NAJNOVIJE
BIZNIS TOP 2025/26: Šta je nova vlast dobila u...
Idea dobila podršku velikih dobavljača, ali neizvesnost oko njene...
Treba li Srbiji Razvojna banka?
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto,...
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Da li odluka Upravnog suda može da donese promene u vezi sa Energoprojektom

by bifadmin 7. август 2026.

U narednim danima Napred razvoj, uz povezane firme, će okončati potpuno preuzimanje firme Energoprojekt. U Agenciji za privredne registre upisana je nedavna odluka Skupštine akcionara i tako su počeli da teku rokovi za prinudni otkup.

Manjinski akcionari u čijim je rukama sada 9,79 odsto građevinske firme moraće da ih predaju po ceni od 452,25 dinara za svaku. Proces započet pre skoro deceniju privodi se kraju i po svoj prilici ga neće poremetiti ni nedavna odluka Upravnog suda,

Napred razvoj i povezane firme većinski su vlasnik Energorpojekta od 2017. U tom periodu je bivši menadžment Energoprojekta, bivši direktor Vladimir Milovanović i direktor za pravne poslove Jovan Nikčević, pokrenuo sudski postupak protiv Komisije za hartije od vrednosti.

Upravni sud je ovog juna, kako je Forbes Srbija već pisao, usvojio njihovu tužbu i poništio je rešenje Komisije za hartije od vrednosti. Tim rešenjem je Komisija 2017. kompaniji Napred razvoj i povezanim firmama dozvolila da objave ponudu za otkup akcija građevinskog giganta. Zahvaljujući objavljenoj ponudi došlo je do promene vlasničke strukture ovog preduzeća.

Šta će uraditi Komisija

 

Predmet je tako sada vraćen Komisiji na ponovno odlučivanje. A nas je zanimalo šta ova sudska odluka danas može da izazove i promeni.

U Komisiji za hartije od vrednosti odgovaraju da će, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i raspoloživim pravnim sredstvima, preduzeti sve potrebne radnje povodom navedene presude. Koje tačno, još ne mogu da otkriju.

„Imajući u vidu da je reč o predmetu koji je u toku, Komisija se u ovom trenutku ne može izjašnjavati o pitanjima koja su predmet daljeg postupanja, niti unapred iznositi ocene o ishodu postupka i sadržini budućih odluka, jer bi to predstavljalo njihovo prejudiciranje“, kažu u Komisiji za Forbes Srbija.

Iz njihove napomene, međutim, može se naslutiti da ne očekuju da će se niz događaja pokrenut njihovim odobrenjem iz 2017. godine značajno vratiti unazad.

„Istovremeno, ukazujemo da se presudom donetom u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti konkretnog upravnog akta. Ta presuda sama po sebi ne predstavlja odluku o punovažnosti pojedinačnih pravnih poslova i transakcija zaključenih na tržištu“, navode u Komisiji.

Oštećeni mogu da tuže

I bivši predsednik Komsijie za hartije od vrednosti, danas konsultant za organizaciju tržišta kapitala, Milko Štimac objašnjava da odluka suda ne može promeniti vlasništvo akcija.

„Sud je nezavisan i naravno da može da donese takvu odluku. To je nesporno. Ne može, međutim, da vrati vlasništvo nad hartijama od vrednosti koje su u međuvremenu prošle kroz nekoliko transkacija. To bi nanelo veću nepravdu od one koju ta sudska odluka treba da ispravi. Svi koji se osećaju oštećenim, međutim, imaju pravi da traže odštetu“, kaže Štimac za Forbes Srbija.

Iz presude Ustavnog suda može se videti da u vreme preuzimanja akcija Napred razvoj, Montinvest, Jopag i GP Napred nisu priznali da su „lica koja zajednički deluju“.

Tek sredinom te godine, Komisija za hartije od vrednosti utvrdila je da sve te firme nisu slučajni kupci. Naložila im je da podnesu zahtev za objavljivanje ponude za preuzimanje jer su prešli određeni prag. Zahtev im je odobren. Nakon objavljivanja ponude otkupili su deo akcija Energoprojekta po ceni od 1.501 dinara i došli do većinskog vlasništva.

Nisu podneli ni saglasnost Narodne banke Srbije. Ona je bila potrebna, jer su preuzeli ne samo Energorpojekt Holding, već i Energoprojekt Garant, osiguravajuće društvo, kao i Energoprojekt Entel. Dozvola centralne banke je neophodna prilikom preuzimanja osiguravajućeg društva.

Odluka Upravnog suda je doneta krajem juna. Svega nekoliko dana kasnije država je većinskom vlasniku prodala svojih 34 odsto akcija Energorpojekta. Tako je Napred postao vlasnik više od 90 odsto i vrlo brzo doneo odluku o prinudnom otkupu ostatka.

Upravni sud je 2023. odbacio tužbu Milovanovića i Nikčevića. U njihovu korist je presudio Vrhovni sud prošle godine. Upravni sud sada je, postupajući po presudi Vrhovnog suda, promenio prethodni stav.

Izvor: Forbes

Foto: QuinceCreative, PIxabay

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Istraživanje otkrilo da su primati društveniji nego što se mislilo

by bifadmin 7. август 2026.

Novo istraživanje pokazuje da primati često stvaraju bliske odnose sa drugim životinjama – igraju se s njima, neguju ih, dele hranu, a ponekad ih čak i usvajaju.

Prizori majmuna koji nežno maze miša, makakija koji neguju pse lutalice ili gorile koja pažljivo drži mladunče druge vrste dugo su smatrani retkim zanimljivostima. Međutim, novo istraživanje pokazuje da su takvi odnosi među životinjama mnogo češći nego što se ranije pretpostavljalo.

Međunarodni tim naučnika analizirao je 427 zabeleženih slučajeva interakcija između primata i drugih životinjskih vrsta, prikupljenih od sedamdesetih godina prošlog veka do 2025. godine. U istraživanju je obuhvaćeno 88 vrsta primata i 127 drugih životinjskih vrsta, od jelena, ovaca i domaćih svinja, preko mačaka i pasa, do ptica, guštera, žaba i insekata.

Najčešće interakcije bile su igra i međusobno čišćenje krzna, ali naučnici su zabeležili i primere deljenja hrane, nošenja mladunaca druge vrste, pa čak i njihovog privremenog usvajanja.

Majmuni neguju jelene

Jedan od najpoznatijih primera su japanski makakiji koji redovno neguju jelene i voze se na njihovim leđima, dok su istraživači dokumentovali i langura koji nežno mazi vevericu, bonoba koji pažljivo drži mladunče mungosa i gorilu koja brižno nosi mladunče druge životinje.

Istraživanje pokazuje da su mladi primati najskloniji igri sa drugim vrstama, dok odrasle ženke češće učestvuju u negovanju. Naučnici smatraju da ovakvo ponašanje ukazuje na razvijenu radoznalost, toleranciju i sposobnost stvaranja društvenih veza koje prevazilaze granice jedne vrste.

Autori ipak upozoravaju da nisu sve interakcije prijateljske. Zabeleženi su i slučajevi nasilnog odvođenja mladunaca od roditelja, kao i situacije u kojima je grubo postupanje dovelo do povreda ili uginuća.

Istraživači ističu da rezultati imaju značaj i za zaštitu prirode. Kako se staništa životinja smanjuju, primati sve češće dolaze u kontakt sa domaćim životinjama i ljudima, što može povećati rizik od prenošenja bolesti, ali i pomoći da se bolje razume kako nastaju odnosi među različitim vrstama.

Izvor: The Conversation

Foto: 7978304, Depositphotos

7. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena MOL servisna stanica u Boru

by bifadmin 6. август 2026.

Kompanija MOL Serbia nastavlja da širi maloprodajnu mrežu u Srbiji otvaranjem nove servisne stanice u Boru. Stanica se nalazi na adresi Nade Dimić 2v, na putnom pravcu prema rudniku i Zaječaru, zbog čega predstavlja značajnu lokaciju kako za lokalne vozače, tako i za tranzitni saobraćaj. Potrošačima je na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji.

Na novoj MOL stanici, vozači mogu da pronađu sve što im je potrebno za njihove automobile. U ponudi su MOL goriva koja su među korisnicima prepoznata kao visokokvalitetna, posebno EVO Plus premium goriva koja doprinose boljim performansama i dužem veku trajanja motora. Dostupni su i benzin i dizel (EVO dizel i EVO Dizel Plus, Benzin 95, Benzin 100 Plus), a točenje je omogućeno na tri točiona mesta sa ukupno 24 pištolja, dok je na jednom od ostrva moguće i brzo točenje dizela za teretna vozila putem dva pištolja visokog protoka. Pored goriva dostupan je i asortiman za autokozmetiku, autohemiju i lub, kao i dopuna za TAG uređaj za elektronsku naplatu putarine (ENP).

Povodom otvaranja nove lokacije, MOL Serbia je pripremila posebnu pogodnost za članove MOL Move programa lojalnosti. Do kraja avgusta kupci mogu ostvariti popust od 10 dinara po litru na EVO Plus premium goriva. Za ostvarivanje pogodnosti potrebno je da na novoj servisnoj stanici u Boru skeniraju QR kod, nakon čega će dobiti kupon koji mogu iskoristiti prilikom naredne kupovine.

U skladu sa misijom kompanije MOL da svojim kupcima pruži jedinstveno, sveobuhvatno i ugodno iskustvo pauze na putu, stanica u Boru ima i Fresh Corner, uređen u skladu sa novim konceptom, koji donosi prijatan i funkcionalan ambijent u kome toplije boje i enterijer doprinose još većem komforu i ugodnijem iskustvu potrošača tokom boravka na stanici. Gostima je na raspolaganju 20 mesta za sedenje u unutrašnjem prostoru, kao i otvorena terasa sa dodatnih 16 mesta. U okviru stanice nalazi se i 11 parking mesta za potrošače, kompresor za gume i posebno uređen prostor za odlaganje reciklažnog otpada, čime MOL Serbia dodatno doprinosi odgovornijem odnosu prema životnoj sredini.

„Otvaranje nove servisne stanice u Boru predstavlja još jedan važan korak u realizaciji naše strategije razvoja u Srbiji. Nastavljamo da ulažemo u širenje mreže i unapređenje kvaliteta usluge kako bismo bili još dostupniji našim potrošačima i odgovorili na njihove potrebe. Verujemo da će nova lokacija doprineti razvoju lokalne zajednice i dodatno učvrstiti poziciju MOL Serbia kao pouzdanog partnera vozačima širom zemlje“, izjavio je Milenko Janković, generalni direktor MOL Serbia.

„Naš cilj je da svaka poseta MOL servisnoj stanici bude mnogo više od zaustavljanja radi točenja goriva – želimo da ponudimo jedinstveno i sveobuhvatno iskustvo pauze na putu koja u prijatnom ambijentu i uz kvalitetnu gastro ponudu zadovoljava sve savremene potrebe ljudi u pokretu. Verujemo da će nova stanica u Boru postati omiljena destinacija kako lokalnih kupaca, tako i svih koji prolaze ovim važnim putnim pravcem“, izjavila je Biljana Mališić, direktorka maloprodaje MOL Serbia.

Otvaranjem nove servisne stanice u Boru, MOL Serbia nastavlja da ulaže u razvoj svoje maloprodajne mreže i unapređenje kvaliteta usluge, potvrđujući posvećenost pružanju vrhunskog iskustva potrošačima širom Srbije.

Foto: MOL

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci

by bifadmin 6. август 2026.

Kompanija Napred razvoj uskoro će okončati potpuno preuzimanje Energoprojekta, pošto je u Agenciji za privredne registre upisana odluka Skupštine akcionara kojom je pokrenut postupak prinudnog otkupa preostalih akcija.

Kako podseća Forbes Srbija, manjinski akcionari, koji trenutno poseduju 9,79 odsto akcija, moraće da ih prodaju po ceni od 452,25 dinara po akciji. Time se privodi kraju proces preuzimanja započet još 2017. godine, kada je Napred razvoj sa povezanim kompanijama stekao većinsko vlasništvo.

Iako je Upravni sud u junu poništio rešenje Komisije za hartije od vrednosti iz 2017. godine, kojim je bilo odobreno objavljivanje ponude za preuzimanje, u Komisiji navode da ta presuda sama po sebi ne utiče na već sprovedene transakcije niti na vlasničku strukturu kompanije.

Slično ocenjuje i bivši predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac, koji ističe da sudska odluka ne može vratiti vlasništvo nad akcijama, već eventualno otvara mogućnost da oni koji smatraju da su oštećeni potražuju naknadu štete.

Izvor: Forbes Srbija

Foto: phooto, Pixabay

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje „cenu sreće“

by bifadmin 6. август 2026.

U većini zemalja prosečni radnik i dalje zarađuje manje od prihoda koji istraživači povezuju sa najvećim nivoom životnog zadovoljstva.

Istraživanja o vezi između prihoda i blagostanja pokazala su da postoji takozvana „tačka zasićenja“ – nivo prihoda iznad kojeg dodatna zarada više ne povećava osećaj sreće. Ali koliko su prosečne zarade u različitim zemljama blizu tom pragu?

Kompanija Remitly analizirala je kolika je „cena sreće“ u različitim ekonomijama i uporedila je sa prosečnim zaradama zaposlenih.

Analiza obuhvata 50 zemalja i zasniva se na istraživanju Univerziteta Perdju (Purdue University) o nivou prihoda koji donosi najveće životno zadovoljstvo, kao i na podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), prilagođenim kupovnoj moći, inflaciji i deviznim kursevima.

Slovenija jedina premašila prag „cene sreće“

Od svih analiziranih zemalja, jedino je Slovenija premašila procenjeni prag prihoda povezan sa najvećim životnim zadovoljstvom. Prosečna godišnja zarada u toj zemlji iznosi 42.800 dolara, što je 16,3 odsto više od procenjene „cene sreće“ od 36.800 dolara. To znači da prosečan zaposleni zarađuje više od prihoda koji istraživači povezuju sa maksimalnim nivoom prijavljenog blagostanja.

Nijedna druga zemlja nije dostigla taj nivo. Najbliži su Luksemburg, gde prosečna zarada dostiže 92,8 odsto praga, zatim Estonija (90,5 odsto), Singapur (90 odsto) i Litvanija (89,2 odsto).

Zanimljivo je da čak sedam od prvih 11 mesta zauzimaju zemlje centralne i istočne Evrope – Estonija, Litvanija, Češka, Letonija, Grčka, Rumunija i Poljska. Iako su njihove prosečne plate niže od onih u najbogatijim državama sveta, i procenjeni prag prihoda potreban za najveći nivo zadovoljstva je niži, pa je razlika između zarade i „cene sreće“ manja.

Ni za nas se ne ni moglo reći da nam je mnogo potrebno da budemo zadovoljni, pa smo opet daleko od toga. Naime, Srbija se nalazi na 24. mestu ove liste jer je zarada u našoj zemlji dostigla 56.2% plate koja nam je potrebna da budemo srećni.

Visoke plate ne znače i veću sreću

S druge strane, visoke zarade same po sebi ne znače da su ljudi bliže prihodu koji se povezuje sa najvećim blagostanjem.

U Sjedinjenim Američkim Državama prosečna godišnja plata iznosi 75.300 dolara, ali je procenjena „cena sreće“ čak 134.800 dolara. Zbog toga prosečne zarade pokrivaju svega 55,8 odsto tog praga.

Još izraženiji primer je Australija, gde je procenjeni prag za najveće životno zadovoljstvo najviši među svim analiziranim zemljama – 161.300 dolara, dok prosečna plata iznosi 59.000 dolara. To znači da dostiže samo 36,6 odsto potrebnog iznosa, pa se Australija nalazi tek na 39. mestu liste.

Sličan obrazac beleže i Velika Britanija (35,9 odsto), Kanada (44,4 odsto) i Novi Zeland (34 odsto). Uprkos relativno visokim platama, zaposleni u tim zemljama dalje su od praga prihoda povezanog sa najvećim životnim zadovoljstvom nego radnici u pojedinim državama centralne i istočne Evrope.

Na začelju liste nalazi se Ekvador, gde prosečna godišnja zarada od 6.500 dolara dostiže svega 32,9 odsto procenjene „cene sreće“ od 19.700 dolara.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: Alexas_Fotos, Pixabay

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše traže poslodavci?

by bifadmin 6. август 2026.
Psihologija, medicina i stomatologija su i dalje među prvim izborima maturanata, nedvosmisleno su pokazali rezultati prvog upisnog roka za školsku 2026/2027. godinu.
Veliko interesovanje beleže i fakulteti poput FON-a i ekonomskih fakulteta, čije diplome omogućavaju rad na različitim poslovima – od finansija i marketinga do analitike, projektnog menadžmenta i ljudskih resursa, piše Infostud.
Istovremeno, pojedini smerovi iz oblasti mašinstva, elektrotehnike i građevine nemaju dovoljno kandidata, iako poslodavci kontinuirano traže upravo stručnjake ovih profila. Poređenje podataka o upisu sa oglasima objavljenim na sajtu Poslovi Infostud pokazuje da se želje mladih i potrebe tržišta rada samo delimično poklapaju.

Psihologija obara rekorde na upisu, ali se posao često nalazi izvan struke

Psihologija je i ove godine ostala pri vrhu liste želja. U Novom Sadu za 80 mesta prijavilo se 360 kandidata, odnosno 4,5 po mestu, dok su u Beogradu i Nišu za jedno mesto konkurisala po 4,2 kandidata.
Njena popularnost može se povezati sa sve većom vidljivošću tema mentalnog zdravlja i psihoterapije, kao i sa otvorenijim odnosom prema traženju stručne pomoći. Deo budućih psihologa zato karijeru vidi u savetovanju i privatnoj praksi, ali mogućnosti postoje i u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i istraživanju.
Psiholozi sve češće rade i u ljudskim resursima, posebno u selekciji kandidata, razvoju zaposlenih, proceni kompetencija i unapređenju organizacione kulture. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljeno je 409 oglasa u oblasti ljudskih resursa, ali su oni bili otvoreni i kandidatima drugih obrazovnih profila. Konkurencija je bila velika, sa prosečno oko 145 prijava po oglasu.
Sa druge strane, u užoj kategoriji psihologije objavljena su samo četiri oglasa, sa prosečno oko 150 prijava. Zbog malog broja oglasa taj podatak ne predstavlja celokupno tržište rada za psihologe, ali pokazuje da je broj direktno oglašenih pozicija znatno manji od interesovanja za studije. Mogućnosti postoje, ali često izvan radnog mesta koje se jednostavno zove „psiholog“.

Više od četiri kandidata po mestu na medicini i stomatologiji

Veliko interesovanje beleže medicina, stomatologija i drugi studijski programi iz oblasti zdravstva. Na dentalnoj medicini u Novom Sadu za 52 mesta prijavila su se 242 kandidata, odnosno 4,7 po mestu. Na integrisanim studijama medicine u Kragujevcu za jedno budžetsko mesto konkurisalo je 4,6 kandidata, dok je u Novom Sadu za 222 mesta na medicini bilo 447 prijavljenih.
Medicina i stomatologija nude jasno definisan put od fakulteta do profesije, imaju prepoznatljiv društveni značaj i pružaju mogućnost rada u državnom i privatnom sektoru. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljeno je 515 oglasa u zdravstvu, gotovo isto kao u istom periodu prethodne godine, kada ih je bilo 508. U stomatologiji je broj oglasa povećan sa 77 na 110.
Ovi brojevi, međutim, ne predstavljaju celokupnu potražnju za zdravstvenim radnicima. Deo zapošljavanja odvija se kroz konkurse zdravstvenih ustanova i druge kanale koji nisu obuhvaćeni oglasima na sajtu Poslovi Infostud. Istovremeno, mogućnost rada u inostranstvu dodatno utiče na popularnost ovih studija, jer deo zdravstvenih radnika nakon školovanja karijeru nastavlja u zemljama koje nude bolje zarade, uslove rada i mogućnosti za profesionalni razvoj.

Širok izbor poslovnih mogućnosti privukao hiljade kandidata na FON i Ekonomski

Za Ekonomski fakultet u Beogradu prijavila su se 1.924 kandidata, a za Fakultet organizacionih nauka 1.767. Njihova privlačnost dobrim delom proizlazi iz toga što diplomci nisu vezani za samo jedno zanimanje ili industriju.
Sa ovim obrazovanjem mogu da rade u finansijama, prodaji, marketingu, analitici, konsaltingu, logistici, projektnom menadžmentu ili ljudskim resursima. FON dodatno povezuje poslovanje, organizaciju i tehnologiju, što mladi prepoznaju kao dobru osnovu za rad u savremenom korporativnom okruženju.
Ipak, veliki izbor poslova prati i velika konkurencija. U kategoriji ekonomije tokom prvih šest meseci 2026. godine objavljeno je 225 oglasa, a svaki je prosečno privukao oko 79 prijava. Zbog toga diploma sama po sebi često nije dovoljna za lak ulazak na tržište. Praksa, strani jezici, rad sa podacima, digitalni alati i konkretne poslovne veštine sve više odlučuju o tome ko će se izdvojiti među kandidatima.

Interesovanje za IT opstaje uprkos snažnom padu broja oglasa

Interesovanje za IT studije nije nestalo, ali se sve više razlikuje od fakulteta do fakulteta. Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu za 720 mesta prijavilo se 1.045 kandidata. Na akademskom programu Softversko inženjerstvo i informacione tehnologije Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu za 80 mesta konkurisalo je 188 kandidata, odnosno 2,4 po mestu.
Sa druge strane, Elektronski fakultet u Nišu imao je 432 kandidata na 540 budžetskih mesta. Na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu za Računarske nauke prijavilo se 14 kandidata na 70 mesta, dok je za Informacione tehnologije bilo 42 kandidata na 80 mesta. Ovi podaci pokazuju da mladi i dalje biraju IT, ali da mnogo više pažnje obraćaju na konkretan program i reputaciju fakulteta.

Promena je vidljiva i na tržištu rada. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljena su 1.633 IT oglasa u odnosu na 2.508, koliko ih je bilo u istom periodu prethodne godine, što predstavlja pad od skoro 35 odsto. Posebno je otežan ulazak mladih bez iskustva, jer je početnih pozicija manje nego u periodu ubrzanog rasta IT industrije.

Razvoj veštačke inteligencije dodatno menja poslove i znanja koja se traže. Programiranje ostaje važno, ali poslodavci sve više vrednuju razumevanje podataka i poslovnih procesa, sajber bezbednost i praktičnu primenu AI alata. IT zato nije izgubio značaj, ali više nije dovoljno završiti bilo koji IT smer i očekivati brz i jednostavan put do zaposlenja.

Više od 2.000 oglasa za tehničke profile, na fakultetima nedovoljno kandidata

Najveći raskorak između upisa i tržišta rada vidi se u pojedinim tehničkim oblastima. Na Tehničkom fakultetu u Boru za 240 mesta prijavilo se samo 57 kandidata. Na Građevinskom fakultetu u Subotici za građevinarstvo su konkurisala 33 kandidata na 104 mesta, dok je za geodeziju bilo 17 kandidata na 30 mesta.
Nasuprot tome, potražnja poslodavaca ostaje stabilna. U prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljena su 903 oglasa u građevini i geodeziji, 736 u mašinstvu i 452 u elektrotehnici. Građevina je pritom zabeležila vidljiv rast, sa 780 oglasa u istom periodu prošle godine.
Slabije interesovanje mladih može se povezati sa zahtevnošću studija, ali i sa nedovoljno jasnom predstavom o tome kako danas izgledaju inženjerske karijere. Poslovi u industriji, proizvodnji, energetici i građevini često su manje vidljivi od karijera u IT-ju, marketingu ili menadžmentu, iako nude mogućnosti rada na automatizaciji, savremenoj infrastrukturi, energetskim sistemima i velikim industrijskim projektima.

Popularnost fakulteta nije isto što i sigurnost zaposlenja

Podaci ne pokazuju da mladi biraju pogrešne fakultete, već da odluke često donose na osnovu ličnih interesovanja, ugleda profesije i predstave o budućoj karijeri, bez dovoljno informacija o realnim mogućnostima na tržištu rada.
Velika konkurencija pri upisu pokazuje koliko je neki program privlačan, ali često najavljuje i veću konkurenciju pri zapošljavanju. Sa druge strane, manje popularni tehnički smerovi mogu voditi ka oblastima u kojima je potražnja stabilna, a broj novih stručnjaka ograničen.
Zato odgovor nije u ubeđivanju maturanata da odustanu od svojih interesovanja. Mladima je potrebno kvalitetnije profesionalno usmeravanje, više informacija o zanimanjima, uslovima rada i razvoju karijere. Mladi bi pre izbora studija trebalo da znaju ne samo šta im se dopada, već i kako određena profesija izgleda u praksi, koje veštine poslodavci traže i koliko različitih puteva jedna diploma zaista otvara.
Izvor: Infostud
Foto: Pixabay
6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Volite žvakaće gume sa ukusom mentola? Njihova proizvodnja zavisi od jednog dela Indije

by bifadmin 6. август 2026.

Kada posegnete za žvakaćom gumom sa ukusom mentola, verovatno ne razmišljate o tome odakle dolazi njen najvažniji sastojak. Prirodni mentol dobija se iz nane, a čak 80 odsto svetske proizvodnje potiče od nane uzgojene u indijskoj državi Utar Pradeš. Zbog tako velike koncentracije proizvodnje u jednom regionu, klimatske promene, sve češći toplotni talasi, nestašica vode i rast troškova proizvodnje predstavljaju izazov ne samo za lokalne proizvođače, već i za globalni lanac snabdevanja.

Iako je sintetički mentol široko dostupan i koristi se u prehrambenoj industriji, kompanija Mars odlučila je da ulaže u održivu proizvodnju prirodnog mentola. Cilj nije samo očuvanje jednog važnog sastojka, već izgradnja otpornijeg lanca snabdevanja koji će dugoročno koristiti i proizvođačima i potrošačima.

Zbog toga je Mars još 2017. godine, u partnerstvu sa organizacijom Tanager, specijalizovanom za razvoj održivih prehrambenih sistema, pokrenuo program Shubh Mint, koji danas okuplja više od 24.000 farmera u Indiji. Kroz obuke, unapređene metode uzgoja i klimatski prilagođene poljoprivredne prakse, učesnici programa uspeli su da više nego udvostruče prihode od proizvodnje nane, dok su troškove proizvodnje smanjili za oko 20 odsto.

Program je započeo kao pilot-projekat na oglednim parcelama, gde su farmeri testirali nove metode uzgoja i razmenjivali iskustva pre nego što su ih primenili na svojim gazdinstvima. Vremenom je prerastao u inicijativu koja danas obuhvata čitave lokalne zajednice. Pored unapređenja proizvodnje, poseban akcenat stavljen je na osnaživanje žena – više od 8.500 njih prošlo je obuke iz klimatski prilagođene poljoprivrede, dok je više od 1.000 pokrenulo sopstveni posao.

Rezultati programa omogućili su da prirodna nana, proizvedena kroz Shubh Mint postane deo komercijalnog lanca snabdevanja kompanije Mars. Kompanija je zato počela da ga postepeno uvodi u proizvodnju žvakaćih guma u svojim fabrikama u Poljskoj i Velikoj Britaniji, dok program istovremeno proširuje na koncept „cela farma“. Cilj je da se iste održive prakse primene i na druge useve, kako bi poljoprivredna domaćinstva ostvarivala stabilnije prihode tokom cele godine i bila otpornija na klimatske i tržišne izazove.

Od polja nane u Utar Pradešu do proizvodnih linija u Evropi, put jednog sastojka danas pokazuje koliko su klimatske promene, poljoprivreda i globalni lanci snabdevanja međusobno povezani – i kako održivija proizvodnja može biti deo rešenja.

Foto: Mars

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na korisnike?

by bifadmin 6. август 2026.

Korisnici koji redovno upotrebljavaju velike jezičke modele (Large Language Models – LLM) često primećuju da isti prompt ili instrukcije, koje su pre mesec ili dva davale kvalitetan odgovor, danas proizvode primetno drugačiji rezultat. Odgovor može biti kraći, formalniji ili manje kreativan, ali se promene ne odnose samo na stil pisanja. One mogu biti vidljive i u logičkom zaključivanju, brzini rada i načinu na koji model formuliše odgovore.

Iako korisnici promene u radu modela često pripisuju subjektivnom utisku, drugačijoj formulaciji prompta, kontekstu razgovora ili načinu na koji kompanija isporučuje model, veliki jezički modeli u suštini nisu statični sistemi. Oni se neprestano unapređuju kroz uvođenje novih verzija, izmene internih pravila ponašanja, unapređenje bezbednosnih mehanizama i optimizaciju infrastrukture. Sve ove promene, iako korisnicima često nisu vidljive, neposredno utiču na performanse modela i kvalitet njegovih odgovora.

Šta dovodi do promena performansi?

Redovna ažuriranja modela predstavljaju najočigledniji razlog ovih promena. Nove verzije i manja unapređenja uvode se kako bi se poboljšali logičko zaključivanje, praćenje instrukcija, programiranje, korišćenje alata i brzina generisanja odgovora, uz istovremeno smanjenje broja halucinacija i optimizaciju troškova izvršavanja. Dok se veća ažuriranja uglavnom javno najavljuju, brojna manja prolaze bez detaljnog objašnjenja, pa korisnici često nisu ni svesni da su performanse modela promenjene.

Važnu ulogu imaju i interna pravila koja određuju kako će model odgovarati, kada će odbiti zahtev, kako će proceniti rizik i na koji način će formulisati neizvesne tvrdnje. Kod OpenAI-a ona su opisana u dokumentu Model Spec, dok i drugi proizvođači primenjuju slične sisteme. Njihove izmene mogu učiniti model opreznijim, doslednijim u praćenju instrukcija ili formalnijim u komunikaciji, iako nije ponovo treniran.

Na promene utiču i bezbednosni i pravni razlozi. Kako se veliki jezički modeli koriste u milionima razgovora svakog dana, neprestano se unapređuju mehanizmi koji sprečavaju zloupotrebe, širenje dezinformacija, kršenje autorskih prava i otkrivanje osetljivih podataka. Tome doprinose i novi propisi, poput evropskog Akta o veštačkoj inteligenciji (EU AI Act), kao i sve veći broj sudskih sporova, zbog čega modeli mogu češće odbijati pojedine zahteve ili opreznije formulisati odgovore.

Značajan uticaj ima i optimizacija infrastrukture, kojom se smanjuju troškovi, ubrzava rad i efikasnije koriste računarski resursi. To uključuje raspoređivanje zahteva između servera (routing), A/B testiranja i postepeno uvođenje novih konfiguracija, zbog čega dva korisnika ponekad mogu koristiti isti model, a ipak dobijati drugačije rezultate.

Šta kažu naučna istraživanja?

Pitanje da li se performanse velikih jezičkih modela vremenom zaista menjaju nije ostalo samo na nivou utisaka korisnika. Poslednjih godina više istraživačkih timova pokušalo je da sistematski izmeri koliko su te promene stvarne i kako utiču na različite zadatke.

Jedno od najznačajnijih istraživanja na ovu temu objavili su 2023. godine Lingdžao Čen, Matei Zaharija i Džejms Zou sa Univerziteta Stanford i Univerziteta Kalifornije u Berkliju. Analizirajući više verzija modela GPT-3.5 i GPT-4 u periodu od nekoliko meseci, autori su pokazali da se njihove performanse vremenom menjaju u zavisnosti od vrste zadatka. Dok su na pojedinim testovima modeli ostvarivali bolje rezultate, na drugima je zabeležen pad uspešnosti, naročito u praćenju instrukcija, rešavanju matematičkih zadataka, generisanju programskog koda i formulisanju odgovora.

Zatvoreni i otvoreni modeli – suštinska razlika

Jedna od najvažnijih razlika između velikih jezičkih modela nije u njihovim mogućnostima, već u načinu na koji se razvijaju i koriste. Zatvoreni modeli, poput GPT-a, Claude-a, Gemini-ja i Grok-a, funkcionišu kao usluge koje se izvršavaju na serverima kompanije. To znači da se ponašanje modela može promeniti i bez ikakve intervencije korisnika.

Kod otvorenih modela, kao što su Llama, Mistral, Qwen ili Gemma, situacija je drugačija. Ako se pokreću lokalno, model ostaje nepromenjen sve dok korisnik sam ne preuzme novu verziju. To omogućava da isti prompt, uz iste parametre i isto okruženje, daje gotovo identične rezultate i posle dužeg vremena.

Ova stabilnost je posebno važna u naučnim istraživanjima i profesionalnoj primeni, gde je neophodno da se rezultati mogu ponoviti pod istim uslovima. Zato istraživači često koriste lokalne modele ili pažljivo beleže tačnu verziju komercijalnog modela koji je korišćen tokom eksperimenta.

Prednost lokalnih modela je i veća kontrola – korisnik sam odlučuje kada će ažurirati model i po potrebi može zadržati više verzija radi poređenja. Sa druge strane, komercijalni servisi brže dobijaju nove mogućnosti, raspolažu većim računarskim resursima i često nude bolje ukupne performanse zahvaljujući kontinuiranom razvoju.

Različiti pristupi razvoju velikih jezičkih modela

Iako sve vodeće kompanije redovno ažuriraju velike jezičke modele, razlikuju se po učestalosti izmena, nivou transparentnosti i kontroli koju korisnici imaju nad verzijama modela.

OpenAI modele ažurira veoma često. Veće izmene uglavnom su javno najavljene i dokumentovane, dok manja unapređenja, koja mogu uticati na stil odgovora, praćenje instrukcija ili bezbednosne mehanizme, često prolaze bez detaljnog objašnjenja.

Slično tome, i Anthropic redovno unapređuje Claude modele i među kompanijama važi za jednu od transparentnijih kada je reč o većim ažuriranjima i bezbednosnim principima na kojima zasniva njihov razvoj. Ipak, kao i kod drugih komercijalnih servisa, korisnici nemaju kontrolu nad svim promenama koje se uvode tokom vremena.

Google kontinuirano razvija Gemini modele. Dok deo novih mogućnosti predstavlja kroz zvanične objave, brojne optimizacije uvodi postepeno i bez posebne najave, pa korisnici često ne znaju kada je došlo do manjih izmena.

Kod kompanije xAI razvoj Grok modela odvija se u brzom ciklusu. Nove verzije često donose značajna poboljšanja, ali tehničke izmene koje utiču na performanse nisu uvek u potpunosti dokumentovane.

Nešto drugačiji pristup ima Meta, čiji su modeli iz porodice Llama dostupni kao otvoreni modeli. Kada se pokreću lokalno, korisnik sam odlučuje kada će preuzeti novu verziju, pa model ostaje nepromenjen do sledećeg ažuriranja. Isti princip važi i za druge otvorene modele, poput Mistral-a, Qwen-a i Gemma-e.

Da li svako ažuriranje znači i bolji model?

Kada kompanija objavi da je model ažuriran, većina korisnika očekuje da će nova verzija biti bolja od prethodne. Međutim, kod velikih jezičkih modela to nije uvek slučaj. Poboljšanje u jednoj oblasti često podrazumeva kompromis u drugoj, pa model može bolje rešavati programerske zadatke, preciznije pratiti instrukcije ili praviti manje činjeničnih grešaka, a istovremeno biti oprezniji u odgovorima, manje kreativan ili češće odbijati zahteve koje je ranije prihvatao. Stroži bezbednosni mehanizmi mogu povećati pouzdanost sistema, ali i ograničiti deo funkcionalnosti, dok optimizacija troškova i infrastrukture takođe može uticati na način na koji model odgovara.

To je naročito važno za kompanije koje su velike jezičke modele integrisale u svoje poslovne procese, za programere čije aplikacije zavise od njihovog ponašanja, kao i za istraživače kojima je reproduktivnost rezultata od ključnog značaja. S druge strane, korisnici koji LLM modele koriste povremeno, za pretragu informacija, prevođenje ili svakodnevnu komunikaciju, ove promene često neće ni primetiti, jer one uglavnom ne utiču na uobičajene načine korišćenja.

Kod velikih jezičkih modela ključno pitanje nije jednostavno da li je nova verzija bolja ili lošija, već za koga i u koju svrhu. Budući da se modeli neprestano razvijaju, njihove performanse će se menjati u skladu sa tehničkim unapređenjima, ali i prioritetima kompanija koje ih razvijaju.

Autor: Milena Šović, AI Implementation Specialist & Content Trainer

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog sajber pretnji tokom boravka u Grčkoj

by bifadmin 6. август 2026.

 

Kako Grčka i dalje predstavlja jednu od omiljenih destinacija za putnike iz Srbije, istraživači kompanije Kaspersky upozoravaju na značaj digitalne bezbednosti tokom putovanja u inostranstvo. Prema podacima kompanije Kaspersky, turisti koji posećuju Grčku mogu biti izloženi različitim sajber rizicima, uključujući pretnje usmerene na njihove aktivnosti na internetu.

Kako bi putnicima omogućio da svet istražuju sa više sigurnosti i samopouzdanja, Kaspersky predstavlja Brošuru za sigurna putovanja – projekat koji objedinjuje stručnost kompanije u oblasti sajber bezbednosti i lokalno znanje članova njenog međunarodnog tima. Projekat pruža praktične savete za bezbedno korišćenje interneta tokom putovanja, kao i autentične preporuke o destinacijama, gastronomiji, iskustvima i mestima koja vredi posetiti u više od 20 zemalja.

Sajber pretnje koje ciljaju turiste u Grčkoj

Prema podacima kompanije Kaspersky, u periodu od trećeg kvartala 2025. do drugog kvartala 2026. godine korisnici u Grčkoj susreli su se sa različitim sajber pretnjama koje mogu pogoditi i putnike, među kojima su:

  • 372.801 opšta pretnja na internetu – zlonamerni veb-sajtovi i drugi onlajn rizici na koje korisnici mogu naići prilikom pretrage turističkih informacija, rezervacije usluga ili korišćenja javnih mreža;
  • 560 detekcija malvera za krađu lozinki – pretnji osmišljenih za prikupljanje korisničkih akreditiva iz internet pregledača, aplikacija i korisničkih naloga;
  • 485 detekcija špijunskog softvera – zlonamernog softvera koji može pratiti aktivnosti korisnika i pristupiti osetljivim podacima;
  • 728 detekcija bekdor malvera – pretnji koje napadačima mogu omogućiti neovlašćen pristup zaraženim uređajima.

Stručnjaci izdvajaju ključne sajber rizike za turiste u Grčkoj

Turisti bi trebalo da obrate posebnu pažnju na smišing (SMS phishing) prevare u kojima se napadači lažno predstavljaju kao državni organi. Budući da strani posetioci često nisu upoznati sa načinom na koji grčke državne institucije uobičajeno komuniciraju sa građanima, veća je verovatnoća da će poverovati poruci koja navodno objašnjava lokalnu taksu, porez ili administrativnu obavezu.

Turisti takođe treba da obrate pažnju na otmicu rezervacije smeštaja (reservation hijacking). Zbog velikog oslanjanja Grčke na hotele, vile, ostrvski i sezonski smeštaj, ova vrsta prevare predstavlja realnu pretnju za putnike. Prevara obično počinje porukom koja sadrži stvarne podatke o rezervaciji i od putnika traži dodatnu potvrdu plaćanja, dostavljanje podataka o gostima ili uplatu van zvaničnog sistema rezervacije. Takvi zahtevi često stižu neposredno pred dolazak, kada se putnici plaše da bi mogli da izgube rezervisan smeštaj. Tokom turističke sezone smeštaj na popularnim destinacijama je skup i teško dostupan, što prevarantima daje dodatnu prednost jer žrtve često reaguju ishitreno kako ne bi ostale bez rezervacije koju je teško zameniti.

6. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Istorijski uspeh naših mladih fizičara

by bifadmin 5. август 2026.

Na prestižnom Međunarodnom takmičenju mladih fizičara – IYPT (International Young Physicists’ Tournament), koje je održano od 5. do 12. jula u Cirihu, tim Srbije ostvario je neverovatan uspeh osvojivši srebrnu medalju.

Za razliku od klasičnih olimpijada, IYPT se zasniva na višemesečnom naučnom istraživanju otvorenih fizičkih problema i njihovoj odbrani kroz naučnu debatu.

Tim Srbije predstavljali su:

  1. ​Tijana Savić – 4. razred, Gimnazija, Kraljevo
  2. Petar Tolimir – 3. razred, Gimnazija „Ruđer Bošković“, Beograd
  3. Milica Milićević – 3. razred, Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“, Novi Sad
  4. Nemanja Maslak – 2. razred, Prva kragujevačka gimnazija, Kragujevac

Mentori:

  1. Miloš Petrašinović, student master studija na Fizičkom fakultetu
  2. Petar Petrašinović, doktorand na Institutu za fiziku

Podrška našim mladim naučnicima za učešće na ovom takmičenju i ostvarene rezultate došla je od Fondacije 1%, naših donatora, među kojima posebno izdvajamo brend Najlepše želje i njihovu kampanju “Punim srcem”

Fondacija 1% sa partnerima i donatorima od 2018. godine pruža redovnu podršku mladim talentima Srbije. Do sada je podržano više od 600 mladih talentovanih naučnika, istraživača, inovatora i umetnika iz cele Srbije, uzrasta osnovne i srednje škole, kao i studenata. Među njima, oni koji su učestvovali na međunarodnim naučnim takmičenjima osvojili su preko 700 medalja u oblastima prirodnih i društvenih nauka.

 

5. август 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Grupa nadmašila sva očekivanja – rekordni finansijski rezultati za treći kvartal i prvih devet meseci 2026. godine
  • Proglašen pobednik petog Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka i OTP banke Srbija
  • BIZNIS TOP 2025/26: Šta je nova vlast dobila u nasleđe?
  • Idea dobila podršku velikih dobavljača, ali neizvesnost oko njene sudbine ostaje
  • Treba li Srbiji Razvojna banka?

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit