NAJNOVIJE
Kada kliknemo „plati“, posao tek počinje: Bezbednosna mreža iza...
Gde je najbolje biti žena? Nordijske zemlje na vrhu...
Ugostiteljske usluge u julu za 5,6 odsto skuplje nego...
Savremena ekonomija postala je zavisna od jednog ostrva?
Svetska tražnja za zlatom raste – tržište vredno 380...
Nova „živa plastika“ razgrađuje se za šest dana i...
Pakistan, svetska fabrika fudbalskih lopti: Nekom sjaj, nekom očaj
Kina podigla globalnu proizvodnju nuklearne energije na rekordan nivo:...
Kad Dunav opadne, Drina Srbiju čuva – a šta...
Belgija najveći izvoznik a Francuska najveći uvoznik piva
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Dobri temelji. Bolji rezultati

by bifadmin 15. мај 2026.

UniCredit Banka će i ove godine učestvovati na Međunarodnom sajmu poljoprivrede, najznačajnijoj regionalnoj manifestaciji posvećenoj agraru i agrobiznisu, koja će se održati od 16. do 21. maja u Novom Sadu. Sajam već više od devet decenija okuplja vodeće domaće i međunarodne kompanije, institucije, proizvođače i stručnjake iz oblasti poljoprivrede, mehanizacije, prehrambene industrije i novih tehnologija.

Tokom šest sajamskih dana, UniCredit Banka predstaviće širok spektar finansijskih rešenja namenjenih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima. Fokus banke biće na podršci investicijama u savremenu mehanizaciju, unapređenje proizvodnje, održive tehnologije i digitalizaciju poslovanja, sa ciljem dodatnog osnaživanja konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Posetioci štanda UniCredit Banke imaće priliku da se informišu o aktuelnim modelima finansiranja, kreditnim linijama za poljoprivrednike, mogućnostima refinansiranja, kao i o rešenjima koja olakšavaju pristup subvencionisanim kreditima Ministarstva poljoprivrede i investicionim projektima. Stručni tim banke biće dostupan za individualne konsultacije i razgovore o potrebama klijenata i izazovima sa kojima se agrarni sektor danas suočava.

„Konstantno osluškujemo potrebe domaćih poljoprivrednika i agroindustrije, zbog čega smo ove godine pripremili posebne proizvode i usluge. Cilj nam ostaje da svojim partnerima i klijentima omogućimo pristup kapitalu i znanju koji će im pomoći da ubrzaju transformaciju i ostanu konkurentni na sve zahtevnijem tržištu“, izjavio je Rastko Nicić, član Izvršnog odbora i direktor za Poslovanje sa stanovništvom i malim privrednim društvima u UniCredit Banci.

Ovogodišnji sajam, još jednom će okupiti najvažnije aktere agrarne industrije iz Srbije i regiona, uz predstavljanje najnovijih dostignuća u oblasti poljoprivrede, opreme, prehrambene industrije i održivih rešenja za razvoj agrobiznisa.

UniCredit Banka poziva sve zainteresovane posetioce, partnere i klijente da tokom trajanja sajma posete njen izložbeni prostor i upoznaju se sa finansijskim rešenjima kreiranim za potrebe savremene poljoprivrede.

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

PepsiCo fabrika u Magliću: 30 godina rasta, partnerstva i razvoja

by bifadmin 15. мај 2026.

Fabrika grickalica kompanije PepsiCo u Magliću je prošle godine obeležila 30 godina poslovanja, tokom kojih je izrasla u jedno od najvažnijih proizvodnih i distributivnih čvorišta kompanije u Srbiji i regionu. Tokom tri decenije, kontinuirana ulaganja, razvoj portfolija i unapređenje proizvodnih procesa doprineli su njenoj snažnoj poziciji u domaćoj privredi i svakodnevnom životu potrošača.

U protekloj deceniji, PepsiCo je kontinuirano ulagao u razvoj poslovanja u Srbiji, potvrđujući dugoročnu posvećenost jačanju proizvodnih kapaciteta i tržišnog prisustva. Značajan deo proizvodnje namenjen je izvozu na više međunarodnih tržišta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Grčku, Mađarsku i Italiju, dok se regionalno poslovanje za Jugoistočnu Evropu i Baltik koordinira iz Srbije.

Fabrika u Magliću već 30 godina zajedno sa lokalnim partnerima i zajednicama razvija poslovanje zasnovano na kvalitetu, inovacijama i odgovornom pristupu proizvodnji. Kompanija kontinuirano ulaže u modernizaciju načina rada, unapređenje portfolija i razvoj zaposlenih, čime dodatno jača svoju ulogu u lokalnoj ekonomiji. U poslednjim godinama poseban fokus stavljen je na unapređenje efikasnosti i smanjenje uticaja na životnu sredinu, kroz način upravljanja procesima i potrošnjom energije i vode, kao i kroz korišćenje električne energije iz obnovljivih izvora i razvoj solarnih rešenja. Ovaj pristup je deo šire pep+ (PepsiCo Positive) strategije kompanije.

PepsiCo godinama investira u inovacije i unapređenje proizvodnih standarda, potvrđujući lidersku poziciju u FMCG industriji u Srbiji i regionu. U portfoliju se nalaze neki od najpoznatijih globalnih i lokalnih brendova grickalica – Chipsy, Doritos, Lay’s, Clipsy, Pardon i Gud.

Fabrika danas raspolaže savremenim proizvodnim linijama, koristi napredne proizvodne tehnologije i razvija širok portfolio proizvoda.

„Naša ambicija je da rast gradimo odgovorno – kroz inovacije koje donose proizvode najboljeg kvaliteta, operativnu izvrsnost i ulaganja koja imaju smisla za zajednicu u kojoj poslujemo. Takođe, zahvalni smo svim našim zaposlenima čiji je doprinos ključan za razvoj naše fabrike tokom godina“, izjavila je direktorka fabrike u Magliću, Zorica Šišmanović.

PepsiCo u Srbiji nastavlja da modernizuje logistiku i unapređuje održivost u lancu snabdevanja – kao deo toga, deo transporta koristi alternativna goriva sa manjim emisijama, uz uvođenje novog električnog kamiona i fokus na postepenu transformaciju voznog parka i efikasniji transport, u skladu sa pep+ ambicijama.

Kroz spoj tradicije, inovacija i održivog razvoja, PepsiCo nastavlja da gradi modernu prehrambenu industriju u Srbiji i regionu, uz ambiciju da fabrika u Magliću i u godinama koje dolaze ostane pouzdan partner potrošačima, zajednici i domaćoj privredi.

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

LIDL PORUČIO: UVEK NAJNIŽA TAČKA TROŠKA U SRBIJI

by bifadmin 15. мај 2026.

Na mestu gde je nadmorska visina Srbije na najnižoj tački – na ušću Timoka u Dunav, Lidl  je simboličnim postavljanjem zastavice najnižih cena poručio da je ovaj diskontni lanac najniža tačka troška u Srbiji. Kompanija je okupila predstavnike medija kako bi pokrenula otvoren razgovor o vrlo aktuelnoj temi cena, koja je danas jedna od najvažnijih za potrošače. Bilo je reči o obezbeđivanju niskih cena uz istovremeno zadržavanje visokog kvaliteta, kao i pitanju kako kupcima pružiti najveću vrednost za njihov novac.

Tokom interaktivne diskusije sa profesorom i ekonomskim analitičarom, kao i ekspertima iz Lidlovog tima nabavke, sagledani su ključni faktori koji utiču na formiranje cena – od globalnih tržišnih kretanja, dostupnosti i cena sirovina, specifičnosti pojedinačnih kategorija proizvoda, do lokalnih tržišnih okolnosti i regulatornih okvira kroz koje posluju kompanije u Srbiji. U tom kontekstu, razgovaralo se i o tome kako Lidl, kroz efikasno upravljanje procesima, optimizovanu nabavku i dugoročno planiranje, ostvaruje jedan od svojih važnih strateških ciljeva: niske cene svaki dan, uz dosledno visok kvalitet proizvoda.

Lidl već deset meseci zaredom nudi najpovoljniju uporednu potrošačku korpu u Srbiji, prema istraživanju agencije NMS Market Research*. Iz kompanije ističu da rezultat ne dolazi kroz kratkoročne akcije i povremena sniženja, već kroz kontinuirano i odgovorno upravljanje kompletnim lancem poslovanja.

„Naš cilj je da potrošačima svakog dana ponudimo najbolji odnos cene i kvaliteta. To znači da su računi sa najnižim cenama rezultat efikasnih procesa, pažljivo planirane nabavke i dugoročnog pristupa poslovanju, a ne kompromisa sa standardima kvaliteta, jer tu nema pregovora“, izjavila je Marija Kojčić iz sektora Corporate Affairs kompanije Lidl Srbija.

Kroz inovacije i snažna partnerstva sa domaćim i inostranim dobavljačima, Lidl zadržava lidersku cenovnu poziciju i nastaviće da ulaže napore kako bi i dalje potrošačima nudio najpovoljniju korpu uporednog kvaliteta, tako da se kupovina u Lidlu uvek isplati.

U skladu sa tim, poruka sa najniže geografske tačke Srbije, pored toga što je simbolična, ona je i vrlo konkretna: kada su cene niske svakog dana, potrošači mogu da planiraju sigurnije, kupuju jednostavnije i dobiju kvalitet na koji mogu da računaju uz Lidl kao pouzdanog partnera.

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Triglav osiguranje na 93. međunarodnom poljoprivrednom sajmu: Sigurnost za ono što se stvara generacijama

by bifadmin 15. мај 2026.

 

„Triglav osiguranje” i ove godine biće deo 93. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, koji se održava od 16. do 21. maja, gde će posetiocima predstaviti proverena rešenja za zaštitu poljoprivredne proizvodnje i sigurnije poslovanje.

Poljoprivreda je mnogo više od posla – ona je ulaganje, odgovornost i oslonac budućnosti. Upravo zato, u vremenu kada su proizvodnja i prinosi sve više izloženi nepredvidivim vremenskim uslovima, prirodnim nepogodama i brojnim rizicima, prava zaštita postaje važan deo svake ozbiljne proizvodnje.

S tradicijom od preko 125 godina, „Triglav osiguranje” pruža pouzdanu podršku poljoprivrednicima širom Srbije, nudeći osiguranje koje pomaže da se sačuvaju ulaganja, obezbedi kontinuitet proizvodnje i lakše prevaziđu nepredviđene okolnosti.

Na našem štandu posetioci će moći da se informišu o ključnim proizvodima namenjenim zaštiti poljoprivrede:

  • Osiguranje useva i plodova – zaštita jednogodišnjih i višegodišnjih kultura od rizika poput grada, požara, udara groma, oluje, suše, poplave i zimskog izmrzavanja.
  • Osiguranje životinja – zaštita od bolesti i nezgoda koje mogu dovesti do uginuća ili prinudnog klanja goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara.

Za poljoprivrednike koji žele viši nivo sigurnosti, izdvajamo i „Triglav max” paket, s proširenim obimom zaštite i dodatnim pokrićima prilagođenim savremenim izazovima poljoprivredne proizvodnje.

Osiguranje danas nije samo mera predostrožnosti – ono je investicija u stabilnost, razvoj i sigurniju budućnost gazdinstva.

Pozivamo sve poljoprivrednike, partnere i posetioce da nas od 16. do 21. maja posete na 93. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, upoznaju se s našom ponudom i pronađu najbolje rešenje za zaštitu svoje proizvodnje.

„Triglav osiguranje” – siguran partner vaše poljoprivrede.

 

 

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka na 93. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu

by bifadmin 15. мај 2026.

UniCredit Banka će i ove godine učestvovati na Međunarodnom sajmu poljoprivrede, najznačajnijoj regionalnoj manifestaciji posvećenoj agraru i agrobiznisu, koja će se održati od 16. do 21. maja u Novom Sadu. Sajam već više od devet decenija okuplja vodeće domaće i međunarodne kompanije, institucije, proizvođače i stručnjake iz oblasti poljoprivrede, mehanizacije, prehrambene industrije i novih tehnologija.

Tokom šest sajamskih dana, UniCredit Banka predstaviće širok spektar finansijskih rešenja namenjenih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima. Fokus banke biće na podršci investicijama u savremenu mehanizaciju, unapređenje proizvodnje, održive tehnologije i digitalizaciju poslovanja, sa ciljem dodatnog osnaživanja konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Posetioci štanda UniCredit Banke imaće priliku da se informišu o aktuelnim modelima finansiranja, kreditnim linijama za poljoprivrednike, mogućnostima refinansiranja, kao i o rešenjima koja olakšavaju pristup subvencionisanim kreditima Ministarstva poljoprivrede i investicionim projektima. Stručni tim banke biće dostupan za individualne konsultacije i razgovore o potrebama klijenata i izazovima sa kojima se agrarni sektor danas suočava.

„Konstantno osluškujemo potrebe domaćih poljoprivrednika i agroindustrije, zbog čega smo ove godine pripremili posebne proizvode i usluge. Cilj nam ostaje da svojim partnerima i klijentima omogućimo pristup kapitalu i znanju koji će im pomoći da ubrzaju transformaciju i ostanu konkurentni na sve zahtevnijem tržištu“, izjavio je Rastko Nicić, član Izvršnog odbora i direktor za Poslovanje sa stanovništvom i malim privrednim društvima u UniCredit Banci.

Ovogodišnji sajam, još jednom će okupiti najvažnije aktere agrarne industrije iz Srbije i regiona, uz predstavljanje najnovijih dostignuća u oblasti poljoprivrede, opreme, prehrambene industrije i održivih rešenja za razvoj agrobiznisa.

UniCredit Banka poziva sve zainteresovane posetioce, partnere i klijente da tokom trajanja sajma posete njen izložbeni prostor i upoznaju se sa finansijskim rešenjima kreiranim za potrebe savremene poljoprivrede.

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Nemanja Jakovljević, revizor i pisac: Svako od nas može doprineti boljem društvu

by bifadmin 15. мај 2026.

„Ja zaista verujem da svako od nas ima mogućnost da makar nešto u društvu promeni na bolje. Čak i kada su te pojedinačne promene minimalne, njihov kumulativni efekat može biti ogroman“, ističe Nemanja Jakovljević, revizor koji je svoje životne vrednosti predstavio u romanu „Državni revizor“. Glavni junak ove knjige, mladi revizor Luka, poručuje svojim vršnjacima da menjaju zemlju, ali ne tako što će emigrirati, već tako što će ostati u svojoj državi i doprineti da ona postane kvalitetnije mesto za život.

Pošto je želeo da svojim radom doprinosi opštem dobru, mladi revizor Luka odlučio je da radi za državu. No, ispostavilo se da su njegova očekivanja bila u velikom raskoraku sa stvarnošću. Luka se na svom novom radnom mestu suočio sa mnogim dilemama: kako ostati pošten u sistemu u kom je nepoštenje prihvaćeno kao normalno ponašanje, sačuvati lično dostojanstvo u kompetetivnoj revizorskoj delatnosti, uskladiti privatni život sa iscrpljujućim profesionalnim zahtevima… I konačno, kako unaprediti naše društvo i ima li uopšte pojedinac snagu da to učini?

Odgovori na ova pitanja sadržani su u knjizi „Državni revizor“, čiji je Luka glavni junak. Radnja romana odvija se u savremenom Beogradu, a njegova poruka je univerzalna – da svaki pojedinac može doprineti društvenim promenama. Autor knjige Nemanja Jakovljević trenutno piše i nastavak, u kom se Luka seli u Prag i radi na složenom međunarodnom slučaju.

Revizorska znanja koja je zahtevalo pisanje ovih romana naš sagovornik je stekao kroz rad, a idealizam njegovog glavnog junaka zasnovan je na Jakovljevićevim ličnim vrednostima.

B&F: Zašto ste odlučili da se bavite revizijom?

Nemanja Jakovljević: Moja majka već decenijama radi u računovodstvu i uz nju sam učio o tom poslu. Već kao srednjoškolac sam baratao fakturama i izvodima, ponekad čak i knjižio. Zahvaljujući tom iskustvu, shvatio sam koliko je važno imati dobrog računovođu, a zatim i koliko je značajno da se revizija kvalitetno sprovede.

Kasnije sam diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, završio master na Fakultetu organizacionih nauka i proveo neko vreme na studentskoj razmeni u Češkoj. Po povratku u Srbiju radio sam kao revizor, upisao doktorat na beogradskom Ekonomskom fakultetu i objavio preko 50 naučnih i stručnih radova na temu revizije i računovodstva.

B&F: Šta su po Vašem mišljenju glavne odlike dobrog revizora?

Nemanja Jakovljević: Stručnost, upornost, preciznost i mnogo drugih osobina, ali ako bih morao da izdvojim jednu, to bi bila – usredsređenost. Posebno usredsređenost na detalje, jer revizor mora imati oštro oko, izvežbano da primećuje sitnice koje ne primećuju drugi. Kvalitetan revizor ima želju da se stalno usavršava, dobar je u planiranju, komunikaciji i predstavljanju podataka. Naši državni fakulteti školuju dobre revizore, ali svršenim studentima najčešće nedostaju veštine vezane za komunikaciju, koje oni uglavnom stiču kroz rad.

B&F: Gde ste Vi sticali veštine koje danas koristite?

Nemanja Jakovljević: U proteklih šest godina radio sam u nekoliko privatnih kompanija, kao i u Državnoj revizorskoj instituciji. Najviše sam se bavio revizijom finansijskih izveštaja, a ponekad i IT-a i svrsishodnosti. Zanimala me je i revizija društvenih mreža, jer su one postale značajne za poslovanje.

Ali, najviše me je interesovalo da stvorim nešto svoje. Zato sam osnovao kompaniju nLine, koja se bavi računovodstvenim uslugama, a uskoro ću klijentima ponuditi i revizorske usluge.

B&F: Kako je biti preduzetnik u ovim delatnostima?

Nemanja Jakovljević: Teže je nego kada radite za poznate finansijske kuće, jer morate da ulažete izuzetan napor da biste uopšte došli do klijenata i uverili ih da ste baš vi prava adresa za njih. Ali, upravo činjenica da radite za sebe predstavlja veliku motivaciju.

Pored želje da budem „svoj gazda“, firmu sam osnovao i zato što sam imao proizvod koji sam hteo da plasiram na tržište. Naime, sve ove godine, uporedo sa revizijom bavio sam se i računovodstvom. Radio sam sa različitim računovodstvenim sistemima i uočio njihove nedostatke, pa sam napravio sistem za njihovo prevazilaženje pod nazivom „Džordan“. Taj sistem se pokazao kao veoma efikasan u svim segmentima posla i očekujem da će dobro proći na tržištu.

B&F: Ipak, pojedini skandali u praksi upozoravaju da napredna tehnološka rešenja ne garantuju otpornost na „kreativne mahinacije“ u računovodstvu i reviziji koje štete ugledu ovih profesija. Šta je to što nedostaje da bi se ovakve zloupotrebe efikasnije suzbijale, a ne može se kupiti na tržištu?

Nemanja Jakovljević: Ono što je neophodno da se zaštiti ugled ovih zanimanja ne može da obezbedi nijedna tehnološka revolucija. To je vraćanje koncepta časti i nezavisnosti u ove profesije. Posebno u reviziju. Mi revizori moramo neprekidno biti svesni da smo se obavezali na objektivnost i neutralnost u političkom smislu, kao i da svoj posao radimo u skladu sa kodeksom profesionalne etike.

B&F: Kako izgleda prosečan radni dan revizora?

Nemanja Jakovljević: On počinje planiranjem dnevnih aktivnosti, koje se nakon toga sprovode na terenu ili u kancelariji. To obično podrazumeva pregledanje i analizu mnoštva dokumenata, podataka, tabela, što zahteva veliko naprezanje i stvara pritisak. Revizor mora da zna kako da tu tenziju drži pod kontrolom, da se ne bi negativno odrazila na njegovu koncentraciju. Pored toga, ovaj posao odlikuje i određena doza monotonije, pa revizor mora da poznaje sebe, odnosno na koji način može da održi visok nivo pažnje.

Zato moje kolege imaju različite „izduvne ventile”, nešto što im pomaže da povremeno provetre um, da sačuvaju kreativnost i da se lakše nose sa svakodnevicom. Neki igraju padel, neki idu na ples, neki čitaju, a ja pišem.

Pošto me pisanje veoma ispunjava napravio sam i Instagram stranicu „Pokloni mi pesmu“. Preko nje me angažuju klijenti koji traže originalan poklon za nečiji rođendan, godišnjicu, venčanje ili drugu svečanu prigodu. Najčešće mi daju kratak opis i sliku slavljenika, pa na osnovu toga napravim karikaturu i pesmu posvećenu toj osobi. Redovno mi šalju snimke na kojima čitaju moju poeziju slavljenicima i raduje me što su reakcije uvek pozitivne.

B&F: Rezultat Vaše ljubavi prema pisanju je i roman „Državni revizor“. Kako ste došli na ideju o čemu ćete pisati?

Nemanja Jakovljević: Skicu sam imao u glavi još pre sedam–osam godina. Dakle, pre nego što sam stekao poslovno iskustvo, u vreme dok sam ovu profesiju doživljavao idealistički. Tada sam revizore zamišljao kao osobe koje imaju moć da ispravljaju nepravde. A onda sam video sa kakvim se sve problemima suočavaju u praksi. Međutim, to me nije pokolebalo, i dalje smatram da revizori treba da budu onakvi kakvima ih zamišljaju studenti ekonomije. Ili bar da se trude da budu što bliži tom idealu.

Želeo sam da istaknem tu poentu i zato sam odlučio da glavni junak moje knjige radi za državu. Hteo sam da pokažem da i u vremenu kada se manipulacije i zloupotrebe praktično podrazumevaju kao nešto normalno u društvu, revizor treba da ostane svoj, da radi po pravilima i da ne pravi „trule kompromise“ čak i kada se nađe u epicentru neetičkog ponašanja.

B&F: Kako ste našli izdavača za knjigu koja se bavi takvom tematikom?

Nemanja Jakovljević: Znajući da velike izdavačke kuće favorizuju poznate autore i literaturu za široku publiku, kontaktirao sam „Librum“, malog izdavača koji ističe da je ponosan na to što „stvara pisce“. To znači da mladim autorima pomaže da iz svog dela izvuku maksimum kroz lekturu, uređivanje, grafički prikaz i slično. Ispostavilo se da je njihova tvrdnja potpuno tačna – moja knjiga ne bi bila ni približno ovakva kakva je sada pred čitaocima da nisam slušao njihove savete.

B&F: Pošto ste pomenuli široku publiku, nameće se pitanje kome je zapravo namenjen „Državni revizor“, ko može da ga razume i poistoveti se sa glavnim junakom?

Nemanja Jakovljević: Roman sam pisao jednostavnim jezikom u formi ljubavne krimi priče, tako da ona može biti interesantna i razumljiva svima. Ali, posebno mi je stalo do toga da moja knjiga ohrabri mlade ljude koji sada završavaju fakultete i počinju da rade u ekonomskoj struci, jer vrlo dobro znam sa kakvim se izazovima suočavaju.

Oni žive u neuređenoj zemlji u kojoj se teško osamostaljuju ma koliko se trudili, u kojoj moraju biti štedljivi sa svojim ambicijama za budućnost. Njima želim da poručim da ne treba da ograničavaju svoje želje i svoje viđenje kako svet treba da izgleda. Budućnost o kojoj svi volimo da pričamo zapravo pripada mladima i oni i treba da budu pokretači borbe za bolje društvo u kom će se osećati sigurno i uvaženo.

B&F: Zašto je mladima potrebna podrška da se izbore za takvu budućnost?

Nemanja Jakovljević: Zato što se na ovim prostorima mladi oduvek potcenjuju. Na njih se gleda kao na osobe koje ne mogu dati veliki doprinos razvoju društva. Ovde svaka generacija za novu generaciju govori da je nesposobnija i stalno joj pronalazi mane. A u poslednje vreme se pokazalo da mladi mogu da budu pokretači promena.
Jedan od takvih mladih je i Luka, glavni junak „Državnog revizora“.

B&F: Šta on poručuje svojim vršnjacima?

Nemanja Jakovljević: Luka želi da živi punim plućima u normalnom okruženju gde će slobodno raditi i stvarati. Želi da se raduje što ide na posao. A čini se da to u ovoj zemlji nije moguće. Zato odlučuje da menja zemlju, ali ne tako što će emigrirati, već tako što će ostati u njoj i doprineti da ona postane kvalitetnije mesto za život.

On to čini na način na koji može – kroz svoj posao. U revizorskoj delatnosti to znači da ćete poštovati kodeks profesionalne etike, što može dovesti do pada korupcije i broja prevara u privredi, a rezultat toga je brži ekonomski razvoj.

Kada bismo svi razmišljali kao Luka, siguran sam da bi Srbija bila znatno uređenija država. Ja zaista verujem da svako od nas ima mogućnost da makar nešto u društvu promeni na bolje. Čak i kada su te pojedinačne promene minimalne, njihov kumulativni efekat može biti ogroman.

B&F: Šta je za Vas bolje društvo?

Nemanja Jakovljević: Za početak, ono koje nam pruža mogućnost da živimo i radimo tako da se ne stidimo svojih dela. Društvo u kom ljudi vode računa kako se ponašaju jedni prema drugima, u kom postoje ljudskost i solidarnost. U kojem poštovanje različitosti nije podložno diskusiji, već predstavlja jednu od osnovnih društvenih vrednosti. Mislim da se mladi danas bore upravo za takvo društvo.

Marija Dukić

Biznis i finansije 244, april 2026.

Foto: Bif

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Internet oduševljen idejom da Adidas napravi dres Jugoslavije

by bifadmin 15. мај 2026.

Ako se pitate zašto su društvene mreže preplavili fudbalski dresovi Jugoslavije odgovor se krije u vesti koja je potekla samo iz jednog izvora.

Naime, prema saznanjima specijalizovanog portala Footy Headlines, nemački proizvođač sportske opreme planira da naredne godine na tržište izbaci retro dres Jugoslavije. Na ovu odluku došao je nakon što se pokazalo da su neki njegovi stari dresovi koji su ponovo pušteni na tržište doživeli uspeh kod publike.

A kako pomenuti portal piše, Jugoslavija je imala bogatu fudbalsku istoriju i kultne dresove, naročito one iz devedesetih godina sa upečatljivim geometrijskim dizajnom koji su nošeni tokom Svetskog prvenstva 1990. godine. No, još uvek se ne zna koji od svih jugoslovenskih dresova bi se mogao naći u prodavnicama Adidasa.

Iako ova vest još nije zvanično potvrđena, mnogi se nadaju da je istinita jer Footy Headlines svuda ima svoje izvore i često se ispostavi da prvi objavljuje vesti koje se kasnije potvrde.

Činjenica da ni sam Adidas još uvek ništa nije zvanično saopštio nije sprečila radovanje stanovnika bivših jugoslovenskih država koji već planiraju da kupuju pomenute dresove. Na društvenim mrežama mogu se pročitati brojne pohvale ove, za sada još nepotvrđene vesti da će se na tržištu uskoro naći jugoslovenski dresovi, i to na svim jezicima „naroda i narodnosti“. Nostalgija je izgleda još uvek jedna od najuspešnijih marketinških strategija.

Ilustracija: Youtube Screenshoot, World Cup 1990

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uticaj Ormuskog moreuza na espreso kafu

by bifadmin 15. мај 2026.
Kriza na Bliskom istoku, zajedno sa određenim problemima u snabdevanju, sve više komplikuje poslovanje italijanskih kompanija za prženje kafe, poručio je u intervjuu za Comunicaffé potpredsednik Italijanskog komiteta za kafu pri Unione Italiana Food Michele Monzini, prenosi portal Pluton logistics.
Sa jedne strane, tenzije u Crvenom moru i u Ormuskom moreuzu produžile su vreme transporta i uvećale logističke troškove ka Evropi, dok se sektor sada suočava i sa nestašicom sirovine iz Brazila i Vijetnama, zemalja koje čine više od polovine svetske proizvodnje i koje su pogodili „ekstremni klimatski događaji“, piše supplychainitaly.it.
Kako prenosi Pluton logistics, manja dostupnost sirove kafe (odnosno nepržene) oseća se i u Kolumbiji i Indoneziji, iako, kako je objasnio Monzini, smanjenju volatilnosti cena doprinose i očekivane obilne berbe u Brazilu, Vijetnamu i Indoneziji tokom 2026.
U celini, sektor nastavlja da se okreće diverzifikaciji porekla, fokusirajući se na alternativna tržišta poput Kolumbije, Hondurasa, Ugande, Indije i Indonezije.Problemi koji posebno pogađaju pomorski transport – najpre blokada Crvenog mora, a sada i Ormuskog moreuza – nametnuli su potrebu za dugoročnijim planiranjem nego što je to bio slučaj ranije, sa unapred isplaniranim lancima snabdevanja i boljim upravljanjem zalihama.

Kriza u Ormuskom moreuzu, međutim, utiče na ceo lanac vrednosti, naglasio je Monzini, zbog rasta troškova energije koji se odražava i na preradu proizvoda i distributivnu logistiku, ali i na samu proizvodnju – usled rasta cena đubriva – kao i na završne procese poput pakovanja.
Kada je reč o transportu i pržene i nepržene kafe, on je danas „mnogo skuplji i nestabilniji“, uz rizik dodatnog pogoršanja. Odgovor kompanija za sada je diverzifikacija luka, prevoznika i logističkih čvorišta, uz nastojanje da se poveća fleksibilnost lanca snabdevanja, što donosi veću složenost upravljanja i potrebu za strukturisanijim planiranjem nego ranije, zaključuje Monzini.
Izvor: Pluton logistics
Foto: Pixabay
15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

10 rizika budućnosti

by bifadmin 15. мај 2026.

Na to da nam u narednim decenijama prete rizici koji danas još nemaju jasne granice odgovornosti, istovremeno upozoravaju analize i scenariji razvoja institucija i organizacija poput World Economic Forum, Swiss Re Institute, OECD…

Masovne klimatske migracije – milioni ljudi biće prinuđeni da se presele zbog toplote, suše ili podizanja nivoa mora. To će uticati na promenu vrednosti imovine, tržišta rada, političku stabilnost, a za osiguravače se više neće postavljati kao dominantno pitanje isplate šteta, već pitanje šta će uopšte moći da se osigurava.

Autonomni sistemi koji donose odluke bez ljudske kontrole već su u najavi: vozila, dronovi, industrijski sistemi i algoritmi koji samostalno odlučuju. Tada ni greške više neće biti posledica ljudskog propusta, već sistemske AI logike. Za osiguravače će glavna dilema postati ko snosi odgovornost – proizvođač, vlasnik, softver ili – niko?!

Kolaps digitalnog poverenja nastupiće u svetu učestalih lažnih snimaka, izmišljenih identiteta i lažnih dokaza. To dovodi do mogućnosti da i ugovori i dokazi i svedočenja postanu sporni. Osiguravači će biti u dilemi kako da procene štetu u svetu gde ništa nije sigurno da je istinito.

Kvantni slom digitalne bezbednosti – današnja digitalna bezbednost zasniva se na šifrovanju koje je za postojeće računare teško probiti. Razvoj kvantnih računara, međutim, može u jednom trenutku učiniti takvu zaštitu neefikasnom, čineći banke, države i osiguravače ranjivim. Poseban problem je što akteri pretnji već danas prikupljaju enkriptovane podatke sa namerom da ih dešifruju u budućnosti, kada kvantna tehnologija napreduje. Ova „sačuvaj sada, dešifruj kasnije“ taktika mogla bi da otkrije osetljive informacije godinama nakon što su prvobitno prenete. Time se briše jasna granica između trenutka krađe i nastanka štete.

Biotehnološki incidenti – razvoj biotehnologije, od uređivanja gena do personalizovane medicine, donosi nove vrste rizika čije se posledice često ne vide odmah, što otvara složena etička i pravna pitanja odgovornosti. Za osiguranje je ovaj rizik posebno zahtevan jer se šteta može pojaviti decenijama nakon donošenja odluke ili primene terapije, kada su ugovori istekli, a uzroci i odgovornost teško dokazivi.

Nedostatak vode postaje ekonomski i bezbednosni rizik. Ako dostupnost vode postane neizvesna, industrije koje od nje zavise suočiće se sa prekidima rada, a veliki gradovi sa problemima održivosti i snabdevanja. U takvim uslovima, mogu se očekivati i sporovi oko pristupa vodi. Ovaj rizik više nije vezan samo za sušu ili zagađenje, već za šire posledice po privredu, infrastrukturu i političku stabilnost, čime voda postaje strateški, pa i geopolitički faktor.

Megagradovi, sa 20 ili 30 miliona stanovnika, postaju jedan od najsloženijih rizika savremenog sveta. Ekstremna gustina stanovništva, potpuna zavisnost od energije, vode, saobraćaja i digitalnih mreža, kao i izraženi socijalni jaz, čine ove gradove izuzetno osetljivim na poremećaje. U takvom okruženju, jedan prekid ili događaj može u kratkom roku proizvesti ogromnu, teško sagledivu koncentraciju šteta, dovodeći u pitanje granice podnošljivog gubitka za osiguravače.

Razvoj neurotehnologija koje povezuju mozak i računare dovodi u pitanje ne samo privatnost podataka, već i proces mišljenja. Kada tehnologija može da registruje, utiče ili posredno oblikuje moždane procese, granica između lečenja, poboljšanja i nadzora postaje nejasna. Poseban izazov je što još ne postoje jasni pravni okviri ni ustaljena shvatanja odgovornosti.

Svemirski rizici – savremeno društvo u velikoj meri zavisi od satelita koji omogućavaju komunikaciju, navigaciju i funkcionisanje finansijskih sistema. Kako se broj satelita i količina otpada u orbiti povećavaju, raste i rizik od sudara koji mogu izazvati lančane kvarove i dugotrajne poremećaje. Svemir više nije udaljena tehnološka oblast, već nova vrsta infrastrukture od koje zavisi svakodnevno poslovanje, čime postaje i nova zona sistemskog rizika.

Egzistencijalni psihološki rizik možda je jedan od najopasnijih, ali i najbližih futurističkih rizika. Dugotrajna izloženost krizama, veštačkoj inteligenciji i gubitku kontrole dovodi ljude do osećaja besmisla, do većih podela u društvu, ali i do opšteg pada poverenja u institucije. Ovo će i za osiguranje biti jedan od najvećih izazova: kako osigurati društvo koje gubi osećaj stabilnosti?!

Izvor: Sveonovcu

Foto: Pixabay

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Generacija Z: Rukovodeće pozicije su i dalje poželjne – ali samo ako su održive

by bifadmin 15. мај 2026.

Najnovije Deloitteovo globalno istraživanje stavova generacije Z i milenijalaca za 2026. godinu pokazuje da pripadnici ovih generacija, koji danas sve češće preuzimaju rukovodeće pozicije, drugačije gledaju na karijerni razvoj i često daju prednost stabilnosti, razvoju veština i ličnoj dobrobiti u odnosu na brzo napredovanje. Petnaesto izdanje istraživanja zasniva se na odgovorima više od 22.500 pripadnika generacije Z i milenijalaca iz 44 zemlje, uz dodatne uvide poslovnih stručnjaka.

„Već petnaest godina ovo istraživanje pokazuje kako pripadnici generacije Z i milenijalci reaguju na promene i kako ih sami oblikuju“, izjavio je Nemnja Vujić, viši rukovodilac u Deloitteovom sektoru za konsalting. „Ove generacije su već značajno promenile tržište rada, a danas pažljivo biraju kada i pod kojim uslovima žele da preuzmu rukovodeće uloge i donesu važne životne odluke. Ovogodišnji nalazi pokazuju da su prilagodljivi i pragmatični, kao i da imaju jasne planove za sopstveni razvoj, čak i u uslovima ekonomskih pritisaka i brzih tehnoloških promena.“

Finansijski pritisci utiču na lične i profesionalne planove

Petu godinu zaredom, troškovi života predstavljaju najveću brigu za obe generacije, znatno više od društvenih pitanja. Zbog finansijskih pritisaka, mladi često odlažu važne životne odluke – iako su ambiciozni, realnost ih navodi da neke planove ostave za kasnije.

Finansijske obaveze utiču na planove: Više od polovine pripadnika generacije Z (55%) i milenijalaca (52%) navodi da je zbog finansijske situacije odložilo važne životne odluke, poput osnivanja porodice, nastavka školovanja ili pokretanja sopstvenog biznisa.
Dostupnost stanovanja utiče na profesionalne odluke: Čak 69% pripadnika generacije Z i 64% milenijalaca kaže da dostupnost i priuštivost stanovanja direktno utiču na izbor posla i poslodavca.

Ipak, prisutan je finansijski optimizam: Više od polovine pripadnika generacije Z (53%) i gotovo polovina milenijalaca (45%) očekuje da će im se finansijska situacija poboljšati tokom naredne godine.

Rukovodeće pozicije su i dalje poželjne – ali samo ako su održive

Pripadnici ovih generacija žele rukovodeće pozicije, ali ne nužno odmah. Kao i prethodne godine, svega 6% pripadnika generacije Z i milenijalaca navodi da im je glavni profesionalni cilj da postanu lideri. Mnogi oklevaju jer ih brinu kompromisi koje takve pozicije često podrazumevaju.

Profesionalne odluke donose dugoročno: Većina pripadnika generacije Z i milenijalaca prednost daje postepenom napredovanju (44% pripadnika generacije Z i 45% milenijalaca) ili horizontalnim promenama pozicija radi sticanja iskustva (21% pripadnika generacije Z i 19% milenijalaca), u odnosu na brzo unapređenje (25% pripadnika generacije Z i 21% milenijalaca).

Liderske pozicije povezuju sa kompromisima po pitanju dobrobiti: Kao najveće izazove navode stres i sagorevanje na poslu (50% pripadnika generacije Z i 49% milenijalaca), preveliku odgovornost (50% pripadnika generacije Z i 48% milenijalaca), kao i narušavanje balansa između poslovnog i privatnog života (41% pripadnika generacije Z i 46% milenijalaca).

Ipak, mnogi žele da u budućnosti budu lideri: Čak 76% pripadnika generacije Z i 67% milenijalaca zainteresovano je za više rukovodeće pozicije u budućnosti.

Veštačka inteligencija se uvodi brže nego što su organizacije spremne

Gotovo tri četvrtine pripadnika generacije Z i milenijalaca (74%) koristi veštačku inteligenciju u svakodnevnom radu, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu (57% pripadnika generacije Z i 56% milenijalaca). Iako većina smatra da AI doprinosi većoj produktivnosti, kvalitetu rada i boljem balansu između poslovnog i privatnog života, deo ispitanika ocenjuje da organizacije teško prate tempo tehnoloških promena.

Veštačka inteligencija kao profesionalni mentor: Ove generacije koriste AI ne samo za povećanje produktivnosti i kvaliteta rada, već i za učenje i razvoj (79% ispitanika iz obe generacije), traženje profesionalnih saveta (72% pripadnika generacije Z i 69% milenijalaca), kao i za lakše suočavanje sa stresom na poslu (67% pripadnika generacije Z i 65% milenijalaca).

Zaposleni i organizacije nisu podjednako spremni za AI: Trećina ispitanika smatra da njihove organizacije nisu spremne za izazove koje donosi veštačka inteligencija (67% pripadnika generacije Z i 65% milenijalaca), dok oko trećine navodi da alati koje imaju na raspolaganju nisu dovoljno razvijeni ili dostupni (33% pripadnika generacije Z i 32% milenijalaca).

Digitalno preopterećenje postaje ozbiljan izazov: Više od polovine ispitanika (58% pripadnika generacije Z i 54% milenijalaca) kaže da oseća zamor zbog stalnih notifikacija, čestih promena digitalnih alata i korišćenja velikog broja platformi.
Približava se smena generacija

Kako generacija „baby boomera“ odlazi u penziju, organizacije su pod sve većim pritiskom da očuvaju institucionalno znanje, dok se istovremeno pripremaju za dolazak generacije alfa, čiji će pripadnici do kraja decenije u velikom broju ulaziti na tržište rada.

Gubitak znanja predstavlja veliki rizik: Samo 54% pripadnika generacije Z i 60% milenijalaca veruje da bi njihovi timovi ostali efikasni kada bi ključni stručnjak sutra napustio organizaciju. Kao prepreke efikasnom deljenju znanja navode nedostatak podsticaja, vremenska ograničenja, pitanja poverljivosti i čestu fluktuaciju zaposlenih.

Uticaj AI na zapošljavanje postaje sve vidljiviji: Gotovo četvrtina ispitanika (23%) navodi da su njihove organizacije, zbog razvoja AI, otvorile nove početničke pozicije, dok deo ispitanika izražava zabrinutost zbog smanjenja broja takvih pozicija (20% pripadnika generacije Z i 17% milenijalaca).

Mladi su optimistični kada je reč o početničkim pozicijama: Ispitanici najčešće navode da AI omogućava zaposlenima na početnim pozicijama da brže stiču iskustvo (26% pripadnika generacije Z i 28% milenijalaca), fokusiraju se na važnije zadatke (25% pripadnika generacije Z i milenijalaca) i ubrzaju razvoj karijere (25% pripadnika generacije Z i milenijalaca).

„Pripadnici generacije Z i milenijalci prilagođavaju se svetu koji od njih od samog početka zahteva otpornost. Deluju pažljivo, selektivno i pod sopstvenim uslovima. Način na koji definišu uspeh, sagledavaju kompromise i komuniciraju sa poslodavcima uticaće i na očekivanja generacije alfa kada bude ulazila na tržište rada“, dodao je Vujić. „To pokazuje širu sliku – očekivanja zaposlenih će nastaviti da se menjaju, a organizacije koje budu umele da prate te promene i razvijaju se zajedno sa njima biće spremnije za budućnost.“

15. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kada kliknemo „plati“, posao tek počinje: Bezbednosna mreža iza rasta digitalnih plaćanja u Srbiji
  • Gde je najbolje biti žena? Nordijske zemlje na vrhu liste, Srbija zauzela 29. mesto
  • Ugostiteljske usluge u julu za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine
  • Savremena ekonomija postala je zavisna od jednog ostrva?
  • Svetska tražnja za zlatom raste – tržište vredno 380 milijardi dolara

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit