NAJNOVIJE
Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70...
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Tužilaštvo prikuplja dokaze i u vezi sa ugovorom koji...
Da li je isplativa sadnja heljde na njivama u...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Zašto većina Evropljana kupuje stanove, dok Amerikanci radije iznajmljuju?

by bifadmin 18. септембар 2025.

Više od dve trećine Evropljana živi u stanovima i kućama koje poseduje, što pokazuje snažnu vezu kontinenta sa kulturom vlasništva nad nekretninama. I dok u Evropi dominira ideja da je dom sigurna luka i najbolja investicija, u SAD-u je mentalitet drugačiji – fleksibilnost i iznajmljivanje često imaju prednost nad dugoročnim zaduživanjem za krov nad glavom. Podaci do kojih je došao portal Investitor otkrivaju i kako su rast cena i inflacija dodatno zakomplikovali kupovinu nekretnina.

Iako je stambena kriza sve izraženija, više od dve trećine građana Evropske unije živi u stanovima koje poseduje. Taj podatak jasno govori da je u evropskoj kulturi i dalje duboko ukorenjena ideja da je kupovina stana ili kuće najvažniji životni cilj i najbolja zaštita od nesigurnosti.

Cene rastu – kupovina sve teža

Prema podacima Eurostata i Deloittea koje je analizirao portal Investitor, cijene stanova u EU porasle su za gotovo 50% u periodu od 2015. do 2023. godine. U pojedinim državama rast je bio dramatičan – u Mađarskoj više od 170%, dok je u Finskoj rast bio tek 5%. Kirije su u istom periodu rasle sporije, ali i dalje znatno – oko 18% od 2010. do 2022. godine.

Istraživanja pokazuju da prosečan Evropljanin mora štedjeti oko šest godina svoje bruto plate da bi kupio stan od 70 m². U nekim gradovima situacija je još teža – u Amsterdamu je potrebno više od 15 godišnjih plata, u Atini i Pragu oko 15, dok su gradovi poput Odensea ili Torina daleko pristupačniji (oko pet godišnjih plata).

Mentalitetske razlike: Evropa vs. SAD

Za razliku od Evrope, gde posedovanje stana predstavlja status, sigurnost i oblik štednje, u Sjedinjenim Američkim Državama vlasništvo nije toliko dominantno. Tamošnji mentalitet vrednuje mobilnost i fleksibilnost – menjanje posla i grada češće zahteva da ljudi iznajmljuju stanove, a ne da se vezuju kreditima na 20 ili 30 godina.

U SAD-u se oko 65% stanovništva smatra vlasnicima stambenih jedinica, dok je u EU taj procenat viši. Međutim, Amerikanci imaju razvijenije tržište rentiranja, sa širim spektrom ponude i poreskim olakšicama koje smanjuju pritisak na kupovinu.

Šta nam govore trendovi?

Evropa se suočava sa paradoksom: dok većina građana i dalje posjeduje stanove, ulazak novih generacija na tržište nekretnina sve je teži.

Visoke cene i rast kamata značajno su smanjili kupovnu moć – mladi u velikim gradovima teško dolaze do prve nekretnine bez podrške porodice.

Kultura vlasništva ipak ostaje snažna: dom se ne vidi samo kao mesto stanovanja, već kao investicija i oblik sigurnosti, dok je u Americi naglasak na likvidnosti i slobodi kretanja.

Evropski mentalitet vezan za kupovinu nekretnina duboko je povezan sa osećajem sigurnosti i porodičnom tradicijom. Iako cene rastu brže od primanja, a krediti postaju sve teži, Evropljani i dalje teže da žive u sopstvenim domovima. U poređenju sa Amerikancima, koji češće biraju rentiranje zbog fleksibilnosti, jasno je da razlike nisu samo ekonomske, već i kulturološke.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

LIDL: Knjiga za decu o osvešćenoj ishrani „Planeta spelta“ od danas u prodaji

by bifadmin 18. септембар 2025.

Kompanija Lidl Srbija, u saradnji sa izdavačkom kućom JRJ, objavila je edukativnu knjigu za decu pod nazivom „Planeta Spelta“. Kao deo strateške posvećenosti kompanije društveno odgovornom poslovanju i konceptu osvešćene ishrane, Lidl je uz podršku partnera, kroz kreativne ilustracije i lako razumljive pojmove, najmlađima približio način ishrane koja „čuva zdravlje“ ljudi i planete.

Čak 2.700 primeraka knjige Lidl će donirati vrtićima širom Srbije i na taj način edukovati mališane o benefitima zdravije i održivije ishrane, dok je „Planeta Spelta“ od danas dostupna i u prodaji u svim Lidl prodavnicama.

U cilju pružanja podrške roditeljima u misiji formiranja što zdravijih navika mališana već u ranom detinjstvu, kroz galaktičke avanture glavnog junaka Zigija, koji dolazi sa imaginarne planete Spelte, knjiga edukuje decu o važnosti izbalansirane ishrane, kao i uticaju njihovih svakodnevnih obroka na čitavu planetu i njene stanovnike. Dečak Zigi, prilikom posete Zemlji, shvata koliko neobične navike imaju njeni stanovnici – kupuju previše hrane i bacaju je, unose previše šećera i soli, meso je podrazumevana namirnica u svakom obroku, dok celo zrno žitarica konzumiraju veoma retko. Zato tokom svog putovanja, Zigi upoznaje decu širom sveta i uči ih kako male promene u ishrani mogu dati veliki doprinos na globalnom nivou.

„Znamo da deca najbolje uče kroz priču, slike i igru – upravo zato smo stvorili ’Planetu Speltu’, kako bismo, kroz maštovitu priču i ilustracije, mališanima pokazali da upravo oni mogu biti ti super junaci, koji svojim osvešćenim navikama imaju moć da unaprede svoje zdravlje, ali i „sačuvaju“ planetu“, izjavila je Marija Kojčić, rukovodilac odeljenja Corporate Affairs kompanije Lidl Srbija.

Polazeći od uverenja da je usvajanje zdravih prehrambenih navika važno od najranijeg detinjstva, a imajući u vidu da roditelji neretko nailaze na izazove u nastojanju da deci približe njihov značaj, kompanija Lidl prepoznala je svoju ulogu i odlučila da bude pouzdan i dugoročan partner porodicama u ovoj važnoj misiji. U svim Lidl prodavnicama širom Srbije, knjiga „Planeta Spelta“ u prodaji je od danas po ceni od samo 399,99 dinara, a preporučuje se za decu uzrasta od četiri i više godina.

Dodatno, kompanija Lidl Srbija će deo tiraža knjige donirati vrtićima širom Srbije, sa ciljem da knjigu učini lako dostupnom velikom broju dece. Čak 2.700 knjiga biće podeljeno u više od 340 vrtića, kako bi mališani na zabavan i afirmativan način sticali zdravije navike i tako i sami bili deo promena koje čuvaju našu budućnost.

Šta je osvešćena ishrana?

Lidlova osvešćena ishrana, kao jedan od stubova održivog poslovanja kompanije, zasniva se na „planetarno zdravoj dijeti“, naučno zasnovanom konceptu, koji je razvila EAT Lancet Komisija. Takva ishrana fokusira se kako na individualno, tako i na zdravlje planete, podrazumevajući pretežno biljnu ishranu, ali i očuvanje resursa kako bi bilo moguće prehraniti globalnu populaciju od 10 milijardi ljudi, koja se očekuje do 2050. godine. Više informacija o ovoj temi možete pronaći na sajtu kompanije.

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Država prodala blizu 11 milijardi dinara javnog duga – manje od polovine ponuđenih obveznica

by bifadmin 18. септембар 2025.

Uprava za javni dug Republike Srbije održala je aukciju državnih hartija od vrednosti, na kojoj je zabeleženo umereno interesovanje investitora, što je rezultiralo realizacijom znatno ispod planiranog obima.

Rezultati današnje aukcije pokazuju da je država uspela da proda obveznice u nominalnoj vrednosti od 10,98 milijardi dinara, dok je ukupan obim tražnje bio nešto viši od 20,6 milijardi dinara.

Detalji aukcije i ponuda investitora

Na aukciji su nuđene desetogodišnje obveznice denominovane u dinarima, sa datumom dospeća 27. jula 2035. godine i godišnjom kuponskom stopom od 5,25%.

Ukupna vrednost emisije, inače, iznosi 180 milijardi dinara, dok je preostali obim aukcije bio postavljen na nešto više od 28,5 milijardi dinara.

Tokom aukcije, ukupna nominalna vrednost dostavljenih ponuda iznosila je 20,6 milijardi dinara. Od toga, najveći deo, odnosno 20,3 milijarde dinara, činile su konkurentne ponude. Ipak, država je prihvatila ponude u ukupnoj nominalnoj vrednosti od 10,9 milijardi dinara, što predstavlja procenat realizacije od samo 38,47% – odnosno manje od polovine ponuđenih hartija.

Postignute povoljnije stope prinosa

Ključni pokazatelji sa aukcije otkrivaju uslove pod kojima su investitori bili spremni da kupe državni dug.

Izvršna stopa prinosa fiksirana je na 5,1%. Prosečna ponderisana ponuđena stopa prihvaćenih ponuda bila je niža i iznosila je 4,9060%, što sugeriše da je veći deo prodatih obveznica realizovan po povoljnijim uslovima za državu.

Raspon interesovanja investitora bio je relativno širok, sa najnižom ponuđenom stopom od 4,7% i najvišom koja je dostigla 5,25%.

Prosečna ponderisana cena prihvaćenih ponuda iznosila je 10.340,33 dinara.

Struktura učesnika na aukciji

Na aukciji je učestvovalo ukupno sedam investitora, koji su podneli 30 ponuda. Od toga, prihvaćeno je 14 ponuda.

Najaktivniji su bili investitori iz kategorije „ostala pravna lica“, čijih je osam ponuda prihvaćeno.

Bankarski sektor je učestvovao sa četiri prihvaćene ponude, dok su po jednu uspešnu ponudu imali „fizička lica“ i „kastodi klijenti“.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

18. септембар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Rast bez kompromisa“ — Nataša Vuca o putu MaxBeta ka globalnim standardima

by bifadmin 18. септембар 2025.

1. Kako je u ovoj godini poslovao MaxBet, šta biste izdvojili kao njegove najznačajnije poslovne uspehe?

MaxBet je tokom ove godine uspeo da ostvari stabilan i održiv rast, uprkos promenama u industriji i širem ekonomskom okruženju. Najznačajniji iskorak svakako je bila puna integracija u Flutter International grupu, koja nam je otvorila vrata ka globalnim standardima, novim tehnologijama i metodama rada. To nije bio samo tehnički proces – integracija je značila i usklađivanje sa najvišim principima finansijskog upravljanja, većom transparentnošću i fokusom na dugoročne ciljeve. Paralelno s tim, nastavili smo da ulažemo u digitalizaciju i razvoj proizvoda, jer je unapređenje korisničkog iskustva jedan od ključnih stubova našeg poslovanja.

Ponosna sam što smo uspeli da balansiramo između rasta i stabilnosti – sa jedne strane, ostvarili smo širenje na tržištu i unapređenje operativnih procesa, a sa druge strane, očuvali smo finansijsku disciplinu i odgovorno poslovanje. To je, u ovom trenutku, najveći uspeh kompanije: dokazali smo da možemo da rastemo na zdravim osnovama, sa jasnom strategijom i vizijom.

2. Da li se industrija u kojoj poslujete može oceniti kao zasićena i čime se MaxBet izdvaja na tržištu?

Industrija u kojoj poslujemo svakako je vrlo kompetitivna, i to se često doživljava kao svojevrsna zasićenost tržišta. Međutim, ja to vidim drugačije – upravo ta dinamika donosi priliku da se razvijate, uvodite inovacije i podižete standarde. Tržište je zahtevno, ali zahvaljujući tome imamo stalni podsticaj da unapređujemo i proizvode i interne procese.

MaxBet se na tržištu izdvaja na više načina. Na prvom mestu, kroz strategiju odgovornog poslovanja i promociju odgovornog igranja – jer nam je važno da rast ne bude samo komercijalan, već i društveno održiv. Zatim, kroz stalna ulaganja u inovacije i digitalna rešenja, čime korisnicima obezbeđujemo kvalitetnije i sigurnije iskustvo. Takođe, naša prednost leži u ljudima – posvećenost i stručnost timova su temelj na kojem gradimo poverenje i sa igračima i sa partnerima.

Za mene lično, posebna vrednost kompanije je u načinu na koji neguje kulturu poverenja, saradnje i razvoja zaposlenih. Ta interna snaga uvek se preliva i na tržište – jer jaka i motivisana organizacija uvek daje najbolju uslugu svojim korisnicima.

3. Pošto ste se u ovoj kompaniji bavili kontrolingom, možete li pojasniti našim čitaocima koliko je kontroling važan za poslovanje jednog preduzeća i koliko je u ovom konkretnom slučaju on doprineo ostvarivanju pozitivnih rezultata za MaxBet?

Kontroling je, po mom mišljenju, jedna od najvažnijih funkcija u savremenom poslovanju. Njegova uloga prevazilazi klasično praćenje troškova ili izveštavanje – on je, zapravo, centralna tačka koja povezuje strategiju i operativne aktivnosti. Bez snažnog kontrolinga, menadžment nema jasnu sliku o pravcu u kojem se kompanija kreće, niti dovoljno podataka za donošenje odluka.

U MaxBetu smo razvili kontroling tako da on postane strateški partner poslovanja. To znači da finansijski podaci nisu samo brojke, već alati koji omogućavaju razumevanje trendova, predviđanje rizika i identifikovanje prilika. Konkretno, kroz kontroling smo postigli veću predvidivost poslovanja, optimizaciju troškova i efikasnije upravljanje resursima.

U ranijim intervjuima često sam naglašavala da otpornost kompanije zavisi od sposobnosti da brzo i pametno reaguje na promene. Kontroling nam upravo to omogućava – on nam daje jasne signale gde treba da se usmerimo, kako da zadržimo stabilnost i na koji način možemo da postignemo rast. Naš pozitivan rezultat poslednjih godina u velikoj meri je proizašao upravo iz tog sistema.

4. Vi ste nedavno preuzeli poziciju Deputy CFO u MaxBetu. Koliko će se Vaš novi posao razlikovati od prethodnog i šta će vam biti prioritet u daljem radu?

Prelazak na poziciju Deputy CFO predstavlja novi izazov i veću odgovornost. Dok sam se ranije primarno bavila kontrolingom i analitikom, sada je obim posla mnogo širi – uključuje celokupno finansijsko upravljanje, strateško planiranje, budžetiranje, upravljanje rizicima, investicije i regulatornu usklađenost. To zahteva i širu perspektivu i dublju povezanost sa svim poslovnim funkcijama.

Moj glavni prioritet biće harmonizacija procesa sa standardima Flutter grupe, jer nam to donosi veću transparentnost, efikasnost i mogućnost poređenja sa globalnim benchmark-ovima. Takođe, želim da razvijamo nove modele finansijskog upravljanja koji će biti prilagođeni izazovima budućnosti – od digitalne transformacije do ESG standarda.

Ipak, ono što smatram jednako važnim jeste razvoj ljudi. Liderstvo, za mene, podrazumeva osnaživanje drugih da postignu svoj maksimum. Samo sa jakim timom, motivisanim i spremnim na učenje, kompanija može da ide napred. Zato je moj cilj da kroz mentorstvo i ulaganje u talente dodatno osnažim finansijski sektor MaxBeta, jer verujem da su ljudi najveći kapital koji kompanija ima.

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najveći rast zarade ostvarila Bugarska i Madjarska, a najmanji rast u Francuskoj

by bifadmin 18. септембар 2025.

U drugom tromesečju ove godine, troškovi rada u EU su povećani za četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Istovremeno, rast troškova rada u evrozoni je povećan za 3,6 odsto, saopštio je Eurostat, statistička agencija EU.

Plate u EU su najviše povećane u građevinskom sektoru, za 4,8 odsto, u uslugama za 4,6 odsto, a u industriji za 3,9 odsto.

Istovremeno zarade, odnosno satnice u za 8,9 odsto povećane u sektoru profesionalnih, naučnih i tehničkih aktivnosti i 6,7 odsto u rudarstvu.

Gledajući po zemljama najveći međugodišnji rast zarada bio je u Bugarskoj, čak 13,2 odsto. Druga je Mađarska sa rastom plata od 10,9 odsto, a treća Rumunija sa 10,4 odsto.

Uopšte, povećanje plata znatno je veće u centralno i istočnoevropskim članicama EU, nego na zapadu.

Najmanji rast zarada, sa manje od dva odsto međugodišnje, bio je u Francuskoj 1,4 odsto.

Izvor: Danas Online

Foto: Unsplash

18. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Otapanje zamrznutih gradova u Arktičkom krugu

by bifadmin 17. септембар 2025.

Zbog otapanja zamrznutog tla na kome su decenijama podizani gradovi u Arktičkom krugu, pucaju zgrade, putevi, mostovi, železničke pruge, avionske piste, a stručnjaci posebno strahuju od posledica koje mogu pretrpeti naftna i gasna polja, nuklearne elektrane i deponije opasnog otpada.

Kada su ruski doseljenici počeli da grade naselja na području današnjeg Jakutska u 17. veku, postavljali su kuće na drvene platforme kako bi permafrost, zamrznuto tlo ispod staništa izolovali od toplote. Vekovima kasnije, sovjetski inženjeri su koristili modernizovanu verziju ove tehnike, podižući gradove poput Jakutska i Noriljska na betonskim šipovima, da bi podigli zgrade iznad permafrosta i sprečili urušavanje.

Ovo je omogućilo da se veliki urbani centri razvijaju u klimatskim uslovima koji su među najsurovijima na planeti. Zimi temperature u Jakutsku redovno padaju ispod -50°C, to je najhladnija urbana oblast na svetu. Uprkos tome, grad koji se nalazi 450 kilometara južno od Arktičkog kruga, neprekidno se razvijao i sada je dom za preko 300.000 ljudi. To je najveći grad na svetu, koji je kompletno izgrađen na trajnom permafrostu. Permafrost je zemljište koje u mnogim arktičkim regionima ostaje zamrznuto desetinama ili čak stotinama hiljada godina.

Međutim, klimatske promene brzo menjaju fizičke temelje na kojima počivaju ovi gradovi. Rast prosečne temperature, posebno na Arktiku koji se zagreva više nego dvostruko brže od svetskog proseka, uzrokuje otapanje permafrosta. To ugrožava kuće, puteve i drugu vitalnu infrastrukturu. Cevovodi i zgrade pucaju, čitava naselja počinju da se urušavaju, dok istovremeno rastu finansijski, društveni i ekološki troškovi.

Najugroženije Rusija i Kanada

Prema podacima koje je objavio nordijski istraživački institut Nordregio, skoro pet miliona ljudi živi u zonama permafrosta u i oko Arktičkog kruga, uključujući Kanadu, Aljasku i veći deo severoistočnog Sibira. Tu spadaju veliki gradovi poput Noriljska i Jakutska, kao i desetine manjih mesta. Najviše su pogođene autohtone zajednice u ovim regionima, čiji tradicionalni način života se u potpunosti zasniva na sezonskim predvidljivostima koje omogućava zamrznuto tlo.

Od početka ovog veka glečeri su gubili oko 267 milijardi tona leda svake godine, a tokom poslednje zime Arktik je zabeležio rekordno visoke temperature, jer se zagrevanje ponovo ubrzalo i sada se odvija sedam puta brže u Severnom Barencovom moru nego u ostatku sveta.

Arktički regioni Rusije se zagrevaju još brže. Od 1970. godine, severna Rusija je zabeležila porast temperature za preko 3°C, skoro trostruko više od globalnog proseka. Temperatura u sibirskom gradu Verhojansku je 2020. godine dostigla 38°C, najvišu temperaturu ikada zabeleženu na Arktiku.

Rusija i Kanada su dve zemlje na Arktiku koje su najviše pogođene topljenjem permafrosta. Pod zamrznutim tlom nalazi se dve trećine teritorije Rusije i polovina Kanade. Kanada ima desetine malih naselja pod permafrostom, ali samo Rusija, kao najindustrijalizovanija i najurbanizovanija zemlja na Arktiku, ima gradove sa stotinama hiljada ljudi, koji su izgrađeni na vrhu permafrosta, navodi Mia Benet, profesorka na Univerzitetu u Vašingtonu.

Ti gradovi su Noriljsk, koji je izgrađen oko velikog rudnika nikla, i Jakutsk, glavni grad Republike Jakutije, ogromnog regiona bogatog resursima, koji obuhvata petinu ruske teritorije. Drugi manji gradovi poput Vorkute, čija je populacija skoro jednaka populaciji celog Grenlanda, takođe se nalaze na permafrostu. Ali, budućnost života na tundri koja se topi je sve neizvesnija.

Zgrade pucaju, putevi se savijaju

Posledice otapanja permafrosta već su vidljive širom ruskog Arktika. U Jakutsku, Noriljsku i drugim gradovima izgrađenim na nekada trajno zaleđenom tlu, pojavljuju se pukotine u zgradama koje su tu stajale decenijama, naselja tonu, putevi se krive… Vlasti su izdvojile sredstva za veštačko hlađenje temelja zgrada u Noriljsku u pokušaju da uspore topljenje i zaštite infrastrukturu, ali takvi napori su samo privremeno rešenje.

Potpuno se manja i okolina izvan gradova. Jezera se spajaju, pojavljuju se džinovske vrtače, a zemlja se gubi sa arktičkih obala iz godine u godinu. Na Aljasci se otopilo tlo ispod piste na aerodromu u Nomu, vitalnog za saobraćajnu vezu u regionu, što zahteva skupe popravke. U norveškom Špicbergenu, stotine kuća je uništeno dok se tlo ispod njih pomera.

„Na svim ovim lokacijama, veliki broj zgrada izgrađenih u prethodnim decenijama, kada su temperature bile znatno hladnije a permafrost zamrznut, oštećene su i deformisane zbog otapanja leda. Sleganje tla dovodi do urušavanja i pucanja njihovih temelja. Mnoge od ovih zgrada ljudi su morali da napuste. Infrastruktura van gradova je takođe ugrožena, od puteva do pista i vojnih baza“, upozorava Benet.

Predviđa se da bi do 2050. godine, otapanje permafrosta moglo oštetiti 20% ruskih komercijalnih i industrijskih zgrada, preko polovine stambenih objekata, 44% puteva, 34% železničkih pruga i 69% infrastrukture namenjene otklanjanju otpada. Štete se mere stotinama milijardi dolara i procenjuje se da će se troškovi za ublažavanje posledica kretati od 0,1% do više od 3% ruskog BDP-a, u zavisnosti od klimatskih ishoda, navodi se studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Industrijska tempirana bomba

Veliki deo ove infrastrukture je projektovan uz pretpostavku da će tlo biti stabilno, što sada više ne važi. To je opasna situacija, upozoravaju stručnjaci, imajući u vidu da u regionima koji se nalaze u Arktičkom krugu, pored naftnih i gasnih polja, postoje nuklearne elektrane i deponije opasnog otpada. Kako permafrost gubi svoju nosivost, raste opasnost od njihovog urušavanja.

Skoro 45% ruskih arktičkih naftnih i gasnih polja nalazi se u zonama koje se ubrzano tope. Hiljade kilometara najvažnijih cevovoda, uključujući naftovodu ESPO i buduće projekte poput „Snaga Sibira 2“, moraju da prelaze preko nestabilnog terena.

Arktik, takođe, krije industrijsku tempiranu bombu. Prema studiji koju je objavio Svetski fond za divlje životinje (WWF), postoji između 10.000 i 20.000 kontaminiranih lokacija – napuštenih baza, jama za toksični mulj, rudarskog otpada, čiji otrov sa otapanjem zamrznutog tla može da se izlije u zemljište i vodu. Poluostrvo Jamal je 2016 godine doživelo prvu epidemiju antraksa u poslednjih 75 godina, koju su izazvali otopljeni leševi irvasa. Preko 2.000 irvasa je uginulo, a zarazilo se na desetine ljudi.

Putovanja sve teža zbog pomeranja tla

Zbog pomeranja tla, prelazna zona između zamrznutog i nezamrznutog tla se širi ka severozapadu Sibira, što sve više otežava putovanja. Popravke urušenih zgrada, mostova, puteva, železnica i avionskih pista koštaju milione dolara.

„Države i kompanije ove probleme uglavnom gledaju kroz finansijske troškove, ali za lokalno stanovništvo u Rusiji, Kanadi i na Aljasci koje je sve više primorano da se seli iz svojih domova taj gubitak je mnogo veći od novca. To naročito pogađa autohtone zajednice, čija staništa predstavljaju njihovu celokupnu tradiciju i kulturu življenja. Procenjuje se da će u narednih 25 godina, oko 3,6 miliona ljudi izgubiti svoje domove jer otapanje permafrosta potkopava tlo ispod njihovih nogu“, upozorava Amanda Linč, profesorka Univerziteta Braun.

Prema njenim rečima, inženjeri su do sada razvili nekoliko rešenja koja pomažu u snižavanju temperature i izolaciji tla kako bi se sprečilo dalje topljenje, kao što je upotreba propusnih sintetičkih materijala u gradnji. Neka od tih rešenja razvijaju se i van Arktika, na primer u Kini, gde je 40% tibetanske visoravni pod permafrostom. Ali tehničke inovacije su samo deo rešenja, a najefikasniji način za ublažavanje šteta koje nastaju zbog topljenja permafrosta jeste obuzdavanje globalnog zagrevanja, naglašava Linč.

Marina Vučetić

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: Baily Abrahams, Unsplash

17. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kako se povoljno grejati ove zime?

by bifadmin 17. септембар 2025.

S obzirom na činjenicu da će usluge toplana poskupeti, ove zime najpovoljnije će se grejati oni koji kao gorivo koriste ugalj.

Portal Nova ekonomija analizirao je cene grejanja u predstojećoj grejnoj sezoni, no još uvek nema konkretne podatke koliko će koštati grejanje na struju s obzirom na činjenicu da trenutno nisu poznati efekti pomeranja granica crvene i plave zone.

Naime, od oktobra nam sledi novo uvećanje cene električne energije od najmanje sedam odsto i zatim još jedno u narednoj godini. Mnogima preti i još jači udar na kućni budžet ako se ostvari druga najava, koja prolazi ispod radara, o spuštanju praga za ulazak u crvenu zonu sa potrošnje od 1.600 kilovatsati na 1.200. Takvi potrošači mogli bi da od jeseni dobiju i po 30 odsto veće račune, pokazuje računica ovog portala.

Drugim rečima, domaćinstva koja se greju na TA peći, a koja po podacima Agencije za energetiku po sezoni koja traje šest meseci troše oko 9.900 kilovatsati, odnosno 1.650 kilovatsati struje mesečno (samo za grejanje), automatski će ulaziti u crvenu zonu, čija je granica od spuštena na 1.200 KWh. To znači da će svi oni plaćati daleko veće račune za struju nego do sada. Oni koji se greju preko grejnih tela i kotlova za etažno grejanje, prosečno troše oko 9.000 kilovata, tako da i oni ulaze u crvenu zonu sa mesečnom potrošnjom od oko 1.500 kilovatsati.

Ogrevno drvo

Potrošnja ogrevnog drveta u zavisnosti od efikasnosti peći i kvaliteta samog dreveta varira od 8,2 do 9,7 kubika. Trenutno, sredinom septembra, drva se u Srbiji najčešće prodaju po ceni od 6.500 do 9.000 dinara po kubnom metru. To znači da će za grejanje na drva ove sezone po sadašnjim cenama biti potrebno izdvojiti između 53.300 i 87.300 dinara.

Ugalj

U Srbiji se najčešće za grejanje domaćinstava koristi sušeni ugalj tipa Banovići ili Vreoci, kada je za jednu zimu potrebno potrošiti između 3,2 i 3,4 tone. Ugalj se ove sezone u oglasima stovarišta, odakle ga većina građana i nabavlja, prodaje za između 15.000 i 27.000 dinara po toni, pa čak i više, u zavisnosti od kvaliteta i zemlje porekla. Dakle za potrošnju od 3,4 tone potrebno je izdvojiti najmanje 51.000 dinara, a verovatno i više ako se koristi kvalitetniji ugalj, kada grejanje kuće može da izađe i na celih 91.800 dinara.

Pelet

Za zagrevanje domaćinstva od 60 kvadrata peletom, potrebno je oko 2,5 tone ovog energenta. Cene za pelet se kreću od 25.000 dinara za tonu pa sve do 38.000 dinara, pa će tako u jeftinijoj varijanti sezona izaći 62.500 dinara, a u skupljoj 95.000 dinara.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: _Alicja_, Pixabay

17. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Socijalna održivost postaje ključ konkurentnosti kompanije

by bifadmin 17. септембар 2025.

AHK Srbija i Sustineri Partners okupljaju domaće i međunarodne eksperte o radnim pravima, rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnom liderstvu

Sa novim evropskim regulativama i rastućim zahtevima međunarodnih partnera, socijalna održivost postaje jedan od najvažnijih kriterijuma za vrednovanje kompanija. Radna prava, rodna ravnopravnost i fer uslovi rada danas itiču na reputaciju, investicije i pristup tržištu. Upravo tim temama biće posvećena konferencija „Social Sustainability as Strategy – Turning Due Diligence into Business Advantage“, koja se održava 9. oktobra u Beogradu u organizaciji Nemačko–srpske privredne komore (AHK Srbija) i partnera Sustineri Partners.

Nove regulative menjaju pravila igre za kompanije

Na konferenciji će biti reči o praktičnim implikacijama novih regulativa koje oblikuju poslovni pejzaž u Evropi, među kojima su nemački Zakon o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja (LkSG), EU Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) i EU Direktiva o ženama u upravnim odborima. Poseban akcenat biće na tome kako ove promene utiču na kompanije u Srbiji, od procene pravnih i reputacionih rizika do usklađivanja sa zahtevima partnera i kupaca na evropskom tržištu.

„Primena ESG standarda postala je globalni okvir za procenu održivosti poslovanja. I dok ekološka pitanja često dobijaju najveću pažnju, sve je jasnije da upravo socijalna komponenta, koja uklučuje radna prava, jednakost i inkluzivno liderstvo, direktno utiče na konkurentnost kompanija. Upravo zato ćemo na ovoj konferenciji otvoriti dijalog o tome kako integracija socijalnih tema u poslovnu strategiju može doneti prednost na tržištu, od privlačenja talenata i investitora do obezbeđivanja stabilnih međunarodnih partnerstava“ istakao je Milan Grujić, predsednik Nemačko – srpske privredne komore.

Konferencija „Social Sustainability as Strategy – Turning Due Diligence into Business Advantage“ predstavlja priliku da se na jednom mestu okupe važni akteri, da se otvoreno razgovara o izazovima i ponudama rešenja, ali i da se srpske kompanije osnaže da na vreme odgovore na nove standarde. Time socijalna održivost prestaje da bude samo regulatorna obaveza i postaje strateška prednost koja obezbeđuje dugoročan rast i održivost poslovanja.

17. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U koje zemlje se najviše sele penzioneri?

by bifadmin 17. септембар 2025.

Sve više ljudi traži mogućnost penzionisanja u inostranstvu kako bi uživali u drugačijem stilu života, uz niže troškove.

Sve više ljudi traži mogućnost penzionisanja u inostranstvu kako bi uživali drugačiji stil života i niže troškove.

Niz svetskih zemalja tome posvećuje pažnju i nude zvanični program viza za penzionere. Ove godine Global Citizen Solutions objavio je svoje izveštaj Global Retirement Report 2025, u kojem je rangirao 44 programa viza za pasivan prihod i penzionisanje.

Analiza se temeljila na 20 pokazatelja grupisanih u šest područja: administrativna procedura, državljanstvo i mobilnost, ekonomija, poreska optimizacija, kvalitet života te sigurnost i integracija. Svaka je zemlja dobila ocenu do 100. Većina zemalja u prvih deset na spisku nalazi se u Evropi i na američkom kontinentu, piše Poslovni dnevnik.

„Amerika dominira po dostupnosti digitalnih nomadskih i penzionerskih viza, a zatim sledi Evropa. Nudi vrlo visok kvalitet života iznad proseka“, izjavila je dr. Laura Madrid Sartoretto, voditeljka istraživanja u GCS-ovom Global Intelligence Unitu za CNBC Make It. „To nije slučajno jer jedna od glavnih motivacija ljudi koji se sele u inostranstvo jeste potraga za mestom gde će imati bolji kvalitet života. Ljudi takođe traže političku stabilnost i sigurnost, a u Evropi je važan i zdravstveni sistem. Većina zemalja kombinuje snažan javni sistem i pristupačne privatne opcije.“

Portugal – broj 1

Portugal – broj 1 za penzionisanje u inostranstvu 2025.

Portugal je proglašen najboljom zemljom za penzionisanje. Nudi vizu D7 za građane izvan Evropske unije koji imaju stabilne pasivne prihode poput penzija.

„Portugalski program viza za penzionere poslednjih je deset godina vodeći model. Zemlja je mnogo uložila u privlačenje investitora, penzionera i digitalnih nomada. Danas Portugal postiže odlične rezultate po kvalitetu života. Prema World Peace Indexu, najsigurnija je zemlja u Evropi i jedno od najtraženijih odredišta za penzionisanje“, kaže dr. Madrid Sartoretto.

Za prijavu za dobijanje vize potreban je minimalni prihod od 870 evra. Nakon pet godina boravka, stiče se pravo na trajni boravak ili državljanstvo. Portugalski poreski sistem uključuje i prihode iz inostranstva, ali zemlja nema porez na bogatstvo ni nasleđe za bliske članove porodice. Na druge se primenjuje desetoprocentni porez na prenos imovine. Portugal je poznat i po programu „zlatne vize“, koji omogućava sticanje boravka ili državljanstva ulaganjem, ali bez ulaganja u nekretnine. Od pokretanja 2012, kroz taj program prikupljeno je više od 7,2 milijarde dolara, a Amerikanci čine najveći broj novih nosilaca.

Mauricijus, kao izuzetak jer dolazi s afričkog kontinenta, našao se na visokom drugom mestu, jer su se tamošnje vlasti potrudile da uspostave transparentnu proceduru. „Mauricijus ima vrlo pouzdanu i transparentnu proceduru, odlične opcije poreske optimizacije i visok kvalitet života. Nema globalni poreski sistem, pa mnogi penzioneri koji žele da izbegnu poreske rizike biraju upravo tu destinaciju“, kaže Madrid Sartoretto. Mauricijus nudi 10-godišnji boravišni status za penzionere starije od 50 godina, uz uslov mesečnog prihoda od 2.000 dolara ili 24.000 godišnje. Status se može obnoviti za dodatnih 10 godina, a u prijavu se može uključiti i bračni ili životni partner te deca. Zemlja nema porez na inostrane prihode, niti porez na bogatstvo i nasleđe.

Deset najboljih zemalja za penzionisanje 2025.:

Portugal

Mauricijus

Španija

Urugvaj

Austrija

Italija

Slovenija

Malta

Letonija

Čile

Izvor: Poslovni.hr/N1

17. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Na prodaju poslovni prostor u Palati Albanija

by bifadmin 17. септембар 2025.

Agencija za osiguranje depozita, kao stečajni upravnik Beogradske banke a.d. Beograd u stečaju i Univerzal banke a.d. Beograd u stečaju, oglasila je prodaju imovine metodom javnog prikupljanja ponuda.

Predmet prodaje su dva atraktivna poslovna prostora Beogradske banke u centru Beograda.

Prvi se nalazi u Palati Albanija, površine 3.324 m², sa procenjenom vrednošću od 10 mil EUR. Za učešće u nadmetanju potreban je depozit u iznosu od 1,5 miliona evra.

Drugi poslovni prostor je u Sremskoj 3-5, ukupne površine 1.837 m², sa procenjenom vrednošću od 5,2 mil EUR, dok depozit iznosi 780.000 EUR.

Kako je navedeno u oglasu, nepokretnosti koje su predmet prodaje imaju status kulturnog dobra – spomenika kulture, a minimalno prihvatljiva ponuda za svaku od njih mora biti u visini od 100% procenjene vrednosti.

Na prodaju je u okviru istog tendera ponuđeno, između ostalog i zemljište u okolini Kraljeva, kao i poslovna zgrada u Titelu, u vlasništvu Univerzal banke.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

17. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70 milijardi evra
  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
  • Ball Corporation proizvede milion limenki dnevno
  • Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka Zapadnoj Evropi i Kini

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit