NAJNOVIJE
Zabeleženo najlošije stanje klime otkada postoje merenja
Da li bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna...
Putevi Srbije upozoravaju: Ne otvarajte poruke o nenaplaćenoj putarini...
Ko kupuje, taj vlada: Najveće akvizicije koje oblikuju 2026....
Ubrzano propadaju transportna preduzeća, od početka godine zatvoreno 258...
Istine i zablude o Akcionarskom fondu: Sve će to...
Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom
Zemlje koje plaćaju ljudima da se dosele u njih
Jedna mala zemlja ima najveći BDP po stanovniku na...
Švajcarski franak jača zbog rata na Bliskom istoku
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?

by bifadmin 5. децембар 2025.

Dok je stanje na tržištu energenata i dalje neizvesno, jedno od pitanja koje se nameće jeste kako bi eventualni rast cena goriva mogao da se odrazi na tržište polovnih automobila u Srbiji. Da li bi kupci i dalje birali dizelaše ili bi se okrenuli manjim i ekonomičnijim benzincima? Da li bi možda čak počeli i da razmišljaju o alternativnim pogonima?

Kako bi se snabdevenost, potražnja i cene polovnjaka kretale u takvoj situaciji, pokušao je da sagleda portal Polovni automobili kroz istraživanje u kome je učestvovalo više od 8.000 vozača i gotovo stotinu profesionalnih prodavaca vozila. Rezultati jasno pokazuju da bi kupci ozbiljno razmatrali promenu navika, dok bi prodavci očekivali usporavanje prodaje.

Cene polovnih automobila su već duži vremenski period u porastu i nisu direktno vezane za situaciju oko sankcija Naftnoj industriji Srbije. Primera radi, u septembru ove godine prosečne cene svih oglašenih polovnih vozila na sajtu starosti od 11 do 15 godina (kategorija vozila koja su najprodavanija) više su za 3% u odnosu na isti period prošle godine. Razlozi za nastavak ovog trenda leže u cenama vozila u inostranstvu, troškovima transporta i uvoza…

Kupci i prodavci imaju različita očekivanja

Na osnovu navedenog, realna je mogućnost da u slučaju eventualnog većeg poskupljenja goriva polovnjacima takođe dodatno skoči cena. Međutim, sudeći prema rezultatima ankete, većina posetilaca sajta Polovni automobili ne vezuje direktno eventualno poskupljenje goriva sa cenom polovnih vozila. Konkretno, preko 56% od oko 8.000 korisnika, odnosno potencijalnih kupaca smatra da polovni automobili ne bi poskupeli u slučaju naglog skoka cena benzina i dizela, dok je još 20% njih neodlučno. Prodavci, međutim, ovakav scenario posmatraju potpuno drugačije – preko 64% ispitanika smatra da bi više cene goriva uticale i na rast cena vozila.

 

Građani bi vozili manje

Šta bi u ovakvom razvoju događaja bila prva odluka kupaca? Na konkretno pitanje šta bi prvo uradili ako gorivo poskupi, četiri od 10 vozača (oko 40%) kaže da bi jednostavno smanjili broj pređenih kilometara. Jedan od sedam bi pokušao da kupi ekonomičniji automobil, dok bi svaki peti prešao na alternativni prevoz, poput bicikla, trotineta ili bi jednostavno koristili javni prevoz.

Malo ko bi odmah menjao automobil

Zanimljivo, čak 41% ispitanika tvrdi da rast cene goriva ne bi imao nikakav uticaj na njihovu odluku o kupovini ili prodaji automobila. Oko 30% od oko 8.000 korisnika sajta Polovni automobili koji su učestvovali u anketi navelo je da bi u slučaju skoka cene goriva odložilo kupovinu, dok se 11% anketiranih izjasnilo da bi u takvom razvoju događaja brže prodali sadašnji auto. Dobar deo ispitanika (30%) navodi, ipak da bi odložio kupovinu.

Manja potrošnja – primarna opcija

Interesantni su i podaci istraživanja koji se odnose na tipove automobila kojima bi se kupci okrenuli u slučaju naglog skoka cena goriva. Ako bi birali ekonomičniji automobil, 30% vozača izabralo bi benzinac sa manjom potrošnjom, 23% dizel, a 18% hibrid. Tek 7% učesnika ankete bi prešlo na električni automobil, što pokazuje da su električna vozila i dalje daleko od masovne kupovine u Srbiji.

Trgovci očekuju manju potražnju

Rezultati ankete sprovedene među profesionalnim trgovcima polovnih automobila pokazuju da je tržište već sada pod pritiskom neizvesnosti. Čak 65% trgovaca veruje da bi rast cene goriva doveo do pada prodaje, dok 30% očekuje stabilnost i svega 5% potencijalni rast. Takođe i prodavci mahom očekuju (57% učesnika ankete) da bi u slučaju skoka cena goriva kupci pre tražili automobile sa manjom potrošnjom, dok bi četvrtina birala jednostavno – jeftinija vozila, bez obzira na tip pogona.

Kakva su očekivanja od države?

Rezultati istraživanja sajta Polovni automobili pokazuju da su i vozači i prodavci svesni da bi eventualni poremećaji na tržištu energenata mogli da utiču i na tržište automobila i to ne nužno kroz nagle skokove cena, već kroz promenu navika i sporiji ritam prodaje. U tom smislu, tržište polovnih automobila u Srbiji pokazuje ono što ga godinama karakteriše: otpornost, ali i stalnu prilagodljivost novim okolnostima.

Ono što je takođe evidentno, vozači su saglasni u očekivanjima prema državi: više od 78% ispitanika smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11% njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu električnih vozila ili vratiti podsticaje za kupovinu hibrida.

Samo mali procenat zagovara subvencije za hibridna i električna vozila, što je i očekivano s obzirom na to da su električna vozila i dalje cenovno daleko od prosečnog kupca u našoj zemlji, a da hibridi i dalje nisu zastupljeni u većoj meri u prodaji polovnjaka, za razliku od tržišta novih vozila.

 

 

 

 

Naslovna fotografija: Pixabay

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?

by bifadmin 5. децембар 2025.

Migracija u bogate zemlje zbog posla pala je za više od jedne petine prošle godine, pošto su tržišta rada oslabila, a zemlje poput Australije i Ujedinjenog Kraljevstva pooštrile vizna pravila, pokazuje novo istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Podaci ove pariske organizacije, koji obuhvataju 38 bogatih zemalja i ekonomija u razvoju, pokazuju da je radna migracija opala između 2023. i 2024. godine, i to još pre nego što je povratak Donalda Trampa u Belu kuću smanjio broj dolazaka u Sjedinjene Države.

Posle nekoliko godina stabilnog rasta nakon globalne pandemije COVID-19, broj ljudi primljenih radi stalnog rada u zemljama OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj) pao je prošle godine za 21 odsto, na oko 934.000.

Deo pada potiče od pooštravanja vizne politike — najvidljivije u Velikoj Britaniji, gde je neto migracija u 2024. pala za više od 40 odsto. Ali i tamo gde nije bilo promene politike, radna migracija je u većini zemalja Evropske unije opala, spustivši se ispod nivoa iz 2019. godine.

Zašto radna migracija sada opada?

Prema Žan-Kristofu Dimonu, koji vodi odeljenje OECD-a za međunarodne migracije, ovaj pad može se pripisati „manje povoljnoj“ globalnoj ekonomskoj situaciji.

U aprilu je Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio prognozu globalnog rasta za 0,5 procentnih poena, na 2,8 odsto za 2025. godinu, navodeći trgovinski rat predsednika Donalda Trampa kao ograničavajući faktor.

U međuvremenu, druge zemlje koje su tradicionalno primale najveći broj migranata pooštrile su pravila ulaska. Tokom poslednje dve godine Kanada, Australija i Velika Britanija uvele su mere kojima ograničavaju radnu migraciju.

Na drugim mestima, Dimon je istakao da je veliki broj Ukrajinaca kojima je u Evropi dodeljena privremena zaštita ublažio nedostatak radne snage u nekoliko sektora, čime je opala potreba za stranim radnicima.

Prema najnovijim podacima OECD-a, procenjuje se da 5,1 milion Ukrajinaca koji su pobegli iz zemlje nakon potpune ruske invazije 2022. godine sada živi u državama članicama OECD-a, zaključno sa junom 2025.

Šta je sa drugim vrstama migracije?

OECD je zabeležio pad od 13 odsto u broju novih međunarodnih studenata koji su stigli u zemlje OECD-a između 2023. i 2024. godine. Stroža vizna pravila u Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi i Australiji imala su ključnu ulogu, podstaknuta zabrinutošću zbog migracionih prevara, ali i pritiskom na lokalna tržišta stanovanja.

Nasuprot tome, migracija iz humanitarnih razloga nastavila je da raste. Zahtevi za azil naglo su porasli u SAD-u u poslednjim mesecima Bajdenove administracije prošle godine, a Velika Britanija je poslednjih meseci zabeležila oštar rast ilegalnih dolazaka malim čamcima iz zemalja EU.

Zbog toga, uprkos padu radne i studentske migracije, ukupna stalna migracija u razvijene ekonomije u 2024. pala je tek blago — za 4 odsto — u odnosu na rekord iz prethodne godine.

I dalje, 6,2 miliona novopridošlih u OECD-u u 2024. premašilo je nivoe pre pandemije za oko 15 odsto. Privremena radna mobilnost, koja obuhvata vize koje ne vode ka stalnom boravku, ostala je stabilna na oko 2,3 miliona. To je i dalje iznad nivoa iz 2019. godine.

Kako su se migracioni brojevi menjali?

Rekordnih 6,5 miliona ljudi naselilo se u zemlje OECD-a 2023. godine. To je bilo povećanje od gotovo 10 odsto u odnosu na prethodni rekord od šest miliona iz 2022. — pri čemu je najveći skok zabeležen u Velikoj Britaniji.

Oko trećine zemalja OECD-a imalo je rekordne nivoe imigracije u 2023, uključujući Kanadu, Francusku i Japan. SAD su primile 1,2 miliona stalnih legalnih imigranata, a Donald Tramp je kampanju za izbore 2024. zasnovao na obećanju da će suzbiti migraciju.

Uprkos političkoj debati, istraživanje investicione banke Goldman Sachs pokazalo je da je imigracija nosila najveći deo rasta zaposlenosti u Kanadi, Novom Zelandu, Švedskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji tokom 2023, i doprinela otvaranju više od četiri miliona radnih mesta u SAD-u.

Šta nas čeka u budućnosti?

Dimon smatra da bi ukupna imigracija u zemlje OECD-a mogla blago da oslabi u 2025. godini, ali da će ostati istorijski visoka uprkos strožijoj imigracionoj politici SAD-a. Takođe je naglasio da je stopa zaposlenosti među migrantima i dalje solidna na tržištima rada.

U Velikoj Britaniji, na primer, stopa zaposlenosti među radnicima rođenim u inostranstvu bila je oko 76 odsto — nešto viša od stope među onima rođenim u zemlji.

On to delom pripisuje viznim šemama usmerenim ka visokokvalifikovanim poslovima, a delom činjenici da migranti niže kvalifikacije spremno „popunjavaju praznine“ na poslovima koje državljani Velike Britanije ne žele.

Fabijola Mijeres, viša specijalistkinja za migracije pri Međunarodnoj organizaciji rada, rekla je za Al Džaziru: „Moramo ponovo da promislimo neka pitanja vezana za manjak domaće radne snage u oblastima poput poljoprivrede, građevine i zdravstva [gde su migrantski radnici najčešće koncentrisani].

„Jasno je da minimalne zarade i uslovi rada čine deo priče.“

Dodala je da će „imigracija verovatno nastaviti da bude važan deo izborne politike širom sveta, posebno u Evropi i SAD-u. Ona izaziva mnogo snažnih emocija.“

Šta je OECD?

OECD je osnovan 1948. godine kako bi koordinisao američki Maršalov plan za obnovu Zapadne Evrope posle Drugog svetskog rata. Tada je predstavljao forum za ekonomsko planiranje i uklanjanje trgovinskih barijera između evropskih članica.

Do kasnih pedesetih godina, kako se evropska obnova približavala kraju, države članice su tražile globalniji okvir ekonomske saradnje. Godine 1961. OECD je proširio članstvo, uključivši SAD i Kanadu.

Tokom narednih decenija, OECD je širio članstvo na zemlje iz Azijsko-pacifičkog regiona, Latinske Amerike i Centralne i Istočne Evrope, odražavajući prelazak sa transatlantske grupe na širu zajednicu razvijenih i ekonomija u razvoju.

Do kraja 20. veka, OECD je izrastao u centralni centar za ekonomska istraživanja, analizu politika i razvoj standarda upravljanja. Postao je široko prepoznat po radu u oblasti obrazovanja, tržišta rada i ekološke politike.

Godine 2019. OECD je predvodio predlog da se velike multinacionalne kompanije oporezuju najmanje 15 odsto, kako bi se okončale decenije poreske konkurencije među vladama koje pokušavaju da privuku strana ulaganja.

Ta pravila, koja je G20 usvojio u oktobru 2021, otežala su velikim međunarodnim kompanijama — uključujući gigante poput Google-a, Amazon-a, Facebook-a, Microsoft-a i Apple-a — da izbegavaju oporezivanje otvaranjem kancelarija u jurisdikcijama sa niskim porezima.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Farma muva u Beču proizvodi đubrivo

by bifadmin 5. децембар 2025.

U jednoj fabrici u bečkoj opštini Zimering gaje se crne vojničke muve kako bi se od njih proizvodila stočna hrana i đubrivo. Od ostataka iz proizvodnje hrane za ljude i stočne hrane ponovo se pravi hrana za životinje. Hiljade primeraka crne vojničke muve polažu jaja u kavezu u fabrici u Zimeringu. „Mi proizvodimo mlade jedinke larvi crne vojničke muve, koje pakujemo i šaljemo našim kupcima kako bi oni u svojim postrojenjima mogli da ih tovе i kasnije koriste kao stočnu hranu“, rekla je vlasnica kompanije „Livin Farms“ Katarina Unger.

Larve se hrane ostacima iz prehrambene industrije. „One to pojedu, prerade u visokokvalitetne proteine i masti, a ostatak tog procesa je đubrivo koje se ponovo može koristiti u poljoprivredi“, objašnjava Unger. Proizvodi od insekata mogu se koristiti u uzgoju svinja, živine ili ribe, a mogu se koristiti i kao đubrivo za biljke. U Beču se godišnje proizvede pet milijardi larvi.

Potpuno automatizovan proizvodni pogon takođe je izgradila firma „Livin Farms“ i prodaje se širom Evrope, navodi Unger. „Trenutno imamo šest projekata izgradnje postrojenja širom Evrope, a ona prerade 100.000 tona ostataka godišnje u insekt-protein, mast i đubrivo. Naš cilj je da do 2030. godine izgradimo 50 postrojenja širom Evrope i tako preradimo milion tona ostataka.“

Ideju za farmu insekata Unger je dobila u Hongkongu. „Tamo ima veoma malo prostora i mora se proizvesti mnogo na maloj površini, i sada i u budućnosti. Zato je cilj bio da se proteini proizvode s najmanjim mogućim ekološkim otiskom“, kaže Katarina Unger.

Foto: Aurelian Böhler

5. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Osećate se anksiozno nakon kafe? Evo kako da izbegnete taj efekat

by bifadmin 4. децембар 2025.

Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi, već u načinu na koji je pijemo i u individualnim navikama.

Kada govorimo o sitnim reakcijama koje mogu pratiti uživanje u kafi, evo nekoliko jednostavnih i veoma korisnih saveta:

Izaberite pravu kafu po svojoj meri

Eksperimentišite dok ne pronađete onu koja vam najviše prija. Neko preferira tradicionalnu domaću kafu, drugi više vole strong varijantu, dok je za vas možda idealna arabika, ili single-origin kafa. U svakom slučaju – bilo da ste ljubitelj klasičnog ili intenzivnijeg ukusa – važno je da sebi priredite užitak.

Prva šoljica uz mali obrok

Kada kafu pijemo uz lagani doručak, kofein se oslobađa ravnomernije – što doprinosi boljem osećaju tokom dana.

Obratite pažnju na jačinu pripreme

Ista kafa može biti nežna ili jaka, u zavisnosti od načina pripreme. Ako vam smeta jači ukus, probajte kraće vreme ekstrakcije ili više vode.

Hidratacija je važna

Čaša vode uz kafu pomaže telu da zadrži ravnotežu. Ovaj detalj može imati veliki efekat na to kako se osećate.

Upravo ovakve korisne savete i zanimljivosti obrađuje video-serijal „Grandov vodič kroz svet kafe“, koji je Grand kafa pokrenula kako bi svim ljubiteljima približila bogat i raznovrstan univerzum ovog aromatičnog užitka. Što više znamo o onome što volimo, to je i samo iskustvo potpunije – a ovaj serijal je idealan put ka još većem uživanju u šoljici omiljene kafe.

Serijal vodi gledaoce na jedinstveno putovanje kroz znanje, veštine i strast koju kafa nosi sa sobom – od toga kako se uzgaja, preko procesa prženja, pa sve do savršenog načina pripreme. Takođe, publika dobija priliku da čuje „tajne zanata“ od čuvenog stručnjaka, koji je ceo svoj radni vek posvetio ovom aromatičnom napitku – Ilije Đurića.

Epizode se objavljuju na YouTube kanalu Grand kafe, kao i na zvaničnim društvenim mrežama brenda, kako bi svako mogao da uživa, uči i otkriva – u svom ritmu, uz šoljicu kafe koja mu najviše prija.

Jer kafa nije samo navika. To je mali ritual koji zaslužuje da ga razumemo, osetimo i volimo – bez nervoze, samo sa uživanjem.

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sve što znamo o predstojećoj godišnjoj konferenciji „ESG Zaokret: Od regulative do kulture“

by bifadmin 4. децембар 2025.

Lideri, vizionari i stručnjaci iz regiona okupiće se 8. decembra na prvoj godišnjoj konferenciji „ESG Zaokret: Od regulative do kulture“ koja će se održati u Beogradu kako bi zajedno ispisali novo poglavlje održivosti na Zapadnom Balkanu. Ovaj događaj organizuje Western Balkans ESG Foundation, prva neprofitna organizacija u regionu osnovana s ciljem da podrži održivu tranziciju ekonomija zemalja Zapadnog Balkana, integracijom ESG principa u svakodnevno poslovanje, javne politike i lokalne zajednice.

Konferenciju će svojim uvodnim obraćanjem otvoriti Milena Laković, ko-osnivač i direktorka Western Balkans ESG Foundation, dok će uvodno obraćanje dati dr Milica Delević, Generalni sekretar EBRD i članica Savetodavnog odbora Fondacije, nakon toga biće održano šest panela, kao i dva fireside chat-a: „Ekskluzivni Fireside chat: Od reči do dela“, „Banke i ESG – Izazovi i mogućnosti“, „Međusektorski dijalog – Hype ili održiva realnost?“, „Navigacija kroz ESG pejzaž – Pravni okvir i korporativni uticaj“, „Fireside Chat: Odgovornost šampiona“ Powered by Talks&Folks, „Kako se (ne) pripremamo za zelenu tranziciju na tržištu rada?“, „Izgradnja poverenja – Uloga ESG-a u korporativnoj transformaciji“ i „Energetska tranzicija u Srbiji i u Crnoj Gori: Izazovi, realnost i budućnost”.

PANELISTI SU REKLI POVODOM UČEŠĆA NA KONFERENCIJI

Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora, OTP banka Srbija: „Ovu konferenciju vidim kao dobru platformu da zajedno sa predstavnicima drugih banaka proširimo diskusiju i ukažemo na značaj koji dobre bankarske ESG prakse imaju u oblikovanju savremenog poslovnog ambijenta i pozitivnog uticaja na zajednicu. Za OTP Grupu, a samim tim i OTP banku Srbija, ESG principi su u osnovi poverenja koje gradimo sa klijentima, jer kroz transparentnost i odgovorno upravljanje ostajemo pouzdan partner, čak i u izazovnim ekonomskim uslovima. Naša posvećenost poslovanju po ESG načelima ove godine potvrđena je i priznanjem za „Najbolju banku za ESG“ u zemlji, koje nam je dodelio renomirani magazin Euromoney.“

Maja Grubor, član Izvršnog odbora za upravljanje rizicima i kontrolu rizika u AikBank istakla je: “Kao visoko regulisana oblast, bankarstvo je prirodno oblast u kojoj se počinje sa primenom ESG standarda. Upravo zbog toga, uloga banaka prevazilazi samo usklađenost sa propisima, već one imaju obavezu da budu pioniri u primeni, ali i edukatori celokupnog tržišta. Za to je potreban udruženi napor, jer ESG inicijative podrazumevaju duboku, strukturnu promenu koja utiče na svaki aspekt poslovanja, sveobuhvatan pristup upravljanju, društvenoj odgovornosti i održivosti”.

Sandra Vučurović, direktorka Marsh: „Danas se svet rada menja brže nego ikada, a rizici povezani sa ljudima postaju jednako važni kao i finansijski ili tehnološki rizici. Radujem se panelu na kojem ćemo razgovarati o tome kako S komponenta ESG agende – ljudi, njihovo zdravlje, inkluzija, razvoj i osećaj pripadnosti postaje ključ održivosti i rasta svake organizacije. Ovakvo postavljene konferencije su izuzetno važne jer okupljaju različite perspektive, podstiču razmenu znanja i omogućavaju kompanija da uče jedne od drugih kako bi bolje upravljale svojim društvenim uticajem.“

Darko Vuković, potpredsednik Elixir Group za finansije: „Važnost teme prepoznajemo u uverenju da reči i dela moraju biti jedno, jer je liderstvo privilegija koja donosi odgovornost. Elixir Grupa svoju viziju da ‘stvaramo nasleđe kroz održivi razvoj na dobrobit zajednice i uspeh svakog pojedinca’ ostvaruje kroz inovacije, razvoj, sinergiju i saradnju sa zajednicom, kao i odgovornost prema zaposlenima, saradnicima i partnerima. Okosnicu kompanijske ESG strategije predstavljaju tri stuba održivosti kojima definišemo svoju posvećenost održivom razvoju u svakom segmentu poslovanja.“

Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora ProCredit Bank a.d. Beograd: „Učešće na panelu posvećenom ESG temama za mene je prilika da otvoreno razgovaramo o tome kako bankarski sektor može da doprinese održivoj transformaciji privrede. ESG nije trend, već nova realnost poslovanja, obaveza da donosimo odluke koje su odgovorne prema klijentima, zaposlenima i zajednici. Kao banka koja već godinama sistematski gradi svoj pristup zelenom finansiranju i podsticanju održivog ekonomskog razvoja, želimo da ohrabrimo i druge da prepoznaju da održivo finansiranje nije trošak, već investicija u budućnost stabilnijeg i otpornijeg društva“.

Sandra Živković, rukovodilac ESG kancelarije u Banca Intesa: „Radujem se učešću na panelu na predstojećoj konferenciji. Uverena sam da ESG nije samo regulatorni zahtev, već strateška prilika za stvaranje dugoročne vrednosti. Kako se ESG standardi razvijaju, kompanije iz različitih industrija preispituju načine na koje upravljaju resursima, ljudima i korporativnim upravljanjem. Međutim, nijedna strategija ne može biti uspešna bez kulturne promene i osnaživanja ljudi da vode promene. Prava ESG posvećenost znači brigu o svim stejkholderima – klijentima, partnerima, zajednici i zaposlenima – jer je to suština odgovornog i etičkog poslovanja. Ova tema je važna jer odražava stvarne izazove i prilike u usklađivanju biznisa sa ciljevima održivosti. Moja poruka je jasna: autentična ESG posvećenost gradi poverenje, jača odnose sa stejkholderima i otvara vrata održivom rastu. Ljudi su u središtu transformacije, briga o njima je temelj trajnog i pozitivnog uticaja.“

Dejana Backović, CFO u Kappa Star Group: „Na učešće na Konferenciji sam se odlučila iz iskrene podrške The Western Balkans ESG Foundation i vrednim inicijativama koje pokreće, uključujući i organizaciju prve konferencije ovog tipa u Srbiji. Panel na kom učestvujem ističe ključne teme kao što su ESG strategija, otvoreni dijalog i promena mindseta – preduslovi za duboke i održive promene. Nažalost, statistika o reciklaži je alarmantna, a svest o njenoj važnosti niska. Teret dalekosežnih posledica po zajednicu i životnu sredinu nosiće mlađe generacije zbog kašnjenja u sprovođenju regulative i podizanju svesti. Sistem upravljanja otpadom mora se temeljiti na striktnim zakonima, uz stalno podizanje svesti privrednih subjekata i građana. Efikasno upravljanje otpadom mora postati obaveza i sastavni deo ESG strategije kompanija u Srbiji. Reciklaža je preduslov održivog razvoja, a cirkularna ekonomija put ka održivoj budućnosti. Članice Kappa Star Group su jedne od ključnih karika u sistemu cirkularne ekonomije u Srbiji jer obezbeđuju da stari papir i druge vrste otpada ne završe na deponiji, već da postanu vredna sirovina spremna za ponovnu proizvodnju.“

Jelena Drakulić Petrović, CEO, Ringier Serbia, Montenegro, Bosnia: „ESG nije samo korporativni trend, već tema koja oblikuje javni diskurs, poverenje publike i reputaciju brendova. Mediji imaju ključnu ulogu u tome kako se ESG razume i da li će ostati hype ili postati realna promena. Vidimo da i publika i oglašivači danas imaju veća očekivanja kad je reč o održivosti, odgovornosti i transparentnosti, i to postaje važan faktor diferencijacije u medijskoj industriji. Kao deo Ringier grupe, pratimo jasnu ESG strategiju koju centrala razvija na svim tržištima, a jedan od najvažnijih S-stubova za nas je Equal Voice – inicijativa koja menja percepiju šire javnosti time što utiče na vidljivost žena u medijima i pomera standarde odgovornosti u društvu. Verujem da je dobro novinarstvo uvek – odgovorno novinarstvo i da kredibilitet i kvalitet informacija postaju ključni za zdrav javni prostor. Zato je podrška medija poput Blica ESG temama izuzetno važna, jer kroz profesionalan rad, transparentnost i jasno postavljene standarde možemo da doprinesemo boljem društvu i održivijoj budućnosti.“

Vladan Balaban, predsednik M&I Systems Group: „Kad govorimo o uvođenju novih tehnologija u poslovanje, znamo da je prvi korak promena mindseta: okretanje ka budućnosti, efikasnosti i stvaranju realne vrednosti. Sa ESG-jem je potpuno isto. Da bismo stigli do tog nivoa zrelosti, potrebni su otvoreni razgovori, razmena iskustava i iskrena ekspertiza. Zato su konferencije poput ove važne: okupljaju eksperte iz različitih industrija koji mogu da pokažu šta u praksi funkcioniše, a šta tek treba da unapredimo. Drago mi je što imam priliku da podelim svoje uvide iz ugla M&I Systems Group, odnosno tehnologije, AI-ja i digitalnih rešenja, jer IT sektor u primeni ESG principa itekako ima važnu ulogu i nudi konkretna, održiva rešenja koja već uveliko je razvila naša tehnološka kompanija TIAC.“

Dragan Bosiljkić, partner i direktor ESFA: „U svom najdubljem smislu, ESG nije skup tehničkih standarda, već način na koji kompanije redefinišu svoju odgovornost, ulogu i stvaranje vrednosti u širem društvenom kontekstu. Kada se strateški primeni, ESG vodi ka jasnijim, promišljenijim odlukama, jača otpornost i relevantnost u brzo promenljivom okruženju. Kao moderator panela “Izgradnja poverenja – Uloga ESG-a u korporativnoj transformaciji“, radujem se razgovoru sa liderima iz različitih sektora o tome kako ESG postaje autentični deo održive strategije, donosi merljive rezultate i gradi poverenje koje traje.“

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja

by bifadmin 4. децембар 2025.

Kina je ukinula izuzeće od oporezivanja za prezervative, što znači da će oni od 1. januara 2026. poskupeti za 13%.

Ova odluka donesena je zbog zabrinutosti zvaničnog Pekinga što kinesko stanovništvo stari, a kineski poslodavci imaju sve manje radne snage. Drugim rečima, zbog toga što se rađa premalo dece. I zaista, stopa fertiliteta u ovoj zemlji je 1, a da bi se populacija održala potrebno je da bude 2,1.

Međutim, političari nisu oduvek radili na podsticanju prirodnog priraštaja. U protekle tri decenije u ovoj zemlji se nije plaćao PDV na prezervative jer je to išlo u prilog državnoj politici ograničavanja rađanja. Ispostavilo se da je ta politika bila previše uspešna pa sada kineske vlasti pokušavaju na sve načine da podstaknu rađanje. Jedan od načina za to biće poskupljenje ovih sredstava za kontracepciju za 13%, koliko iznosi navedeni porez.

S druge strane, kineske vlasti su ukinule PDV na usluge pružalaca brige o deci.

Izvor: Euronews

Foto: Hans, Pixabay

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje ljudima

by bifadmin 4. децембар 2025.

Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) predstavio je na konferenciji za novinare detaljnu analizu Predloga budžeta Republike Srbije za 2026. godinu, uz ocenu da postoje ozbiljni strukturni problemi koji ugrožavaju istinski i održivi razvoj zemlje – od nedostatka transparentnosti i neusklađenih investicija, preko zaobilaženja već slabih institucija, do zanemarivanja ulaganja u ljude.

Predsednica Upravnog odbora CEVES-a Kori Udovički istakla je da ključno pitanje za Srbiju danas nije veličina budžeta, već da li javni novac gradi obrazovanije, tehnološki naprednije, produktivnije i pravednije društvo. „Plan može biti promenljiv, ali mora postojati proces planiranja, i to zasnovan na dijalogu, institucijama koje znaju svoj posao, i dogovorenim priritetima. To podrazumeva široke konsultacije, jasne prioritete, kompromise. A za sve to potrebne su sposobne institucije na terenu – opštine, razvojne agencije, organizacije koje dosežu do svakog dela društva i prikupljaju i dele informacije. Ne može jedan čovek da upravlja razvojem zemlje“, poručila je Udovički.

Netransparentnost ključnih projekata

CEVES ukazuje da, uprkos određenim pomacima u Ministarstvu finansija u prethodne dve godine, budžet za 2026. ostaje nedovoljno transparentan, naročito kada je reč o planovima za Naftnu industriju Srbije (NIS), potpunoj slici troškova i dinamike realizacije projekta EXPO 2027, i ugovorima o velikim infrastrukturnim projektima, posebno onim finansiranim po bilateralnim sporazumima.

Reformska agenda predviđala je da svi relevantni ugovori budu objavljeni do kraja 2024. godine, a od juna 2025. da se objavljuju i nabavke pod njihovim okriljem – ali to i dalje nije učinjeno. „Proces pripreme budžeta ostaje zatvoren. Vlada se poziva na dokument ‘Skok u budućnost’, za koji je zvanično potvrđeno da ne postoji kao akt javne politike“, istakla je Udovički.

Kašnjenja EXPO projekata i rizik po kvalitet

Analiza CEVES-a pokazuje značajna kašnjenja u realizaciji nekih kapitalnih investicija, naročito onih vezanih za Expo 2027. Čak 19 velikih projekata kasni, uključujući, između ostalih, zgradu EXPO, nacionalni stadion, saobraćajnice ka Surčinu, obilaznicu oko Beograda i pojedine deonice autoputeva, pruga i mostova.

Dodatni troškovi su prebačeni u 2026. Godinu, a preko 300 miliona evra troškova već i u samu 2027. godinu u kojoj bi radovi morali biti gotovi pre sredine godine. „Pitanje je da li će EXPO uopšte biti moguće završiti na vreme bez drastičnog ubrzanja radova. Imamo analize Svetske banke koje pokazuju da je efikasnost naših investicija – odnos cene i kvaliteta – već vrlo niska, a ubrzavanje može samo da pojača rizike vezane za kvalitet.“

Subvencije zamenjuju razvojne programe

Udovički je posebno naglasila štetnost oslanjanja na neselektivne državne subvencije. „Subvencija je novac građana. Uzima se od malih i srednjih preduzeća da bi se dalo velikim. To je nekada moglo da se opravda, ali danas nas vodi ka zastoju.“

Srbija ima oko 300.000 malih i srednjih preduzeća, ali njihova ulaganja su i dalje daleko ispod nivoa potrebnog za brži rast – upravo zato što ih privredni ambijent ugrožava, a politika diskriminiše. Umesto da se sa jakim institucijama razvija programska podrška, pri čemu svaki program ima jasno definisane ciljeve usklađene sa ciljevima dogovorenim u planu razvoja, budžet se de facto i dalje oslanja na linijsko, a ne programsko planiranje. “Ta preduzeća moraju biti deo razvojne slike, a ne posmatrači”, istakla je Udovički.

Trošenje budžetske rezerve bez jasnih kriterijuma

Ekonomista CEVES-a Vojislav Stojanović predstavio je analizu budžetskih rezervi u 2024. godini. Rezultati pokazuju da je potrošeno čak 68 miliona evra, skoro 0,1% BDP-a, i to na način koji dodatno ukazuje na centralizaciju i netransparentnost trošenja. Više od 53 odsto potrošeno je bez jasnog programa, dok je oko 22% otišlo na budžetski program “podrška radu Vlade”, a 12% na “podršku realizaciji infrastrukturnih projekata”.

Kada je reč o budžetskim korisnicima koji su ova sredstva primili, odnosno dalje usmeravali, oko 72% je išlo raznim krajnjim korisnicima preko Generalnog sekretarijata Vlade.

“Za veliki deo te potrošnje bi morali da se listaju Službeni glasnici da se vidi ko su, ali smo za oko 9 miliona evra mogli da prepoznamo da su otišli sportskim savezima“, kazao je Stojanović dodavši da međunarodne institucije već godinama ukazuju da trošenje rezervi mora biti jasno vezano za unapred prepoznate rizike i nepredvidivosti.

Poseban problem predstavlja nagomilavanje troškova na kraju godine – u proseku 40%, što ukazuje na sindrom “use it or lose it”, koji nesumnjivo smanjuje efikasnost upotrebe sredstava. Plan za četvrti kvartal 2025. godine predviđa realizaciju 48%, rekordnih u skoro 2 decenije.

Ne ulaže se u ljude, već u vladanje ljudima

Ekonomista CEVES-a Lazar Ivanović upozorio je da struktura budžetskih rashoda jasno pokazuje prioritete vlasti koji nisu usmereni na ulaganje u ljudski kapital, jer na vojsku, policiju i bezbednost trošimo više nego evropske zemlje. Čak 70 odsto kapitalnih rashoda odnosi se na odbranu i saobraćaj, uglavnom vezano za EXPO, dok ulaganja u prosvetu, socijalnu zaštitu i ljudski kapital daleko zaostaju za evropskim prosekom. Njihovo učešće u troškovima cele države smanjeno je od 2014.godine i kad se izuzmu penzije. „Smanjili smo izdvajanja za socijalnu zaštitu, a škole rade u nebezbednim uslovima. Ne možemo očekivati rast ako ne ulažemo u ljude“, istakao je Ivanović.

Bez promene kursa nema održivog rasta

CEVES upozorava da se Srbija nalazi u periodu usporavanja privrede i pada stranih investicija, zbog čega dalje oslanjanje na postojeći model potrošnje nije održivo. „Ako ne promenimo način na koji planiramo, investiramo i donosimo odluke, Srbija će ekonomski stagnirati, a iseljavanje ljudi će da se nastavi. Potreban nam je otvoren proces, zasnovan na institucijama, programima i ulaganjima u ljude“, zaključila je Udovički.

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa po 12. put ponela priznanje časopisa The Banker za banku godine

by bifadmin 4. децембар 2025.

Internacionalni finansijski časopis The Banker, deo Financial Times grupe, proglasio je Banca Intesa, članicu međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, za banku godine u Srbiji u 2025. godini.

Ovo je ukupno 12. i treće uzastopno priznanje za najbolju banku u Srbiji koje je magazin The Banker dodelio Banca Intesa na osnovu analize njenih finansijskih pokazatelja, strateških inicijativa i tehnoloških inovacija, kao i uvida u programe održivosti i razvoj proizvoda i usluga za potrebe građana i privrede.

„Priznanja magazina The Banker prepoznata su globalno kao merilo izuzetnih profesionalnih rezultata, i zato je posebno zadovoljstvo što smo laureat ove nagrade i u godini u kojoj obeležavamo dve decenije poslovanja. Ovaj uspeh je za nas snažna potvrda liderske pozicije koju gradimo ulaganjima u inovativna finansijska rešenja za potrebe naših klijenata, kao i u napredne tehnologije koje podižu standard njihovog iskustva, ali i nivo naše operativne agilnosti“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa, i dodao da banka ostaje snažno posvećena održivom razvoju kroz podršku zelenim inicijativama i inkluzivnim praksama koje doprinose dugoročnom društvenom i ekonomskom napretku.

Banca Intesa već 18 godina zauzima vodeću tržišnu poziciju po najvažnijim pokazateljima uspešnosti poslovanja, koja je dodatno osnažena delovanjem kompanije Intesa Leasing, društva za upravljanje otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i alternativnim investicionim fondovima Intesa Invest, kao i Intesa fondacije filantropske organizacije, koje doprinose njenom širem ekonomskom uticaju i društvenom značaju.

Magazin The Banker, osnovan 1926. godine, jedan je od najuglednijih izvora informacija, analiza i podataka na globalnoj finansijskoj sceni, sa čitalačkom publikom u više od 190 zemalja. Svake godine, časopis dodeljuje nagrade najuspešnijim bankama širom sveta, koje se ubrajaju među najprestižnija priznanja u svetskoj bankarskoj industriji.

Foto: The Banker

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena 9. „Refleksija“: Značajna umetnička imena u Kući kralja Petra I

by bifadmin 4. децембар 2025.

Međunarodna izložba “Refleksija”, na kojoj učestvuje više od 130 autora, među kojima su i brojna značajna imena naše likovne scene, svečano je otvorena sinoć u Kući kralja Petra I, uz zvuk klavira pijanistkinje Sonje Nešić i obraćanje Saše Janjića, istoričara umetnosti i likovnog kritičar, kao i autorke ovog umetničkog projekta, Ane Marinović, MA primenjenih umetnost. Takođe, prisutnima se obratila i Dragana Drageljević, iz Kuće kralja Petra I.

Ovogodišnje, deveto izdanje, u organizacije “Kreativne fabrike”, okupilo je preko 130 umetnika, što potvrđuje status ”Refleksije” kao jednog od veoma važnih događaja savremene umetničke scene.

Postavka obuhvata dva segmenta: radove pozvanih umetnika sa izgrađenim karijerama, kao i dela autora odabranih putem javnog konkursa. Raspoređena je na sva četiri nivoa Kuće kralja Petra I, i prikazuje skoro sve tehnike likovne i primenjene umetnosti, kao što su: crteži, slike, akvareli, grafike, fotografije, digitalne grafike, mozaici, skulptura, arhitektonske prezentacije, kostim…

„Refleksija je jedan u nizu mojih autorskih projekata. Tokom 14 godina postojanja udruženja „Kreativna fabrika“, realizovala sam veliki broj izložbi, na različitim lokacijama u gradu, ali ova izložba ima poseban značaj — zato što se održava u Kući kralja Petra Prvog, i zato što okuplja do sada najveći broj umetnika: čak 138.

Za mene je refleksija najverodostojnije, i najiskrenije svedočanstvo onoga što nosimo u sebi — skup najintimnijih misli, emocija, sećanja i ličnih doživljaja pretočenih u umetničko delo. Ovde ćete imati priliku da vidite ta unutrašnja „ogledala“, te najdublje lične zapise umetnika, koji izlažu na ovoj postavci,“ izjavila je autorka „Refleksije“ Ana Marinović.

U selekciji pozvanih autora, izlažu: Branimir Karanović, Nemanja Mate Đorđević, Đorđe Arnaut, Željka Momirov, Pierre Grujičić , Lidija Jovanović, Marko Lađušić , Božo Terzić, Đorđe Aralica, Jasna Opavski, Duško Vukić, Darko Kuzmanović, Vladimir Markoski, Miodrag Mišo Rogan, Jasmina Mišeljić, Marko Mišeljić, Jelena Dugalić-Milašinović, Damjan Pavlović, Blaženka Jovanović, Milena Mitrović, Uglješa Colić.

Na kraju selekcije, posebnu celinu čini grupa autora projekta „Rasplitanje: Novi prostori“, predstavljenog na 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture – Bijenale u Veneciji 2025:Davor Ereš, Jelena Mitrović, Igor Pantić, Sonja Krstić, Ivana Najdanović i Petar Laušević.

„Posebno želim da se zahvalim svim kolegama i prijateljima, našim eminentnim i priznanim umetnicima, koji su se odazvali na moj poziv. Više od 20 njih učestvuje po pozivu, i oni daju posebnu težinu, i značaj ovom događaju.

Zahvaljujem se i svim umetnicima, koji su se prijavili na konkurs — njih čak 218. Žiri je imao izuzetno težak zadatak da odabere radove 112 autora. Hvala mojim kolegama iz žirija, i čestitam svim odabranim umetnicima,“ na otvaranju, rekla je autorka kolektivne izložbe „Refleksija“.

Otvaranje je pratila muzika na klaviru, na kojem je Sonja Nešić izvodila numere Put i Praznik, autora Vladimira Pjana, u znak sećanja na ovog sjajnog muzičara i prijatelja.

„Refleksija je most između ličnog iskustva i univerzalne istine, dajući delu dubinu koja nadilazi estetsku privlačnost. Bez refleksije, umetnost bi postala puka dekoracija, lišena kritičkog dijaloga i sposobnosti da potakne promenu. Svako pravo umetničko delo nosi u sebi odraz stvarnosti, ali i otisak umetnikove svesti koja je tu stvarnost preoblikovala,“ izjavio je Saša Janjić, dipl. istoričar umetnosti, i član stručnog žirija “Refelksije, kojeg pored njega čine, i: Uglješa Colić – doktor likovnih umetnosti, Milena Mitrović – MA primenjenih umetnosti i vizuelnog dizajna, Igor Markišić – MA primenjenih umetnosti, i autroka projekta.

Postavka je realizovana u organizaciji udruženja Kreativna fabrika, i prikazuje raznovrsnost umetničkih praksi.

„Okupljeni autori pristupaju temi kroz raznovrsne medije i poetike. Kao nosioci njihovih promišljanja ravnopravno su zastupljeni simboli i likovni elementi. Vizuelni jezik je u nekim radovima osamostaljen do potpune apstrakcije, ali čvrsto usidren u taktilnosti konkretnog materijala, stvarajući tenziju između čiste forme i predmetne realnosti. Čak i kad je reč o digitalnim tehnikama, oblici i narativi vode poreklo iz konkretnog iskustva, “ zaključila je Jasna Opavski, Master likovnih umetnosti (slikar i likovni kritičar).

Podrška devetom izdanju “Refleksije”, su: Native Food (Elements & Feedit), Miss Stills Photography, LookerWeekly.com i Asocijacija autora.

Izložba će biti otvorena za posetioce, zaključno sa 11. decembrom, svim danima osim nedeljom. Radno vreme je od 11 do 17 časova – od ponedeljka do petka, a subotom je kraće, do 13 časova.

Foto: Miss Stills Photography 

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija bila pravilno obračunata

by bifadmin 4. децембар 2025.

Kako identifikovati i rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija bila obračunata pravilno i na vreme

Prikupljanje dokumentacije za ostvarivanje prava na penziju često predstavlja najveći izazov za buduće penzionere. Iako bi podnošenje zahteva preko digitalnih platformi PIO fonda značajno ubrzalo proces i smanjilo potrebu za dolaskom u filijale, mnogim starijim građanima i dalje je teško da koriste elektronske usluge.

Rupe u stažu

Rupe u stažu predstavljaju period u kojem osoba nije bila prijavljena na rad ili osigurana, odnosno period kada nisu uplaćeni doprinosi za PIO fond. One mogu nastati iz različitih razloga i direktno utiču na obračun prava na penziju.

U praksi se najčešće susreću dve situacije u vezi sa „rupama u stažu“:

1. Periodi kada osoba nije radila – Ako osoba uopšte nije bila zaposlena u tom periodu, to nije problem za ostvarivanje prava na penziju. Takvi periodi se jednostavno ne računaju u staž.

2. Periodi kada je osoba radila, ali poslodavac nije uplaćivao doprinose – Ovo je najčešći problem u praksi. Poslodavci su zakonski obavezni da uplaćuju doprinose za PIO fond, ali ponekad to nisu činili. Takvi periodi se ne računaju u staž, dok se doprinosi ne uplate.

Plaćanje doprinosa je odgovornost poslodavca. Predaja M4 obrazaca PIO fondu je do 2017. godine bila ne samo finansijska, već i administrativna obaveza za prijavu zaposlenih. Od 2018. godine M4 obrazac je ukinut, pa je dovoljno da su doprinosi uplaćeni da bi se period računao u staž.

Kako se rupe u stažu rešavaju

1. Uplatom zaostalih doprinosa od strane poslodavca – poslodavac kod koga je zaposleni radio može naknadno uplatiti zaostale doprinose. Nema roka zastarelosti za ove uplate.

2. Uplatom zaostalih doprinosa od strane zaposlenog – ako poslodavac ne postoji ili nema sredstva, osoba može sama da uplati doprinose za taj period.

Uticaj na penziju

Ako osoba nema dovoljno doprinosa (manje od 15 godina osiguranja), neće moći da ostvari pravo na penziju. U slučaju da ima više od 15 godina, ali neki periodi nisu plaćeni, računaće se samo oni periodi za koje su doprinosi uplaćeni.

Prilikom podnošenja zahteva za penziju trebalo bi proveriti kompletan radni staž u radnoj knjižici. Identifikovati periode za koje poslodavac nije uplaćivao doprinose, a ako postoje zaostale uplate trebalo bi kontaktirati bivšeg poslodavca; ili samostalno uplatiti doprinose u PIO fondu.

Rupe u stažu su najčešći administrativni i finansijski problem prilikom ostvarivanja prava na penziju. Njihovo blagovremeno otkrivanje i rešavanje omogućava da se penzija obračuna pravilno i bez kašnjenja.

Izvor: Kamatica.com

Foto: Pixabay

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Regenerativna poljoprivreda prepoznata u novoj Strategiji ruralnog razvoja koja će važiti do 2034.
  • Rapid aplikacija – jednostavno i transparentno rešenje za taksi vožnju kroz Beograd
  • Zabeleženo najlošije stanje klime otkada postoje merenja
  • “UK-Serbia Science and Innovation Fellowship” program okupio stručnjake iz celog srpskog ekosistema
  • Da li bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna usluga?

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit