NAJNOVIJE
Zabeleženo najlošije stanje klime otkada postoje merenja
Da li bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna...
Putevi Srbije upozoravaju: Ne otvarajte poruke o nenaplaćenoj putarini...
Ko kupuje, taj vlada: Najveće akvizicije koje oblikuju 2026....
Ubrzano propadaju transportna preduzeća, od početka godine zatvoreno 258...
Istine i zablude o Akcionarskom fondu: Sve će to...
Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom
Zemlje koje plaćaju ljudima da se dosele u njih
Jedna mala zemlja ima najveći BDP po stanovniku na...
Švajcarski franak jača zbog rata na Bliskom istoku
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i naukaVesti

Pametna stabla: Bečko zelenilo testira digitalne senzore za inteligentno navodnjavanje drveća

by bifadmin 7. децембар 2025.

Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“. Na osnovu prikupljenih podataka, ubuduće bi trebalo da se određuju optimalna količina vode i pravi interval navodnjavanja.

U okviru projekta „Smart Trees“ od februara 2024. godine širom Beča postavljaju se digitalni senzori u zemlju kod mladih stabala. Oni kontinuirano mere parametre poput vlažnosti zemljišta i temperature, a podatke šalju putem gradskog LoRaWAN mrežnog sistema. LoRaWAN omogućava prenos malih količina podataka na velike udaljenosti uz minimalnu potrošnju energije, zahvaljujući čemu senzori mogu veoma dugo da rade bez zamene baterija.

Prve analize podataka već pokazuju veliki potencijal za uštedu vode i mogućnost fleksibilnog, prilagođenog navodnjavanja. Time se više ne bi zalivalo prema fiksnim rasporedima, već tačno onda kada je drveću to zaista potrebno. Pored senzora u zemlji, koriste se i senzori na stablu. Merenjem protoka sokova moguće je utvrditi koliko vode stablo zaista isparava. U kombinaciji sa podacima o vlažnosti zemljišta, potreba za navodnjavanjem se ubuduće može još preciznije određivati.

U Beču je do sada postavljeno oko 460 senzora različitih dubina, tipova i na različitim vrstama drveća, radi testiranja. Bečko zelenilo brine o 500.000 stabala u gradu. Svake godine zasadi se nekoliko hiljada mladih stabala koja u prvih četiri godine moraju biti redovno zalivana. Trenutno se ta briga delom obavlja ručno, a delom putem automatskih sistema za navodnjavanje. Međutim, ti sistemi rade prema unapred određenim intervalima i ne mogu da reaguju na promene vremena. Upotrebom podataka sa senzora, broj obilazaka za navodnjavanje može se u budućnosti smanjiti, a to štedi vodu, energiju i ljudske resurse, a istovremeno povećava vitalnost mladih stabala.

Foto:  Martin Votava

7. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od januara do oktobra ove godine ostvaren deficit u budžetu Srbije od 77,6 milijardi dinara

by bifadmin 7. децембар 2025.

Budžet Srbije je u periodu januar – oktobar ove godine ostvario deficit u iznosu od 77,6 milijardi dinara, što je bolje od budžetskog plana za 80,2 milijarde dinara, s obzirom da je planiran deficit bio 157,8 milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo finansija. Prihodi su ostvareni u iznosu od 1.829,6 milijardi dinara, a rashodi su izvršeni u iznosu od 1.907,2 milijarde dinara.

U oktobru je ostvaren deficit u iznosu od 1,8 milijardi dinara.

Tokom oktobra naplaćeni su prihodi u iznosu od 193,2 milijarde dinara, od čega su poreski prihodi iznosili 166,6 milijardi dinara.

Najveći deo poreskih prihoda odnosi se na uplatu PDV u iznosu od 90,3 milijarde dinara, akciza u iznosu od 38,1 milijarde dinara i poreza na dobit u iznosu od 17,6 milijardi dinara.

Neporeski prihodi ostvareni su u iznosu od 25,9 milijardi dinara, a priliv donacija u oktobru iznosio je 0,7 milijardi dinara.

Rashodi su izvršeni u iznosu od 195 milijardi dinara.

Rashodi za zaposlene u oktobru su iznosili 51,4 mlilijarde dinara, kapitalni izdaci 35,8 milijardi dinara, transferi OOSO (fond PIO, RFZO, NSZ, fond SOVO) 30,1 milijardu dinara, rashodi za robe i usluge 18,3 miljarde dinara, socijalna zaštita 18 milijardi dinara, otplata kamata 16,3 miljarde dinara, a subvencije 13,2 milijarde dinara.

Na nivou sektora države u prvih deset meseci ostvaren je fiskalni deficit u iznosu od 73,5 miljardi dinara i primarni fiskalni suficit u iznosu od 67,7 milijardi dinara.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

7. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Krediti zabeležili blagi rast u novembru

by bifadmin 6. децембар 2025.

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju novembra ove godine iznosili su oko 4.283 milijarde dinara, što je 1,6 odsto više nego u oktobru, objavilo je Udruženje banaka Srbiji

Pozajmice privrede bile su oko 2.285 milijardi dinara i uvećane su 1,7 odsto, a krediti preduzetnika su povećani 1,4 odsto, na 94,2 milijarde dinara.

Dug stanovništva bankama bio je veći 1,6 odsto i iznosio je oko 1.903 milijarde dinara.

Među kreditima stanovništva gotovinski su bili veći 1,6 odsto, potrošački 0,7 odsto, stambeni 1,8 odsto, poljoprivredni 0,8 odsto, a zajmovi za refinansiranje 0,8 odsto.

U kašnjenju otplate na kraju novembra bilo je dva odsto ukupnih bankarskih pozajmica, koliko i u oktobru.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

6. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje zemlje uvoze najviše rakiju iz Srbije

by bifadmin 6. децембар 2025.

Srbija je tokom 2024. godine izvezla 3.942 tone žestokog alkoholnog pića, ukupne vrednosti 2,5 milijardi dinara, što je oko 21 milion evra, pokazuje zvanična statistika.

Najviše rakije Srbija izvozi u susedne zemlje – prvenstveno Hrvatsku, pa Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, prenosi N1.

„Podaci se odnose na alkoholna pića dobijena destilacijom vina (konjak, armanjak, brendi, grapa, rakija od destilacije vina i komine grožđa), kao i ostala alkoholna pića (arak, rakija od šljive, kruške, trešnje, višnje, uozo, kalvados, tekila, ostale rakije od destilacije voća – isključujući likere, bezalkoholne mešavine sa pivom i nedenaturisani etil alkohol za industriju pića)“, pojašnjavaju u Republičkom zavodu za statistiku.

U prvoj grupi – alkoholna pića dobijena destilacijom vina, lane su izvezena u ukupnoj količini od 961 tone, u vrednosti od 373,14 miliona dinara. Među tim pićima nalaze se rakija od destilacije vina i komine grožđa.

Najveći izvoz zabeležen je u Hrvatsku, 326 tona. Sledi 228 tona izvezenih u Crnu Goru, pa 146 tona izvezenih u Bosnu i Hercegovinu.

U Španiju izvezeno 96 tona, u Severnu Makedoniju 67 tona ovog žestokog pića, dok je u Bugarsku izvezeno 27 tona. Na spisku su i Kina sa 19 izvezenih tona i Švajcarska sa 17 tona.

Druga grupa – takozvana „ostala alkoholna pića“, u koje spadaju rakije od destilacije voća, beleži značajno veći izvoz – 2.981 tonu u 2024. godini, vrednu više od dve milijarde dinara (2.122.698.000 dinara), što je oko 18 miliona evra.

Najviše je izvezeno u Hrvatsku (851 tona) u vrednosti 334,27 miliona dinara. Slede Bosna i Hercegovina sa 389 tona, pa Crna Gora sa 348 tona.

U Nemačku je izvezeno 199 tona, u Slovačku 136 tona, Sloveniju 130, Rusiju 124 tone, u SAD 122 tone, Holandiju 106 tona.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

6. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?

by bifadmin 5. децембар 2025.

Budžetski deficiti Francuske i Velike Britanije postaju neodrživi, pa se postavlja pitanje ko će ih spašavati ukoliko vlasti ne uspiju staviti rastući dug pod kontrolu. U Parizu i Londonu sa zavišću gledaju na Japan čiji je dug dostigao 235 posto BDP-a, ali još nisu propali.

Trajanje francuskih vlada počinje da se mjeri satima. Sebastijan Lekorn za sada drži rekord, jer mu je vlada pala nakon 17 sati. Ali, zato je on postavio novi lični rekord, nakon pada prve vlade po drugi put je postao premijer – sa neizvjesnim rokom trajanja. Francuska je iz političke krize ušla u krizu čitavog sistema, gdje su smjene premijera kao na pokretnoj traci samo simptom, dok je stvarni problem budžet, tačnije hronični manjak prihoda.

Zadnji put Francuska je imala suficit budžeta prije više od pola vijeka, 1974. godine, prije nego što je Emanuel Makron rođen. Od tada pa do danas, većina vlada pokušavala je da manjak prihoda rješava kroz zaduživanje ili povećanje poreza. Kada je 2017. godine Makron postao predsjednik, riješio je da radikalnim mjerama transformiše francusku ekonomiju.

Kao i svaki drugi bankar i Makron je spas vidio u smanjenju poreza na najbogatije, kako bi „kreatori radnih mjesta“ poveli ekonomiju na put rasta i blagostanja, te u podizanju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, kako bi se smanjila socijalna davanja.

Poreske olakšice povećale su bogatstvo najbogatijih i rupu u budžetu jer kao i obično, rast prihoda kroz navodne povećane investicije, nikada se nije materijalizovao. Penziona reforma koju je Makron smatrao svojim životnim postignućem, nametnuta je uprkos višemjesečnim masovnim protestima.

Dug se oteo kontroli

Rezultat ovih eksperimenata je budžetski deficit koji je u prošloj godini narastao na 5,8 posto bruto društvenog proizvoda, dok je ukupan dug narastao na 113,2 posto bruto društvenog proizvoda, što je u apsolutnom iznosu 3.400 milijardi eura. Tako će ove godine, na otplatu duga iz francuskog budžeta biti izdvojene 53 milijarde eura, dok bi taj iznos do 2029. godine mogao narasti na 112 milijardi eura. Time se teret otplate enormnog duga pretvara u kamen oko vrata za čitavu francusku ekonomiju.

Ekonomisti navode da bi sa uvođenjem poreza od dva posto za one koji imaju više od 100 miliona eura imovine, budžet dobio ekstra 20 milijardi eura i taj bi porez pogodio samo oko 1.800 domaćinstava u Francuskoj. Šanse da se ovaj porez uvede su minimalne sa postojećom vlašću.

Iznos za otplatu duga u narednim godinama mogao bi biti i veći od očekivanja. Kamate na nove pozajmice, kako bi se otplaćivali prispjeli dugovi, rastu uporedo sa rastom političke nestabilnosti i neizvjesnosti da li će se trend rasta zaduživanja preokrenuti. Radi se o zatvorenom krugu, francuska vlada socijalni mir kupuje novim zaduživanjem, jer radikalna kresanja socijalnih izdvajanja ne mogu proći. Sa rastom zaduživanja raste i teret otplate duga, što opet smanjuje raspoloživa budžetska sredstava za finansiranje ostalih potreba.

U volju i sposobnost francuske vlasti da napravi radikalne rezove malo ko vjeruje, pa se po prvi put mogu čuti i pitanja da li će Francuska morati tražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

U pokušaju da se održi na vlasti i usvoji budžet za 2026. godinu, najnoviji francuski premijer pristao je da do daljnjeg zamrzne povećanje starosne granice za penzionisanje sa 62 na 64 godine, kako bi kupio podršku socijalista. Hoće li to biti dovoljno da se spasi budžet i vlada, tek će se vidjeti.

Sjenka MMF-a nad Francuskom

Do prije nekoliko godina, sama ideja da bi velika i bogata evropska država mogla biti prisiljena da traži od MMF-a da je spašava zvučala je kao vic. Tradicionalno, MMF je bio babaroga zadužena da dovodi u red siromašne države, koje su se našle u situaciji da više ne mogu plaćati svoje dugove. U zamjenu za pozajmicu, MMF je uvijek tražio isto, smanjenje budžetske potrošnje a posebno socijalnih davanja, plata u javnom sektoru, povećanje poreza, privatizaciju, dok su ceh na kraju uvijek plaćali najsiromašniji.

U slučaju Francuske, zaključak analitičara je da do uvođenja „privremene uprave“ pod rukovodstvom MMF-a ipak neće doći. Ne zato što vjeruju u sposobnost francuskih vlasti da same stave pod kontrolu javnu potrošnju, nego zbog činjenice da bi trebalo previše novca koji MMF ne bi mogao da priušti. Umjesto toga, na scenu bi stupila trojka, koju bi činila Evropske unija, Evropska centralna banka i MMF samo kao pojačanje.

EU bi mogla koristiti „European Stability Mechanism (ESM)“, koji je nominalno međuvladina organizacija koju čine članice euro zone. Ako baš „voda dođe do grla“, ESM bi mogao računati na maksimalno 500 milijardi eura, dok ECB u praksi može odštampati eura koliko bude trebalo. Svoj prilog dao bi i MMF, u formi nametanja nepopularnih zahtjeva za budžetska kresanja.

Ovaj scenario već je viđen tokom dužničke krize u EU, kada su mete iživljavanja bili Grčka, Portugal i Kipar i koji se do dana današnjeg nisu oporavili. Za vlasti u siromašnim zemljama Južne Amerike, Afrike i Evrope koje su tradicionalni klijenti MMF-a, ova organizacija je služila kao dobar izgovor za radikalna smanjenja javne potrošnje, gdje su političari građanima objašnjavali da „ne bi oni to uradili, ali ih MMF tjera“. U slučaju Francuske, političari koji ionako vide Francusku kao globalnu supersilu, teško da bi priznali da je MMF iznad njih.

Otplata britanskog duga skuplja od vojske

Osim Francuske, i u Velikoj Britaniji dijele iste probleme, anemičan rast, visoku zaduženost i rastući teret otplate duga, kao i bojazan da bi se na kraju i ovdje mogao pojaviti MMF. Za razliku od Francuske, Velika Britanija već je jednom, 1976. godine, bila prinuđena da, suočena sa finansijskim kolapsom, traži pomoć MMF-a, što je praktično otvorilo put dolasku na vlast Margaret Tačer i „tačerizmu“.

Britanska vlada takođe pokušava da smanji budžetski deficit kroz smanjenje socijalnih davanja i povećanje potrošnje za vojsku, ali im baš nešto i ne ide. Trenutno, ukupan dug je 96,3 posto BDP-a, a na servisiranje duga iz budžeta Velike Britanije odlazi 110 milijardi funti, dok se za odbranu izdvajaju 62 milijarde funti.

Iako laburistička vlada ima apsolutnu većinu u Parlamentu, predlog smanjenja socijalnih davanja, pogotovu za najsiromašnije, bio je previše radikalan i za poslanike vladajuće stranke, pa je vlada bila prinuđena da na kraju odustane od svojih prijedloga. U međuvremenu, ostvarene uštede na drugoj strani brzo su „pojeli“ povećani troškovi servisiranja duga, zbog rasta kamata uzrokovanih nervozom kreditora. Kreditori se počinju pitati koliko su daleko od tačke pucanja kada budžet postaje neodrživ, jer priliv ne može istovremeno pokrivati rastući teret otplate duga, socijalna davanja i rastuće troškove odbrane.

Japan kao ohrabrenje Parizu i Londonu

Kao i u slučaju Francuske, današnja ekonomija i budžet Velike Britanije su preveliki zalogaj za MMF. Kako Velika Britanija nije članica ni EU niti euro zone, ne može računati na direktnu pomoć od Evropskog stabilizacijskog mehanizma (European Stability Mechanism ), niti od ECB. Tako da jedino što im ostaje jeste da se u slučaju krize oslone na centralnu banku, Bank of England, i štampanje svježeg novca.

Loša vijest i za Francusku i za Britaniju je da bi se i zaduženost Njemačke drastično trebala povećati zbog najavljenog zaduživanja od 1.000 milijardi eura, što dovodi i do povećanja kamata na njemački dug. Kako kreditori kamate na njemački dug uzimaju kao osnovicu kod određivanja kamate na pozajmice Francuskoj i Britaniji, čak i ako oni zadrže status quo, svako povećanje kamate Njemačkoj automatski podiže cijenu novca i njima.

Dobra vijest je da ako se Francuska i Britanija porede sa Japanom, gdje dug predstavlja nekih 235 posto bruto društvenog proizvoda, onda je postojeći nivo njihovog duga gotovo zanemarljiv. To daje nadu političarima na vlasti da se možda može nastaviti po starom, jer dok njihov nivo duga sustigne japanski, to više neće biti njihov problem.

Dražen Simić

Biznis Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis i finansije, novembar 2025.

Foto: Mohamed Nohassi, Unsplash

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?

by bifadmin 5. децембар 2025.

Deo poslovnog prostora Palate Albanije, prvog beogradskog oblakodera i jednom od najpoznatijih simbola grada, prodat je za 13,3 miliona evra, objavljeno je danas.

Kupac je kompanija Logga plus Beograd, koja je ponudila najpovoljniju ponudu, odnosno 13,3 miliona evra, 33 odsto iznad procenjene vrednosti, saznaje eKapija u Agenciji za osiguranje depozita.

Reč je o završnici složenog stečajnog postupka, dodatno komplikovanog činjenicom da nepokretnost ima status kulturnog dobra.

„Postupak je završen nakon sprovedenih svih zakonom predviđenih radnji, koje su predstavljale preduslov za zaključenje ugovora i same prodaje“, rekli su iz Agencije za osiguranje depozita.

Logga plus prošle godine kupila hotel Union

Podseća se da je Agencija za osiguranje depozita u septembru raspisala prodaju imovine Beogradske banke i Univerzal banke metodom javnog prikupljanja ponuda.

Među ponuđenim nepokretnostima su dva atraktivna poslovna prostora u centru Beograda, a jedan od njih taj u Palati Albanija, površine 3.324 kvadratnih metara.

Firma Logga plus kupila je prošle godine beogradski hotel Union na javnom nadmetanju za 727 miliona dinara (6,2 miliona evra).

Prema ranije objavljenim podacima, za hotel se nadmetalo 10 ponuđača, a Logga plus, čiji je osnivač i direktor Vladan Miketić, osnovana je 2008. godine i ima jednog zaposlenog.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi

by bifadmin 5. децембар 2025.

CEFTA nedelja 2025 zaključena je nakon tri dana visokog dijaloga, stručnih diskusija i razmena stavova. Ministri, visoki zvaničnici, predstavnici Evropske komisije, privatnog sektora, regionalnih organizacija i drugih partnera, kao i studenti, okupili su se pod ovogodišnjom temom: „Trgujemo zajedno, ka Evropi“.

Događaj je ponovo potvrdio centralnu ulogu CEFTA-e u podsticanju ekonomske integracije, konkurentnosti i digitalizacije, čime se jača put ka bližem usklađivanju sa jedinstvenim tržištem EU. Ovogodišnje izdanje izdvojilo se svojom ambicioznom vizijom i konkretnim rezultatima, naglašavajući kontinuirani transformativni uticaj CEFTA-e na rast i povezanost.

CEFTA nedelja otvorena je sesijom „Od vizije do akcije: CEFTA put ka EU“. Serija sastanaka CEFTA tela, uključujući Odbor kontakt tačaka i Zajednički komitet, dodatno je učvrstila odlučnost i koordinisan napredak širom regiona. CEFTA strane su razmotrile merljive rezultate, potvrdile nove odluke o priznavanju programa Ovlašćenog privrednog subjekta (Authorised Economic Operator), digitalnoj saradnji i strategiji upravljanja rizicima, te definisale prioritete za predsedavanje 2026. godine, fokusirano na postepenu integraciju, digitalne alate i pojednostavljenu trgovinu.

Pranvera Kastrati, direktorka Sekretarijata CEFTA, istakla je ulogu CEFTA-e kao praktičnog pokretača modernizacije: „CEFTA nedelja nije trenutak rutinskog osvrta, već realistična procena ostvarenog napretka i izazova koje je potrebno rešiti. Ovde smo da postavimo jasne prekretnice za proces koji sledi, kako bismo podržali dublju integraciju i veće mogućnosti širom CEFTA prostora. Naša zajednička ambicija je jasna: Trgujemo zajedno, ka Evropi.“

Visoki predstavnici Evropske komisije, međunarodnih organizacija i partnera, među kojima su Valentina Superti, direktorka u Generalnom direktoratu za proširenje i istočno susedstvo, Amer Kapetanović, generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju, i Matej Zakonjšek, direktor Transportne zajednice, dali su doprinos kroz perspektive o saradnji i rastućem značaju CEFTA-e za stabilnost, investicije i usklađivanje sa EU.

Panel na visokom nivou „CEFTA u svetu koji se menja – kakva budućnost za trgovinsku saradnju?“ bavio se pitanjem kako CEFTA može nastaviti da ugrađuje inovacije, konkurentnost i evropske standarde, dok istovremeno odgovara na globalne ekonomske izazove.

Dolazeća predsedavajuća, Delina Ibrahimaj, ministarka ekonomije i inovacija Albanije, naglasila je da su investicije zasnovane na tehnologiji, kreiranje politika zasnovanih na dokazima i razvoj veština ključni da CEFTA postane funkcionalna platforma za postepenu integraciju sa tržištem EU. Istakla je potrebu za predvidljivijim i integrisanijim regionalnim tržištima kako bi se odgovorilo na promenljive lance snabdevanja, pritiske klimatskih promena i globalnu konkurenciju i naglasila ključne prioritete predsedavanja u 2026. godini.

Zoran Dimitrovski, zamenik ministra spoljnih poslova i spoljne trgovine Severne Makedonije, i Ivona Savićević, generalna direktorka u Ministarstvu ekonomskog razvoja, zajednički su potvrdili stratešku ulogu CEFTA-e u ubrzavanju trgovinske integracije kroz digitalizaciju, komunikaciju ostvarenih rezultata široj javnosti, uklanjanje barijera i obezbeđivanje praktičnih koristi za privredu i građane.

Simbolična primopredaja predsedavanja sa predsedavajuće strane za 2025. godinu na predsedavajuću stranu za 2026. godinu označila je snažnu posvećenost kontinuitetu i zajedničkim naporima na unapređenju CEFTA agende, sprovođenju Zajedničkog regionalnog tržišta i ubrzanju reformi kako bi se otključale koristi od postepene integracije u jedinstveno tržište EU.

Uvaženi panelisti iz akademske zajednice, privatnog sektora, institucija CEFTA strana, regionalnih i međunarodnih organizacija dali su doprinos kroz razmatranje puteva i praktičnih ideja o:

• Postepenoj i funkcionalnoj integraciji CEFTA-e u EU – obezbeđivanjem tehničkih i praktičnih puteva za dublje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU (EU acquis) radi ostvarivanja koristi od postepene integracije.

• Veštačkoj inteligenciji kao katalizatoru transformativne trgovine – istraživanjem načina na koje veštačka inteligencija može modernizovati carinu i unaprediti upravljanje rizicima.

• Olakšavanju trgovine – Bez papira, Brže – informisanjem i predstavljanjem inovativnog načina na koji digitalni alati poput SEED+ unapređuju stvarne trgovinske tokove kroz pojednostavljene procedure i okvire priznavanja.

• Promenama kroz sinergiju – Partneri u podršci reformama – isticanjem snage zajedništva u ostvarivanju rezultata i značaja koordinisane podrške regionalnih i međunarodnih partnera.

Uz snažno učešće i jedinstvenu poruku, CEFTA nedelja 2025. potvrdila je poziciju CEFTA-e kao kamen temeljac regionalne saradnje i katalizatora rasta. Rezultati i ojačana partnerstva postavili su sigurnu agendu za narednu fazu CEFTA integracije.

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća

by bifadmin 5. децембар 2025.

UniCredit Banka veruje u ekspertizu i iskustvo biznisa i pomaže im da budu bolji, jer je svaki biznis jedna priča. U saradnji sa Mokrogorskom poslovnom školom, pokrenut je serijal Bolji Biznis, koji za cilj ima predstavljanje konkretnih rešenja za unapređenje poslovanja malih i srednjih preduzeća. Kroz ovu inicijativu fokus je na ključnim izazovima i prilikama sa kojima se preduzetnici i mali biznisi susreću, od svakodnevnog poslovanja do strateških odluka koje oblikuju dugoročan uspeh.

Kako UniCredit Banka može da podrži razvoj i rast preduzeća? Na koji način finansijske usluge mogu doprineti efikasnijem poslovanju? Kakve sve prilike se kriju iza preduzeća u razvoju i koje su to poteškoće sa kojima se susreću?

FlexiPOS je fleksibilno rešenje za mobilne i uslužne male biznise kao što su frizerski i kozmetički saloni, kurirske službe, restorani i kafići, taksi usluge i za sve druge kojima je potrebna brza naplata, u pokretu. Sve što je potrebno je mobilni telefon, Andorid verzije 5.0. FlexiPOS donosi niz mogućnosti:

• Veća brzina naplate, smanjenje gužve i grešaka

• Bez potrebe za POS terminalom

• Instant plaćanje, u pokretu, potreban je samo Android mobilni telefon

• Namenjen svim kompanijama koje posluju na terenu i nisu fizički vezane za lokaciju

E-commerce poslovanje omogućava trgovcima, pravnim licima i preduzetnicima da prodaju svoje proizvode i usluge onlajn putem. E – commerce rešenje stvara benefite i za trgovce i za potrošače:

• Dostupnost bezbedne onlajn trgovine 24/7

• Mogućnost ekspanzije na međunarodna tržišta

• Nezavisno je od veličine kompanije – od mikro do korpo sistema

• Integrisano instant plaćanje – trgovac raspolaže sredstvima odmah

• Manji operativni troškovi

• Ušteda vremena i bolje korisničko iskustvo

Hedžing štiti pravna lica od nepovoljnog kretanja kursa. Drugim rečima, preduzeće „danas” fiksira kurs po kojem će kupovati/prodavati devize na ugovoreni dan u budućnosti. Hedžing donosi:

• Mogućnost da mesecima unapred imate svoje troškove pod kontrolom, bez obzira na situaciju na tržištu

• Zaštitu od nepredvidivih oscilacija na tržištu i smanjenje finansijskog rizika

• Bolje upravljanje finansijama

• Dogovor sa bankom o valuti plaćanja na tačno određeni dan u budućnosti

• Zaštitu od varijabilnosti kamatnih stopa

Faktoring je finansijski instrument koji ima za cilj da poveriocima ubrza naplatu potraživanja od dužnika, koja dospevaju sa odloženim rokom plaćanja. Jedinstvena platforma za balansiranje potraživanja i obaveza – WoCa omogućava:

• Oslonac stabilnog poslovanja

• Direktni faktoring: instant naplata potraživanja

• Poboljšanje likvidnosti, bez dodatnog zaduživanja

• Obrnuti faktoring – fleksibilnost kupaca u upravljanju obavezama, bez narušavanja odnosa sa dobavljačima, uz posredstvo banke

• Međunarodni faktoring – za poslovanje izvan granica

Mini obveznice su instrument duga koji omogućava preduzećima da prikupe kapital emitovanjem obveznica, umesto korišćenja klasičnih bankarskih kredita. To je jednostavniji, brži i fleksibilniji oblik zaduživanja, posebno prilagođen malim i srednjim preduzećima koja imaju stabilan poslovni model i plan rasta. MiniBond – nova era finansiranja za MSP u Srbiji:

• Za mala i srednja preduzeća, ovaj model znači više od običnog kredita

• Za razliku od tradicionalnih kredita, mini-obveznice omogućavaju firmama da dobiju sve prednosti tržišnog finansiranja, dok investitor – u ovom slučaju banka – ostaje jedini vlasnik obveznice do njenog dospeća

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate

by bifadmin 5. децембар 2025.

Digitalizacija poslovanja u savremenom okruženju više nije dodatak strategiji, već ključ za očuvanje konkurentnosti, bržu reakciju na promene i kreiranje vrednosti za klijente, zaposlene i organizaciju u celini. Ona podrazumeva temeljnu promenu načina funkcionisanja kompanija, donošenja odluka i oblikovanja korisničkog iskustva, pri čemu tehnologija nije usputni dodatak, već integralni deo strategije, kulture i operativnog modela.

Ipak, mnoge organizacije i dalje očekuju da će sama tehnologija rešiti duboke izazove, pa implementacija ERP sistema, automatizacije ili AI rešenja bez prethodnog sagledavanja procesa često donosi samo površinske pomake – mnoštvo alata, ali malo stvarnih promena. Za održiv napredak, tehnologija mora služiti jasno definisanim ciljevima, a ne ad hoc potrebama.

Veljko Ćeran, direktor sektora usluga i rešenja u M&I Systems Group, ističe da softver nikada nije „čarobni štapić“, već alat koji mora biti deo unapređenog procesa. „Ako se rešenja implementiraju na brzinu ili bez analize, rezultati obično izostanu“, ističe on, naglašavajući da transformacija počinje definisanim procesima i angažovanim ljudima.

Upravo zato digitalne promene podrazumevaju redefinisanje odgovornosti, promenu radnih navika i prelazak sa operativnog na analitičko donošenje odluka. To zahteva strateško planiranje, doslednu implementaciju i uključivanje svih nivoa organizacije, posebno lidera.

M&I Systems metodologija: ljudi, procesi i tehnologija u sinergiji

U M&I Systems Group svaki projekat počinje temeljnom analizom procesa i identifikacijom segmenata gde postoji prostor za unapređenje. Kako Ćeran objašnjava: „Najpre detaljno sagledamo procese, identifikujemo slabosti i predložimo unapređenja. Digitalizacija dolazi nakon toga – tehnologiju uvodimo kao logičan nastavak unapređenog poslovnog modela, a ne kao samostalno rešenje.”

Projektni menadžeri i konsultantski timovi prate napredak, proveravaju usklađenost sa ciljevima i po potrebi prilagođavaju plan, osiguravajući da tehnologija uvek bude u službi strategije, a ne obrnuto. Ljudi su jednako važan stub transformacije, kako Ćeran ističe: „Zaposleni prolaze obuke i praktične radionice kako bi mogli da primene nove procese u svakodnevnom radu. Samo tako transformacija postaje održiva i donosi stvarne rezultate.“

Integrisana rešenja: ERP, RPA i inteligentne integracije

Iskustvo M&I Systems Group pokazuje da najveću vrednost donosi kombinacija standardizovanih platformi, kvalitetnih integracija i precizno definisanih procesa. „Jedinstvena platforma donosi pravila i dobre prakse koje omogućavaju skalabilne roll-out implementacije, što znači brži rast i sigurnu kontrolu kvaliteta“, objašnjava Ćeran.

Posebno naglašava da je upravo integracija tačka u kojoj se postiže stvarna efikasnost. „Klijentski aplikativni portfolio ima smisla samo ako podaci različitih aplikacija “pričaju”. Skupo je nemati “jedan izvor istine”, jer neintegrisana rešenja stvaraju šum i nepoverenje“, dodaje on.

Zahvaljujući RPA procesima i kvalitetnim integracijama, kompanije mogu da obezbede pouzdano upravljanje podacima, konzistentnost informacija i značajno smanjenje manuelnog rada.

Možda najvažniji ishod je promena uloga zaposlenih: „Umesto da unose podatke, zaposleni preuzimaju ulogu kontrole i unapređenja. Rasterećeni rutinskih zadataka, postaju izvor kreativnosti koji unapređuje procese“, naglašava Ćeran.

Kada se kapaciteti oslobađaju na ovaj način, organizacija razvija kulturu učenja i inovacija – a to je, kako ističu u M&I Systems Group, dugoročno najveća vrednost digitalne transformacije.

AI kao naredni korak u razvoju M&I rešenja

Ulaskom u decembar, kako Ćeran ističe, postaje sve jasnije da će naredna godina doneti još snažniji strateški zaokret ka veštačkoj inteligenciji kao ključnom pokretaču razvoja poslovnih rešenja. „Tokom 2025. izbliza smo videli kako AI menja svakodnevni rad – ne kroz velike, spektakularne iskorake, već kroz niz malih, ali merljivih unapređenja koja utiču na efikasnost i kvalitet. U jednom periodu postaje očigledno da AI više nije trend koji posmatramo sa strane, već alat koji već sada donosi realnu vrednost”.

U M&I Systems Group upravo u tim promenama prepoznaju prirodnu sledeću fazu evolucije svojih rešenja: da AI postane ne dodatak, već produžetak postojećih sistema, posebno u delovima poslovanja gde klijenti najbrže osećaju konkretne koristi. To su procesi koji troše najviše vremena i resursa: obrada i konsolidacija podataka, planiranje nabavke, prepoznavanje zastoja, analiza odstupanja ili praćenje ključnih pokazatelja poslovanja.

“Kada AI preuzme ponavljajuće zadatke i obradu velikih količina informacija, zaposleni dobijaju više prostora da se posvete onome što zaista pravi razliku – kreativnim, stručnim i strateški važnim aktivnostima. Upravo tu nastaje dobit za sve: organizacije postaju efikasnije, a ljudi u tim promenama prepoznaju priliku za sopstveni profesionalni razvoj”, ističe Ćeran.

Ako bi trebalo izdvojiti jedan trend koji će obeležiti 2026. godinu, Ćeran navodi pametniju i svrhovitiju primenu AI-a – ne kao revoluciju koja sve menja preko noći, već kao strateški sloj koji nadograđuje i unapređuje ono što kompanije već imaju i svakodnevno koriste.

Integrisani inteligentni sistem Beyond AI

Kada se predviđanja trendova pretoče u rešenja koja zaista unapređuju poslovanje, postaje jasno da naredni korak nije samo primena AI-a u pojedinačnim procesima, već izgradnja jedinstvenog inteligentnog sistema koji objedinjuje podatke, automatizaciju i analitiku u koherentnu celinu.

Upravo iz te potrebe nastala je platforma Beyond AI kompanije M&I Systems Group – inteligentni sloj poslovanja koji pretvara podatke i automatizaciju u strateški pokretač vrednosti i omogućava organizacijama da u potpunosti iskoriste potencijal veštačke inteligencije.

Beyond AI obezbeđuje i strukturiran pristup uvođenju veštačke inteligencije – od identifikacije prilika i definisanja use-case-ova, do izgradnje roadmap-a i merenja efekata. Beyond AI se već koristi unutar M&I Systems Group, a od 2026. biće dostupan klijentima kao deo Beyond Intelligent ERP platforme.

Digitalna transformacija kao strateški okvir, a ne kao projekat

Digitalna transformacija prestaje da bude prolazni „buzzword“ onda kada je organizacije počnu doživljavati kao trajni strateški okvir – sinergiju ljudi, procesa i tehnologije koja stvara konkretnu i merljivu poslovnu vrednost. Rešenja poput Beyond AI, koja integrišu podatke, automatizaciju i veštačku inteligenciju u jedinstven inteligentni sistem, upravo omogućavaju da se ta strategija živi u praksi.

U okruženju koje se ubrzano menja, kompanije koje uspešno implementiraju takva integrisana digitalna rešenja povećavaju efikasnost, postaju agilnije, otpornije i bolje pripremljene za dugoročan rast.

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje

by bifadmin 5. децембар 2025.

Skupština Srbije usvojila je zakon o korišćenju softverskog rešenja „e-Bolovanje-Poslodavac“, koje je sada u test fazi, ali će proraditi početkom sledeće godine.

Kako piše eKapija, sistem e-bolovanje povezuje izabrane lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje u jedinstvenu elektronsku mrežu, čime se ukida potreba za doznakama u papirnom obliku – prema obrazloženju, to bi trebalo da smanji administrativne troškove i rizik od grešaka, ubrza proceduru i poveća pravnu sigurnost i transparentnost procesa.

Reč je o sistemu koji bi trebalo da građanima olakša ostvarivanje prava na bolovanje, jer zaposleni više neće biti u obavezi da poslodavcu donose papirna uverenja i doznake, već će se svi podaci i dokumenti razmenjivati automatski, u elektronskom obliku.

Dakle, izabrani lekar izdaje potvrde i izveštaje o bolovanju u elektronskoj formi, a one se automatski prosleđuju poslodavcima i nadležnim institucijama. Takođe, predviđen je i elektronski obračun naknade zarade, kao i mogućnost elektronskog ulaganja prigovora, pišu mediji.

Međutim, kako je ranije napomenuto, da bi sistem funkcionisao, potrebno je digitalizovati milione zdravstvenih kartona. Plan je da u naredne dve godine podaci iz svih 360 zdravstvenih informacionih sistema pređu na čuvanje u Državni data centar, piše RTS.

Poseban izazov je zaštita poverljivih zdravstvenih podataka. “To će definitivno biti najveći informacioni sistem u zemlji koji će raditi zahvaljujući dosadašnjim kapacitetima koji smo podigli, posebno zahvaljujući Državnom data centru u Kragujevcu. Poseban zadatak je zaštita podataka o ličnosti gde smo obezbedili da svemu što se tiče same dijagnoze mogu da pristupe isključivo izabrani lekari”, objasnio je direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović.

Izvor: eKapija

Foto: orzalaga, Pixabay

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Regenerativna poljoprivreda prepoznata u novoj Strategiji ruralnog razvoja koja će važiti do 2034.
  • Rapid aplikacija – jednostavno i transparentno rešenje za taksi vožnju kroz Beograd
  • Zabeleženo najlošije stanje klime otkada postoje merenja
  • “UK-Serbia Science and Innovation Fellowship” program okupio stručnjake iz celog srpskog ekosistema
  • Da li bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna usluga?

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit