NAJNOVIJE
Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70...
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Tužilaštvo prikuplja dokaze i u vezi sa ugovorom koji...
Da li je isplativa sadnja heljde na njivama u...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Uvodi se centralna evidencija i jači nadzor nad faktoringom

by bifadmin 19. септембар 2025.

Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o faktoringu, koja će trajati do 10. oktobra. Predložene izmene imaju za cilj veću transparentnost tržišta, jačanje nadzora i usklađivanje sa međunarodnim standardima.

Jedna od najznačajnijih novina je uspostavljanje Centralne evidencije faktoringa (CEF), koja bi obezbedila pouzdan sistem evidentiranja ustupljenih faktura, sprečila dvostruka ustupanja i podstakla poverenje investitora.

Nadzor nad faktoring društvima preneo bi se na Komisiju za hartije od vrednosti, čime bi se, prema obrazloženju, obezbedio efikasniji i tehnološki napredniji kontrolni mehanizam.

Izmenama se uvodi i preciznije definisanje različitih vrsta faktoringa, uključujući avansni i obrnuti faktoring, kao i jasniji okvir za rokove dospeća potraživanja. Ugovori o faktoringu će, ukoliko budu overeni kod javnog beležnika, imati snagu izvršne isprave, što bi ubrzalo naplatu i smanjilo potrebu za sudskim postupcima.

U obrazloženju se naglašava i značaj digitalizacije, jer će dokumentacija uz ugovore moći da se vodi u elektronskoj formi, što će smanjiti troškove i administrativni teret. Takođe, preciziraju se uslovi za izdavanje i prestanak dozvole za rad faktoring društava, kao i obaveze u slučaju stečaja.

Predložene izmene usaglašene su sa UNIDROIT Model Law on Factoring i praksom u regionu, a Ministarstvo očekuje da će one doprineti razvoju uređenog tržišta potraživanja u Srbiji, jačanju pravne sigurnosti i podršci digitalnoj ekonomiji.

Zainteresovani komentare mogu dostaviti elektronski, na obrascu dostupnom na sajtu Ministarstva finansija, najkasnije do 10. oktobra.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

19. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Statistika za bolje odluke: potencijal za opštine, gradove i privredu

by bifadmin 19. септембар 2025.

U okviru projekta „EU4SORS – Razvoj modernog statističkog sistema“ Republički zavod za statistiku organizovao je u Beogradu jednodnevnu radionicu pod nazivom „Statistika za bolje odluke: potencijal za opštine, gradove i privredu”.

Cilj projekta „EU4SORS – Razvoj modernog statističkog sistema” je uspostavljanje Sistema za podršku donošenju odluka i Statističkog registra stanovništva. Ove dve komponente predstavljaju osnovu za unapređenje efikasnosti, povezanosti i prilagodljivosti nacionalnog statističkog sistema, kroz veće oslanjanje na administrativne izvore podataka i primenu savremenih informacionih alata i usluga. Projekat je većinski finansiran sredstvima Evropske unije (85,71%) i kofinansiran sredstvima Vlade Republike Srbije (14,29%).

U fokusu radionice bila je nova uloga statistike kao analitičkog servisa koji će institucijama, organizacijama, udruženjima, akademskoj zajednici i građanima pružati ne samo potrebne podatke i indikatore za lokalni nivo, već će omogućiti i digitalne alate za analizu tih podataka.

Partnerstvo sa EU – osnova za uspešnu budućnost

„Ovaj projekat koji realizujemo uz finansijsku pomoć Evropske unije svedoči o snazi partnerstva. Zajedničkim radom unapređujemo prikupljanje i korišćenje podataka na lokalnom nivou, čime direktno doprinosimo principima decentralizacije i inkluzivnog upravljanja. Zahvaljujemo EU na poverenju i verujemo da će rezultati projekta doprineti kvalitetnijem životu građana širom Srbije“, izjavio je Branko Josipović, v. d. direktora Republičkog zavoda za statistiku.

Statistika u službi građana – uz podršku EU

Mira Nikić, rukovodilac projekta, dodala je „Zahvaljujući saradnji sa Evropskom unijom, stvaramo sistem koji ne samo da prikuplja podatke već pruža konkretne servise lokalnim zajednicama. Sistem za podršku donošenju odluka na lokalnom nivou će omogućiti bolju razmenu podataka između lokalnih uprava i Zavoda, razvoj indikatora koji trenutno ne postoje, kao i integraciju sa administrativnim izvorima podataka. Ova inicijativa jasno pokazuje kako partnerstvo sa EU vodi ka modernizaciji i efikasnijem upravljanju.“

Кao krajnji rezultat projekta, biće uspostavljen moderan, integrisan statistički sistem u službi institucija, privrede i građana.

Na radionici su učestvovali predstavnici lokalnih samouprava i regionalnih privrednih komora, koji će biti uključeni u dalju implementaciju sistema.

19. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvaraju nam se potpuno nove mogućnosti

by bifadmin 19. септембар 2025.

Izveštaji RATEL-a u poslednjih pet godina pokazuju kontinuiran rast baze poslovnih korisnika u Yettelu. O dosadašnjim rezultatima i planovima za budućnost razgovaramo sa Ivanom Stojanovićem, izvršnim direktorom sektora za poslovne korisnike.

Ivane, još jedna uspešna godina je za vama. Možete li se osvrnuti na ostvarene rezultate u prethodnom periodu?

Iako je tržište bilo izazovno, u 2024. uspeli smo da ostvarimo rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Uz petogodišnji rast baze korisnika, ide i rast prihoda od 10 odsto. Takav rezultat postigli smo zahvaljujući jasno definisanoj strategiji, posvećenosti celog tima i poverenju koje poslovna zajednica ima u nas. RATEL je to potvrdio u svom poslednjem izveštaju, u kome navodi da smo dostigli 31 odsto tržišnog učešća u biznis segmentu. Dakle, imamo mnogo razloga da budemo zadovoljni.

Koje su ključne inicijative, i da li postoji nešto što biste izdvojili, a da korisnici o tome možda ne znaju dovoljno?

Pored osvežene ponude tarifnih paketa za mobilni internet, lansirali smo i napredne ICT usluge, među kojima se posebno izdvaja SD-WAN servis (Software-Defined Wide Area Network). Razvili smo ga u saradnji sa CETIN-om, našom sestrinskom kompanijom koja se bavi razvojem infrastrukture i tehnoloških rešenja. SD-WAN omogućava jedinstvenu komunikaciju i bolje upravljanje informacijama između zaposlenih, uređaja i aplikacija koristeći softverski definisanu mrežu. Prednost je u tome što se ne oslanja samo na fizičke uređaje, već koristi virtualne rutere, softverske aplikacije i cloud tehnologiju za uspostavljanje i upravljanje mrežnim vezama. Ovo rešenje doprinosi bezbednosti mreže, besprekornoj internet konekciji, prioritizaciji saobraćaja i optimalnom radu aplikacija.

Pored SD-WAN servisa, važan iskorak napravili smo i u oblasti digitalnog potpisivanja dokumenata. Naš sistem za kvalifikovano elektronsko potpisivanje (QS) omogućava brzo i jednostavno potpisivanje ugovora bez potrebe za fizičkim prisustvom. Kompletan proces je brz i jednostavan, a verifikacija i arhiviranje su u potpunosti automatizovani. To je važan korak ka digitalizaciji, ali i način da smanjimo operativne troškove, uz veću bezbednost i efikasnost. Korisnici to prepoznaju i dobro prihvataju, jer im značajno pojednostavljuje saradnju s nama.

E&PPF Telekom grupa koja je vlasnik Yettela u Srbiji, polovinom godine je kupila i SBB. Šta to znači za segment poslovnih korisnika?

Od kraja maja, Yettel i SBB timovi koju su odgovorni za poslovne korisnike rade zajedno i čak sede u istim prostorijama. Već nakon ovih prvih nekoliko meseci, nastojimo da objedinimo sve usluge na jednom mestu i korisnicima ponudimo celovita rešenja. Prvi rezultati i reakcije su zaista pozitivni, a pun efekat biće vidljiv u narednim mesecima. Vidimo puno prostora za sinergiju i zajednički pristup, koji će unaprediti iskustvo poslovnih korisnika.

Šta su prioriteti do kraja godine? Šta je, po Vama, ključ za diferencijaciju na tržištu?

Nema opuštanja, plan je jasan. Do kraja godine nas očekuje lansiranje novih ICT usluga, kao i dalji rad na digitalizaciji. Paralelno s tim, učestvujemo u velikom infrastrukturnom projektu zamene i optimizacije mreže. Fokus ostaje na korisniku, kvalitetu usluge i operativnoj izvrsnosti. Uz sve to, radujemo se i pripremamo za dolazak 5G mreže.

I na kraju, kako vidite razvoj sektora u 2025. godini?

Kao priliku da „zasijamo“ u domenu digitalizacije i naprednih servisa, a sa daljom integracijom SBB-a otvaraju nam se potpuno nove mogućnosti. Verujem da je najbolji period za Yettel biznis segment tek pred nama.

19. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Fondacija Ana i Vlade Divac i Intesa fondacija podržale 16 preduzetnica u okviru projekta „Odvažna“

by bifadmin 19. септембар 2025.

Fondacija Ana i Vlade Divac predstavila je danas 16 preduzetnica koje su zahvaljujući podršci Intesa fondacije filantropske organizacije u sklopu projekta „Odvažna“ dobile bespovratnu finansijsku pomoć, mentorsku i stručnu podršku, pristup edukacijama i priliku za poslovno umrežavanje sa drugim preduzetnicama i akterima iz sveta biznisa u sklopu projekta.

Na konkurs za učešće u projektu „Odvažna“ mogla su da se prijave mikro, mala preduzeća, i zadruge koje su osnovale i/ili vode žene, pravni subjekti sa više od 60% zaposlenih žena, kao i udruženja građana koja unapređuju ekonomsku samostalnost i položaj žena, a na ovogodišnji ciklus pristigle su rekordne 233 prijave. Za učešće u projektu odabrano je 16 preduzeća koja se bave različitim delatnostima, od proizvodnje hrane, pića, tekstilnih i kozmetičkih proizvoda, preko igračaka i nakita, do edukativnih i kreativnih usluga, i to: Cozy2wear iz Beograda, Amelles kozmetika iz Vrnjačke Banje, Eden origin iz Čačka, Glutenfree iz Niša, Mlekara sa Ovčara iz Lučana, HH Design Solutions iz Trbušca, Arte del Gusto iz Šitara, Kockica eco toys iz Subotice, Nu handmade iz Lajkovca, Dolovac organic i tradicija iz Futoga, Beauty Imagini iz Beograda, Centar za edukaciju Nikola-Mil iz Novog Pazara, Valdoro iz Vranja, Agrocorp Duo iz Lazarevca, Šećernema iz Novog Sada i Danija plus iz Prokuplja.

„Fondacija Ana i Vlade Divac ima decenijsko iskustvo u kreiranju i sprovođenju aktivnosti koje su usmerene na ekonomsko osnaživanje ranjivih grupa u društvu, uključujući i ekonomsko osnaživanje žena i podsticanje njihovih preduzetničkih inicijativa. Do sada smo podržali više od 70 preduzetnica kroz dodelu grantova i mentorski rad sa njima“, rekla je Ana Košel, direktorka Fondacije Ana i Vlade Divac.

Projekat „Odvažna“ pomaže ženama koje žele da unaprede ili razviju svoje preduzetničke inicijative i teži dugoročnim promenama kroz osnaživanje žena da postanu ekonomski nezavisne, da razvijaju održive biznise i aktivno učestvuju u razvoju svojih zajednica.

„Podrška projektu „Odvažna“ bila je za nas čast i prirodan izbor, imajući u vidu da je osnaživanje žena jedna od ključnih oblasti rada Intesa fondacije. Od svog osnivanja donirali smo oko 1,6 miliona evra za brojne socijalne inicijative, od čega 330.000 evra upravo za projekte usmerene na jačanje pozicije žena. Verujemo da ovakvi projekti mogu da donesu konkretne promene i podršku ženama da razviju svoj potencijal, doprinoseći kreiranju snažnije i ravnopravnije poslovne zajednice i razvoju društva na održivim osnovama“, rekla je Marija Savić, upraviteljka Intesa fondacije filantropske organizacije.

Iako je trend u pogledu osnivanja ženskih biznisa od 2000. godine do danas pozitivan, većina, čak 99% ženskih firmi, funkcioniše u zoni mikro i malih preduzeća sa manje od 10 zaposlenih. Takođe, preduzetnice se najčešće opredeljuju za preduzetničke radnje kao oblik organizovanja i posebno su osetljive na prekid rada i smanjenje obima poslovnih aktivnosti u vreme kriza.

„Ja sam dobila podršku za izradu veb sajta sa onlajn šopom, i mogu da kažem da zahvaljujući projektu „Odvažna“, ja sada spremam robu za izvoz u Severnu Makedoniju“, rekla je Marija Antić, vlasnica kompanije Glutenfree iz Niša, jedna od učesnica projekta „Odvažna“.

„Kroz program „Odvažna“ smo nabavili novu opremu i sirovine, nabavili višekratnu i održivu ambalažu, odradili dve digitalne marketinške kampanje tokom leta, učestvovali na tri sajma, a posebno želim da istaknem da nam je značajno to što smo imali dodatne edukacije i uspeli da se umrežimo sa drugim ženama preduzetnicama koje učestvuju u projektu, i čak sa nekima od njih uspostavimo saradnju. Konkretno dogovaramo sa kompanijom Arte del Gusto da organske ostatke nakon pakovanja njihovih Schargo čajeva upotrebimo u izradi naše prirodne kozmetike“, rekla je Aleksandra Rašović, vlasnica kompanije Amelles kozmetika iz Vrnjačke Banje.

Fondacija Ana i Vlade Divac i Intesa fondacija filantropska organizacija podrškom preduzetnicama teže da podstaknu dugoročne promene u pravcu ekonomske nezavisnosti žena, razvoja održivih biznisa i jačanja lokalnih zajednica, kako bi žensko preduzetništvo postalo stub stabilnosti i jednakih mogućnosti u Srbiji.

19. септембар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko ne mora da plati porez na nasledstvo?

by bifadmin 19. септембар 2025.

Kada preminuli ostavi imovinu iza sebe, njegovi naslednici se, pored ostavinske rasprave, suočavaju i sa mogućom poreskom obavezom. U Srbiji postoji jasan zakon koji propisuje ko mora, a ko ne mora da plati porez na nasledstvo.

U većini slučajeva, naslednici imaju zakonsku obavezu da prijave nasleđenu imovinu Poreskoj upravi. Ako to nije učinjeno tokom ostavinske rasprave, obaveza ostaje i mora se ispuniti samostalno. Poreska uprava zatim izdaje rešenje kojim se utvrđuje visina poreza.

Ko ne plaća porez na nasledstvo?

Prema važećem Zakonu o porezima na imovinu, potpuno su oslobođeni poreza:

– Prvi nasledni red: bračni partner, deca i unuci

– Drugi nasledni red: roditelji, braća, sestre i njihova deca ako su najmanje godinu dana pre smrti živeli u istom domaćinstvu sa ostaviocem

-Humanitarne i državne organizacije

– Oslobađanje u drugom naslednom redu ne važi automatski – mora se dokazati zajedničko domaćinstvo.

Ko plaća porez?

Porez na nasledstvo plaćaju:

– Drugi nasledni red ako nije ispunjen uslov zajedničkog domaćinstva

– Dalji rođaci (npr. tetke, stričevi, ujaci, rođaci trećeg kolena)

– Prijatelji i osobe koje nisu u krvnom srodstvu, ako su imovinu nasledili testamentom

– Pravna lica (npr. firme koje naslede imovinu testamentom)

Koliki je porez?

– Za fizička lica iz drugog naslednog reda: 1,5% od tržišne vrednosti imovine

– Za ostale fizičke i pravne osobe: 2,5% ili više, u zavisnosti od vrednosti imovine i statusa naslednika

– Tržišnu vrednost utvrđuje Poreska uprava na osnovu svoje procene, a ne prema oglašenoj ili ličnoj proceni naslednika.

– Primer nasleđivanja: stan vredan 100.000 evra

– Ako stan naslede deca, unuci ili bračni partner – ne plaća se ništa

– Ako naslede roditelji, braća ili sestre koji nisu živeli s preminulim – plaćaju 1.500 evra (1,5%)

– Ako imovinu nasledi neko ko nije u srodstvu – plaća 2.500 evra (2,5%)

Kada i kako se plaća porez?

Nakon pravosnažnog rešenja o nasleđu koje se dobija na ostavinskoj raspravi, Poreska uprava donosi rešenje o porezu. Rok za prijavu imovine Poreskoj upravi je 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja o nasledstvu – osim ako je postupak već automatski sproveden preko suda.

Može li se zakonito izbeći plaćanje poreza?

Da. Ako ste naslednik iz prvog reda ili ispunjavate uslove iz drugog reda (zajednički život s preminulim najmanje godinu dana), možete biti oslobođeni od poreza. Potrebno je da to dokumentujete – npr. izvodom iz matične knjige, prijavom prebivališta ili drugim dokazima.

Porez na nasledstvo u Srbiji ne mora da bude dodatni trošak za sve. Ako pripadate prvom naslednom redu ili ste iz drugog reda sa ispunjenim uslovima, moguće je potpuno oslobađanje.

Za sve ostale, iznos poreza zavisi od tržišne vrednosti imovine i vašeg naslednog statusa.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

19. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kad poslovanje prevaziđe ograničenja postojećeg ERP sistema: Koji je naredni korak?

by bifadmin 18. септембар 2025.

„Samo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promeniti, a to ste vi sami“ – govorio je Haksli. Isto važi i za kompanije: trenutak kad odluče da preuzmu kontrolu nad sopstvenim razvojem obično počinje preispitivanjem postojećih alata i sistema. Za mnoge firme to znači – ERP.

Ovaj sistem je dugo bio sinonim za red, integraciju i efikasnost. Ali kako poslovanje raste i postaje složenije, a tržište se ubrzano menja, kompanije se suočavaju sa pitanjem: šta kada ERP više ne pruža ono što je nekada bio u stanju? Odgovor je – unapređenje, kako bi sistem zadržao svoju ključnu funkciju i nastavio da podržava rast.

Bez obzira na industriju – maloprodaju, proizvodnju, distribuciju, usluge ili HR – firme se često suočavaju sa sličnim izazovima: podaci su rasuti, manuelni unos podložan greškama, a ključne informacije nedostaju u trenucima kada su najpotrebnije. Tradicionalni ERP sistemi osmišljeni su da obezbede unos, obradu i izveštavanje podataka, ali u eri digitalne transformacije takav pristup više nije dovoljan. Ograničenost na desktop računare, manuelni rad i slaba integracija sa drugim rešenjima stvaraju izolovane baze podataka i otežavaju pravovremeno donošenje odluka.

ERP koji je nekada predstavljao prednost poslovanja danas može postati kočnica. Brze promene na tržištu zahtevaju od organizacija da budu fleksibilne i prilagodljive, a statični, tradicionalni modeli više ne zadovoljavaju potrebe modernog poslovanja.

Kako objašnjava Srđan Budalić, Chief Product Officer u jednoj od vodećih IT i tehnoloških kompanija u regionu M&I Systems Co, u trenutku kad ERP sistem više ne prati kompleksnost poslovanja, kompanije moraju da naprave strateški iskorak – da pređu na fleksibilniju, skalabilniju platformu.

„Upravo fleksibilnost omogućava agilnost u upravljanju resursima, prilagođavanje promenama u zahtevima korisnika i efikasno reagovanje na promenjive okolnosti. Najnoviji trendovi u svetu ERP sistema to omogućavaju jer su doneli inovacije koje dalje unapređuju njihovu važnost, a organizacije moraju da budu u mogućnosti da ih integrišu kako bi efikasno odgovorile na nove poslovne izazove. Tako, na primer, integracija veštačke inteligencije (AI) i mašinskog učenja (ML) omogućava prediktivnu analitiku i donošenje odluka zasnovanih na podacima, dok IoT obezbeđuje potpunu povezanost procesa i uređaja u realnom vremenu. Zahvaljujući ovim inovacijama, ERP više nije samo operativni alat, već strateška platforma koja daje kompanijama konkurentsku prednost“, ističe Budalić.

Takva rešenja o kojim govori Srđan Budalić postoje, a jedno od njih je svakako Beyond 360 ERP koji je razvila M&I Systems Co, članica Seyfor Grupe. Beyond 360 ERP pruža sve što je savremenom biznisu potrebno u procesu digitalizacije. Reč je o jedinstvenoj platformi koja povezuje ERP sa pratećim rešenjima, poput aplikacija za magacinsko poslovanje (WMS), podrške prodaji na terenu (Beyond Salesman) ili Beyond POS sistema. Svi ovi moduli deo su integrisanog ekosistema koji podržava end-to-end procese i omogućava razmenu podataka u realnom vremenu.

„Lepota Beyond 360 ERP leži upravo u njegovoj izuzetnoj fleksibilnosti i prilagodljivosti, bez obzira na industriju, veličinu preduzeća ili tržište – od startapa do velikih sistema, bilo da je reč o proizvodnji, maloprodaji ili sektoru usluga. Na primer, iz aspekta tržišta Beyond 360 ERP dizajniran je tako da se neprimetno prilagodi lokalnim propisima i poslovnim praksama, obezbeđujući da preduzeća mogu da posluju efikasno u različitim regionima, bez gubitka relevantnosti ili usklađenosti. Pored toga, izuzetno je jednostavan za korišćenje i ne zahteva dodatne alate. Sve funkcionalnosti potrebne za efikasno upravljanje svim poslovnim procesima su već tu“, kaže Srđan i dodaje:

„Kad bih morao u što manje reči da ga opišem, rekao bih: „Jedan sistem, bezbroj prednosti“. Upravo je to neophodno savremenim kompanijama koje žele da ostanu agilne u uslovima brzih promena. Jer, najuspešniji su oni koji ne samo da se brzo menjaju, već koji istinski razumeju tržište na kom posluju i prilagođavaju svoje strategije u skladu sa tim. Da bi se postigao održiv rast, neophodno je kontinuirano inovirati i prilagođavati, a to je ono što pravi ERP sistemi omogućavaju – da kompanije uvek budu korak ispred“.

O tome da Beyond 360 ERP omogućuje evidenciju, bolju kontrolu, brže donošenje odluka i podršku strateškom rastu najbolje pokazuju primeri iz prakse. Jedan od takvih primera je Metalfer, vodeća kompanija u industriji čelika i distribuciji metalnih proizvoda, sa složenim prodajnim procesima i širokom mrežom klijenata.

Naime, zbog sve veće kompleksnosti poslovanja, odlučili su se za implementaciju ERP sistema Beyond 360 za veleprodaju i distribuciju, uz partnerstvo sa M&I Systems Co iz Seyfor Grupe. Na ovaj način, Metalfer je postigao višestruke koristi čime su stekli dodatnu konkurentsku prednost u odnosu na tržište. Rezultati su bili jasno merljivi: 60% preciznije praćenje i optimizacija proizvodnih procesa, 50% optimizovanih i automatizovanih poslovnih tokova unutar jedinstvene platforme, 80% ubrzani procesi prodaje, 20% efikasnije upravljanje ljudskim resursima i 50% brži obračun zarada. Ukupni efekat? Veća preciznost, brži tok informacija i bolje donošenje odluka što je, u industriji gde marže zavise od operativne efikasnosti, ogroman iskorak.

„Posebno značajan korak bila je potpuna digitalizacija procesa otpreme robe kroz aplikaciju Beyond Terminal, kao i integracija sa MES sistemom za upravljanje proizvodnjom. Na taj način, u ERP su integrisane sve ključne informacije u realnom vremenu – od potrebnih sirovina do utrošenih resursa – što donosi dodatnu preciznost i kontrolu“, objašnjava Budalić.

Bilo da je reč o maloprodaji, gde ERP postaje osnova za kontrolu, rast i omnichannel operacije; trgovini i distribuciji gde donosi brzinu, preciznost i transparentnost; ljudskim resursima gde je kičma modernog HR-a u rastućim kompanijama; prehrambenoj industriji gde pomaže u usklađivanju kvaliteta, regulative i logistike; ili sektoru usluga gde povezuje timove, projekte i klijente u jednu celinu – uvođenje ERP sistema je strateški potez. On firmi daje ono što joj najviše treba kad raste: red, jasnoću i mogućnost da skalira.

 

 

 

 

 

 

 

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Srbija prva u Evropi po kršenju medijskih sloboda

by bifadmin 18. септембар 2025.

Srbija se u prvoj polovini 2025. našla na prvom mestu neslavne liste kršenja medijskih sloboda u Evropi, objavila je platforma Media Freedom Rapid Response (MFRR).

Monitoring je rađen između januara i juna ove godine i obuhvatio je 35 zemlje Starog kontinenta. U njima je zabeleženo 709 kršenja medijskih sloboda od kojih je čak 96 počinjeno u Srbiji, što je dramatičan rast imajući u vidu da je u celoj prošloj godini zabeleženo 84 kršenja medijskih sloboda, a u 2023. godini 49.

Iza nas na listi su se našle Turska sa 64 kršenja, Ukrajina sa 62 i Nemačka sa 57.

Zašto su naši novinari najugroženiji na Starom kontinentu?

MFRR u svom izveštaju Srbiju navodi kao trenutno najproblematičniju zemlju u Evropi i pojašnjava da je pritisak na novinare vrtoglavo porastao tokom protesta protiv korupcije zbog koje je nastradalo 16 ljudi novinari.

U prvoj polovini ove godine u našoj zemlji su mapirani napadi na 199 medijska entiteta i osoba koje rade u medijima. Zabeleženo je 19 fizičkih napada na novinare, 19 napada na medijsku imovinu kao što je radna oprema poput kamera, 57 slučajeva verbalnih delikata poput pretnji, zastrašivanja, sajber zlostavljanja i vođenja kampanja protiv zaposlenih u medijima, 25 incidenata koji uključuju ometanje pri obavljanju novinarskog posla i osam sudskih postupaka.

Sumirajući sve izazove sa kojima su se naši novinari suočavali MFRR navodi da su protiv pojedinih novinara u Srbiji vođene prljave kampanje u javnosti, da su neki od njih bili napadani prilikom izveštavanja sa demonstracija, neki su trpeli velike pritiske od strane uredništva, a bilo je i onih koji su dobijali neopravdane otkaze.

Odnos države prema medijskim radnicima

Pomenuta platforma je izrazila posebnu zabrinutost zbog verbalnih napada državnih zvaničnika na novinare, kao i zbog nezakonitog ponašanja onih kojima je sprovođenje zakona u opisu posla. Kako stoji u izveštaju, bezbednosni sektor je “sa neaktivnosti prešao u direktnu konfrotaciju sa novinarima koji prate proteste”. Drugim rečima, policija i bezbednosne službe su učestvovale u 12 incidenata vezanih za kršenje medijskih sloboda koji su pogodili tridesetak novinara, od čega je njih devetoro pretrpelo fizičke napade. Posebno je zabrinjavajuće, piše MFRR, što većina ovih slučajeva nije istražena.

Medijske radnike u Srbiji dodatno ugrožava postojanje ozbiljnih indicija da ih bezbednosne službe nadziru, kao i indicija da su neke njihove kolege otpuštane zato što nisu želele da se autocenzurišu.

U ovom dokumentu se pominje i nezakonit izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji bi trebalo da osigurava medijski pluralizam i nezavisnost medija, dakle jedan od bitnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji. No, čini se da EU ili nije mnogo zabrinuta što ne ispunjavamo uslove za članstvo ili možda nije ni uverena da ćemo ih ikada ispuniti.

Celokupan izveštaj možete pročitati na ovom linku.

Foto: bwbstudio, Depositphotos

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

FED oborio referentnu kamatnu stopu

by bifadmin 18. септембар 2025.

Američke federalne rezerve (FED) smanjile su referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, međutim reakcija berzi je bila različita.

Prema novoj odluci FED-a kamatne stope u SAD će se kretati između 4 i 4,25%, bar do sledećeg smanjenja referentne kamate, kojih će prema najavama američke centralne banke biti još u ovoj godini.

Na konferenciji za medije predstavnici FED-a saopštili su da je razlog snižavanja kamata činjenica da je američka ekonomija sada “umerena”, dodavši da treba i nadalje biti oprezan jer zaposlenost raste sporo a inflacija je povišena.Tačnije, indeks potrošačkih cena porastao je nedavno za 2,9% na godišnjem nivou, što je najveći skok od januara. Očekuje se da će cene i ubuduće rasti zbog carina koje je Tramp uvodio cele prošle godine.

Tokom konferencije za novinare, predsednik FED-a Džerom Pauel ovaj potez naveo je kao meru predostrožnosti, odnosno način za bolje upravljanje rizicima. Dodao je da je „slika rizika“drugačija nego ranije, i da se pretnje sada više odnose na hlađenje tržišta rada nego isključivo na inflaciju.

Ako se ove diplomatski sročene objave čitaju između redova može se učiniti da američka privreda još nije na putu snažnog oporavka, šta više da postoje indicije da bi kupovna moć stanovništva ubuduće mogla pasti.

Evropske akcije više porasle nego američke

Zanimljivo je da su na vesti o smanjenju kamatnih stopa u SAD bolje reagovala evropska tržišta kapitala nego američka. Panevropski indeks STOXX 600 porastao je za 0,67% a tehnološki SX8F za čak 2,1%.

S druge strane, odmah posle najave sniženja referentne kamatne stope, fjučersi američkog S&P 500 indeksa porasli za 0,2%, isto kao i Nasdaq 100, dok je rast Dow Jones indeksa bio blaži (0,1%). Kasnije je Dow Jones porastao za 0,57% a druga dva indeksa su pala.

Izvor: CNBC, Cryptopolitan

Foto: qimono, Pixabay

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Biznis između redova“ – prva knjiga sa Naše mreže otkriva iskustva i lekcije domaćih preduzetnika

by bifadmin 18. септембар 2025.

U Velikoj dvorani Doma omladine Beograda održana je promocija knjige „Biznis između redova“, svojevrsne zbirke kolumni nastalih na poslovnoj platformi Naša mreža. Knjiga predstavlja jedinstven pregled tema, iskustava i praktičnih saveta namenjenih svima koji žele da razvijaju svoj biznis, od ideje do uspešnog poslovanja.

U razgovoru sa autorima, Ivan Minić, urednik i jedan od autora knjige, istakao je da je platformu do sada posetilo više od 3 miliona ljudi, sa prosečno 135.000 posetilaca mesečno. U tom periodu realizovano je preko 150 intervjua, napisano 125 autorskih kolumni na više od 180 biznis tema, a dokumenta sa platforme preuzeta su više od 60.000 puta, što potvrđuje da je Naša mreža postala jedno od ključnih mesta za razmenu znanja i inspiraciju u domaćem preduzetništvu.

„Naša mreža je za dve i po godine postala mesto susreta, razmene iskustava i ideja, kao i podrške svima koji žele da unaprede svoje poslovanje. Knjiga ‘Biznis između redova’ je naš način da sačuvamo deo tog znanja i damo mu novu vrednost – da bude inspiracija i podsticaj na dalje stvaranje. Ova promocija je zapravo slavlje zajedničkih rezultata svih naših autora, saradnika i čitalaca,“ rekao je Ivan Minić, urednik portala Naša mreža i jedan od autora knjige.

Branka Pudrlja Durbaba, glavna direktorka za biznis korisnike A1 Srbija, kompanije koja je lansirala Našu mrežu 2019. godine, skrenula je pažnju na to da 99 odsto domaće privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća. Registrovano je oko 360 hiljada takvih privrednih subjekata i oni zapošljavaju 63 odsto radnika. To znači da su oni kičma privrede, ali i da se suočavaju sa brojnim problemima.

„Digitalizacija poslovanja je privredna šansa za sve, ali je neophodno da je približimo privrednicima i pokažemo da ona nije privilegija velikih sistema. Zato u našem portfoliju imamo rešenja koja su modularna i prilagodljiva — biznis može da krene od najjednostavnijih servisa, kao što su cloud za čuvanje podataka ili alat za onlajn saradnju, pa da se postepeno širi prema naprednim ICT uslugama. Cilj je da im omogućimo da budu efikasniji, brži i konkurentniji, a da pri tom nemaju osećaj da ulaze u komplikovane i skupe procese.“ – dodala je Pudrlja-Durbaba.

Tokom večeri prisutnima su se obratili predstavnici kompanije A1 Srbija – stručnjaci Jovana Mihailović i Nikola Gulas, koji su predstavili najnovija ICT rešenja i projekte namenjene poslovnim korisnicima.

Naša mreža je besplatna poslovna platforma koja je prvobitno bila namenjena povezivanju učesnika na tržištu. Vremenom je prerasla u svojevrstan medij sa ciljem da edukuje i informiše preduzetnike i pomogne im na putu ka uspehu i dobrom poslovnom rezultatu.

U prethodnom periodu održana je serija Naša mreža razgovora o preduzetništvu, koja je okupila više stotina ljudi u Subotici, Nišu i Kragujevcu, sa ciljem da podstakne razgovor i razmenu iskustava i ideja van Beograda.

Foto: Vojislav Vujanić

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Galenika obeležila jubilej na nesvakidašnji način

by bifadmin 18. септембар 2025.

Povodom svog velikog jubileja, 80 godina postojanja, kompanija Galenika je predstavila film „Projekat G80“ i time je na originalan način dočarala značaj najstarije farmaceutske kompanije u Srbiji kroz vreme, sve do danas.

Za samo četiri nedelje, film o tajanstvenoj formuli G80 (Galenika 80) privukao je više od 1,7 miliona pregleda na Youtube kanalu i pokrenuo brojne diskusije na društvenim mrežama. Za uspeh ove dokumentarne fikcije zaslužni su spoj istorije, tradicije, misterije i inovacija. Arhivski snimci u kombinaciji sa kreativnim narativom bili su okidač za evociranje uspomena, ali i potvrda da je Galenika bila brend od poverenja za brojne generacije u Srbiji i regionu.

„Osnivači Galenike su verovali da nauka i saosećanje mogu da oblikuju zdraviji svet. Zahvaljujući viziji, istrajnosti i našoj posvećenosti ljudima i zdravlju, tokom svih ovih godina, našu misiju ispunjavamo kroz generacije. Svet medicine i farmacije se danas menja brže nego ikada, a mi smo odlučni da nastavimo da stvaramo budućnost koju karakterišu hrabrost, inovacije, odgovornost i humanost“, izjavio je Rikardo Vian Markes, generalni direktor kompanije Galenika.

Film „Projekat G80“ kreativno osvetljava inovativni duh koji definiše Galeniku kao kompaniju i jednog od lidera farmacije u Srbiji, ali i u regionu. To je metafora koja spaja prošlost i sadašnjost i simboliše posvećenost stalnom razvoju i pomeranju granica.

Ceo film možete da pogledate na sledećem linku.

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70 milijardi evra
  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
  • Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno
  • Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit