NAJNOVIJE
Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje...
Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše...
Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na...
Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog...
Kako su građani odbranili Almaški kraj u Novom Sadu
Moj dm: pet dana, pet kupona u znaku ženskog...
Javni dug Srbije na kraju juna 41,29 milijardi evra...
Toplotni talas bez padavina ugrožava prinose, kako navodnjavati useve...
Hakeri ukrali 116 miliona dolara u bitkoinima iz jednog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Propao tender za Kalenić pijacu

by bifadmin 27. јул 2026.

Postupak javne nabavke za obnovu i dogradnju Kalenić pijace u Beogradu obustavljen je nakon što je pristigla samo jedna ponuda koju je Komisija za javnu nabavku ocenila kao neprihvatljivu.

Pitanje je koliko je to i da li je uopšte loša vest imajući u vidu da bi ova rekonstrukcija potencijalno bila jedna od najskupljih u Evropi u odnosu na veličinu samog objekta.

Da podsetimo, obnova Kalenić pijace prvo je podrazumevala natkrivanje pijace, dograđnju još lokala, ali i izgradnju dodatna dva nivoa pod zemljom od kojih bi jedan bio garaža a drugi magacinski prostor. U međuvremenu se odustalo od podzemnih objekata ali je cena rekonstrukcije ostala ista: 24 miliona evra.

Tender za realizaciju građevinskih radova raspisan je 26. maja, a jedina ispravna ponuda je pristigla sat i po pre isteka roka, 20. jula. Međutim, Komisija za javnu nabavku utvrdila je da ona nije bila adekvatna. Među ključnim zamerkama je bila ona da obrazac sa cenama nije popunjen na način koji je bio propisan tenderom.

U pitanju je bila ponuda grupacije od sedam kompanija. Na čelu tog konzorcijuma je, bar prema rečima direktora Centra za lokalnu samoupravu Nikole Jovanovića, miljenik gradske vlasti firma „Jadran“ koja je radila rekonstrukciju Obrenovačke pijace, a odgovorna je i za kašnjenje autobuske stanice u Beogradu.

Foto: Bif

27. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Humanoidni roboti prvi put izveli dve hirurške operacije

by bifadmin 27. јул 2026.

Humanoidni roboti su prvi put izveli dve hirurške operacije na svinjama, što istraživači ocenjuju kao potencijalno revolucionaran korak za budućnost hirurškog lečenja.

Celokupna procedura i rezultati operacije objavljeni su 8. jula u naučnom časopisu Nature, a u istraživanju su učestvovali inženjeri i hirurzi sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.

Jednu operaciju predvodio je humanoidni robot uz asistenciju hirurga, dok su drugu u potpunosti izvela dva humanoidna robota, saopštio je Univerzitet. Roboti su svinjama uklonili žučnu kesu, što predstavlja važan korak pre nego što istraživanje pređe na ispitivanja na ljudima.

– Kao dokaz da je koncept izvodljiv, sve je funkcionisalo – izjavio je dr Rajan Broderik, vršilac dužnosti direktora Centra za budućnost hirurgije pri Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu, za televiziju Ej-Bi-Si njuz.

Humanoidni roboti imaju glavu i ruke i manji su od većine hirurških robota koji se danas koriste u bolnicama i zahtevaju znatno više prostora. Istraživači i lekari dali su im i nadimak – Serdži (Surgie).

– Ograničenja u pogledu prostora, koja postoje kod tradicionalne robotske hirurgije, ovde nisu predstavljala problem – napominje dr Broderik. – Robot je funkcionisao kao asistent pored pacijenta, pa se prirodno uklopio u prostor u kojem inače radimo laparoskopske operacije.

Lekari i istraživači nadaju se da bi Serdži u budućnosti mogao da se koristi i van klasičnih bolničkih operacionih sala.

– Možete da zamislite da se ovaj uređaj koristi na brodu, u nekom udaljenom selu ili u manjim operacionim uslovima, van velikih gradova – napominje dr Šanglej Liu, kolorektalni hirurg sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu. – Mislim da to otvara brojne mogućnosti za bolju dostupnost hirurške nege.

Lekari i istraživači takođe smatraju da bi Serdži mogao da pomogne u ublažavanju nedostatka medicinskog osoblja u bolnicama i omogući veći broj hirurških zahvata u budućnosti.

– Verujem da smo pokazali da je moguće koristiti humanoidne robote u operacionoj sali za izvođenje stvarnih hirurških zahvata koji bi jednog dana mogli da spasavaju ljudske živote -izjavio je dr Majkl Jip, profesor Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

27. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Obveznici između eko takse i poreskog kredita

by bifadmin 27. јул 2026.
Nova pravila za obračun poreza na emisije gasova sa efektom staklene bašte detaljno propisuju kako će obveznici prijavljivati svoje obaveze, na koji način mogu ostvariti pravo na poreski kredit i kakvu dokumentaciju moraju da vode kako bi dokazali ulaganja u smanjenje emisija ugljen-dioksida.

Pravilnikom, na osnovu Zakona o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte, definisani su obrasci, način njihovog popunjavanja, kao i pravila za vođenje evidencije o investicijama koje doprinose smanjenju emisija CO₂, piše Biznis.rs.

Posebni obrasci i dokazna dokumenta

Poreska prijava za obračun i plaćanje ovog poreza podnosiće se na posebnom obrascu PP EGESB.

Svi novčani iznosi u prijavi iskazuju se u dinarima, bez decimala, osim iznosa poreza po toni ugljen-dioksida ili ekvivalenta ugljen-dioksida, koji se unosi sa dve decimale.

I količine emitovanih gasova iskazuju se u tonama CO₂ ekvivalenta, takođe sa dve decimale.

Sam obrazac prijave sastoji se iz više celina. U njemu se navode podaci o prijavi, poreskom obvezniku, podnosiocu prijave, eventualnom poreskom punomoćniku, dodatni podaci o vrsti poreske obaveze, kao i obračun same poreske obaveze.

Poseban deo odnosi se na priloge i dokaze koji se dostavljaju uz prijavu.

Uz poresku prijavu obavezno se prilaže i obrazac za obračun ukupne emisije tokom poreskog perioda. U njemu se objedinjeno prikazuju podaci za sva postrojenja obveznika.

U obrazac se unosi ukupna količina emitovanih gasova, zbir referentnih emisija za sva postrojenja, kao i poreska osnovica, koja predstavlja razliku između ukupnih i referentnih emisija, pri čemu ona ne može biti manja od nule.

Kako se ostvaruje pravo na poreski kredit?

Pravilnik detaljno uređuje i ostvarivanje prava na poreski kredit. To pravo može se koristiti isključivo pod uslovima propisanim Zakonom i ovim pravilnikom, a osnov za njegovo priznavanje predstavljaju uredno vođene evidencije o ulaganjima.

U obračun ukupnih ulaganja ne ulazi porez na dodatu vrednost ukoliko poreski obveznik ima pravo na odbitak prethodnog PDV-a. Sa druge strane, priznaju se troškovi izrade projektno-tehničke dokumentacije, nabavke usluga, kao i izvođenja radova koji su neposredno povezani sa realizacijom mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Jedan od osnovnih uslova za korišćenje poreskog kredita jeste uredna evidencija svih finansijskih sredstava uloženih u projekte i aktivnosti koje doprinose smanjenju emisije CO₂ ekvivalenta.

Evidencija za svaki projekat ili meru

Obveznici će morati da vode posebnu evidenciju za svaki pojedinačni projekat ili meru, uz odgovarajuću dokumentaciju koja potvrđuje izvršena ulaganja.

Evidencija se vodi u obliku posebnog evidencionog lista za svaki projekat.

U njoj se, između ostalog, navode svi finansijski dokumenti koji se odnose na konkretno ulaganje, uključujući broj i datum dokumenta, naziv i PIB dobavljača, iznos bez PDV-a, kao i podatke o datumu i načinu plaćanja.

Pravilnik predviđa da zbir svih pojedinačnih iznosa iz finansijskih dokumenata mora u potpunosti da odgovara ukupnom iznosu ulaganja prikazanom u glavnoj tabeli.

Ukoliko poreski obveznik u istom poreskom periodu realizuje više projekata za koje koristi poreski kredit, za svaki od njih mora biti popunjena posebna evidencija.

Evidencija se može voditi u papirnoj ili elektronskoj formi, ali bez obzira na način vođenja, mora biti sačuvana zajedno sa kompletnom pratećom dokumentacijom do isteka zakonskog roka zastarelosti za utvrđivanje i naplatu poreske obaveze, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Posebno je naglašeno da se evidencija vodi hronološki za svaki projekat i da mora biti usklađena sa finansijskom, računovodstvenom i drugom dokumentacijom.

Na osnovu tih podataka poreski organ mora biti u mogućnosti da nesmetano proveri vezu između izvršenih ulaganja i iskorišćenog poreskog kredita.

Od vrednosti investicije zavisi iznos poreza

Poreski obveznici koji koriste pravo na poreski kredit uz prijavu dostavljaju još dva posebna obrasca. Prvi predstavlja analitički pregled svih investicija i projekata, dok se drugim obračunava sam poreski kredit.

Analitički obrazac popunjava se posebno za svaku investiciju ili projekat. U njemu se navodi naziv projekta, vrsta ulaganja – bilo da je reč o nabavci opreme, izgradnji ili modernizaciji postrojenja, rekonstrukciji ili tehnološkom unapređenju – kao i detaljan opis investicije i njen cilj.

Pored toga, unosi se period realizacije projekta, odnosno datumi početka i završetka radova.

Ako projekat nije završen do kraja poreskog perioda, evidentira se samo datum početka realizacije.

Obveznici su dužni da prikažu i ukupnu vrednost investicije ostvarene tokom poreskog perioda, kao i deo ulaganja koji se neposredno odnosi na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Upravo ti podaci predstavljaju osnov za obračun poreskog kredita koji se može koristiti u skladu sa zakonskim uslovima.

Izvor: Biznis.rs
Foto: Pixabay
27. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Nivo testosterona kod muškaraca prepolovljen u poslednjih 50 godina

by bifadmin 26. јул 2026.
Prosečan nivo testosterona kod muškaraca opao je za više od 50 odsto u poslednjih pet decenija, pokazuje nova studija predstavljena na kongresu Evropskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) u Londonu.

Studija obuhvata analizu podataka iz više od 8.650 studija sprovedenih između 1972. i 2019. godine, na uzorku od 102.334 ispitanika iz pet zemalja, uključujući Izrael, SAD, Brazil, Finsku i Dansku.

Istraživači, koje je predvodio Hagaj Levin sa Braun škole javnog zdravlja Hebrejskog univerziteta Hadasa u Izraelu, navode da je prosečna stopa smanjenja od 1979. godine, zajedno, bila 54 procenta, a tempo pada izgleda da se posebno ubrzao nakon 2000. godine.

To je otprilike pad od jedan odsto svake godine, što, kako navode naučnici, ukazuje da je u pitanju snažan trend, a ne posledica slučajnosti ili statističke greške, upozoravaju oni.

U studiji se ističe da gojaznost i dijabetes predstavljaju glavne faktore koji doprinose smanjenju nivoa testosterona, dok bi značajnu ulogu mogli da imaju i faktori iz životne sredine, uključujući hemikalije koje remete rad endokrinog sistema.

Kako se nivo telesne masti povećava zbog gojaznosti, testosteron se pretvara u ženski hormon estrogen, dok insulinska rezistencija kod dijabetičara i hronično visok nivo šećera u krvi mogu oštetiti funkciju hipotalamusa i hipofize u mozgu.

Ovo, zauzvrat, može smanjiti moždane signale koji govore telu da proizvodi testosteron, kažu istraživači.

Autori ističu da testosteron ima važnu ulogu u proizvodnji spermatozoida, regulaciji seksualne želje, ali i održavanju raspoloženja, nivoa energije, metabolizma, mišićne mase i gustine kostiju.

Studija pod nazivom „Vremenski trendovi ukupnog i slobodnog testosterona (1972-2019): sistematski pregled i analiza meta-trendova“, koja još nije prošla stručnu recenziju, nadovezuje se na ranija istraživanja iste grupe naučnika koja su pokazala značajan pad broja spermatozoida kod muškaraca u poslednjih nekoliko decenija.

Istraživači napominju i da terapija testosteronom nije univerzalno rešenje, jer može da smanji prirodnu proizvodnju tog hormona u organizmu.

Takođe upozoravaju da svet prolazi kroz ozbiljnu krizu muškog reproduktivnog zdravlja koja ne dobija dovoljno pažnje i pozivaju na donošenje odgovarajućih mera u oblasti javnog zdravlja.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay
26. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Konoba radi uspešno bez ijednog zaposlenog

by bifadmin 25. јул 2026.
Jedinstvena konoba na severu Italije već više od dve decenije uspešno radi bez ijednog zaposlenog, a gosti sami uzimaju domaće specijalitete i dobrovoljno ostavljaju novac.
U vreme kada restorani ulažu u kamere, digitalne kase, QR menije i sisteme za kontrolu naplate, jedno mesto na severu Italije već više od dve decenije posluje po potpuno suprotnom principu — na poverenju.

U konobi Osteria Senz’Oste, što u prevodu znači „konoba bez domaćina“, nema konobara koji prima narudžbine, nema blagajnika koji naplaćuje račun, niti zaposlenog koji proverava da li je gost platio ono što je pojeo i popio. Umesto toga, posetioci sami uzimaju hranu i piće, a zatim dobrovoljno ostavljaju novac.

Neobičnu ideju 2005. godine pokrenuo je vlasnik Ćezare De Stefano, koji je staru kamenu kuću iz 19. veka koristio za druženje sa porodicom i prijateljima.

Jednog dana odlučio je da vrata ostavi otvorena za prolaznike. Na sto je stavio tri boce proseka, nekoliko čaša i kratku poruku sa cenom, uz poziv gostima da sami uzmu ono što žele i ostave novac.

Malo ko je tada mogao da pretpostavi da će upravo taj eksperiment postati jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija u oblasti Valdobijadene, u srcu čuvenih vinograda proseka, koji se od 2019.godine nalaze na UNESCO listi svetske baštine.

Kako funkcioniše restoran bez osoblja?

Koncept je jednostavan — na policama se nalaze lokalni sirevi, suhomesnati proizvodi, hleb, kuvana jaja, kiselo povrće i druge domaće namirnice, dok se vino nalazi u rashlađenim samouslužnim dozatorima.

Svaki proizvod ima jasno istaknutu cenu.

Gosti sami biraju šta žele, sedaju za stolove među vinogradima i na kraju sami plaćaju račun putem samouslužnog sistema. Rezervacije nisu potrebne, nema kuvanih jela, niti klasične usluge, a posetioci ne smeju da donose sopstvenu hranu ili piće.

Poverenje pre svega — kao vrednost i kao poslovni koncept

Najzanimljivije je to što ovaj koncept funkcioniše već 21 godinu.

Vlasnici tvrde da je upravo poverenje postalo njihov najveći kapital i razlog zbog kojeg gosti dolaze iz celog sveta. Umesto kontrole, kamere i sumnje, čitava filozofija poslovanja zasniva se na pretpostavci da će većina ljudi pošteno platiti ono što je uzela.

Na zidovima su tokom godina ostale stotine poruka zahvalnosti koje su ostavili posetioci iz različitih zemalja, pretvarajući ovu malu konobu u simbol drugačijeg odnosa između domaćina i gostiju.

Da li bi ovakav model mogao da uspe i na Balkanu?

U vremenu kada se ugostitelji širom Evrope suočavaju sa rastom troškova poslovanja i hroničnim nedostatkom radne snage, ovakav koncept privlači pažnju i kao zanimljiv poslovni eksperiment. Italijanski ugostiteljski sektor procenjuje da bi do kraja godine mogao da ostane bez oko 250.000 radnika, zbog čega mnogi restorani traže nove modele poslovanja.

Ipak, vlasnici Osterije Senz’Oste smatraju da ključ njihovog uspeha nije u tome što nema zaposlenih, već u tome što su uspeli da izgrade iskustvo koje ljudi žele da dožive.

Na kraju, gosti ne dolaze samo zbog čaše proseka ili zalogaja domaćeg sira. Dolaze da provere da li poverenje zaista može da bude najbolji poslovni model – i da li bi tako nešto moglo da funkcioniše i negde bliže našem kraju.

Izvor: Blic/Index
Foto: Pixabay
25. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Američki san o državnom trošku: Nije CIA cicija

by bifadmin 24. јул 2026.

Ostvarenje američkog sna i put do bogatstva ne vodi samo preko Silicijumske doline, već može i preko Centralne obavještajne agencije (CIA). Tu nedostatak univerzitetske diplome nije nikakva prepreka da se postane multimilioner, parama poreznih obveznika.

Ljudi svašta donose kući sa posla, spajalice, papir za printer, olovke a poneko i laptop. David Rush, američki državni službenik, donio je kući sa posla 303 kilograma zlata.

Agenti kontraobavještajnog odjeljenja Federalnog istražnog biroa (FBI) pokucali su na vrata Davida Rusha 18. maja ove godine sa nalogom za pretres. U kući su pronašli 303 kilograma zlata u polugama od po jedan kilogram, čija je ukupna vrijednost oko 40 miliona dolara, oko dva miliona dolara u gotovini i 35 luksuznih satova, „od kojih su mnogi bili marke Rolex“, kako piše u optužnici.

Ovim upadom agenata FBI u kuću Davida Rusha, praktično počinje urnebesna komedija ili tragedija, zavisno iz kojeg se ugla gleda. Na logično pitanje odakle su došle te zlatne poluge i milioni dolara u kešu, odgovorio je još Đura Čvorović u „Balkanskom špijunu“: „CIA, snajka, CIA“.

Ispostavilo se da je Rush u stvari visoko rangirani zvaničnik u Direktoratu za nauku i tehnologiju američke Centralne obavještajne agencije (CIA), sa diplomom matematičara američkog Univerziteta Clemson i magisterijem elektrotehnike sa Rensselaer politehničkog instituta, što se i očekuje od ljudi koji rade na pravljenju najnovijih špijunskih igračaka.

Pored toga, tokom prethodne službe u mornarici gdje je bio pilot, završio je i školu za testne pilote američke mornarice. Tako da je kao vojni pilot u rezervi redovno pozivan na vojne vježbe.

Nije sve u parama, nešto je i u zlatu

Od novembra 2025. do marta ove godine, Rush je od finansijske službe CIA tražio i dobio 303 kilograma zlata, milione dolara u kešu i desetine najskupljih ručnih satova. Kao razlog naveo je da se radi o troškovima ultra tajnog projekta koji on vodi, a vezan je za „nastavak funkcionisanja vlade“ u slučaj totalne katastrofe, poput nuklearnog rata, i koji je klasifikovan kao „Special Access Program“. To znači da čak ni „Top Secret/SCI“, najviša bezbjedonosna dozvola u SAD, nije dovoljna za pristup detaljima takvog projekta, što se pokazalo jako zgodnim.

Klupko se počelo odmotavati kada je izgleda neko od računovođa u CIA krenuo da radi godišnju inventuru i kada je došao do 303 kilograma zlata, nije im se moglo ući u trag.

CIA možda jeste ozloglašena špijunska organizacija koja se ne usteže od atentata, torture, državnih udara, ali ni James Bond i Rambo zajedno nemaju nikakve šanse protiv knjigovođe kome se stanje na terenu ne slaže sa inventurnom listom.

CIA je onda obavijestila FBI, koji je krenuo u pretres kuće službenika Rusha. Tek kada je FBI krenuo da provjerava ko je u stvari David Rush, u CIA su otkrili da njihov visoko rangirani zvaničnik, koji je u Agenciji već 17 godina, nikada nije završio fakultet niti je magistrirao. Na Univerzitetu Clemson i Rensselaer politehničkom institutu nema nikakvih tragova da je on tamo uopšte studirao.

Nije matematičar, a nije ni pilot

Što se vojne karijere tiče, pilot nikada nije bio, ni u vojsci ni u civilu. Rush se 1997. prijavio u američku mornaricu gdje je radio na poslovima IT tehničara. Vojsci je 2004. godine dostavio papir sa Univerziteta Clamson, po kojem je završio fakultet i na osnovu toga je unaprijeđen u rezervi u čin mlađeg oficira. Zvanično je u februaru 2015. godine otpušten i iz vojne rezerve i u potpunosti postao civil.

Rush je 2009. aplicirao i bio primljen u CIA, gdje je kao svoje kvalifikacije naveo da je diplomirao na Univerzitetu Clemson 2000. godine i magistrirao na Rensselaer politehničkom institutu 2004. godine, a priložio je i sertifikat, bez datuma, iz škole za testne pilote američke mornarice.

Sve je to ponovio i na zvaničnom obrascu zahtjeva za pristup Top Secret/SCI podacima u novembru 2009. godine, što mu je i odobreno nekoliko mjeseci nakon što je primljen u CIA.

Ove bezbjedonosne provjere zvanično obuhvataju najsitnije i najintimnije detalje iz privatnog života onih koji apliciraju, od seksualnih fetiša pa do stranaca koje su eventualno sreli u vozu kao tinejdžeri prije 30 godina. Izgleda, sve su provjerili osim kvalifikacija, službe u vojsci i prethodnih poslova.

Šta god zli jezici pričali o CIA i špijunaži, očigledno je da se ipak radi o džentlmenskoj profesiji, gdje se vjeruje na riječ. Ako čovjek kaže da je diplomirao matematiku, magistrirao elektrotehniku i da je testni pilot mornarice, pa ne bi valjda to izmislio. Uostalom, kome ćeš vjerovati na riječ ako ne špijunima, kojima je u opisu posla da lažu i varaju.

Baron Minhauzen iz Lenglija

U oktobru 2018. godine Rush je aplicirao i za unapređenje u rukovodioca unutar CIA i tu ga je tek krenulo. Kako je naveo u prijavi, ne samo da je završio školu za testne pilote američke mornarice, već je trenutno i „direktor testiranja oružja u zajedničkoj organizaciji američke mornarice i kopnene vojske, gdje rukovodi sa 145 osoba i 18 aviona“. Pošto nije bio siguran da će ovo biti dovoljno, za svaki slučaj dodao je i da je već „11 godina savjetnik za doktorske teze na Institutu za tehnologiju američkog ratnog vazduhoplovstva“. Kad je bal, nek je maskenbal.

A direktori u CIA vjerovatno nisu mogli vjerovati kakvu sreću imaju da ih zapadne takav stručnjak, pa je Rushu put prema vrhu bio širom otvoren. Kad je već upoznao sistem iznutra, Rush nije mogao da odoli. Iako je još 2015. godine otpušten iz vojne rezerve, nastavio je da narednih deset godina, sve do septembra 2025. godine, od CIA naplaćuje naknade tokom boravka na nepostojećim vojnim vježbama.

Tako se tokom deset godina nabralo 744 sata plaćenog odsustva, što mu je donijelo nezasluženih 77.000 dolara.

Jedini koji zna, neće da kaže ništa

A onda su mu se proširili vidici, po principu „sve ili ništa“. Onaj ultra tajni projekat, koji je garantovao funkcionisanje američke vlade i u slučaju nuklearnog rata i na osnovu kojeg je Rush dobio desetine miliona dolara u zlatu i gotovini – e to je jednostavno izmislio. Nikakav super tajni projekat nije postojao, ali zlato i keš jesu.

I nikome od silnih direktora u CIA, superšpijuna, analitičara, internih kontraobavještajaca, ništa tu nije bilo sumnjivo. Doduše, „da se Vlasi ne dosjete“, Rush je u čitav fiktivni projekat uključio i dvojicu kolega, tako da je sve to barem na prvi pogled izgledalo kao „prava“ operacija. Da li su ova dvojica bili saučesnici koji su znali da se radi o prevari ili su jednostavno i oni bili izmanipulisani, istraga još uvijek pokušava da utvrdi.

Istražitelji takođe nastoje da utvrde koliko je ukupno para preduzetni Rush preselio iz sefova CIA u vlastiti džep. Prema informacijama koje su do sada procurile, ono što je trenutno pronađeno nije sve, ali niko ne zna koliko tačno para nedostaje i gdje je sklonjen ostatak. Jedini koji sigurno to zna je David Rush, samo neće da kaže.

Zločin bez kazne

Ideja kao i realizacija plana da se CIA iznutra zavrne za nekoliko desetina miliona dolara pod firmom troškova super tajnog, ali nepostojećeg projekta bila je savršena. Ali sjediti potom na tim milionima u vlastitoj kući je bio izuzetno glup potez.

Četrdeset miliona dolara je puno para, za koje se na dalekim egzotičnim destinacijama može svašta kupiti, uključujući i vlastitu smrtovnicu i novi identitet. Kako se čini, za CIA je tih četrdesetak miliona dolara sića, pa se ne bi previše zamarali da vrate taj novac ukoliko bi pronevjeritelj zvanično bio mrtav, čime bi izbjegli i javnu blamažu. A novopečeni milioner proveo bi ostatak života uživajući u plodovima svog rada.

David Rush je zvanično uhapšen 19. maja ove godine, dan nakon pretresa njegove kuće i protiv njega je podignuta optužnica. Za sada je jedino optužen da je oštetio državu za 77.000 dolara, koliko je naplatio tokom deset godina od CIA po osnovu naknada za nepostojeće vojne vježbe. A onih 303 kilograma zlata, vrijednih 40 miliona dolara, pronađenih u njegovoj kući? Koje zlato?

Dražen Simić

Biznis i finansije 247/248, jul/avgust 2026.

Foto: EdZbarzhyvetsky, Depositphotos

24. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Britanski milioneri traže veće poreze za sebe

by bifadmin 24. јул 2026.

Grupa od 120 britanskih milionera uputila je nesvakidašnji zahtev novom premijeru Endiju Bernamu – da im država poveća porez.

Poznata lica poput fudbalske legende Garija Linekera, muzičara Brajana Enoa i reditelja Ričarda Kertisa potpisala su otvoreno pismo u kojem poručuju: „Oporezujte nas, mi to sebi možemo da priuštimo“. Inicijativu je pokrenula organizacija Patriotic Millionaires UK, a njihov predlog sadrži jasne ekonomske zahteve:

  • Porez na super-bogatstvo: Uvođenje godišnjeg poreza od 2% za sve pojedince čija imovina prelazi 10 miliona funti.
  • Cilj je kapital, ne rad: Milioneri traže da se jače oporezuje nagomilano bogatstvo, a ne svakodnevni rad običnih građana.
  • Izjednačavanje nameta: Traži se izjednačavanje poreza na kapitalnu dobit sa porezom na dohodak, kao i zatvaranje rupa u zakonu o nasledstvu.

Milijarde za bolnice i škole

Prema procenama ekonomista ovaj potez bi doneo državi oko 24 milijarde funti godišnje. Potpisnici otvorenog pisma smatraju da je taj novac hitno potreban britanskom sistemu za obnovu ruiniranih javnih službi, pre svega zdravstva, školstva i infrastrukture. Oni upozoravaju da svega 50 porodica u zemlji ima više bogatstva nego polovina ukupnog stanovništva, što stvara opasan jaz u društvu.

Iako ankete pokazuju da čak 75% Britanaca podržava ovu ideju, premijer Bernam se nalazi pred ozbiljnim izazovom. Kritičari i opozicija odmah su uzvratili kontraargumentom: ako milioneri žele da daju više novca državi, niko ih ne sprečava da već sutra uplate dobrovoljne donacije direktno u trezor. Pored toga, ekonomski analitičari upozoravaju da bi sistemsko uvođenje ovog poreza moglo da postigne kontraefekat i natera najbogatije ljude da spakuju kofere i prebace svoj kapital u inostranstvo. Da li će nova vlada poslušati bogataše koji žele da plate više, ili će prevagnuti strah od odliva kapitala, pokazaće meseci pred nama.

Foto: kantver, Depositphotos

24. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Erste Banka objavila Izveštaj o društveno odgovornom poslovanju za 2025. godinu

by bifadmin 24. јул 2026.

U vremenu kada se od finansijskih institucija očekuje mnogo više od stabilnog poslovanja i dobrih finansijskih rezultata, održivost je jedan od ključnih pokazatelja dugoročne odgovornosti. Banke danas imaju važnu ulogu ne samo u finansiranju privrede i građana, već i u podršci zelenoj tranziciji, finansijskoj inkluziji i razvoju lokalnih zajednica.

Polazeći od takvog razumevanja svoje uloge, Erste Banka već 18 godina objavljuje nefinansijski izveštaj o održivosti, uključujući i najnoviji Izveštaj o društveno odgovornom poslovanju za 2025. godinu, „Banka – to su ljudi!“, u kojem predstavlja način na koji principe održivosti primenjuje u svakodnevnom poslovanju, odnosima sa klijentima, razvojem zaposlenih i podršci zajednici.

Tokom 2025. godine Banka je usvojila nove Strateške smernice za integraciju održivosti u poslovne procese i izveštavanje za period 2025-2030, čime je dodatno učvrstila i unapredila opredeljenje da održivost bude sastavni deo njene poslovne strategije, upravljanja rizicima i razvoja novih proizvoda i usluga. Istovremeno, nastavila je da razvija održiva finansijska rešenja, pruža savetodavnu i edukativnu podršku klijentima, posebno malim i srednjim preduzećima, kako bi im pomogla da lakše razumeju ESG zahteve i procese dekarbonizacije.

„Naš pristup održivosti podrazumeva mnogo više od usklađenosti sa regulatornim zahtevima – on je utkan u naše korene osnivanja, duboko je integrisan u naše svakodnevne odluke i poslovanje i za nas je važan strateški element dugoročnog razvoja i opstanka. Razvijati poslovanje na društveno odgovornim, održivim, inkluzivnim i transparentnim osnovama nije uvek lako, ali je jedini ispavan način i mi u njega iskreno verujemo. Upravo zato iza nas stoji već 18 godina napredne prakse u ovoj oblasti, koja nam daje uverenje da smo na dobrom putu“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, inkluziju i diverzitet u Erste Banci.

Tokom 2025. godine Banka je podržala više od 40 projekata i organizacija iz oblasti kulture, obrazovanja, nauke, preduzetništva, socijalne inkluzije i zaštite životne sredine, ali i nastavila da pruža programe finansijske edukacije namenjene različitim ciljnim grupama. Među inicijativama koje su obeležile prošlu godinu izdvajaju se program #verujusebe kojim je Erste Banka nastavila da pruža podršku umetnosti i najboljim mladim talentima, saradnja sa Festivalom autorskog filma, Guitar Art Festivalom i Beogradskom filharmonijom, kao i projekti posvećeni finansijskoj pismenosti, ženskom i socijalnom preduzetništvu.

Briga o zajednici i zaposlenima deo je istog pristupa održivosti. Pored mnogobrojnih benefita za zaposlene i kontinuiranog ulaganja u njihov razvoj kroz različite programe edukacije i usavršavanja, Banka podstiče i njihovo aktivno uključivanje u društveno odgovorne inicijative, poput redovnih volonterskih akcija za uređenje specijalnih rezervata prirode.

Izveštaj, koji je pripremljen u skladu sa relevantnim međunarodnim standardima i principima održivosti, uključujući GRI standarde, Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija i principe Globalnog dogovora UN-a, potvrđuje da Erste Banka društveno odgovorno poslovanje vidi kao dugoročnu poslovnu strategiju. U godini u kojoj je obeležila dve decenije poslovanja u Srbiji, Banka je još jednom pokazala da svoj razvoj gradi kroz odgovorno upravljanje, brigu o zaposlenima, partnerstvo sa klijentima i stvaranje održive vrednosti za društvo u celini.

 

24. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

AI modeli samoinicijativno hakovali kompaniju

by bifadmin 24. јул 2026.

Kompanija Hugging Face, jedna od najvećih svetskih platformi za deljenje open-source modela AI, našla se na meti sajber napada koji nije izveo čovek, već veštačka inteigencija.

Naime, OpenAI je ove nedelje saopštio da su tokom kontrolisanog bezbednosnog testiranja neki od njegovih najnaprednijih AI modela uspeli da izađu iz izolovanog testnog okruženja i pokrenu koordinisan sajber napad na infrastrukturu Hugging Face-a. Kompanija je događaj opisala kao „presedan“, a zajedno sa Hugging Face-om sprovodi detaljnu istragu.

Kako penosi BizLife, žrtva hakovanja koje se desilo sredinom jula u početku nije znala odakle dolaze neuobičajeni napadi. Tek nakon što je OpenAI kontaktirao Hugging Face postalo je jasno da iza njih stoje AI modeli koji su učestvovali u bezbednosnom eksperimentu. „Za veoma kratko vreme registrovali smo oko 17.000 pokušaja napada sa različitih IP adresa“, rekao je Tomas Volf, suosnivač i glavni naučni direktor Hugging Face-a. Napad je, kako kaže, bio potpuno drugačiji od uobičajenih sajber pretnji sa kojima se kompanija svakodnevno suočava.

„Pravila igre su se promenila“

Volf za BBC upozorava da većina kompanija još nije svesna koliko će se sajber bezbednost promeniti sa razvojem autonomnih AI agenata.

„Mislim da će ovo postati jedan od najčešćih oblika sajber napada. Većina kompanija još nije shvatila da su se pravila igre promenila“, rekao je on.

Za razliku od klasičnih chatbotova, AI agenti mogu samostalno da izvršavaju zadatke nakon što dobiju instrukcije od korisnika, što ih čini znatno moćnijim, ali i potencijalno opasnijim ukoliko zaobiđu bezbednosne mehanizme.

Nejt Soars iz Machine Intelligence Research Institute smatra da je najzabrinjavajući deo priče upravo činjenica da su modeli ignorisali zaštitne mehanizme koji bi trebalo da spreče AI da izvrši sajber napad.

„Na neki način je znao da to nije ono što su njegovi kreatori želeli. Jednostavno ga nije bilo briga“, ocenio je Soars.

Izvor: BIZLife

Foto: sdecoret, Depositphotos

24. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zlatni čipovi: Ogroman rast profita TSMC od 77%

by bifadmin 24. јул 2026.
Kvartalni prihodi TSMC su dostigli oko 39,5 milijardi dolara), što predstavlja rast od 36% u odnosu na isti period prošle godine, dok je neto profitna stopa 77%.

Predsednik kompanije, Si Si Vej, izjavio je da je potražnja za čipovima namenjenim primeni veštačke inteligencije i dalje „izuzetno snažna“, zbog čega TSMC očekuje da će u trećem kvartalu 2026. ostvariti prihode u rasponu od 44,6 do 45,8 milijardi dolara, uz operativnu maržu od 56 do 58%.

Posmatrano po segmentima tržišta, visokoperformansno računarstvo, koje obuhvata čipove za veštačku inteligenciju i data centre, učestvovalo je sa 66% u prihodima kompanije tokom 2026. godine, dok su pametni telefoni činili 22%, a sektor interneta stvari (IoT) 5%.

Firma je najavila i dodatnu investiciju od 100 milijardi dolara u Arizoni, čime će ukupna ulaganja u toj američkoj saveznoj državi državi dostići 265 milijardi dolara.

Sredstva će biti usmerena na izgradnju novih fabrika za masovnu proizvodnju čipova u 2-nanometarskoj tehnologiji (2nm), kao i pogona za napredno pakovanje poluprovodnika, kako bi TSMC mogao da zadovolji veliku potražnju američkih kupaca.

Akcije kompanije TSMC su od početka godine porasle za više od 58%.

Izvor: BizSrbija
Foto: Pixabay
24. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
  • Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje „cenu sreće“
  • Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše traže poslodavci?
  • Volite žvakaće gume sa ukusom mentola? Njihova proizvodnja zavisi od jednog dela Indije
  • Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na korisnike?

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit