NAJNOVIJE
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Striming prvi put prestigao televiziju: Menja li se zauvek...
NALED: U pripremi novi novi poreski propisi
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Banca Intesa i Piter H. Diamandis doneli temu dugovečnosti na finansijsko tržište Srbije

by bifadmin 10. јун 2026.

Banca Intesa, članica međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, postavila je temu dugovečnosti (longevity) na agendu finansijskog tržišta Srbije ekskluzivnim događajem za klijente i poslovne partnere „Računamo na duge staze“, čiji je specijalni gost bio Piter H. Diamandis, vodeći svetski stručnjak u oblastima dugovečnosti, eksponencijalnih tehnologija i inovacija.

„Postavljanjem teme dugovečnosti na domaće finansijsko tržište želimo da otvorimo novo poglavlje u razgovoru o ulozi banaka u životu klijenata. Duži život menja potrebe, rizike i očekivanja ljudi, a životne putanje čini dinamičnijim, složenijim i individualnijim, zbog čega standardizovana rešenja više nisu dovoljna. Zato banka mora da bude partner koji razume buduće ciljeve klijenata podjednako dobro koliko i njihove sadašnje potrebe. Za nas to znači posvećenost, lični pristup i dugoročni odnos, kako bismo im omogućili da dodatno vreme koje donosi duži život dočekaju sa većom sigurnošću, slobodom izbora i jasnim planom“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Doktor medicine, međunarodno priznati futurista, investitor, autor bestselera i osnivač više od 28 kompanija, Piter H. Diamandis govorio je o dugovečnosti kao o promeni koja će duboko uticati na način na koji ljudi planiraju zdravlje, karijeru, finansije i životne prioritete. Naglašavajući da se nalazimo na pragu jedne od najvećih promena u istoriji čovečanstva: prelaska sa lečenja bolesti na očuvanje zdravlja, prevenciju i produženje perioda vitalnost, istakao je značaj veštačke inteligencije, biotehnologije, senzora, genomike i personalizovane medicine za rano prepoznavanje rizika i donošenje boljih odluka o zdravlju i budućnosti.

„Dugovečnost počinje promenom načina razmišljanja: koliko dugo i koliko zdravo živimo nije samo pitanje genetike, već i toga kako živimo i kakve odluke donosimo o svom telu. Ako je cilj da 100 postane novih 60, onda ne čekamo budućnost pasivno, već danas gradimo navike, koristimo podatke i čuvamo zdravlje kako bismo dočekali sledeći talas medicinskih inovacija. Prava pobeda nije samo dodati godine životu, već produžiti period vitalnosti, energije i kognicije u kojem možemo da nastavimo da stvaramo, učimo i uživamo u životu“, rekao je Diamandis.

U okviru događaja „Računamo na duge staze“ održan je i panel koji je moderirala Jelisaveta Lazarević, direktorka sadržaja Bloomberg Adria i profesorka na FEFA fakultetu, na kojem su Keti Kasa, magistar farmacije, MSc Nutrigenom i BioTech Longevity ekspert; Marko Petrović, Health & Lifestyle Coach; Ljuba Samotijeva, član Nadzornog odbora Intesa Invest, ekspert za investicione fondove; i Željko Petrović, član Izvršnog odbora i direktor Divizije za poslovanje sa stanovništvom i malim biznisom Banca Intesa razgovarali o ulozi finansijskih institucija u podršci dugovečnosti, njenom uticaju na osiguranje i wealth management, kao i o značaju zdravih navika i metaboličkog zdravlja za kvalitetan i dug život.

Autor fotografija: Nikola Spasić

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ČISTA PETICA ZA PRVIH 15: ZdravoRastimo obeležio jubilej u prisustvu partnera, institucija i stručnjaka

by bifadmin 10. јун 2026.

Da ZdravoRastimo nije kratkoročna kampanja već pažljivo osmišljen program, sa jasnim planom utemeljenim na istraživanjima, govori činjenica da se sprovodi već 15 godina, da je svoje mesto našao u više od 100 osnovnih škola širom Srbije i da je do sada više od 350 hiljada dece zahvaljujući njemu uspešno prošlo edukaciju o zdravim navikama.

Zasnovan na prvobitnom cilju suzbijanja gojaznosti kod dece, program je vremenom unapređivan, pa je tako adaptiran i za decu sa smetnjama u razvoju, obuhvatio i vršnjačku edukaciju među učenicima, dok su edukativni materijali prošireni i u digitalnu sferu postavši dostupni ne samo deci, već i čitavim porodicama.

Godišnjicu programa kompanija Nestle obeležila je u prisustvu nastavnika iz škola učesnica, kao i najvažnih partnera: Saveza za školski sport Srbije, Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Privredne komore Srbije, Shtreber platforme za učenje.

„ZdravoRastimo ne daje dnevne i prolazne ideje, već usađuje navike koje ostaju i koje grade zdrave generacije. O njegovom značaju i uticaju govori činjenica da će do kraja godine stići do brojke od oko 400 hiljada dece, a kada u anketama vidimo da blizu 70 odsto njih nakon edukacije kaže da je već uvelo zdrave navike ili da razmišlja o njihovom uvođenju, znamo da smo na pravom putu. Naša vizija je izgradnja šire svesti o značaju izbalansirane ishrane i fizičke aktivnosti, kao i donošenje svesnih i informisanih odluka pri odabiru namirnica i pripremi obroka“, rekla je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestle Srbija, Crna Gora, Severna Makedonija.

Ono što ovaj program čini jedinstvenim je to što je potpuno nebrendiran, odnosno deca ni u jednom trenutku nisu izložena plasiranju proizvoda, a o zdravim navikama im govore oni kojima najviše veruju – njihovi nastavnici. Upravo oni svake godine prolaze edukaciju, a program nikada nije u potpunosti ponovljen već sadrži aktuelnosti i nove informacije na različite teme kao što su imunitet, proteini, značaj celog zrna i slično.

U panel diskusiji „Čista petica za prvih 15: ZdravoRastimo za zdravije sutra“ upravo na sve ove teme govorili su Koraljka Novina Brkić, nutricionistkinja kompanije Nestlé, Željko Tanasković, predsednik Saveza za školski sport Srbije, Dr sci. med. Tamara Tomašević, iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Vesna Pešov, nastavnica u OŠ „Tanasko Rajić” iz Čačka i Ivana Milićević, nutricionistkinja.

„Naš zajednički cilj kroz ovaj program jeste da motivišemo mlade da se pokrenu, odvoje od ekrana i kroz igru i takmičenje usvoje navike koje će ih pratiti tokom celog života. Kroz besplatne školske sportske sekcije i sistem takmičenja nudimo bezbedno okruženje gde svako dete može da pronađe aktivnost koja mu prija. Moramo stvoriti kontra težu sedenju ispred telefona i računara, pokazujući tinejdžerima da su timski duh i boravak na terenu nezamenljiva podrška njihovom mentalnom i fizičkom zdravlju”, rekao je Željko Tanasković, predsednik Saveza za školski sport Srbije.

Uvodno izlaganje pedijatra i kardiologa dr Gorana Vukomanovića iz Univerzitetske dečje klinike „Tiršova“ donelo je alarmantan podatak da se u Srbiji broj gojazne dece utrostručio u poslednje dve decenije, upozoravajući da predugo provođenje vremena pred ekranima i manjak sna direktno narušavaju rad srca i imunitet najmlađih. Kao ključno rešenje za ovaj javno zdravstveni izazov istaknuta je rana prevencija kroz tri stuba – zdravu ishranu, fizičku aktivnost i kvalitetan san, uz multidisciplinarni pristup koji povezuje lekare, prosvetne radnike i čitavu porodicu.

Ovom prilikom uručene su zahvalnice dugogodišnjim partnerima za doprinos razvoju programa od samog početka, kao i nagrade za poseban lični doprinos. Takođe, nagrađene su i najbolji učenički video radovi na temu zdrave ishrane, iz škola OŠ „Đura Jakšić“ iz Beograda, OŠ „Dr Tihomir Ostojić“ iz Ostojićeva i OŠ „Jovan Popović“ iz Kikinde.

Foto: NESTLE, Nenad Dimić

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Drevni kočijaš koji je proslavio vojvođansko selo: Tajanstveni čuvar Dupljaje

by bifadmin 10. јун 2026.

Domaći i strani arheolozi više od jednog veka raspravljaju šta predstavlja tajanstveno stvorenje koje upravlja neobičnim vozilom sa patkama, a pronađeno je 1903. godine u okolini vojvođanskog sela Dupljaja. Vozilo koje potiče iz bronzanog doba, danas je utisnuto kao hologram na srpske saobraćajne dozvole. Dupljajska kolica smatraju se jednim od najznačajnijih otkrića na području jugoistočne Evrope, a irski arheolozi su uz pomoć 3D tehnologija došli do zaključka da ovaj predmet predstavlja minijaturnu verziju pravog vozila.

Oko dva i po miliona građana Srbije koji su vlasnici vozačke dozvole, nose u svom džepu ili novčaniku deo praistorije, a da mnogi toga nisu ni svesni. Domaćim i stranim drumovima, zajedno sa njima putuje još jedan vozač, ali krajnje neobičan, u još čudnijem vozilu. Reč je o Dupljajskim kolicima, koja nam je ostavila drevna civilizacija iz bronzanog doba. Stilizovana verzija vozača i njegovog vozila utisnuta je na srpskoj saobraćajnoj ispravi, a ova prastara figura zvanično je proglašena za nacionalno kulturno dobro krajem prošle godine.

U obrazloženju za ovakvu odluku, između ostalog se navodi da su „Dupljajska kolica jedan od najznačajnijih i najpoznatijih predmeta bronzanog doba na prostoru jugoistočne Evrope. Ovaj kultni predmet, koji se s pravom smatra remek-delom praistorijske umetnosti, predstavlja ne samo umetnički izraz izuzetne izrade već i materijalni odraz složenog duhovnog i društvenog života ljudi tog vremena“.

Dupljajska votivna kolica, kako glasi njihov zvaničan naziv, predstavljaju figuru od pečene gline napravljenu pre više od 3.500 godina. Pretpostavlja se da je u pitanju obredni predmet koji je za njegove tvorce imao veliki religijski značaj. Postoje dve verzije ove figure.

Ona koja je utisnuta kao hologram u srpske vozačke dozvole čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu i velika je oko 26 centimetara. U centru se nalazi čovekoliko biće s kljunom ptice umesto nosa. Ono stoji na vozilu sa tri točka, a na prednjem delu su smeštene tri vodene ptice, za koje većina arheologa pretpostavlja da predstavljaju barske patke. Kočijaš ima žensku zvonastu odoru, ispod koje su istaknute muške genitalije. Na celoj figuri su urezane spirale, trouglovi i krugovi.

Druga, manja verzija čuvenih Dupljajskih kolica od oko svega pet centimetara nalazi se u Gradskom muzeju u Vršcu. Stručnjaci smatraju da ona nije kompletna. Sačuvana je zadnja polovina kočija sa dva točka i kočijašem. Na ovoj figuri nisu prikazane polne karakteristike, dok su na grudima i odori urezane svastike i krugovi.

Sklonište uz „Banatski Amazon“

Kolica su pronađena na arheološkom nalazištu kod sela Dupljaja, čije ime označava sklonište u šupljem drvetu. Selo se nalazi u Južnom Banatu, između Bele Crkve i Vršca. Smešteno je u dolini reke Karaš, koju nazivaju „Banatski Amazon“ jer protiče kroz predele koji nalikuju na prašumu u dužini od 60 kilometara, pre nego što se ulije u Dunav kod mesta Stara Palanka.

Područje oko Dupljaje bogato je arheološkim nalazima, čija hronologija se može pratiti od neolita do poznog srednjeg veka. Na ovoj teritoriji, u drugom milenijumu pre nove ere postojala je drevna Dubovačko-žutobrdska kultura, koja se prostirala duž donjeg Podunavlja.

Ovaj kulturni kompleks poznat je po visokim tehnološkim i umetničkim dostignućima, naročito u obradi bronze, izradi nakita i dekorativnih predmeta od keramike, kao i po razvijenom religijskom sistemu u kome su pojedini simboli poput Sunca, vode i ptica imali izuzetno važno mesto.

Na području današnjeg sela Dupljaja, antički Rimljani su gradili svoja utvrđenja, a tokom 12. stoleća tu se nalazio mađarski srednjovekovni grad Karaš. Unutar grada, opasanog suvim rovom, otkriveni su ostaci crkve, velika ostava mađarskog i engleskog novca i nekoliko nekropola iz perioda od 11. do 15. veka.

Ipak, arheološki lokalitet koji se nalazi na oko dva kilometra od sela, najviše se proslavio upravo po Dupljajskim kolicima. Početkom 20. veka, najverovatnije 1903. godine, seljaci koji su obrađivali zemlju u okolini Dupljaje, pronašli su fragmente dve slične skulpture iz istog perioda. Keramičke delove je otkupio Leonard Bem, gradonačelnik Bele Crkve, istoričar, arheolog, kolekcionar, numizmatičar i vrstan vinogradar. On se prvi na prostoru Južnog Banata bavio arheološkim iskopavanjima, bio je jedan od osnivača najstarijeg muzeja u Vojvodini 1877. godine i objavio je dve knjige o istoriji Bele Crkve i Pančeva.

Đenka ga je malo popravio

Obzirom na svoje obrazovanje i arheološko iskustvo, Bem je odmah prepoznao vrednost onoga što je slučajno iskopala nekolicina seljaka iz Dupljaje. Pažljivo je sastavio keramičke delove, a neki smatraju da ih je donekle i nadogradio uz pomoć stručnjaka. Zbog toga su pojedini kasniji arheolozi, uključujući i čuvenog Dragoslava Srejovića, dovodili u pitanje autentičnost određenih delova Dupljajskih kolica.

Bem je izložio obe verzije ovih vozila iz bronzanog doba u kući koja je pripadala njegovom sinu Karlu i gde su njih dvojica otvorila privatni muzej. Karl Bem je, nakon smrti svoga oca, prodao 1929. godine oba primerka kolica, veći Narodnom muzeju u Beogradu, a manji vršačkom muzeju, u kojima se i danas nalaze.

Uprkos neslaganjima da su Dupljajska kolica u potpunosti autentična, ona su pobudila interesovanje brojnih stručnjaka van Srbije, a Narodni muzej je svoj primerak izlagao na muzejskim izložbama u drugim evropskim zemljama, uključujući i prestižnu arheološku izložbu u Narodnom muzeju Nemačke u Nirnbergu.

Dupljajski Apolon

Arheolozi i drugi stručnjaci raspravljaju više od jednog veka o pravom značenju ovog predmeta, počev od toga šta predstavlja centralna figura kočijaša? Većina naučnika je saglasna da je najverovatnije u pitanju solarno božanstvo koje u sebi objedinjuje muškarca i ženu, a vezuje se za kultove vegetacije i plodnosti. Arheolog Milutin Garašanin je smatrao da je ova figura podunavska verzija grčkog boga Apolona i da predstavlja još jedan dokaz o dubljim kulturnim vezama između Podunavlja i Grčke u bronzano doba.

Jedna od novijih studija objavljena je pre tri godine u časopisu „European Journal of Archaeology“. Autori istraživanja, koje je predvodio profesor Beri Moloj sa Univerzitetskog koledža u Dablinu, koristili su 3D tehnologije, nastojeći da utvrde kako su oba primerka kolica izgrađena i da li su tadašnji ljudi koristili prava vozila.

Analize ukazuju da su delovi kočija proizvedeni od istih izvora gline, odnosno u isto vreme, dok tragovi na čovekolikim bićima pokazuju da su ona upotrebljavana u neke svrhe i nezavisno od samih vozila. Moloj i njegove kolege su zaključili da su to svakako bili ritualni predmeti, ali se ne može sa sigurnošću tvrditi da li su ih tadašnji ljudi upotrebljavali tokom privatnih ceremonija u kući li na velikim verskim skupovima koji su okupljali celu zajednicu.

Praistorijski proizvođači automobila

Posebno su interesantni nalazi koji sugerišu da su Dupljajska kolica minijaturna verzija daleko većih vozila. Autori istraživanja navode da se na njima nalaze „tehničke karakteristike koje nam govore da su proizvođači znali kako izgledaju prave kočije u prirodnoj veličini“.

Stanovnici Dupljaje verovatno nisu pasionirani čitaoci naučnih radova, pa još na stranim jezicima, ali su došli na istu ideju i to ranije od irskih arheologa. Na ulazu u selo, 2021. godine je postavljena replika vozila koje se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu, ali deset puta veća od originala. Široka je dva i po, a visoka dva metra, i teži 1.500 kilograma. Autor skulpture, umetnik Jovan Živković iz Pirota, izlio je skulpturu od belog mermera i belog gipsa i patinirao je bronzanom bojom. Ornamenti su istaknuti žutom bojom, jer se i na originalu u tim udubljenjima vide žuti tragovi.

Akademski slikar Nenad Bračić, takođe je izradio repliku Dupljajskih kolica u razmeri jedan prema 10, koja se nalaze u Tehničkoj školi u Beloj Crkvi.

Zorica Žarković

Biznis i finansije 245, maj 2026. 

Foto: Bif

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

U kojim evropskim gradovima su nekretnine najskuplje?

by bifadmin 10. јун 2026.

Među najskupljim stambenim tržištima na Starom kontinentu nalaze se Švajcarska i Luksemburg. Srbija je daleko od toga ali je daleko i od najjeftinijeg tržišta.

Najnovije rangiranje istraživačke kompanije Global Property Guide pokazuje da se najskuplji evropski gradovi za kupovinu stanova nalaze u relativno malom delu kontinenta. Čak četiri od pet najskupljih tržišta su u Švajcarskoj i Luksemburgu, piše Capital.ba.

Cirih je na prvom mestu ove liste sa prosečnom cenom stana od 18.229 evra po kvadratnom metru. Slede ga Ženeva sa 16.819 €/m², Lucern sa 12.066 €/m², Luksemburg (10.941 €/m²), Bern (9.952 €/m²), Pariz (9.490 €/m²), Amsterdam (9.437 €/m²), Oslo sa 9.332 €/m², Kopenhagen sa 8.405 €/m² i Stokholm (8.380 €/m²).

Ovde treba imati u vidu da su cene stanova u Evropi u poslednjih godinu dana pale 0,9 odsto, odnosno 6,9 odsto u poslednje dve godine, nakon decenije snažnog rasta.

Što se tiče Srbije, njene cene nisu ni približne onima koje imaju najskuplji gradovi na Starom kontinentu ali su visoke u odnosu na životni standard na našoj teritoriji. Prema poslednjoj analizi srpskog tržišta koju je u januaru ove godine sproveo Global Property Guide, u Beogradu je tada kvadrat koštao 3.333 evra. U centralnoj i istočnoj Evropi ima zemalja sa znatno nižim cenama nekretnina, kao što su Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Moldavija, Gruzija…

Foto: PhotoMIX-Company, Pixabay

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Prošle godine državna preduzeća subvencionisana sa 542 miliona evra

by bifadmin 10. јун 2026.

Tokom prošle godine 27 strateških državnih preduzeća subvencionisano je sa 63,6 milijardi dinara, što je oko 542 miliona evra. Udeo isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima našeg budžeta iznosio je 2,5 odsto.

Kako piše N1, najveći korisnik subvencija je Infrastruktura železnice Srbije, inače investitor na projektu rekonstrukcije železnice koji je rezultirao padom nadstrešnice u Novom Sadu. Odmah iza nje nalazi se preduzeće Putevi Srbije, pokazuju podaci iz Fiskalne strategije za 2027. godinu.

„Najveći deo subvencija ove kompanije koriste za kapitalne projekte, dok određeni broj preduzeća koristi i za održavanje tekuće likvidnosti. Učešće isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima budžeta iz godine u godinu kreće se na nivou od okvirno tri procenta“, navodi se u Strategiji.

Ko je dobio koliko novca?

Infrastruktura železnice Srbije je u 2025. godini dobila subvencije u iznosu od 17,9 milijardi dinara za „upravljanje infrastrukturom“. Putevi Srbije dobili su 17,3 milijarde dinara a na trećem mestu liste top pet najvećih korisnika subvencija je PEU Resavica, sa 6,4 milijarde dinara. Sledi Srbijavoz sa 5,3 milijarde dinara.

U Strategiji se navodi da su „značajna sredstva izdvojena i za podršku preduzeću Elektromreža Srbije za projekat BeoGrid“. Iz tabele se vidi da je reč o ukupno 4,5 milijardi dinara za ovo preduzeće.

Na sva ostala državna preduzeća (22 od 27 koliko ih je dobilo državne podsticaje) odnosi se preostalih 12,1 milijardu dinara datih subvencija.

Izvor: N1

Foto: urfingus, Depositphotos

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nova ponuda Napreda akcionarima Energoprojekta na 452 RSD

by bifadmin 10. јун 2026.

Napred razvoj, većinski vlasnik nekada najveće domaće građevinske kompanije Energoprojekt holdinga (ENHL), objavio je javnu ponudu za preuzimanje akcija koje se ne nalaze pod njegovom kontrolom.

Napred je akcionarima ponudio 452,25 dinara po akciji, što je prosečna ponderisana cena u trgovanju akcijama ove kompanije u poslednjih šest meseci pre nego što je objavljena namera za preuzimanje, navodi brokerska kuća Momentum.

Javna ponuda akcionarima koji poseduju 44,4% od ukupnog broja akcija validna je zaključno sa 29. junom.

U protekloj javnoj ponudi koja je okončana početkom 2025. godine većinski vlasnik Energoprojekta je preuzeo svega 0,1% akcija po ceni od 375 dinara po komadu.

Poslednja cena akcija Energoprojekta na Beogradskoj berzi iznosi 529 dinara što je 17% iznad ponuđene cene.

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Porodica Tramp prihodovala 2,3 milijarde kroz kripto-projekte, ulagači približno toliko izgubili

by bifadmin 10. јун 2026.

Porodica američkog predsednika Donalda Trampa ostvarila je najmanje 2,3 milijarde dolara prihoda kroz kripto-projekte koje je promovisala nakon predsedničkih izbora 2024. godine, dok su mali ulagači u tim projektima izgubili približno jednak iznos, pokazuje Rojtersova analiza.

Agencija je proučila „blokčejn“ podatke, korporativnu dokumentaciju, objave na društvenim mrežama i javne nastupe članova Trampove porodice i osoba povezanih s projektima. Nalaze je dodatno proverilo više od deset stručnjaka iz oblasti računovodstva i kriptovaluta, koji su Rojtersove procene ocenili kao verodostojne.

U fokusu istrage nalaze se četiri projekta: „World Liberty Financial“, token „$TRUMP“, „American Bitcoin“ i „AI Financial Corp“, kompanija poznata pod ranijim nazivom „ALT5 Sigma“.

Iako se radi o različitim poslovnim modelima, Rojters navodi da se u svim slučajevima ponavlja sličan obrazac. Trampova porodica nije ulagala značajniji sopstveni kapital, projekte je promovisala koristeći političku prepoznatljivost i lični brend, a potom ostvarila znatnu zaradu dok su mali ulagači kupovali imovinu koja je kasnije izgubila veliki deo vrednosti.

Bela kuća nije direktno odgovorila na Rojtersove nalaze. Portparolka Ana Keli poručila je da se „sve radnje predsednika Trampa i njegove administracije preduzimaju u najboljem interesu američkog naroda“.

Među ulagačima koji su pretrpeli gubitke je i 29-godišnja Fatima Elrgdavi iz kalifornijske Santa Barbare. Softverska inženjerka početkom 2025. godine odlučila je da uloži 2.000 dolara u „meme token $TRUMP“ nakon što joj je prijateljica pokazala Trampovu objavu na internetu sa porukom: „NABAVITE SVOJ $TRUMP ODMAH.“

Najrizičniji oblik kriptoimovine

„Pomislila sam da je reč o sigurnom ulaganju. Ako Tramp stoji iza toga, to mora da bude legitimno ulaganje“, rekla je Rojtersu.

Njen ulog krajem maja vredeo je manje od 120 dolara.

Meme tokeni spadaju među najrizičnije oblike kriptoimovine jer njihova vrednost uglavnom zavisi od popularnosti na društvenim mrežama i interesa ulagača, a ne od konkretnog poslovnog modela ili imovine. Rojters navodi da je vrednost tokena $TRUMP od januarskog vrhunca pala za 97 odsto.

Elrgdavi danas smatra da za njeno ulaganje više nema izgleda za oporavak. Kaže da ceo projekat vidi kao klasičnu šemu „pumpaj i prodaj“, ali dodaje da se ipak smatra srećnom u poređenju sa ljudima koji su izgubili znatno veće iznose.

Rojters je razgovarao sa 27 ulagača povezanih sa Trampovim kripto-projektima. Većina njih bila je upoznata sa Trampovim ranijim poslovnim neuspesima i stečajevima, ali su verovali da će im njegovo ime, politički položaj i reputacija uspešnog preduzetnika pomoći da ostvare dobit. Mnogi su priznali da pre ulaganja nisu sproveli ozbiljniju analizu.

Jedan softverski inženjer iz Minesote izgubio je 60.000 dolara. Hotelski menadžer iz Vijetnama ostao je bez višegodišnje zarade. Met, 45-godišnji mašinista iz Indijane, uložio je 40.000 dolara u akcije tadašnjeg ALT5 Sigme. Vrednost njegovog ulaganja pala je za 79 odsto, odnosno za oko 32.700 dolara.

„Kada akcija ima predsedničku podršku, barem od njegovih sinova, pomislite da će rasti“, rekao je Met.

„Smatram se gubitnikom, ali još nisam odustao“

Iako je pretrpeo veliki gubitak, nije prodao preostale akcije.

„Smatram se gubitnikom, ali još nisam odustao“, rekao je.

Neki ulagači ipak ne smatraju Trampovu porodicu odgovornom za svoje gubitke. Jedan preduzetnik iz Teksasa rekao je da je uložio 5.000 dolara u American Bitcoin jer je verovao Trampovom poslovnom instinktu.

„Jednostavno sam osećao da se Tramp razume u posao“, rekao je.

Dionice je kasnije prodao uz gubitak od oko 800 dolara, ali smatra da se odgovornost ne može pripisati isključivo Trampu.

„Sve kriptovalute su trenutno u padu, tako da ne možete direktno kriviti Trampa“, rekao je.

Najveći finansijski uspeh za Trampovu porodicu predstavlja World Liberty Financial. Projekat su osnovali članovi porodice Tramp i nekoliko njihovih poslovnih partnera, a prodaja tokena počela je u oktobru 2024. godine. Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi bili su među njegovim najistaknutijim promoterima.

Projekat je predstavljen kao pokušaj „izgradnje i demokratizacije novog finansijskog sistema za dobrobit miliona“.

Vlasnici tokena dobili su ograničena prava glasa o određenim pitanjima, ali ne i pravo na udeo u dobiti. Uoči početka prodaje Donald Tramp pozvao je svoje pratioce na platformi X da kupe tokene.

„Potpuna prevara“

Mnogi ulagači očekivali su da će zaraditi kada tokeni budu izlistani na berzama. Međutim, World Liberty je najpre ograničio prodaju na najviše 20 odsto kupljenih tokena, a potom je u aprilu prihvaćen predlog prema kojem većina tokena neće biti potpuno otključana pre 2030. godine, kada Tramp više neće biti predsednik.

Jedan evropski ulagač koji je u projekat uložio 45.000 dolara takvu odluku je opisao kao „potpunu prevaru“.

Rojters navodi da je Donald Tramp svoje ime licencirao projektu kroz sporazum prema kojem se 75 odsto prihoda od prodaje tokena preusmerava kompaniji DT Marks DEFI LLC, koja je u 70-odstotnom vlasništvu Trampove fondacije. Prema Rojtersovim procenama, porodica Tramp preko World Libertyja do sada je zaradila više od 1,6 milijardi dolara, dok se gubici ulagača procenjuju na oko 674 miliona dolara.

Značajne prihode doneo je i meme token $TRUMP. Samo tri dana pre druge Trampove inauguracije, 17. januara 2025, predsednik je javno pozvao građane da ga kupuju. Dan kasnije Erik Tramp opisao ga je kao „najvreliji digitalni meme na svetu“, dok je Donald Tramp Mlađi podržao promociju u trenutku kada je cena dostigla rekordnih 75,35 dolara.

Nakon toga vrednost tokena naglo je pala, dok su prvi ulagači unovčavali dobit. Rojters procenjuje da je projekat porodice Tramp doneo oko 616 miliona dolara, dok su ulagači izgubili više od 700 miliona.

Pad vrednosti zabeležile su i akcije povezane s drugim Trampovim projektima. World Liberty Financial prošlog avgusta povezao se sa kompanijom ALT5 Sigma, koja danas posluje pod nazivom AI Financial Corp. Kompanija je prodajom novih akcija prikupila 750 miliona dolara, a 717 miliona potrošila na kupovinu World Liberty tokena.

Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi javno su podržali taj potez, a Donald Tramp Mlađi ga je opisao kao „pravi proboj“.

Akcije ALT5 Sigme pale su sa više od devet dolara u avgustu 2025. na svega 75 centi u aprilu 2026. Rojters procenjuje da su ulagači izgubili oko 675 miliona dolara, dok je više od pola milijarde dolara od kupovine tokena završilo kod Trampove porodice.

Poslovanje je ostalo neprofitabilno

Sličan razvoj događaja Rojters opisuje i u slučaju American Bitcoina. Kompanija Hut 8 spojila je svoj rudarski odeljak sa American Data Centersom, kompanijom koju podržavaju Trampovi sinovi, čime je nastao American Bitcoin.

Prilikom izlaska na Nasdaq Donald Tramp Mlađi izjavio je: „Našim uvrštavanjem na Nasdaq, ovu misiju podižemo na globalnu scenu.“

Erik Tramp, koji obavlja funkciju glavnog stratega, tvrdio je da kompanija može da rudari bitkoin za polovinu tržišne cene. Međutim, poslovanje je ostalo neprofitabilno.

Akcija je od septembra do kraja aprila pala sa 11 dolara na 1,15 dolara. Rojters navodi da je Erik Tramp dobio devet odsto vlasničkog udela, koji je krajem aprila vredeo više od 70 miliona dolara, pri čemu nema dokaza da je za taj udeo uložio sopstveni novac. Istovremeno su spoljni ulagači izgubili više od 200 miliona dolara.

Rojters je razgovarao i sa osam stručnjaka za etiku u javnoj upravi. Svi su ocenili da bogaćenje predsednikove porodice u sektoru koji reguliše njegova administracija predstavlja do sada nezabeležen sukob interesa u modernoj američkoj istoriji. Istovremeno napominju da takvo ponašanje ne mora nužno biti nezakonito ako nije povezano sa prodajom političkog uticaja ili regulatornih pogodnosti.

Portparolka Bele kuće Ana Keli odbacila je takve tvrdnje.

„Ni predsednik ni njegova porodica nikada se nisu, niti će se ikada, upuštati u sukobe interesa. Predsednik Tramp je s ponosom učinio Sjedinjene Države kripto-prestonicom sveta putem izvršnih radnji“, poručila je.

„Ulagači su se trebali zapitati…“

Bivši američki ministar trgovine Vilbur Ros smatra da Trampova porodica, kao i porodice drugih političara, ima pravo da zarađuje od poslovnih projekata.

„Ako ljudi nameravaju da kupe nešto špekulativno, trebalo bi da budu svesni da postoji rizik“, rekao je.

Profesor Džon Pol Rolert sa Univerziteta u Čikagu smatra da su se ulagači trebali zapitati da li Trampova porodica ostvaruje finansijsku korist čak i u slučaju da projekti propadnu.

Ako je odgovor na to pitanje potvrdan, upozorio je, „približavate se nečemu što izgleda kao prevara“.

Izvor: N1

Foto: maurice98, Depositphotos

10. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanije iz Srbije među najboljima u međunarodnom programu Imprese Vincenti

by bifadmin 9. јун 2026.

Deset izuzetnih međunarodnih kompanija, uključujući dve iz Srbije, bilo je u centru pažnje petnaestog događaja programa Imprese Vincenti („Pobedničke kompanije”), koji realizuje Intesa Sanpaolo, bankarska grupacija u okviru koje posluje Banca Intesa, sa ciljem promocije malih i srednjih preduzeća. Ovim događajem završena je roadshow turneja šestog izdanja programa, uz događaj posvećen najboljim kompanijama iz ekonomskih i kulturnih okruženja Centralne i Istočne Evrope i Egipta.

Ove kompanije istakle su se sposobnošću da inoviraju, rastu i doprinose razvoju i integraciji geografski razuđenih lanaca dobavljača, ne samo kao izvoznici, već i kao strateška čvorišta u lancima vrednosti, sa vodećom ulogom u trendovima nearshoringa i ESG tranzicije.

Kako bi ubrzala razvoj međunarodnog lanca dobavljača sposobnog da privuče strane investicije u Italiju i dodatno ojača vrednost brenda Made in Italy širom sveta, Intesa Sanpaolo je ojačala sinergiju između Divizije međunarodnih banaka i Divizije Banca dei Territori, koje predvode Paola Papanikolau (Paola Papanicolaou) i Stefano Bareze (Stefano Barrese). U tom kontekstu, Grupa je ponovo potvrdila svoju posvećenost podršci rastu italijanskih i međunarodnih kompanija, sa ciljem povećanja njihove konkurentnosti i podsticanja snažnije integracije proizvodnih lanaca dobavljača.

Događaj je održan u sedištu Intesa Sanpaolo u Milanu, i predstavio je 10 „pobedničkih kompanija” iz osam zemalja u kojima Intesa Sanpaolo posluje preko svoje mreže međunarodnih banaka.

Srbiju su predstavljale kompanija Diopta, koja je razvila skalabilan poslovni model u optičkom sektoru zasnovan na operativnoj efikasnosti i pouzdanosti i Agroitaly, agroindustrijsko preduzeće koje se razvija ka kulturama visoke dodate vrednosti, Albaniju kompanija Italcostruzioni, specijalizovana za preciznu mehaničku obradu, sa snažnom izvozničkom orijentacijom, a Hrvatsku Aircash, inovativna fintech kompanija koja je transformisala distribuciju digitalnih platnih usluga. Pobednička kompanija iz Egipta bila je Salcef, aktivna u razvoju održivih rešenja za mobilnost i velikih infrastrukturnih projekata, a iz Rumunije Rekord, prepoznat po proizvodnoj izvrsnosti u segmentu tehničke outdoor obuće, konkurentne na međunarodnim tržištima visoke dodate vrednosti. Među pobednicima su se našli i slovenački Incom, vodeća kompanija u prehrambenoj industriji, sa snažnom strategijom internacionalizacije i kontinuiranim inovacijama proizvoda, Minit Slovakia, koja je izgradila visoko skalabilan poslovni model koji joj je omogućio transformaciju iz porodične pekare u evropsku mrežu, kao i dve kompanije iz Mađarske – Prolan, IT kompanija koja razvija rešenja za železničku automatizaciju i upravljanje energijom, sa snažnim inovacionim fokusom zasnovanim na istraživanju i razvoju, i Catone, koja je u Budimpešti uspostavila logistički i proizvodni centar za agroprehrambeni sektor, sa izraženim naglaskom na inovacije i kvalitet.

Ove kompanije posluju u različitim, ali strateški važnim sektorima za evropske ekonomije: od hrane i pića do visokih tehnologija, od napredne proizvodnje do infrastrukture i agroprehrambenog sektora, a sve ih povezuje sposobnost da stvaraju vrednost kroz inovacije, održivost i međunarodnu integraciju.

Paola Papanikolau, direktorka Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo, izjavila je: „Današnji događaj odražava geoekonomski trend koji je sada postao strukturni: rastuću integraciju između Italije, Centralne i Istočne Evrope i Egipta duž sve povezanijih industrijskih, komercijalnih i finansijskih ruta. U svetu u kojem lanci vrednosti postaju kraći, regionalizovaniji i sve više usmereni na otpornost, uloga Grupe poput naše jeste i da gradi industrijske, a ne samo finansijske veze. Za Intesa Sanpaolo, saradnja među različitim divizijama i naše međunarodno prisustvo predstavljaju stratešku polugu za podršku kompanijama na tržištima sa najvećim potencijalom, jačajući njihovu konkurentnost, investicioni kapacitet i prisustvo u italijanskim i evropskim lancima dobavljača. Među mnogim izuzetnim kompanijama koje smo upoznali, deset izabranih u okviru Imprese Vincenti inicijative oličavaju ovaj put: to su kompanije snažno ukorenjene u svojim lokalnim sredinama, ali već sposobne da posluju unutar šire industrijske geografije. Podrška njihovom rastu znači doprinos integrisanijem, međunarodnijem i konkurentnijem proizvodnom ekosistemu.”

Stefano Bareze, direktor Divizije Banca dei Territori Intesa Sanpaolo, izjavio je: „Sinergija između naših divizija omogućava Grupi da održava stalan dijalog sa zajednicama i teritorijama u kojima posluje, stvarajući jedinstvenu vrednost za realnu ekonomiju i poslovnu zajednicu, čije potrebe, potencijale i snage svakodnevno posmatramo. Kroz program Imprese Vincenti tokom godina smo izgradili veoma efikasan odnos sa 800 kompanija, uključujući i međunarodne, stvarajući istinsku zajednicu visoke dodate vrednosti, zahvaljujući i podršci naših partnera. Od 2020. godine malim i srednjim preduzećima obezbedili smo više od 138 milijardi evra finansiranja, uključujući 13 milijardi evra za transakcije iz oblasti vanrednog finansiranja i 15 milijardi evra za projekte povezane sa održivošću. Ove izuzetne italijanske kompanije sa snažnom orijentacijom ka rastu ostaće u središtu strategije Divizije Banca dei Territori i sinergija predviđenih novim poslovnim planom koji je predstavio naš izvršni direktor Karlo Mesina (Carlo Messina), jer je rast kompanija ujedno i naš rast.”

U okviru programa, ove kompanije će dobiti podršku Intesa Sanpaolo i projektnih partnera u svakoj fazi svog poslovnog životnog ciklusa, uz podsticanje ulaganja u nematerijalnu imovinu — intelektualnu svojinu, istraživanje i razvoj, razvoj lanaca dobavljača i obuke — kao i u ključne stubove rasta: međunarodnu ekspanziju, održivost, zaštitu, inovacije, digitalnu tranziciju i vanredno finansiranje.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Volonteri Erste Banke u akciji za uređenje Specijalnog rezervata prirode Zasavica

by bifadmin 9. јун 2026.

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine, skoro 250 volontera Erste Banke Srbija učestvovalo je proteklog vikenda u volonterskoj akciji uređenja Specijalnog rezervata prirode Zasavica, sa ciljem očuvanja prirodnih resursa i unapređenja uslova u ovom zaštićenom području poznatom po bogatom biodiverzitetu.

Tokom akcije zasađena je Erste bagremova šuma sa 300 sadnica, uređivan je prostor rezervata, ofarbana ograda u dužini od 120 metara i uklonjene invazivne biljne vrste sa pašnjaka. Volonteri su učestvovali i u postavljanju dve velike informativne table za posetioce, dok je deo aktivnosti bio posvećen edukativnim sadržajima za decu, kao i timarenju i hranjenju magaraca, po kojima je Zasavica prepoznatljiva.

Ove godine akcija doprinela je i obeležavanju Međunarodne godine volontiranja (UN IVY 2026) i pružila priliku da zaposleni zajedničkim radom učestvuju u očuvanju jednog od najznačajnijih prirodnih rezervata u Srbiji. Pored konkretnog doprinosa uređenju prostora, cilj akcije bio je i podizanje svesti o značaju zaštite životne sredine i aktivnog uključivanja pojedinaca u inicijative od značaja za zajednicu.

Poseban fokus tokom akcije bio je na očuvanju biodiverziteta i unapređenju prostora koji predstavlja stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta karakterističnih za ovo područje. Aktivnosti poput uklanjanja invazivnih biljaka i sadnje novih stabala doprinose dugoročnom očuvanju ekosistema rezervata i kvalitetnijim uslovima za njegov razvoj i zaštitu.

„Zaista smo ponosni na sve strateške aktivnosti koje u Erste Banci, sada već preko 20 godina, sprovodimo u oblasti društveno odgovornog i održivog poslovanja. Pored radnog dela kroz konkretne aktivnosti na terenu, i ove godine naša volonterska akcija imala je i snažan edukativni i timski karakter – važno nam je da putem ovakvih inicijativa zajedno jačamo timski duh i razvijamo svest o ličnoj i kolektivnoj odgovornosti kada je reč o očuvanju naše planete“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci.

Erste klub volontera danas okuplja gotovo četvrtinu zaposlenih banke, koji su od 2008. godine do danas realizovali više od 50 volonterskih akcija širom Srbije. Kroz ovakve inicijative Banka kontinuirano podstiče kulturu zajedništva, solidarnosti i odgovornog odnosa prema zajednici i životnoj sredini.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Frikom Legende u novom izdanju: trendovi prolaze, ali dobri ukusi ostaju

by bifadmin 9. јун 2026.

U svetu u kojem se trendovi menjaju iz dana u dan, postoje stvari koje jednostavno ne izlaze iz mode – ukusi kojima se uvek vraćamo, mali rituali koji ulepšavaju dan i uspomene koje s lakoćom prizivamo.

Upravo na toj ideji Frikom gradi ovogodišnju priču, koja ima posebno značenje jer kompanija obeležava 50 godina postojanja – pola veka stvaranja ukusa koji se prenose generacijama i ostaju deo zajedničkih uspomena.

Ove sezone Frikom predstavlja unapređene Frikom Kornete – nova izdanja proizvoda koja prate savremene ukuse, ali zadržavaju ono najvažnije: prepoznatljiv kvalitet i osećaj poznatog užitka kojem se uvek rado vraćamo. Kao jedan od simbola leta i dugogodišnje Frikom tradicije, Kornet sada dolazi sa hrskavijim vaflom, kremastijom strukturom sladoleda i bogatijim čokoladnim prelivom, uz dobro poznate ukuse čokolade, vanile i jagode.

Za zajedničke trenutke, u ponudi je i novi Kornet M4, koji donosi dva omiljena ukusa – čokoladu i vanilu – idealna za deljenje i uživanje u društvu.

Jer neke stvari nikada ne izlaze iz mode

Inspirisan svime onim što traje i nadilazi prolazne trendove, Frikom ove godine pokreće prvi najveći digitalni leksikon Frikom legendi – moderno mesto koje okuplja uspomene, trendove i male lične priče.

Nastao po uzoru na nekadašnje leksikone koje smo ispunjavali sa prijateljima, ovaj digitalni format poziva sve da se uz svoje omiljene ukuse prisete:

  • fraza koje su obeležile određene faze života
    • trendova koji su obeležili generacije
    • trenutaka koji su ostali sa nama

i da ih zabeleže kao deo jedne velike, zajedničke priče.

Više od proizvoda – deo uspomena

Frikom ovim pristupom spaja sadašnjost i nostalgiju, stvarajući kampanju koja nije samo o novim ukusima, već o iskustvima i emocijama koje ih prate.

Upravo zato Frikom proizvodi već generacijama nisu samo dezert, već i deo svakodnevice – od kratkih pauza do trenutaka koje pamtimo.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
  • Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio ribolov
  • Tri Maserati modela u novom izdanju: Grecale, GranTurismo i GranCabrio 

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit