne agresivne hemijske sastojke i pronađe prirodnu, a istovremeno delotvornu negu, u bee’s care proizvodima imaće pouzdanog i dugoročnog saveznika.

Spoj tradicije i tehnologije

Razvoj njihovih proizvoda odvija se kroz pažljiv spoj porodičnog i savremenog znanja. Prvi melemi nastali su iz konkretne potrebe, kada je u okviru porodice bio potreban preparat za osetljivu dečju kožu pogođenu ekcemom. Melem za ekcem koji je tada potekao od najstarijih članova domaćinstva pokazao se toliko efikasnim da je vremenom postao osnova za širu paletu proizvoda. Danas se čitav asortiman oslanja na najkvalitetnije prirodne sastojke – domaća biljna ulja i macerate spravljene u maslinovom ulju, pčelinji vosak, biljne ekstrakte, hidrolate i vitamine. Svaki sastojak brižljivo se bira prema nameni, kako bi krajnji proizvod bio i bezbedan i funkcionalan.

bee’s care dokazuje da priroda i tehnologija ne moraju da stoje na suprotnim stranama. Savremene mašine i laboratorijska testiranja omogućavaju da se proizvodi izrađuju brže, preciznije i pod strogom kontrolom kvaliteta, a da se pritom očuva čistoća i moć prirodnih sastojaka. Poseban trenutak u razvoju brenda bio je kada su prve dermatološke analize potvrdile ono što je od početka bila želja, a to je da su proizvodi koji su potpunosti prirodni istovremeno bezbedni i efikasni, čak i za najosetljiviju kožu. Tehnologija je svojim rezultatima samo potvrdila ono što praksa već dugo pokazuje – da priroda u sebi nosi ogromnu snagu isceljenja i nege.

Odgovornost prema prirodi i budući razvoj

Ono što bee’s care dodatno izdvaja jeste odgovoran odnos prema životnoj sredini. Ambalaža proizvoda izrađuje se od stakla, aluminijuma i kartona, čime se smanjuje ekološki otisak i osigurava da prirodna nega ostane u skladu sa prirodom.

Pravac razvoja brenda usmeren je na širenje i približavanje što većem broju ljudi. Nakon što su proizvodi postali prepoznatljivi na domaćem tržištu, naredni cilj je osvajanje regionalnih i evropskih kupaca, kao i proširenje palete novim linijama među kojima su prirodni serumi, dezodoransi i kolekcija za bebe. A iza svega stoji jednostavna želja osnivačica: da svakodnevnu negu pretvore u ritual koji vraća poverenje u prirodu i povezuje ljude sa onim što je najčistije i najzdravije.

 

26. септембар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Koliko Balkanci konzumiraju žvake?

by bifadmin 26. септембар 2025.

U poslednjih 12 meseci na tržištima BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije je 6,7 miliona odraslih konzumiralo žvake, piše specijalizovani portal Instore.

U tom periodu žvake su procentualno najviše konzumirane u BiH 65,8% i u Hrvatskoj 61,3%, dok se najmanji procenat konzumenata ove kategorije nalazio u Sloveniji 46,3%. U Srbiji ih je umereno ili često žvakalo 54,8% odrasle populacije.

Istraživanje koje je sproveo slovenački Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana, nudi još podataka – da žvake na ovoj teritoriji koristi 6,7 miliona ljudi starosti od 15 do 69 godina, kao i da je u poslednjih godinu dana skoro 5,9 miliona ljudi na pomenuta četiri tržišta konzumiralo žvake jednom nedeljno i češće.

Kada se govori o markama žvakaćih guma koje su najviše konzumirane u prethodnih 12 meseci, može se primetiti da Orbit na tržištima Srbije, Hrvatske i Slovenije ima najveći broj korisnika, dok je na tržištu BiH to Airwaves. Drugim rečima, oko pet miliona građana navedenih država konzumiralo je Orbit u poslednjih 12 meseci.

Izvor: Instore

Foto: Quinten de graaf, Unsplash

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
  • Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno
  • Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini
  • Kredium petu godinu zaredom među najboljim partnerima Beograda na vodi

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit