NAJNOVIJE
U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra
Kada kliknemo „plati“, posao tek počinje: Bezbednosna mreža iza...
Gde je najbolje biti žena? Nordijske zemlje na vrhu...
Ugostiteljske usluge u julu za 5,6 odsto skuplje nego...
Savremena ekonomija postala je zavisna od jednog ostrva?
Svetska tražnja za zlatom raste – tržište vredno 380...
Nova „živa plastika“ razgrađuje se za šest dana i...
Pakistan, svetska fabrika fudbalskih lopti: Nekom sjaj, nekom očaj
Kina podigla globalnu proizvodnju nuklearne energije na rekordan nivo:...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

KONFERENCIJA „CFO SA SVRHOM“ OVE GODINE NA FRUŠKOJ GORI

by bifadmin 12. мај 2026.

Udruženje finansijskih direktora Srbije (UFDS) od 18. do 20. maja 2026. godine u Hotelu „Fruške Terme“ u Vrdniku organizuje tradicionalnu godišnju konferenciju „CFO sa svrhom“, koja ove godine okuplja više od 300 učesnika – finansijskih direktora, lidera C-nivoa, predstavnika državnih institucija i međunarodnih stručnjaka.

Konferencija se održava pod sloganom Chief transFormative Officer, čime organizatori naglašavaju promenu uloge finansijskog direktora – od upravljača brojevima do pokretača transformacije i organizacione otpornosti.

U fokusu ovogodišnjeg programa naći će se teme koje su visoko na agendi poslovne i finansijske zajednice: primena veštačke inteligencije i digitalizacija finansijske funkcije, geopolitički i makroekonomski okvir poslovanja, razvoj tržišta kapitala, modeli finansiranja rasta, lično liderstvo i dugoročna održivost.

Pored finansijskih direktora i stručnjaka iz finansijskih timova, skup će okupiti i makroekonomiste, konsultante, predstavnike banaka i osiguravajućih kuća, kao i eksperte za digitalnu transformaciju, AI i upravljanje ljudskim resursima.

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Može li generacija Z u Srbiji bez veštačke inteligencije?

by bifadmin 12. мај 2026.

 Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski: više od 80% mladih vidi je kao deo svakodnevice, a skoro polovina AI upotrebljava svakog dana. AI za njih odavno nije samo pomoć u školi, na fakultetu ili poslu. Sve češće ga koriste za kreativne ideje, organizaciju svakodnevice, donošenje odluka, pa čak i kao podršku u ličnim situacijama.

Međutim, poverenje ne dolazi bez rezerve. Samo trećina mladih u potpunosti veruje informacijama koje dobija od AI alata, dok ih ostali dodatno proveravaju. Upravo taj paradoks, AI kao deo rutine, ali ne i izvor bezrezervnog poverenja, otkriva prvo regionalno istraživanje o odnosu Generacije Z prema veštačkoj inteligenciji, „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI”, koje su sprovele agencije McCann Beograd i UM Beograd, članice AMA Group. Pored Srbije, istraživanje obuhvata još šest tržišta regiona i pokazuje složen odnos Generacije Z prema veštačkoj inteligenciji.

„Generacija Z koristi AI svakodnevno, ali to ne znači da mu veruje bez rezerve. Mladi žele da sami procene šta je relevantno i autentično, što je važno za razumevanje generacije koja je odrasla uz tehnologiju, ali joj ne veruje slepo“, izjavila je Katarina Pribićević, regionalna izvršna direktorka strateškog planiranja u okviru agencija McCann.

Kada govore o AI-u, mladi najčešće zapravo govore o ChatGPT-u. Koristi ga skoro 90% ispitanika, dok su drugi alati znatno manje zastupljeni. Kod mlađih pripadnika Generacije Z, ChatGPT je toliko prisutan da se često koristi gotovo kao sinonim za AI.

Iako je AI postao deo svakodnevice ove generacije, način na koji ga koriste nije uvek isti. Devojke se češće okreću AI alatima kada traže pomoć u komunikaciji, savete o zdravlju, ishrani ili ličnim dilemama, dok ih mladići češće koriste za finansijske teme. Razlike postoje i u stepenu poverenja. Devojke češće prilagođavaju AI odgovore onome što već znaju, dok ih mladići prihvataju direktnije.

Taj oprez, međutim, nije vidljiv samo u proveravanju odgovora. Bez obzira na to što ga redovno koriste, mladi AI ne doživljavaju kao nezamenljiv. Skoro 90% ispitanika kaže da bi bez njega moglo da funkcioniše, što ukazuje na to da prva potpuno digitalna generacija možda već oseća zasićenje tehnologijom. Njihove glavne brige nisu vezane za AI, već za neizvesnost, pritisak i izazove sa kojima se susreću u svakodnevnom životu. Zato podatak da 69% mladih želi manje tehnologije i više ljudskog kontakta ne govori o odbacivanju tehnologije, već o potrebi da se u digitalnoj svakodnevici sačuvaju originalnost, bliskost i kreativnost.

To se vidi i u odnosu prema autentičnosti. Čak 58% pripadnika Generacije Z u Srbiji zabrinuto je zbog sve tanje granice između stvarnog i AI sadržaja, u odnosu na regionalni prosek od 51%. Istovremeno, 59% mladih kaže da je sve teže razlikovati AI sadržaj od onog koji su kreirali ljudi, dok 63% navodi da im smeta kada se AI sadržaj predstavlja kao stvaran, bez jasne naznake. Kako sadržaji nastali uz pomoć tehnologije postaju sve uverljiviji, mladima je sve važnije da znaju šta je stvarno, ali i kome mogu da veruju.

„Za brendove je ovo važan signal: Generacija Z ne odbacuje AI, ali ne želi da tehnologija zameni ideju, trud i ljudski ton. Ako komunikacija deluje generički ili neiskreno, mladi to brzo prepoznaju. AI može da bude koristan alat, ali odnos sa ovom generacijom i dalje se gradi kroz razumevanje i iskrenost“, objasnio je Aleksandar Đorđević, regionalni izvršni direktor strateškog planiranja i inovacija u agencijama UM.

Istraživanje je sprovedeno u februaru 2026. godine, kroz online anketu na nacionalno reprezentativnom uzorku mladih od 16 do 28 godina, kao i kroz fokus grupe u Beogradu. U Srbiji je anketirano 500 ispitanika, koliko i u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, dok je u Severnoj Makedoniji učestvovalo 300 ispitanika. Kroz regionalne podatke i razgovore sa mladima različitog uzrasta, pola i socio-ekonomskog statusa, istraživanje donosi širi pogled na to kako Generacija Z danas razume, koristi i preispituje veštačku inteligenciju, ali i zašto je poverenje postalo jedno od ključnih pitanja digitalnog okruženja.

Agencije McCann Beograd i UM Beograd (autori istraživanja) posluju u okviru AMA Group, zajedničke platforme za razvoj i saradnju u oblasti kreativnosti, strategije, izvrsnosti i strasti koja povezuje osam dinamičnih tržišta jugoistočne Evrope: Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Albaniju i Bugarsku.

Foto: AMA Gorup

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Bosch u Srbiji obeležava 20 godina poslovanja uz snažne rezultate uprkos izazovima

by bifadmin 12. мај 2026.

Bosch u Srbiji ove godine obeležava 20 godina od kada je globalni dobavljač tehnologije i usluga uspostavio uspešno i kontinuirano poslovanje kao nezavisno preduzeće u Srbiji. Kompanija je poslovnu 2025. godinu završila sa ukupnom neto prodajom od 445 miliona evra, uključujući prodaju nekonsolidovanim kompanijama i interne isporuke povezanim kompanijama. Konsolidovana prodaja trećim licima porasla je za gotovo trećinu u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 108 miliona evra. Na dan 31. decembar 2025. godine, kompanija je zapošljavala oko 3.650 saradnika.

Jovanka Jovanović, generalna direktorka kompanije Bosch u Srbiji, istakla je jubilej koji kompanija obeležava u zemlji, kao i činjenicu da dosadašnji rezultati predstavljaju motivaciju u izazovnim okolnostima. „Naše dve decenije poslovanja u Srbiji, zajedno sa ekonomskim značajem kompanije i njenom snažnom pozicijom među najpoželjnijim poslodavcima, dodatno potvrđuju posvećenost lokalnom tržištu“, izjavila je Jovanović. „Godinu 2025. obeležili su različiti globalni i lokalni izazovi, ali uprkos svim okolnostima Bosch u Srbiji nastavlja da beleži snažne rezultate i pokazuje odlučnost da održi uspešno poslovanje u sve tri oblasti svog delovanja u zemlji – proizvodnji, prodaji i uslugama.“

Fabrika u Pećincima postala vodeća fabrika za proizvodnju sistema brisača

Bosch fabrika u Pećincima najveći je Bosch pogon za proizvodnju sistema brisača u Evropi i trenutno posluje na oko 100.000 m² proizvodnog i skladišnog prostora. Od 2013. godine, Bosch fabrika za sektor mobilnosti na lokaciji u Pećincima proizvodi i razvija više proizvoda koji predstavljaju ključne komponente svakog vozila – uključujući sisteme brisača, motore brisača i metlice brisača. Zahvaljujući ovom proizvodnom pogonu, Bosch se godinama nalazi među 10 najvećih izvoznika u Srbiji. Značajno dostignuće u 2025. godini jeste to što je fabrika postala vodeća za proizvodnju sistema brisača u okviru divizije Mobility Aftermarket. Ovo dostignuće ne predstavlja samo priznanje za ostvarene rezultate, već odražava i visok nivo stručnosti, posvećenosti i doslednih performansi našeg tima u Srbiji.

Bosch u Srbiji među najpoželjnijim IT poslodavcima

Nakon što je prepoznat kao treći najpoželjniji poslodavac u Srbiji, Bosch je prvi put u 2025. godini uvršten i na listu najpoželjnijih IT poslodavaca. Vodeći IT portal za zapošljavanje HelloWorld.rs sproveo je istraživanje o najpoželjnijim IT poslodavcima, a Bosch je zauzeo 3. mesto. Ovo je posebno značajno jer je Bosch jedina kompanija među prvih 10 čija osnovna delatnost nije IT sektor. Razlog za to leži u kontinuiranom i strateškom razvoju IT sektora od 2015. godine. Kao rezultat tih aktivnosti, kompanija danas u zemlji zapošljava više od 500 IT stručnjaka i eksperata. Bosch lokacija u Beogradu postala je druga najveća lokacija za usluge digitalizacije u oblasti električnih ručnih alata. Takođe, predstavlja jednu od četiri ključne evropske IT lokacije u okviru Bosch Digital divizije. Dodatno, 2023. godine osnovan je Inženjerski centar kao deo globalne mreže Bosch inženjerskih centara, čime je dodatno ojačana pozicija kompanije u ovoj oblasti.

Bosch beleži snažnu prodaju i širi portfolio proizvoda u Srbiji i regionu

Bosch u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji bavi se distribucijom opreme i rezervnih delova za automobilsku industriju, kao i robe široke potrošnje poput električnih ručnih alata, kućnih aparata i opreme za grejanje i hlađenje.

Divizija Mobility Aftermarket ostvarila je zapažene rezultate, potvrđujući stabilan rast i snažno prisustvo na domaćem tržištu. Tokom prethodne poslovne godine, poseban fokus bio je na kočionim sistemima i kaiševima, uz naglasak na inovacijama koje Bosch primenjuje u ovoj kategoriji proizvoda. Posebno se izdvojio događaj posvećen kaiševima pod nazivom „Preciznost kao umetnost“, koji je ovoj diviziji doneo DISRUPT nagradu, namenjenu inovativnim idejama u komunikacijama i marketingu. Ostvareni rezultati zasnivaju se na kontinuiranom unapređenju prodajnih aktivnosti, kao i pažljivo planiranim marketinškim inicijativama koje su doprinele većoj vidljivosti i prepoznatljivosti brenda u automobilskoj industriji.

Kada je reč o kućnim aparatima, koje u Srbiji predstavlja povezana kompanija BSH Kućni aparati d.o.o, i 2025. godinu obeležio je snažan rast prihoda na srpskom tržištu, kao i dalje jačanje pozicije BSH brendova kroz širok portfolio inovativnih i visokokvalitetnih rešenja za domaćinstvo. Ponuda kompanije obuhvata velike kućne aparate, ali i male uređaje koji doprinose jednostavnijem i efikasnijem svakodnevnom životu potrošača. Posebno u segmentu velikih kućnih aparata, Bosch je tokom cele godine dosledno ostao najpoželjniji brend, zauzimajući prvo mesto kao „prvi izbor“ potrošača. Najveći rast zabeležen je upravo u segmentu velikih kućnih aparata, sa posebnim fokusom na frižidere velikog kapaciteta i modele sa više vrata, koji nude veću fleksibilnost i odgovaraju promenljivim potrebama modernih domaćinstava. U kategoriji malih kućnih aparata, značajan uspeh ostvaren je uvođenjem inovacija za čišćenje, uključujući robotske usisivače.

Tokom 2025. godine, divizija Home Comfort uspešno je završila najveću akviziciju u svojoj istoriji – portfolio proizvoda za klimatizaciju, grejanje i hlađenje proširen je brendovima York i Hitachi. Na taj način Bosch je postao jedan od najvećih dobavljača na globalnom tržištu rešenja za klimatizaciju, grejanje i hlađenje stambenih i poslovnih objekata, sa ambicijom da ga oblikuje kroz energetski efikasna rešenja. Divizija Home Comfort u Srbiji zabeležila je značajan rast prihoda u poslovnoj 2025. godini. Portfolio proizvoda dodatno je proširen sistemima varijabilnog protoka rashladnog sredstva (VRF – Variable Refrigerant Flow) za efikasnu klimatizaciju poslovnih objekata. Napredna tehnologija, visok kvalitet novih VRF sistema i podrška Bosch stručnjaka ispunjavaju dugoročna očekivanja kupaca i partnera, istovremeno otvarajući nove perspektive u HVAC oblasti. Divizija je takođe učestvovala u velikim projektima, poput isporuke Bosch industrijskih kotlova za projekat EXPO 2027, kao i brojnim stambenim projektima sa gasnim kotlovima, toplotnim pumpama i sistemima klimatizacije.

Divizija Električni ručni alati takođe je uspešno bila usmerena na jačanje svoje ponude i proširenje asortimana proizvoda. Ključni koraci uključivali su uvođenje novih segmenata poput profesionalnih baštenskih alata, kao i specijalizovanih električnih mernih instrumenata i ručnih alata. Ove inovacije bile su usmerene na zadovoljavanje rastućih potreba tržišta i pozicioniranje Bosch električnih ručnih alata kao lidera u pružanju visokokvalitetnih rešenja. Pored toga, divizija intenzivno radi na razvoju mreže maloprodajnih distributera i jačanju prisustva širom Srbije, Crne Gore i Severne Makedonije.

Nagrada „Dobročinitelj“ za društveno odgovorne aktivnosti

Za sve društveno odgovorne aktivnosti sprovedene u periodu od 2023. do 2025. godine, Bosch je dobio značajno priznanje – nagradu „Dobročinitelj“. Reč je o prestižnoj nagradi za društvenu odgovornost koju udruženje „Moja Srbija“ u saradnji sa Centrom potrošača Srbije, dodeljuje kompanijama i pojedincima za izuzetan doprinos društvu, solidarnost i održivi razvoj, u okviru kampanje „Najbolje iz Srbije“. Žiri, sastavljen od prethodnih dobitnika ovog priznanja, posebno je istakao brojne projekte iz oblasti obrazovanja i ekologije, kao i humanitarne aktivnosti koje je kompanija sprovela i podržala.

Među projektima realizovanim tokom 2025. godine, najznačajniji je bio nastavak opremanja srednjoškolskih učionica budućnosti poznatih kao Mejkerslab učionice, pri čemu je tokom prethodne godine otvoreno čak 16 novih laboratorija, čime je mreža proširena na ukupno 41 školu danas. U oblasti obrazovanja posebno je istaknuta i podrška najvećem nacionalnom takmičenju tehničkih i elektrotehničkih škola „Galaksija kup“, sa fokusom na uključivanje mentora i stručnjaka iz kompanije.

U oblasti ekologije, kompanija se priključila inicijativi „Posadi svoj hlad“ i donirala sredstva za sadnju drveća na Novom Beogradu, uz organizovanje volonterskih akcija čišćenja i uređenja važnih lokaliteta. Takođe, sproveden je veliki broj humanitarnih aktivnosti u saradnji sa nevladinim organizacijama, a zaposleni su dali poseban doprinos kroz nesebično učešće u mnogim od ovih inicijativa.

Bosch Grupa: izgledi za 2026. godinu i strateški pravac

Suočena sa geopolitičkim tenzijama i trgovinskim barijerama, Bosch Grupa namerava da u poslovnoj 2026. godini iskoristi potencijal rasta na globalnim tržištima uz punu inovativnu snagu. Neophodna ulaganja u oblastima od strateškog značaja za budućnost, ostaće na visokom nivou iz prethodnih godina. Samo tokom 2025. godine, Bosch je izdvojio oko 12 milijardi evra za ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i kapitalne investicije. Ovaj dobavljač tehnologije i usluga planira rast prodaje od dva do pet procenata i EBIT maržu iz poslovanja od četiri do šest procenata za 2026. godinu.

Stefan Hartung, predsednik upravnog odbora kompanije Robert Bosch GmbH, izjavio je: „Kao globalni tehnološki lider, posvećeni smo oblikovanju trendova automatizacije, digitalizacije, elektrifikacije i veštačke inteligencije, jer upravo oni otvaraju put profitabilnom rastu našeg poslovanja.“ Uprkos značajnim izazovima, Bosch je u poslovnoj 2025. godini ostvario prihod od prodaje od 91 milijardu evra, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodnu godinu (2024: 90,3 milijarde evra). Nakon prilagođavanja efekata kursnih razlika, to odgovara rastu od 4,1 procenat. EBIT marža iz poslovanja iznosila je dva procenta i bila je niža nego prethodne godine (2024: 3,5 procenata). Neophodna strukturna i kadrovska prilagođavanja radi povećanja buduće održivosti značajno su uticala na rezultat kroz rezervisanja u iznosu od 2,7 milijardi evra. „Bosch može da isporuči budućnost – čak i u nepovoljnim uslovima. 2026. godina biće godina napretka“, rekao je Hartung.

Kada je reč o inovacionoj snazi, Bosch je jedna od najjačih industrijskih kompanija na svetu i, sa oko 6.300 patenata tokom 2025. godine, jedan od najaktivnijih podnosilaca patentnih prijava u Evropi. Hartung smatra da je jačanje inovacionog liderstva ključni faktor uspeha za širenje poslovanja i sprovođenje Strategije 2030.

Foto: Bosch

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Beogradska privatna kompanija Avio Network postala većinski vlasnik Jat Tehnike

by bifadmin 12. мај 2026.

Beogradska privatna kompanija „Avio Network“ završila je preuzimanje Jat Tehnike i od prošle nedelje je većinski vlasnik najvećeg centra za održavanje, opravku i remont aviona (MRO) na ovim prostorima, piše danas vazduhoplovni portal Tango six.

U decembru prošle godine najavljeno je da „Avio Network“ namerava da postane vlasnik 99,3834 odsto Jat Tehnike. Tada je bio potpisan ugovor o kupovini vlasničkog udela od prethodnih vlasnika, češkog investicionog fonda Hartenberg.

Kako se navodi, završetak procesa tada je bio najavljen za prvi kvartal ove godine, što se, nakon dobijanja saglasnosti Komisije za zaštitu konkurencije i ispunjavanjem drugih uslova, danas formalno i dogodilo.

Najavljene investicije u modernizaciju

Vlasnik i direktor „Avio Networka“ Aleš Luci kazao je da akvizicija predstavlja „stratešku investiciju u stabilnu infrastrukturu i dokazanu operativnu izvrsnost“.

„Jat Tehnika nam donosi snažne temelje. Sertifikate, kapacitete i odnose sa klijentima koji su u potpunosti usklađeni sa našom vizijom izgradnje vodeće regionalne MRO platforme. Vidimo jasne mogućnosti za rast prihoda, unapređenje profitnih marži i dugoročno stvaranje vrednosti“, rekao je Luci.

Najavio je da su u planu ciljane investicije u modernizaciju postrojenja, unapređenje digitalnih kapaciteta i optimizaciju operativne efikasnosti čime će dodatno ojačati konkurentska pozicija kompanije u segmentima održavanja uskotrupnih i širokotrupnih aviona.

Iz „Avio Networka“ poručili su da će Jat Tehnika nastaviti da pruža usluge sadašnjim klijentima bez prekida, uz dodatne komercijalne mogućnosti i investicije.

Od privatizacije do poslednje akvizicije

Jat Tehnika je privatizovana u novembru 2019. godine. Država je tada prodala 99,3834 odsto svog udela „Avia Prime“ konzorcijumu iz Praga. U nadmetanje je, kako se navodi, pored „Avia Primea“ bila uključena i kompanija „SR Technics“ iz Švajcarske koja je u Beogradu prisutna od 2015. godine kroz svoj „back-office“.

Navedeno je da je „Avia Prime“ u to vreme bio vlasnik dva MRO-a, poljskog „Linetecha“ i slovenačke Adria Tehnike.

Kompanija „Avio Network“ bazirana je na aerodromu „Nikola Tesla“ i posluje od 2017. godine, kada je počela pranje i čišćenje putničkih aviona, a trenutno ima 90 zaposlenih.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Instagram ukinuo enkripciju na svom servisu za dopisivanje

by bifadmin 12. мај 2026.

Od 8. maja end-to-end enkripcija više nije dostupna za direktne poruke na Instagramu, što je otvorilo brojna pitanja o privatnosti korisnika ali i o ciljanom oglašavanju na ovoj društvenoj mreži.

U obrazloženju ove odluke kompanija Meta, koja je vlasnica i Fejsbuka i Instagrama, saopštila je da je ukinula enkripciju zato što ju je koristio veoma mali broj ljudi.

Šta je end-to-end enkripcija?

End-to-end enkripcija je način šifrovanja poruke tako da samo uređaji pošiljaoca i primaoca mogu da je pročitaju. Platforma koja prenosi poruku – u ovom slučaju Instagram – nema pristup njenom sadržaju.

Istu tehnologiju koriste WhatsApp, Signal, iMessage, i od kraja 2023. Facebook Messenger. Direktor Mete Mark Zuckerberg je 2019. obećao da će end-to-end enkripcija biti uvedena u sve Meta servise za dopisivanje pod sloganom „budućnost je privatna“. Zato Instagramove poruke već tri godine imaju ovu vrstu enkripcije ali kao opciju koju korisnici sami mogu da uključe.

Budući da nikada nisu postale podrazumevana opcija, Meta sada navodi slabo korišćenje kao razlog za njihovo ukidanje. No, kako kaže Joel Scanlan, vanredni profesor na Pravnom fakultetu i akademski kopredsedavajući CSAM Deterrence Centre na University of Tasmania, to je zapravo kvaka 22: Meta je ukinula funkciju koju je sakrila toliko duboko da većina korisnika nije ni znala da postoji, a zatim je slabu upotrebu navela kao razlog za njeno gašenje.

Šta ovo znači za korisnike Instagrama?

U praksi, svaka poruka koju sada pošaljete preko Instagrama putuje u obliku koji Meta može da pročita. Meta u svojoj politici privatnosti navodi da među podacima koje prikuplja spada i sadržaj poruka koje korisnici šalju i primaju. Teoretski, to omogućava kompaniji da personalizuje funkcije, trenira AI modele i prikazuje ciljane reklame.

Iako je Meta javno obećala da neće trenirati AI modele na privatnim porukama osim ako ih korisnici sami ne podele sa Meta AI sistemom, nije dala isto obećanje kada je reč o oglašavanju.

To ostavlja mogućnost da Meta koristi nešifrovane Instagram poruke za targetiranje reklama. Bez enkripcije, obećanje o AI privatnosti sada zavisi samo od politike kompanije, a ne i od same tehnologije.

Zaštita dece od seksualnih predatora

Meta je inače već dugo pod pritiskom policije, regulatora i organizacija za zaštitu dece koje tvrde da end-to-end enkripcija stvara prostore u kojima platforme ne mogu da otkriju seksualno iskorišćavanje dece i vrbovanje maloletnika.

Međutim end-to-end enkripcija nije jedini način da se zaštite deca na internetu. Primera radi, Apple već koristi detekciju golotinje direktno na uređaju za slike poslate preko Messages, AirDrop i FaceTime, a postoje i razne druge tehnike za otkrivanje predatora koji pokušavaju da stupe u kontakt sa decom.

Izvor: The Conversation

Foto: soniabonetruiz, Depositphotos

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kina predstavila najveći svetski teretni brod: Može da plovi 10 godina bez goriva

by bifadmin 12. мај 2026.

Predstavljen je revolucionarni teretni brod koji koristi „misterioznu nuklearnu tehnologiju“ koju je Zapad napustio pre nekoliko decenija. Bez potrebe za dopunjavanjem goriva godinama, ovaj tihi div mogao bi da promeni globalnu trgovinu i energetsku dominaciju.

Kina je predstavila koncept onoga što bi mogao da postane najnapredniji svetski teretni brod na nuklearni pogon, brod za 14.000 kontejnera koji ne koristi uranijum, već torijum, radioaktivni metal koji se dugo smatra čistijom i sigurnijom nuklearnom alternativom.

Reaktor u njegovoj srži je sistem rastopljene soli koji radi na toplotnoj snazi od 200 megavata, istoj kao ona koju koriste nuklearne podmornice klase Seawolf američke mornarice.

Pogonski sistem broda, koji je detaljno predstavio Hu Keyi, glavni inženjer u Jiangnan Shipbuilding Group, odražava širu strategiju preskakanja zapadne brodarske i energetske infrastrukture ulaganjem u nuklearne tehnologije na bazi torijuma. Ovi napori se poklapaju sa agresivnim nastojanjima Kine za energetsku nezavisnost i pomorsku dominaciju.

Pokretan torijumom i izgrađen za izdržljivost

Teretni brod na torijum nije samo naučno dostignuće, to je strateški signal. Ako se realizuje, mogao bi drastično smanjiti ugljenični otisak pomorskog tereta, eliminisati potrebu za redovnim dopunjavanjem goriva i omogućiti dugoročne, autonomne operacije na okeanu. Ali inicijativa je takođe puna inženjerskih, finansijskih i političkih izazova koji prevazilaze okvire brodogradilišta.

Reaktor na torijum i rastopljenu so (TMSR) broda od 200 MW ne pokreće direktno pogon. Umesto toga, pokreće superkritični generator CO₂ (sCO₂) koristeći Brajtonov ciklus, koji pretvara toplotnu energiju u 50 megavata električne energije. Kao što je Hu Keyi naveo u nekoliko zvaničnih izjava i tehničkih otkrića, efikasnost konverzije ovog ciklusa dostiže 45-50%, u poređenju sa 33% efikasnosti tipične za konvencionalne nuklearne sisteme na bazi pare.

Ovaj modularni reaktor radi na atmosferskom pritisku i ne zahteva vodu za hlađenje, čime se eliminiše potreba za glomaznim sistemima podrške i značajno smanjuju akustični i toplotni potpisi. Njegov dizajn uključuje dva pasivna sistema za odvođenje toplote i sigurnosnu komoru u kojoj se rastopljeno gorivo od soli stvrdnjava ako se pregreje, zadržavajući sav radioaktivni materijal bez ljudske intervencije.

Koncept kontejnerskog broda na nuklearni pogon prvi put je predstavljen u brodogradilištu Jiangnan 2023. godine

Reaktorski modul ima 10-godišnji zatvoreni operativni vek. Nakon tog perioda, uklanja se i zamenjuje umesto da se puni gorivom na licu mesta, čime se ograničava rizik od izloženosti i smanjuje složenost održavanja.

Duga opklada ukorenjena u pustinji

Teretni brod se direktno nadovezuje na otkrića kineskog kopnenog reaktora sa rastopljenom soli torijuma, koji je postao prvi na svetu koji je postigao dugoročno stabilan rad 2025. godine, prema SCMP-u. Izgrađen u pustinji Gobi, pilot reaktor je pokazao održivost torijuma kao nuklearnog goriva, uključujući uspešnu konverziju torijuma u uranijum-233, prekretnicu koja se dugo želela, ali nikada ranije nije postignuta u velikim razmerama.

Kineske ambicije za torijumom podstiču se, doslovno i figurativno, njenim velikim domaćim rezervama, posebno u Unutrašnjoj Mongoliji. Ove rezerve nude dugoročnu sigurnost snabdevanja, dodatno izolujući Peking od globalnih tržišta uranijuma.

Paralelno s tim, Kina razvija dodatne pomorske sisteme na bazi torijuma, uključujući tanker za naftu Suezmax koji pokreće brzi reaktor olovo-bizmut i plutajuću nuklearnu elektranu koja koristi reaktore visoke temperature hlađene gasom. Ovi programi ukazuju na dugoročni napor da se uspostavi pomorski ekosistem na pogon torijuma.

Između obećanja i geopolitičkog trenja

Uprkos ambicioznim tehničkim specifikacijama, teretni brod na torijum je još uvek u fazi koncepta. Nije potvrđen vremenski okvir izgradnje, a regulatorno odobrenje, posebno za civilne luke i međunarodne brodske rute, predstavlja veliku prepreku.

Troškovi broda su još jedna prepreka. Kao što je primetio Hu Keyi, a sažeo Marine Insight, plovila na nuklearni pogon su znatno skuplja za izgradnju i rad od konvencionalnih. Nedostatak okvira osiguranja, obučenih posada kvalifikovanih za nuklearno oružje i jasnih međunarodnih pravnih struktura oko odgovornosti i dekomisije samo povećava finansijski rizik.

Iako su reaktori na torijum manje skloni širenju oružja od sistema na bazi uranijuma, nuklearni brodski transport bilo koje vrste je politički osetljiv. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) još uvek nije usvojila standardizovani globalni okvir za komercijalne brodove na nuklearni pogon, a režimi kontrole države luke širom Azije, Evrope i Severne Amerike ostaju oprezni.

Štaviše, ne postoji globalni protokol za transport i odlaganje modula reaktora na torijum, što izaziva dugoročne ekološke i bezbednosne probleme koji ostaju nerešeni.

Nuklearni pogon na raskršću

Ideja o brodovima na torijum nije nova, isprobana je u SAD-u 1960-ih, ali je na kraju odbačena zbog tehničkih i finansijskih problema. Danas, kineski brod na torijum može predstavljati najozbiljniji pokušaj da se koncept u potpunosti primeni. Ako uspe, implikacije bi mogle biti transformativne: niže emisije, veća strateška autonomija na moru i održiv model za sigurnu, kompaktnu nuklearnu energiju.

Ali ako program posustane, to će ponovo potvrditi dugogodišnje sumnje u skalabilnost, pouzdanost i isplativost torijuma. Ishod ovog broda, još uvek teoretski, oblikovaće da li će torijum ostati nišna tehnologija ili će postati kamen temeljac pomorskih i energetskih inovacija.

Pravi test sada je da li Kina može uzeti koncept dokazan u pustinji i učiniti ga sposobnim za plovidbu u svakom smislu: tehnički, ekonomski i politički. Ako se to dogodi, globalni pomorski poredak neće samo biti poremećen. Mogao da bude prepisan.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Status refomi u Srbiji: U poslednjih godinu dana rešeno osam preporuka Sive knjige

by bifadmin 12. мај 2026.

Od objavljivanja prethodnog 17. izdanja Sive knjige NALED-a, institucije su delimično ili u potpunosti sprovele osam, a započele rešavanje još 15 preporuka privrede za bolje uslove poslovanja. Iako je reformski tempo i dalje ispod ranijeg višegodišnjeg proseka od 12 preporuka, evidentno je njegovo ponovno ubrzanje nakon stagnacije tokom 2024. i u prvoj polovini 2025. godine, kada su samo dve preporuke delimično rešene.

Ono po čemu se prethodni reformski ciklus izdvaja jeste vidljiviji napredak u realizaciji prioriteta Sive knjige. Sprovedene su neke od ključnih inicijativa NALED-a, uključujući uvođenje elektronskog bolovanja koje se procenjuje da će smanjiti administrativne troškove privrede za 1,8 milijardi dinara godišnje, zatim  omogućavanje elektronskog plaćanja svih taksi i naknada bez dostavljanja dokaza o uplati, kao i uspostavljanje sistema oporezivanja ugljenika usklađenog sa CBAM mehanizmom Evropske unije.

Među delimično rešenim preporukama, nalaze se još dve prioritetne – uvođenje ciljane konvalidacije za utvrđivanje svojinskih prava, i ubrzanje postupka ozakonjenja nelegalno izgrađenih  objekata (inicijativa Svoj na svome) gde se očekuje rešavanje 2,5 miliona podnetih prijava za upis. Pored toga, napravljeni su pomaci u povećanja transparentnosti stečajnih postupaka, i unapređenju procedura za izgradnju telekomunikacione infrastrukture.

U narednom periodu očekuje se da budu rešene i neke od započetih inicijativa kao što je ukidanje obaveze sačinjavanja i dostavljanja POPDV obrasca, uspostavljanje jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona, usvajanje Programa za razvoj socijalnog preduzetništva, digitalizacija knjige polja i registra podsticaja u poljoprivedi.

Novo 18. izdanje Sive knjige biće premijerno predstavljeno 18. maja na Skupštini NALED-a, kada će biti izabrani i novi Upravni i Nadzorni odbor, koji će u naredne četiri godine predvoditi reformske inicijative organizacije.

–  Za proteklih 18 godina, uključujući i ovo izdanje, kroz našu Sivu knjigu predstavili smo gotovo 350 jedinstvenih preporuka, od kojih je više od polovine, odnosno 177 delimično ili u potpunosti rešeno. Resor koji je od 2008. do danas sproveo najveći broj reformi za bolje uslove poslovanja su Finansije, koje su dopinele rešavanju čak 37% preporuka Sive knjige. Na drugom mestu je građevina sa 11%, a potom slede Rad, Zdravstvo i Privreda – izjavila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović, dodajući da ovi rezultati potvrđuju značaj kontinuiranog dijaloga i saradnje javnog i privatnog sektora.

Siva knjiga 18 sadrži 100 konkretnih preporuka za smanjenje suvišne birokratije i unapređenje poslovnog okruženja u Srbiji. Među njima, 22 preporuke nose “EU bedž” zbog značaja za EU integracije Srbije, dok su u ovom izdanju, u okviru inicijative Snažne i važne uz podršku Britanske ambasade u Beogradu, prvi put istaknute i rodno senzitivne reformske mere.

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

NBS: Bruto devizne rezerve u aprilu smanjene za 329,5 miliona evra

by bifadmin 12. мај 2026.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su na kraju aprila ove godine bruto devizne rezerve iznosile 28,1 milijardu evra i bile su manje za 329,5 miliona evra nego na kraju marta.
Ovaj iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase M1 od 159,7 odsto i 6,5 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko iznad standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama, navela je NBS u saopštenju.

Neto devizne rezerve (bruto devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu po osnovu aranžmana i drugim osnovima) na kraju aprila iznosile su 23,6 milijardi evra i u odnosu na kraj marta bile su manje za 315 miliona evra.

Kako je navedeno, odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu neto razduženja države na ime deviznih kredita i izmirenja drugih deviznih obaveza u ukupnom iznosu od 226,3 miliona evra, kao i po osnovu intervencija NBS na domaćem deviznom tržištu u iznosu od 30 miliona evra (s tim da je kupovina od 45 miliona evra ugovorena krajem aprila, a izvršena/saldirana je, odnosno ima efekat na priliv deviza u maju).

Prilivi u devizne rezerve tokom aprila ostvareni su po osnovu upravljanja deviznim rezervama u iznosu od 52 miliona evra, kao i po osnovu donacija, izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka i po drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 48,4 miliona evra.

Neto tržišni efekti bili su negativni u iznosu od 173,6 miliona evra, i rezultat su kretanja na međunarodnim tržištima – pre svega slabljenja dolara u odnosu na evro za oko 1,7 odsto, dok je u suprotnom smeru delovalo povećanje cene zlata u dolarima za oko 0,1 odsto.

Rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, su na kraju aprila iznosile rekordnih 53,9 tona i imale su vrednost od 6,8 milijardi evra, što je činilo 24,4 odsto bruto deviznih rezervi.

Tokom aprila zlatne rezerve povećane su za 225,8 kilograma, kupovinom 18 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije Serbia Ziđin Koper.

Dodaje se i da je vrednost zlatnih rezervi u aprilu smanjena za 82,9 miliona evra usled delovanja tržišnih faktora (slabljenja dolara u odnosu na evro za 1,7 odsto i povećanja cene zlata u dolarima za 0,1 odsto).

Tokom 2026. godine zlatne rezerve su povećane za oko 1,5 tona, pri čemu je njihova vrednost povećana za 662,2 miliona evra na šta su najveći uticaj imali pozitivni tržišni faktori (po osnovu rasta vrednosti fine unce zlata u dolarima za oko sedam odsto, kao i jačanja dolara u odnosu na evro za oko 0,6 odsto na međunarodnom tržištu).

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u aprilu iznosio je 773,1 milion evra i bio je za 142,2 miliona evra veći nego u martu 2026. godine.

Od početka godine, na međubankarskom deviznom tržištu zabeleženi obim trgovine devizama iznosio je 2.404 miliona evra.

U aprilu ove godine vrednost dinara bila je gotovo nepromenjena u odnosu na evro, dok je tokom prva četiri meseca 2026. dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1 odsto.

NBS je na međubankarskom deviznom tržištu u aprilu neto kupila 15 miliona evra.

Od početka godine, na međubankarskom deviznom tržištu NBS je neto prodala 1.205 miliona evra radi održavanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay
12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Na svečanosti u Hotelu Livade uručene nagrade za poslovnu izuzetnost i specijalna priznanja

by bifadmin 12. мај 2026.

ProCredit banka podržala je organizaciju 14. Foruma privrednika Čačka, jednog od najznačajnijih poslovnih događaja u ovom delu Srbije, koji je okupio predstavnike privrede, lokalne samouprave i poslovne zajednice sa ciljem jačanja saradnje i unapređenja lokalnog ekonomskog ambijenta.

Na svečanosti, koju Forum privrednika tradicionalno organizuje na Dan udruženja, dodeljene su tradicionalne nagrade za poslovnu izuzetnost, postignut uspeh i doprinos lokalnom razvoju, kao i specijalne nagrade i priznanja.

Nagrada za poslovnu izuzetnost ove godine dodeljeno je liderima lokalne ekonomije – „Kompaniji Sloboda“ i Specijalnoj bolnici Gornja Trepča, koje su svojim rezultatima i dugogodišnjim radom dale značajan doprinos razvoju lokalne ekonomije i zajednice. Uručena su i tri Specijalna priznanja pojedincima koji su svojim radom unapredili društveni život grada: Ljiljana Avramović nagrađena je za trajni doprinos osnaživanju žena i razvoj preduzetništva, profesor Slavoljub Nikolić za decenijski rad na polju muzičke kulture i Ivan Čvrkić za izuzetan doprinos razvoju sporta i turizma.

Događaj je bio i prilika da se predstave dosadašnji rezultati Foruma privrednika Čačka, kao i planovi i inicijative usmerene ka daljem razvoju preduzetništva i podršci malim i srednjim preduzećima.

Predsednik Skupštine Foruma Adam Zimonjić poručio je da Forum već 14 godina služi kao važna platforma za povezivanje poslovne zajednice, kroz saradnju više privrednih i preduzetničkih udruženja koja zajednički rade na unapređenju poslovnog okruženja u regionu.

„Naše inicijative, od zaštite životne sredine do zagovaranja zakonskih promena za mala i srednja preduzeća, imaju jedan cilj – unapređenje privrednog ambijenta i svakog segmenta naše društvene zajednice“, zaključio je Zimonjić.

Ispred ProCredit banke prisutnima se obratila Sanja Jović, direktorka filijale ProCredit banke u Čačku, koja je istakla značaj kontinuirane podrške lokalnoj privredi i preduzetnicima.

„Verujemo da snažna lokalna privreda nastaje kroz partnerstvo, razmenu znanja i dugoročnu podršku kompanijama koje svojim radom doprinose razvoju zajednice. ProCredit banka je posvećena saradnji sa privrednicima i preduzetnicima širom Srbije, a posebno nam je važno da budemo prisutni u lokalnim sredinama i podržimo inicijative koje podstiču održiv razvoj i povezivanje poslovne zajednice“, izjavila je Sanja Jović, direktorka filijale ProCredit banke u Čačku.

Svečanost su umetničkim programom obogatili mladi frulaš Filip Tiosavljević i hor privrednika „Horum“, dodatno naglašavajući značaj zajedništva i saradnje koji Forum neguje već 14 godina.

Foto: Forum privrednika Čačka

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Zašto se rupe na putevima popravljaju jedino pred izbore?

by bifadmin 12. мај 2026.

Osim nas, ovo pitanje svojim vlastima redovno postavljaju i Britanci zbog čega je njihov portal The Conversation sproveo istraživanje o nastanku i krpljenju rupa.

Istini za volju stanje na srpskim putevima češće deluje kao tema za Njuznet nego za The Conversation a takvo istraživanje bi u našoj zemlji bilo teško sprovesti i zbog nedostatka podataka. Iako ne znamo tačno koliko rupa na putevima imamo kvalitet naših kolovoza najbolje opisuje izreka da „Srbin trezan vozi kao pijani zapadnjak“, budući je trezan svesniji rupa koje mora da izbegava a kada popije onda ide pravolinijski ne mareći za opasnosti na putu.

Na Ostrvu pak postoje vrlo konkretni podaci o stanju putne mreže. Izveštaj organizacije Asphalt Industry Alliance za 2025. godinu pokazuje da je 17% lokalnih puteva u Engleskoj i Velsu tada bilo u lošem stanju. Procena je da bi za sanaciju zaostalih popravki bilo potrebno čak 12 godina i 16,81 milijardi funti. Još veću rezignaciju od ovog podatka kod Britanaca stvara činjenica da se lokalni putevi uglavnom popravljaju pred izbore jer je to nešto što glasači prvo primete.

Putevi se popravljaju tek kada propadnu

Sve što je čovek napravio vremenom propada, a propadanje je mnogo brže ako se ne održava. Tu sudbinu nisu izbegli ni putevi.

Kada su u pitanju asfaltni putevi, u njima bitumen stari, očvršćava i postaje krt. Prolazak vozila onda izaziva njihovo pucanje, a kada se pojave pukotine voda prodire u njihovu strukturu. Težina vozila i ciklusi smrzavanja i otapanja tokom smene godišnjih doba dovode do širenja pukotina, koje na kraju postaju rupe. A kada se na površini pojavi rupa strukturalni integritet slojeva ispod puta već je ozbiljno narušen.

U toj situaciji britanski i naši neimari najčešće na brzinu zakrpe put. Istraživanja pokazuju da je takav pristup relativno jeftin po pojedinačnoj intervenciji, ali veoma loš kada je u pitanju trajnost. Naime, ove „kozmetičke“ popravke traju samo nekoliko nedelja ili meseci tokom zime ili vlažnog vremena pre nego što moraju ponovo da se rade. Kada se sračuna koliko puta se određeni putevi krpe ispostavlja se da jeftine popravke zapravo uopšte nisu jeftine.

Postoji drugo rešenje

Mnogo bolji pristup bio bi preventivno održavanje koje podrazumeva intervenciju pre nego što dođe do ozbiljnog oštećenja. Preventivni tretmani, uključujući zaštitu površine i zatvaranje pukotina, pokazali su se kao znatno isplativiji jer značajno smanjuju potrebu za stalnim novim popravkama.

Istraživanja pokazuju da bi jedna funta uložena danas u preventivno održavanje puta tokom narednih 10 godina donela uštedu od 4,20 funti. Dakle, bolji sistem održavanja puteva imao bi brz pozitivan efekat.

On bi podrazumevao uspostavljanje prediktivnog i proaktivnog sistema upravljanja putevima tokom čitavog njihovog životnog ciklusa. To uključuje projektovanje otpornijih puteva, redovno praćenje njihovog stanja i pravovremeno preventivno održavanje. U tome mogu biti od velike pomoći nove tehnologije kao što su analitika podataka, veštačka inteligencija, automatizacija…

Možda će britanske vlasti i razmisliti o ovim tehnologijama međutim za naše to trenutno deluje kao daleka budućnost jer mi još uvek savladavamo lekciju kako da nam se tek otvoren put ne raspadne mesec dana po početku upotrebe.

Izvor: The Conversation

Foto: Bif

12. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
  • Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra
  • Kada kliknemo „plati“, posao tek počinje: Bezbednosna mreža iza rasta digitalnih plaćanja u Srbiji
  • Gde je najbolje biti žena? Nordijske zemlje na vrhu liste, Srbija zauzela 29. mesto
  • Ugostiteljske usluge u julu za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit