NAJNOVIJE
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Ilon Mask nema više status bilionera
Od 1. jula nove tarife za državne takse
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
B&F PlusIT i nauka

Bolesti u toksičnoj kulturi: Nezdrava opsesija zdravljem

by bifadmin 3. април 2026.

Nova mitologija savršeno zdravog života tera svoje sledbenike da gutaju suplemente, idu na časove joge, znoje se u teretanama, svaki čas menjaju režim ishrane, skupo plaćaju genetska testiranja da bi unapred sprečili zdravstvene poremećaje i zavarali smrt „na neodređeno vreme“. Kako onda objasniti činjenicu da sve veći broj ljudi pati od hroničnih fizičkih bolesti, kao i od raznih oblika zavisnosti i mentalnih oboljenja? Koren problema nije u nedostatku medicinskih činjenica i tehnološkog napretka, već u percepciji šta su suštinski uzroci zdravstvenih tegoba. To je toksična kultura u kojoj živimo, a koju mi doživljavamo kao normalno stanje, tvrdi kanadski lekar i naučnik Gabor Mate.

Današnje društvo je toliko opsednuto zdravljem, da je to nezdravo. Industrije zdravlja i velnesa vrede milijarde dolara i oslanjaju se na ogroman broj ljudi koji su fanatično predani boljoj ishrani, mlađem izgledu, dužem životu i vitalnosti. Ljudi su bombardovani senzacionalističkim najavama o „najnovijim zdravstvenim otkrićima“ posredstvom medija i društvenih mreža, a na svakom ćošku iskače po neki novi „guru“ koji tvrdi da je otkrio rupu na saksiji, nudeći svoju verziju samopoboljšanja kojom ćemo uspeti da zavaramo smrt „na neodređeno vreme“.

Nova mitologija savršeno zdravog života tera svoje sledbenike da neprekidno drže korak sa novinama. Oni gutaju suplemente, idu na časove joge, znoje se u teretanama, svaki čas menjaju režim ishrane, skupo plaćaju genetska testiranja, bez razmišljanja se predaju „genetskim strategijama“ za prevenciju raka i drugih smrtonosnih bolesti i traže alternativne tretmane za oboljenja tela i psihe. Uprkos svemu tome, kolektivno zdravlje čovečanstva se rapidno pogoršava, upozorava Gabor Mate, kanadski lekar i naučnik mađarskog porekla u svojoj knjizi „Mit o normalnom“.

Ako postoji tolika opsesija zdravim životom, kako onda protumačiti činjenicu da u današnjem svetu koji se hvali da je dostigao vrhunac medicinske genijalnosti i sofisticiranosti, sve veći broj ljudi pati od hroničnih fizičkih bolesti, kao i od raznih oblika zavisnosti i mentalnih oboljenja? I kako je moguće da tako mali broj naučnika i lekara javno govori o tom paradoksu, pita se Mate.

Epidemija mentalnih poremećaja

Kanadski naučnik navodi podatke da u Sjedinjenim Američkim Državama, najbogatijoj zemlji i epicentru svetske ekonomije, 60% odraslih pati od hroničnih poremećaja kao što su visok krvni pritisak ili dijabetes, dok je kod 40% ljudi dijagnostifikovano više hroničnih oboljenja. Skoro 70% Amerikanaca pije jedan prepisani lek, a više od polovine uzima dva leka. U Kanadi ubrzano raste broj autoimunih bolesti, a sve veći broj mlađih ljudi oboleva od oblika raka koji nisu izazvani pušenjem.

Broj gojaznih osoba, koje su izložene brojnim zdravstvenim rizicima, uvećava se u mnogim državama, uključujući Kanadu, Australiju i naročito SAD, gde se više od 30% odraslih može svrstati u tu kategoriju. Nedavno je Meksiko prestigao svog severnog suseda po broju gojaznih, a dijabetes se svaki sat utvrdi kod čak 38 stanovnika te države. Ovom neslavnom klubu sve više se pridružuje i Azija, posebno Kina gde se broj gojazne dece uvećava zabrinjavajućom brzinom.

U zapadnom svetu raste broj ustanovljenih mentalnih poremećaja među svim generacijama. Depresija i anksioznost su bolesti koje u Kanadi beleže najbrži rast. Više od 50 miliona Amerikanaca, što je 20% odraslih osoba u SAD, bori se sa ovim bolestima. Još više poražavaju podaci da su milionima dece i adolescenata u Severnoj Americi prepisani stimulansi, antidepresivi, pa čak i antipsihotici, čiji dugoročan uticaj na mozak u razvoju još nije utvrđen. Mentalni poremećaji su postali najveći problem ovoga veka i u Evropi, a ceo zapadni svet je zatečen porastom samoubistava među mladima, upozorava Mate.

Živimo u svetu u kome sve može poći naopako

Medicina je u prethodna dva veka postigla izuzetne stvari, ali koren problema nije u nedostatku naučnih činjenica i tehnološkog napretka, već u percepciji šta su suštinski uzroci zdravstvenih tegoba. To je, kako tvrdi Mate, toksična kultura u kojoj živimo, a koju mi doživljavamo kao normalno stanje.

Kanadski naučnik to pojašnjava sledećim primerom. U laboratoriji, kultura je biohemijska tečnost napravljena da podstakne razvoj određenog organizma. Pod pretpostavkom da su mikrobi u laboratoriji savršenog zdravlja i genetskih predispozicija na početku svog života, odgovarajuća kultura bi trebalo da im obezbedi srećan i zdrav razvoj i razmnožavanje. Ali, ako kod tih organizama počnu da se pojavljuju razni oblici patologije u neuobičajeno velikom broju, ili ako oni jednostavno ne uspevaju dalje da se razvijaju, to znači da je kultura postala zatrovana ili da već na samom početku nije imala potrebnu kombinaciju sastojaka.

U oba slučaja reč je o toksičnoj kulturi, neprikladnoj za stvorenja kojima treba da bude potpora, ili još gore, koja je opasna po njihovu egzistenciju. Isto važi za ljude i društva u kojima žive. Ta društva mogu da ih podstiču ili da ih postepeno ubijaju.

Ako se naša sadašnja kultura posmatra kao laboratorijski eksperiment, može se reći da ona predstavlja globalnu demonstraciju svega što može poći naopako. Iako smo okruženi spektakularnim ekonomskim, tehnološkim i medicinskim resursima, nebrojeno mnogo ljudi pati od raznih bolesti uzrokovanih stresom, neznanjem, siromaštvom, nejednakošću, društvenom izolacijom, degradacijom životne sredine, ali i obezvređivanjem ljudskog života i osiromašenjem istinskih ljudskih vrednosti, navodi Mate.

Zdrav razum u strmoglavom padu

Kanadski naučnik objašnjava da se reč „normalno“ u zdravstvenoj praksi odnosi, između ostalog, na stanje koje određuje granicu između zdravlja i bolesti. „Normalni nivoi“ i „normalno funkcionisanje“ predstavljaju ciljeve lekara kad prepisuju određenu terapiju i lekove pacijentu. U medicinskoj praksi upotreba ove reči omogućava lekarima da realno procene situaciju, kako bi reagovali u lečenju na pravi način.

Međutim, pojam normalnosti u nekom društvu je mnogo složeniji, on može biti vrlo podmukao. Ljudska bića imaju veliku sposobnost da se prilagođavaju na različite stvari, posebno kada su promene postepene. U jednom od svojih značenja, glagol „normalizovati“ odnosi se na proces u kome nešto što se ranije smatralo nenormalnim postaje u dovoljnoj meri normalno da ga naš radar za raspoznavanje više ne primećuje. Na društvenom nivou reč „normalno“ obično znači „ovde nema ničeg nesvakidašnjeg“, svi sistemi funkcionišu kako treba i nje potrebno da ih dalje preispitujemo.

Ali, upravo tu leži najveća zamka. Kvalitet, a u mnogim slučajevima i dužina ljudskog života, nerazdvojno su povezani sa onim aspektima modernog društva koje je najteže objektivno sagledati, jer su se toliko ukorenili, da ih prihvatamo bez razmišljanja. Drugim rečima, svojstva svakodnevnog života koja nam izgledaju sasvim normalno „jer to rade svi drugi“, najviše vape da ih kritički preispitujemo.

Mate ističe da bolesti od kojih pojedinci pate ne uzrokuju samo fizičke navike i predispozicije, već u velikoj meri i način na koji ti pojedinci razmišljaju i koliko su u stanju da grade smisleni život zasnovan na sopstvenom integritetu, bez povođenja za masom. I pored sve naše stručnosti i tehnološke sofisticiranosti, zapadna medicina često zaboravlja da treba da leči kompletnu osobu i ignoriše činjenicu da nam današnja kultura, „u kojoj je zdrav razum u strmoglavom padu“, remeti organizam, slabi imunološki sistem i podriva emocionalnu ravnotežu, upozorava kanadski naučnik.

Bojana Maričić

Biznis i finansije 243, mart 2026.

Foto: Tverdohlib.com, Depositphotos

3. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko ima pravo na umanjenje računa za struju?

by bifadmin 3. април 2026.
Novi pravilnik o energetski ugroženim kupcima stupio je danas na snagu i donosi nove prihodovne pragove za domaćinstva koja mogu ostvariti ovaj status, objavljeno je na Služenom glasniku.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je pravilnik kojim se usklađuju iznosi ukupnog mesečnog prihoda domaćinstava sa kretanjem indeksa potrošačkih cena u prethodnih šest meseci, na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku.

Prema novim kriterijumima, pravo na status energetski ugroženog kupca imaće:

jednočlana domaćinstva sa prihodom do 25.387,88 dinara,
dvočlana do 40.238,31 dinara,
tročlana do 55.088,73 dinara,
četvoročlana do 69.939,16 dinara,
petočlana do 84.789,58 dinara,
šestoročlana do 99.640,01 dinara.
Za domaćinstva sa više od šest članova, za svakog dodatnog člana prag se uvećava za 14.850,43 dinara.

Izvor: Danas online
Foto: Pixabay
3. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zašto su dvadesete najbolje godine da se steknu finansijske navike

by bifadmin 3. април 2026.

Mnogim mladima danas deluje da su ušteđevina i finansijska samostalnost ciljevi koji se stalno pomeraju. Kada se na to dodaju svakodnevni troškovi, pritisak potrošnje i osećaj da novac nestaje čim legne na račun, nije teško razumeti zašto štednja i ulaganje često deluju kao luksuz, a ne kao realna opcija.

Ipak, upravo su dvadesete godine pravo vreme za usvajanje finansijskih navika koje kasnije prave ključnu razliku. Ono što mladima ide u prilog jeste vreme, a vreme je jedan od najvažnijih saveznika kada je reč o ulaganju. Što ranije počnete da gradite pametan odnos prema novcu, veća je verovatnoća da i manji, ali redovni iznosi vremenom značajno porastu.

U dvadesetim se najlakše formiraju navike koje kasnije određuju način na koji upravljate novcem. To je period kada prvi put samostalno raspolažete prihodima i donosite odluke o tome kako ih trošiti. Međutim, savremeni način života često podstiče impulsivnu potrošnju, pa mladi lako upadaju u začarani krug „od plate do plate“ ili se oslanjaju na dozvoljeni minus i kreditne kartice. U društvu za upravljanje investicionim fondovima Vista Rica podsećaju da su dvadesete period kada prvi put zarađujemo svoj novac, stičemo ekonomsku nezavisnost i imamo prirodan poriv da u njemu uživamo. Zato se ovaj period smatra i formativnim kada je reč o finansijskim navikama.

„Ne postoje prave godine za početak ulaganja, već pravi trenutak, a to je što ranije. Jedna od najvažnijih navika koju treba usvojiti već u dvadesetim jeste budžetiranje. Kada jasno znate koliko trošite i na šta vam novac odlazi, mnogo lakše određujete iznos koji možete da sačuvate i kasnije usmerite ka ulaganju“, navode iz kompanije Vista Rica.

Druga važna prednost dvadesetih jeste to što i manji iznosi, ukoliko se ulažu redovno i dugoročno, mogu imati realan efekat. Česta zabluda je da sa ulaganjem treba početi tek kada prihodi postanu značajno veći. U praksi je mnogo važnije početi sa iznosom koji je održiv, nego čekati „savršeni trenutak“. To znači da prva investicija može biti i 10.000 dinara.

Na primer, ako 10 meseci unapred odvajate novac za letovanje i držite ga u novčanim (keš) fondovima, ne samo da vas na kraju očekuje dodatni prinos, već izbegavate i trošak kamate koji biste imali ako putovanje platite kreditnom karticom. U domaćim bankama kamatne stope na revolving kreditne kartice često se kreću okvirno između 20% i 30% godišnje. To u praksi znači da letovanje koje plaćate „na rate“ može biti značajno skuplje nego ako ste isti iznos postepeno odvajali i čak ostvarili mali, ali pozitivan prinos. Upravo u tome je razlika -između planiranja koje donosi vrednost i impulsivne potrošnje koja vas dugoročno košta.

Treći razlog zbog kojeg su dvadesete idealne za ulaganje jeste prostor za učenje. Nije poenta da odmah znate sve, već da imate vreme da postepeno razumete opcije koje postoje na tržištu i pronađete ono što odgovara vašim ciljevima. Pored klasične štednje, danas su dostupni i investicioni fondovi kao jedan od načina za dugoročnije planiranje finansijske budućnosti, uključujući i alternativne fondove.

Dvadesete nisu važne jer tada morate da znate sve o novcu, već zato što počinjete na vreme. A kada se počne rano, čak i mali koraci vremenom dobijaju mnogo veću vrednost.

3. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EU nedelja mogućnosti 2026 – Sve o EU podršci u Beogradu, Kragujevcu i Novom Pazaru

by bifadmin 3. април 2026.
Možeš i ti – glavna je poruka treće EU nedelje mogućnosti, koju Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i Evropska kuća organizuju sa više od 50 nacionalnih i međunarodnih partnera.

Referentni govornici predstaviće konkretne prilike za građane, preduzetnike, mlade, civilno društvo i lokalne zajednice, a biće otvoreni i za sva pitanja i rešavanje nedoumica.

Treće izdanje EU nedelje mogućnosti biće održano u tri grada, od 20 – 23. aprila 2026, a tokom četiri tematska dana fokus će biti na uspešnim korisnicima, novim pozivima i praktičnim smernicama za učešće u inicijativama EU. Tokom sva četiri dana, učesnici će moći direktno da se povežu sa predstavnicima programa i da pričaju sa onima koji su uspeli da dođu do podrške.

Lokacije i teme programa:

20. april – Beograd: Biznis i inovacije
21. april – Beograd: Kultura i civilno društvo
22. april – Kragujevac: Lokalni razvoj i zelena tranzicija
23. april – Novi Pazar: Mladi, obrazovanje i sport

Svaki dan obuhvata:

Inspirativne priče korisnika
Izlaganja eksperata iz Srbije i država članica EU
Info sesije sa pitanjima i odgovorima o EU programima
Umrežavanje i „speed-dating“ susrete sa predstavnicima programa
Prenos uživo i aktivnosti za uključivanje publike.
Više informacija, detaljnu agendu i prijavni formular možete pronaći na platformi eumogucnosti.rs.

Tokom svih dana, učesnicima će biti dostupna Networking zona. Posetioci će imati priliku da u neformalnoj atmosferi direktno razgovaraju sa predstavnicima svih EU programa dostupnih Srbiji o mogućnostima finansiranja, procesu apliciranja i implementaciji projekata.

Speed Dating zona osmišljena je za kratke, fokusirane razgovore sa predstavnicima odabranih programa, uz mogućnost konkretnog savetovanja i mentorske podrške. Svakog dana od 12 do 15 časova, zainteresovani će saznati kako da pripreme kvalitetne projektne prijave i unaprede svoje ideje. Prijave su obavezne na mejl adresu office@eumogucnosti.rs.

Prvi dan, koji će se održati u ponedeljak, 20. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, obuhvata teme Biznisa i inovacija. Zainteresovani će čuti stvarne priče korisnika koje pokazuju da evropska saradnja nije apstraktna politika već merljiv napredak. Kroz praktične info sesije, ekspertska izlaganja i direktan dijalog sa predstavnicima programa, privrednici i preduzetnici moći će iz prve ruke da se upoznaju sa različitim prilikama za finansiranje i tehničku podršku, ali i da se povežu sa onima koji imaju slične ideje i ambicije.

Sledećeg dana, u fokusu će biti Kultura i civilno društvo. Ove dve oblasti objedinjene su prateći činjenicu da većina EU programa povezuje kreativnost i građansko učešće. Od umetničkih saradnji do društvenog angažmana, EU podrška omogućava organizacijama iz Srbije međunarodno povezivanje, jačanje lokalnog dijaloga i stvaranje prostora u kojem građani aktivno oblikuju društvo.

Trećeg dana, EU nedelja mogućnosti po prvi put dolazi u Kragujevac, gde će se pričati o Lokalnom razvoju i zelenoj tranziciji. EU inicijative pomažu opštinama u unapređenju infrastrukture, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine i ekonomske otpornosti. Rezultat nisu samo čistiji vazduh i pametnije usluge, već snažnije lokalne zajednice sposobne za dugoročni rast.

Za kraj, o EU podrška u oblastima Mladih, obrazovanja i sporta biće tema u Novom Pazaru. Od studentskih razmena do lokalnih projekata i sportskih saradnji, ove inicijative grade samopouzdanje, znanje i povezanost sa evropskim prostorom.

EU nedelja mogućnosti po prvi put je organizovana 2023. godine, i u dosadašnja dva izdanja privukla je na hiljade građana, preduzetnika, kulturnih radnika i brojnih drugih, koji su saznali sve ono što ih zanima na putu do moguće EU podrške ili uopšteno prilika koje pružaju Unija i države članice. Evropska unija je najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji.

3. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Prepopruke Evropske komisije: Kako ublažiti krizu, bez konkretnih mera

by bifadmin 3. април 2026.

Evropska komisija je pozvala ljude da rade od kuće, manje voze i lete, kao i da zemlje EU hitno uvedu obnovljive izvore energije, upozoravajući na dugotrajnu energetsku krizu kao posledicu sukoba u Zalivu.

U govoru koji podseća na rane dane pandemije koronavirusa, šef energetike EU Dan Jorgensen rekao je da se Evropa suočava sa „veoma ozbiljnom situacijom“ bez jasnog kraja na vidiku.

– Čak i ako … mir dođe već sutra, i dalje se nećemo vratiti u normalu u sagledivoj budućnosti – rekao je on nakon vanrednog sastanka 27 ministara energetike EU u utorak, na kojem se raspravljalo o krizi.

– Što više možete da učinite da uštedite naftu, posebno dizel, posebno avionsko gorivo, to ćemo biti u boljoj situaciji – rekao je Jorgensen, potvrđujući raniji izveštaj POLITICO-a da Brisel želi da Evropljani manje putuju.

On je pozvao države članice da slede savete Međunarodne agencije za energiju, koji, kako je rekao, uključuju „rad od kuće gde je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na auto-putevima za deset kilometara (na sat), podsticanje javnog prevoza, naizmeničan pristup privatnim automobilima… povećanje deljenja automobila i usvajanje efikasnih praksi vožnje.“

Na duži rok, pozvao je zemlje EU da dodatno ubrzaju izgradnju obnovljivih izvora energije, rekavši da „ovo mora biti trenutak kada ćemo konačno preokrenuti tok i zaista postati energetski nezavisni.“

Razgovori ministara u utorak završeni su bez konkretnih predloga, iako je Jorgensen obećao da će Komisija uskoro predstaviti paket mera na nivou EU, piše Politico.

Njegovi komentari dolaze u trenutku kada raste strah da se svet suočava sa velikom energetskom krizom koja nadmašuje čak i naftni šok iz 1970-ih i koja bi mogla imati globalne ekonomske posledice uporedive sa pandemijom koronavirusa.

Od kada su SAD i Izrael pre više od mesec dana pokrenuli prve napade na Iran, cene nafte i gasa porasle su i do 70 odsto, dok je petina svetskog snabdevanja sirovom naftom i tečnim prirodnim gasom ostala blokirana u Persijskom zalivu.

Razgovori su uključivali diskusiju o potrebi za državnom pomoći, povećanju obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske bezbednosti, kao i podršku predlogu Komisije za povećanje upotrebe biogoriva, prema rečima jedne osobe uključene u razgovore koja je govorila pod uslovom anonimnosti.

Očekivanja o konkretnim merama pre sastanka bila su niska, prema rečima još dvojice diplomata EU. Cilj je, kako su rekli, bio koordinacija delovanja.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

3. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

IT giganti sada kontrolišu preko 40% vrednosti liste Fortune 500

by bifadmin 3. април 2026.
Najnovija rang-lista najmoćnijih svetskih korporacija potvrđuje istorijski preokret: tradicionalna industrija i bankarstvo gube trku pred naletom digitalne ekonomije i AI revolucije.

Godišnja lista Fortune 500, koja decenijama služi kao najprecizniji barometar snage globalnog biznisa, ove godine iznosi podatke koji označavaju kraj jedne epohe. Prema analizi koju prenosi Fortune, tehnološke kompanije prvi put u istoriji čine više od 40% ukupne tržišne kapitalizacije cele liste, ostavljajući iza sebe energetski sektor, maloprodaju i finansijske institucije.

Tehnologija kao novi „Standard & Poor“

Dok su nekada listom dominirale naftne kompanije poput ExxonMobila ili bankarski giganti, današnju strukturu moći diktiraju podaci i procesorska snaga.

„Uspon kompanija kao što su Nvidia, Microsoft i Alphabet (Google) direktno je odgovoran za ovaj skok, jer su njihove evaluacije vrtoglavo porasle usled integracije veštačke inteligencije u svaki aspekt poslovanja“ piše Business Insider.

Wall Street Journal napominje da se jaz između „tehnoloških predvodnika“ i ostatka privrede produbljuje, pri čemu prvih 10 kompanija na listi sada drži veći udeo u ukupnom profitu nego donjih 200 kompanija zajedno.

Promena fokusa investitora

Financial Times u svojoj analizi ovogodišnjeg rangiranja navodi da investitori više ne posmatraju tehnologiju kao poseban sektor, već kao osnovnu infrastrukturu modernog sveta.

„Više nije dovoljno biti najveći u proizvodnji čelika ili automobila; ako niste softverska kompanija u svojoj srži, vaša pozicija na Fortune listi je ugrožena,“ navodi se u izveštaju.

Ovaj trend i poslovna slika sveta daje jasna uputstva svima koji su u biznisu. Analitičari upozoravaju da bi visoka koncentracija moći u rukama nekoliko tehnoloških giganata mogla da dovede do smanjenja konkurencije.

Statista predviđa da će se ovaj trend nastaviti, jer „digitalne platforme imaju znatno niže marginalne troškove rasta u poređenju sa tradicionalnom industrijom“.Rangiranje za 2026. godinu nije samo lista najbogatijih, već dokaz da se definicija „poslovnog uspeha“ trajno promenila. Dok Forbes naglašava važnost agilnosti, Fortune zaključuje da su ljudi ušli u deceniju u kojoj će softver definitivno „pojesti svet“, a oni koji se ne transformišu rizikuju da postanu fusnota u istoriji globalnog biznisa.

Izvor: Bonitet
Foto: Pixabay
3. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliki je javni dug Srbije i kome najviše dugujemo?

by bifadmin 3. април 2026.

Srbija je na poslednjoj aukciji uspela da proda tek mali deo planiranog iznosa državnih obveznica, uz prinos viši od kuponske stope. To ukazuje na slabije interesovanje investitora za obveznice Srbije i da tržište šalje signal da će cena zaduživanja sve više zavisiti od percepcije rizika.

Ukupan javni dug Srbije na kraju januara ove godine iznosio je 39 milijardi evra, što je 41,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Direktan dug iznosi 37,2 milijarde evra, od čega unutrašnji dug Srbije iznosi 10,5 milijardi evra, dok je spoljni dug 26,7 milijardi evra. S druge strane, indirektne obaveze, odnosno garancije države, ukupno iznose oko 1,8 milijardi evra.

Kada se pogleda struktura, najveći dug Srbija ima na ime izdatih evroobveznica i to 10,3 milijarde evra. Na drugom mestu nalaze se državne dugoročne hartije u dinarima u iznosu od 6,5 milijardi evra. To nam pokazuje da gotovo četvrtina duga čine obveznice

Krediti poslovnih banaka nalaze se na trećem mestu ove liste, sa oko 5,2 milijarde evra. Export – Import Bank of China kreditirala je Srbiju za 2,7 milijardi evra, dok su na petom mestu krediti stranih vlada, na ime čega Srbija duguje 2,6 milijardi.

Te obveznice su prodate po stopi prinosa od 4,55 odsto na godišnjem nivou.

Ovo znači da država svake godine investitorima plaća kamatu od 4,5 odsto na nominalnu vrednost obveznice, i to svakog 30. jula, sve do 2030. godine, kada im vraća i glavnicu.

Međutim, pošto su obveznice na aukciji prodate po prinosu od 4,55 odsto, razlika u odnosu na kupon znači da su investitori obveznice kupili po nešto nižoj ceni od nominalne.

Drugim rečima, država se formalno zadužila uz kamatu od 4,5 odsto, ali je efektivni trošak tog zaduživanja nešto viši.

Ipak, iako je ovo jasan znak da je interesovanje investitora za obveznice Srbije nisko, država ima u planu dva nova reotvaranja ovih petogodišnjih obveznica u drugom kvartalu ove godine i to 12. maja i 9. juna, a planirani obim prodaje je po 10 milijardi dinara.

Direktor i osnivač „BBS Capital investment group“ Vladimir Vasić za Danas objašnjava da je finansiranje putem obveznica potpuno standardan i poželjan način zaduživanja države.

„Razvijene ekonomije imaju i znatno veći udeo obveznica u strukturi javnog duga. To što je kod Srbije oko četvrtine duga u obveznicama govori da se država sve više oslanja na tržišne izvore finansiranja, što je generalno pozitivno, jer povećava transparentnost i tržišnu disciplinu“, ističe on.

Međutim, kako dodaje, to znači i da smo direktno izloženi percepciji investitora, odnosno promenama globalnih kamatnih stopa i rizika

Vasić upozorava i da je nisko interesovanje investitora signal upozorenja.

„Tržište poručuje da ponuđeni prinos nije dovoljno atraktivan u odnosu na rizik ili da je percepcija rizika Srbije porasla. To nije nužno znak krize, ali jeste znak da investitori postaju selektivniji i oprezniji“, pojašnjava naš sagovornik.

On napominje da ozbiljni investitori gledaju širu sliku.

„Oni gledaju fiskalni deficit i trend javnog duga, stabilnost ekonomskog rasta, inflaciju i monetarnu politiku (posebno vezu sa Evropskom centralnom bankom), političku stabilnost i regulatorni okvir, kreditni rejting zemlje, likvidnost tržišta (koliko lako mogu da prodaju obveznice), kao i  valutni rizik. Drugim rečima, kupuje se poverenje u državu, ne samo kamata“, naglašava Vasić.

On pojašnjava da je sada manje interesovanje za obveznice Srbije nego što je to bilo ranije, jer se promenilo globalno okruženje.

„Kamatne stope su značajno porasle poslednjih godina, investitori danas mogu da ostvare solidne prinose i na ‘sigurnijim’ tržištima kao što su, recimo, SAD ili EU, a povećana je i globalna neizvesnost – geopolitika, inflacija, energenti…“, ukazuje.

Ranije je, prema njegovim rečima, novac bio „jeftin“ i tražio je prinos, a danas je novac skuplji i bira gde ide.

Kada je prinos viši od kuponske stope, kako objašnjava, to znači da se obveznica na tržištu prodaje ispod nominalne vrednosti.

„Investitori traže veći povraćaj nego što je inicijalno ponuđeno, što je jasan signal da je rizik procenjen kao viši ili da su se tržišni uslovi pogoršali. Jednostavno rečeno, država mora da ‘ponudi više’ da bi privukla kapital“, navodi Vasić.

On ističe da Srbija i dalje ima pristup tržištu kapitala, što je ključna prednost.

„Međutim, poruke sa poslednjih aukcija ukazuju da će u narednom periodu cena zaduživanja zavisiti mnogo više od poverenja investitora nego ranije“, zaključuje Vasić.

Glavni broker u „Momentum sekjuritiz“ Nenad Gujaničić za naš portal, takođe, navodi da nije sporno što se država zadužuje kroz obveznice, jer je to najefikasniji i najtransparentniji način zaduživanja.

„Velika je šteta što domaće sekundarno tržište nije razvijeno i što domaći pojedinačni i profesionalni investitori nisu više uključeni u kupoprodaju državnih obveznica. Time bismo postigli veću stabilnost domaćeg javnog duga“, poručuje on.

Prema njegovim rečima, investitori su napravili pauzu u očekivanju rasta prinosa na tržištu, što se potom i desilo.

„Srpske evroobveznice tokom marta beleže rast prinosa od oko pola procentnog poena, a ako ovakav trend ostane na snazi država će morati da se prilagodi tome i prilikom budućih aukcija na domaćem tržištu“, ukazuje Gujaničić.

Kako pojašnjava, glavna mera sa aspekta investitora je odnos rizika i prinosa.

„Džaba veoma visoka potencijalna zarada ako je emitent rizičan i ulaganje može da propadne. Postoje i neki momenti na tržištu kada treba izbegavati kupovinu, a to je recimo bilo vreme ultra niskih kamata kada se i Srbija zaduživala po stopama ispod dva odsto. Dakle, u takvim vremenima pojedinačni investitori bi trebalo da se sudržavaju od kupovine obveznica, jer to nije održivo na duže staze, kao što se i pokazalo“, navodi on.

Kako napominje, interes za našim obveznicama na domaćem tržištu je i dalje visok i tako će biti dok država može da isporučuje stabilnost kursa.

„Čim se tu uvuče neizvesnost, interes će se smanjiti, jer onda ne znači da će nominalni prinos biti identičan realnom“, upozorava Gujaničić.

To što je stopa prinosa viša od kuponske stope, prema njegovim rečima, nije toliko bitno.

„U momentu emisije, stopa prinosa i kupona su obično slične, često identične. Ako se ista emisija reotvara veći broj puta u narednoj godini ili godinama, onda u zavisnosti od tržišnih trendova prinos može da se menja. Ako padaju kamate, raste cena obveznice i prinos se smanjuje. I obrnuto, ako kamate počnu da rastu, kao u martu, onda prinos počinje da se povećava“, objašnjava Gujaničić.

Izvor: Danas

Foto: SergeyNivens, Depositphotos

3. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena konferencija Biznis priče 2026: Mesto okupljanja ljudi koji imaju hrabrost i volju da stvaraju

by bifadmin 2. април 2026.

Najveća biznis konferencija u Jugoistočnoj Evropi “Biznis priče” otvorena je 2. aprila u Vrnjačkoj Banji, u Zepter hotelu, gde će tokom dva dana biti okupljeno više od 3.000 preduzetnica i preduzetnika iz celog regiona. Osnivač konferencije Vladimir Stanković poručio je na otvaranju da su “Biznis priče” postale pokret i mesto gde se okupljaju ljudi koji imaju volju i hrabrost da stvaraju. 

“Tokom ova dva dana, postavite pitanja koja vas dugo muče, sedite pored nekoga koga ne poznajete. Pošto ste izabrali put preduzetništva, opcija je da uvek nađemo način, rešenje i da preživimo. Ovo nije sprint, već maraton. Najveća prednost preduzetnika i preduzetnica na Balkanu je otpornost. Sa nama na konferenciji su veterani biznisa, ljudi koji su prebrodili mnoge krize, opstali i sada su tu da podele svoja iskustva i lekcije iz stvarnih situacija”, rekao je Stanković na otvaranju konferencije.

Konferenciju je takođe otvorio biznismen i muzičar Bob Petrović, koji je prvo istakao to da je osetio pozitivne ambicije, već kada je ušao u prostoriju.

“Te ambicije i pozitivna selekcija su veoma važni. Pokušajte da ovaj naboj iskoristite i da na dnevnom nivou budete deo biznis priča u vašoj okolini. Iskoristite platformu Biznis priče kao dašak nade i priliku da se uvežete”, poručio je Petrović okupljenima.

Pred posetiocima je više od 20 predavanja, osam stručnih radionica, aplikacija za umrežavanje, koncerti i za kraj – žurke za proslavu sklapanja novih partnerstava i poznanstava.

Konferencija je počela predavanjima osnivača i direktora Brand Sapiens Dubai Miše Lukića – “Kako veštačka inteligencija menja brendove i njihovu ulogu u budućnosti” i globalne liderke u komunikacijama i biznis partnerke Hyperfacade Tanje Tatomirović pod nazivom “Ne biramo najbolje, biramo vidljive”.

Usledilo je predavanje generalnog direktora DOX Pharm, dr Davora J. Korčoka “Pažnja kao valuta. Haos koji donosi rezultate”. O tome “Kako napraviti biznis, a ne uništiti život” razgovarali su osnivač Eurosalon Real Estate Branislav Stojaković i osnivač i predsednik agencije Communis Ivan Stanković. Još jedan razgovor, sa osnivačem brenda restorana Nusr-Et Mitkom Murićem vodio je Vladimir Stanković.

Broj radionica udvostručen kao odgovor na želje posetilaca

Broj radionica ove godine je udvostručen, po četiri oba dana.

O tome kako realizovati uspešne Meta Ads kampanje na radionici znanja je podelio Željko Janković, osnivač Škole oglašavanja i agencije za digitalni marketing Real Media Factory. Radionicu “Zlato, akcije i bitkoin: tehnologijom do diversifikacije kroz jedan klik” održao je Marko Matanović, direktor i suvlasnik #1 Kripto platforme u Srbiji – ECD.rs. Odgovor na pitanje “Kako da biznis osvoji medijski prostor” dala je Jasmina Koprivica, iskusna menadžerka i liderka u oblasti digitalnih medija, inovacija i strateškog razvoj, dok je osnivač i direktor Roglic Company Dušan Roglić govorio o poreskim olakšicama za inovacije. Moderatorka konferencije je Nastasija Stošić. Za kraj prvog dana u planu je žurka benda Beso de Loco.

Drugi dan konferencije: Najaktuelnije biznis teme i konkretna znanja

U petak, 3. aprila, takođe stižu najaktuelnije biznis teme i konkretni alati za unapređivanje poslovanja. O tome zašto su neki narodi bogati, a drugi siromašni govoriće ekonomista i redovni profesor dr Miodrag Zec, o liderstvu u dobu veštačke inteligencije predavanje će održati vodeći ekspert za liderstvo u oblasti neuro-nauka i neuromarketinga dr Nikolaos Dimitriadis.

Uslediće predavanja  “Dolar, evro i budućnost globalne ekonomske moći” finansijskog eksperta i suosnivača ACP Investment Partners LLP Ivana Gavanskog i “Marketing pristup koji spašava kompanije od stečaja u doba veštačke inteligencije” osnivača i direktora agencije Bigburg GmbH Nedima Šabića.

“Od nule do brenda koji se prepoznaje i pamti” — na ovu važnu temu iskustvo i znanje podeliće osnivači kompanije Bio Solutions i brenda Crux Pure Milica i Branko Kankaraš. Razgovor sa njima vodiće autorka podkasta BizBalans i vlasnica B2B marketing agencije Digital way Ana Brzaković. Brzaković će ujedno voditi i radionicu “Kako da regulišeš stres pre nego što sagoriš”.

Biznis koji funkcioniše i bez tebe: 90 dana odmora, 65 zaposlenih – da je ovo moguće pokazaće osnivač i direktor studija Flow Ninja Uroš Mikić. Radionicu AI programiranje za ne programere vodiće AI konsultant Luka Trikić, višestruki startup osnivač sa fokusom na tehnologije veštačke inteligencije. Završnu radionicu pod nazivom “Investiranje u Srbiji – između cigle i Volstrita” vodiće glavni broker u Momentum Securities Nenad Gujančić.

Konferenciju će drugog dana zatvoriti osnivač Vladimir Stanković, a za sam kraj stižu koncerti Nataše Bekvalac i ToMe. „Biznis priče“ su kroz godine izrasle u centralno mesto okupljanja regionalne poslovne zajednice. Sa više od 3.000 učesnika za dva dana, bogatim programom i relevantnim govornicima, četvrta konferencija još jednom potvrđuje status idealnog mesta za sklapanje partnerstava. Događaj je upravo sa tim ciljem osnovao digitalni preduzetnik, edukator i voditelj podkasta „Biznis priče“ Vladimir Stanković, dok je organizator konferencije BIT Events.

Foto: Vladimir Veličković

2. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

ALCS: Fond za subvencije električnih i hibridnih vozila trebalo bi povećati

by bifadmin 2. април 2026.

 Sve veće učešće električnih i hibridnih vozila, i dolazak novih brendova. Ovi trendovi predstavljeni su na medijskom događaju Asocijacije lizing kompanija Srbije (ALCS), održanom nakon Sajma automobila u Beogradu.

Rezultati nakon Sajma automobila ukazuju na postepenu promenu strukture tržišta, uz sve veće učešće električnih i hibridnih vozila, koja doprinose procesu dekarbonizacije. Dodatni podsticaj ovom trendu daje i sve konkurentnija cena ovih vozila, što utiče na odluku korisnika da se opredele za ove modele.

Učesnici događaja naglasili su da se trend prelaska na manja gradska električna i hibridna vozila ubrzano razvija, dok dolazak novih brendova sa Istoka donosi cenovno konkurentna vozila koja brzo privlače kupce. Fond za subvencije Republike Srbije realizuje se u relativno kratkom roku, što jasno pokazuje visok interes građana za ekološki prihvatljiva i cenovno pristupačna vozila.

Sajam automobila pružio je priliku da se javnost upozna sa novim brendovima, inovativnim tehnologijama i bogatim paketima opreme, uključujući električna i hibridna vozila sa dual motorima, pogodnim za gradsku vožnju, ali i duže relacije. Primećen je i trend da sve veći broj kupaca polovnih vozila razmatra prelazak na nova, što doprinosi podmlađivanju voznog parka, širenju ekološki prihvatljivih automobila i unapređenju bezbednosti u saobraćaju.

„Više od 1.000 zahteva za lizing za samo sedam dana Sajma automobila potvrđuje da lizing postaje jedan od najtraženijih modela finansiranja“, izjavio je Bojan Vračević, predsednik UO ALCS.

Intenzivnom saradnjom Asocijacije lizing kompanija Srbije i Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova se doprinosi pozitivnim kretanjima u auto-industriji u Srbiji. Podržavaju se inicijative usmerene na podsticanje uvoza ekološki prihvatljivih vozila i ograničavanje uvoza onih koja negativno utiču na životnu sredinu i bezbednost u saobraćaju.

Zaključeno je da bi fond za subvencije električnih i hibridnih vozila trebalo povećati, uz paralelan razvoj infrastrukture za punjenje, kako bi se dodatno podržao rast i razvoj tržišta ovih vozila u Srbiji.

„Povećana konkurencija podstiče i evropske proizvođače da unapređuju kvalitet, obogaćuju ponudu i rade na cenama, dok lizing kompanije kroz nove tehnologije i bolja korisnička iskustva dodatno unapređuju svoje usluge“, rekao je Ivan Jauković, potpredsednik UO ALCS.

Na kraju je istaknuto da je lizing industrija u Srbiji napravila veliki iskorak u digitalizaciji, omogućivši da se ceo proces – od odobrenja finansiranja i potpisivanja lizing ugovora, do registracije vozila u MUP-u – realizuje u potpunosti elektronski. Ovaj napredak ostvaren je uz podršku Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za privredne registre, koji su omogućili punu primenu digitalnih rešenja u praksi.

Foto: Pixabay

2. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Ascend 2030: Nelt Grupa nastavlja razvoj kroz nova partnerstva, investicije i digitalizaciju

by bifadmin 2. април 2026.

Na jednodnevnoj konferenciji na Jahorini, kojoj su prisustvovali direktori i menadžeri svih kompanija, Nelt Grupa je predstavila rezultate ostvarene tokom prve godine implementacije strategije „Ascend 2030“, tokom koje je dodatno ojačala svoj portfolio, proširila regionalna partnerstva i realizovala ključne investicije u logističku infrastrukturu.

Od usvajanja strategije, Nelt Grupa ojačala je svoj portfolio i tržišnu poziciju kroz regionalnu saradnju sa partnerima i uz nove principale: Chips Way i Waltz u Bosni i Hercegovini, JTI i Alka Group (Elephant Brand) u Albaniji, Bambi u Severnoj Makedoniji, Mondelez, Nestle, Colgate, Beiersdorf, Perfetti u Africi, Revlon, Vitamin Horgoš i Jaffa u Srbiji, dok je sa kompanijom Coca-Cola HBC na srpskom tržištu proširena logistička saradnja. Logističke usluge i u drugim domenima, kao i farmaceutsko poslovanje, takođe beleže rast obima i proširenje partnerstava.

Marko Cilić, izvršni finansijski direktor i v.d. generalnog direktora, rekao je da Nelt Grupa i u narednom periodu ostaje posvećena svojoj viziji i misiji da kreira efikasan i održiv ekosistem koji povezuje ljude i brendove kroz izvrsnost u distribuciji, pouzdanost u logistici i ekspertizu u upravljanju brendovima.

„Ulazimo u narednu fazu implementacije strategije sa jasnim fokusom na disciplinu u poslovanju, razvoj infrastrukture i snažna partnerstva. Nastavljamo sa našim usponom ka održivom i ubrzanom rastu, uz istovremeno ulaganje u ljude, organizaciju i razvoj sopstvenih brendova“, dodao je Cilić.

U složenom regionalnom i globalnom geopolitičkom kontekstu Nelt je nastavio sa realizacijom ključnih strateških inicijativa. U tom okviru, investirano je više od 15 miliona evra u razvoj logističke infrastrukture, uključujući novi distributivni centar u Tirani i proširenje kapaciteta u Bijeljini, dok je farmaceutski biznis dodatno pozicioniran kao jedan od ključnih stubova rasta u regionu.

Brendovi kompanija Neoplanta, Baby Food Factory, Chips Way i Candy Factory Angola prepoznati su kao lideri u svojim kategorijama i nastavljaju da ulažu u inovacije, unapređenje proizvodnje i globalno pozicioniranje.

„Tokom 33 godine postojanja, Nelt Grupa je izrasla u lidera distribucije, logistike i proizvodnje sopstvenih brendova. Naš rast zasniva se na kontinuiranoj investiciji u ljude, inovacije i prilagođavanje tržištima. Imamo zdrave temelje za dugoročno održiv uspeh”, rekao je Nebojša Šaponjić, osnivač i suvlasnik Nelta i dodao da ciljevi „Ascend 2030“ ostaju ubrzani rast prihoda na više od 2 milijarde evra kroz investicije, akvizicije, nova partnerstva i brend inovacije.

Nelt Grupa će u narednom periodu biti fokusirana na ubrzanu digitalizaciju poslovanja kroz implementaciju SAP S/4HANA, standardizaciju procesa, ESG projekte, logističku integraciju regionalnih tržišta i investicije u infrastrukturu, poslovanje u Africi, kao i razvoj svojih ljudi.

Foto: Nidal Šaljić

 

2. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje
  • Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
  • Klimatska politika ulazi u novu fazu

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit