NAJNOVIJE
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Tri lica zlata prednosti i razlike – ETF, digitalno...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Četvrt veka Sinergije: Inovacije menjaju pravila igre u biznisu i tehnologiji

by bifadmin 27. новембар 2025.

Sinergija, regionalni IT i biznis brend koji je već četvrt veka najeminentnija platforma za unapređenje poslovnih procesa kroz implementaciju tehničkih inovacija i danas je, u svom 25. izdanju, u beogradskom Sava centru okupila lidere brojnih industrija, predstavnike državnih institucija i najuspešnijih kompanija iz Srbije i jugoistočne Evrope, koji su predstavili ključne uvide o tehnološkim prioritetima regiona i ulozi inovacija u razvoju javnog i privatnog sektora.

Frontier kompanije – AI kao pokretač poslovne vrednosti

“Srbija se sve snažnije pozicionira kao regionalni lider u oblasti veštačke inteligencije i digitalnih inovacija — a Microsoft je ponosan što je partner na tom putu. Naš Microsoft Development Center, koji zapošljava više od 800 stručnjaka, i nedavno otvoreni Microsoft Garage Serbia pokreću inovacije koje utiču na milione ljudi širom sveta.

Zajedno sa više od 600 partnera u regionu Jadrana, ubrzavamo AI transformaciju u svim industrijama, dok istovremeno ulažemo u razvoj veština — obučivši više od 100.000 ljudi da iskoriste prilike koje nudi veštačka inteligencija – istakao je Charles Calestroupat, potpredsednik Microsoft Europe South.

On je u svom izlaganju istakao da tržište može dostići nivo frontier organizacija (pioniri usvajanja AI-a), uz otpornu infrastrukturu, snažnu konektivnost i podsticajne politike, kao i osnaživanje talenata kroz razvoj veština. „Kada vlada, obrazovanje i kompanije rade zajedno da to ostvare, zemlja može da otključa inovacije i preuzme vođstvo u digitalnoj ekonomiji“, dodao je.

IKT sektor u Srbiji nastavlja sa rastom

Direktor Kancelarije za IT i eUpravu prof. dr Mihailo Jovanović poručio je da je prošle godine ostvaren rekordan izvoz, u iznosu od 4.1 milijardi evra. „I ove godine nastavljamo sa rastom, za prvih 9 meseci ove godine rast je negde oko 12 posto u odnosu na isti period prošle godine, što govori da ćemo 2025. godinu verovatno završiti sa izvozom od oko 4.5 milijardi evra“, istakao je on.

Predstavnici kompanije Microsoft su sa svojim partnerima, vodećim kompanijama koje posluju u Srbiji, otvorili teme koje u današnjem trenutku ubrzanih inovacija određuju tempo razvoja svake moderne organizacije. Umesto suve priče o tehnologiji, razgovaralo se o suštini – gde se završava iako značajna, ipak pomoćna uloga automatizacije, a gde je neophodna ljudska kreativnost, kako izgleda odgovorno i etično vođenje kompanije u eri veštačke inteligencije i zašto je bezbednost digitalnog ekosistema postala pitanje koje prevazilazi IT departmane.

U razgovorima o budućnosti tržišta postavljeno je pitanje da li kompanije u regionu zaista vide potencijal novih tehnologija ili i dalje prilaze inovacijama kao „projektnim zadacima“? Učesnici Sinergije 25 saglasni su u stavu da, ako tehnologija već sada menja tokove kapitala, odluke lidera zapravo određuju ko će i dalje biti stabilan igrač na tržištu, a ko će ostati samo posmatrač tržišne utakmice, uz zaključak da uspeh ne zavisi od toga ko prvi uvede novu alatku, već od toga ko je spreman da prepozna priliku pre nego što postane očigledna – i da u nju investira hrabro, strateški i na vreme.

Poruka predstavnika javnog i neprofitnog sektora je da regulative i standardi nisu samo administrativni okvir, već temelj poverenja bez kog nema inovacija.

Jubilarna, 25. po redu, Sinergija, u Beogradu je tokom 2 dana okupila više od 1800 učesnika iz preko 20 zemalja, koji su na 100 dinamičnih sesija imali jedinstvenu priliku da se upoznaju sa najaktuelnijim IT rešenjima, korisnim biznis savetima i praktičnim iskustvima vodećih internacionalnih, regionalnih i domaćih kompanija i organizacija.

Foto: Jadranka Ilić

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Ko su ljudi koji pokreću poslovni svet regiona – saznajte u novom tematskom biltenu eKapije

by bifadmin 27. новембар 2025.

Portal eKapija, jedan od vodećih poslovnih medija u regionu, 16. decembra objaviće tematski bilten „Dnevnik uspeha – Ko su ljudi koji pokreću poslovni svet„. Ovo specijalno izdanje biće posvećeno liderima biznisa, preduzetnicima i menadžerima čija vizija, znanje i istrajnost oblikuju ekonomsku sliku regiona.

Privreda regiona poslednjih godina sve snažnije zauzima svoje mesto u evropskoj poslovnoj zajednici. Ideje koje nastaju na ovim prostorima prepoznaju se i van granica regiona, a iza svake uspešne kompanije stoje ljudi – oni koji svojim odlukama i inovacijama pokreću razvoj i inspirišu druge.

Upravo njima eKapija posvećuje novo izdanje biltena, koje će čitaocima pružiti priliku da upoznaju lične i profesionalne priče najuspešnijih pojedinaca. Fokus je na njihovim idejama, znanju i iskustvima koja su ih vodila ka rezultatima vrednim pažnje.

„Dnevnik uspeha“ je tradicionalno godišnje izdanje eKapije koje pruža priliku liderima i kompanijama da predstave svoje dostignuća i planove, ali i da podele znanja i savete sa onima koji tek započinju svoj poslovni put.

Dnevnik uspeha objavljuje se dvojezično – na srpskom i engleskom jeziku, a biće distribuirano na više od 20.000 e-mail adresa pretplatnika.

Portal eKapija, koji 2025. godine obeležava dvadeset godina rada, ostao je sinonim za tačno, relevantno i pouzdano izveštavanje o privrednim temama. „Dnevnik uspeha“ još jednom potvrđuje tu misiju, da kroz priče o ljudima i kompanijama koje ostvaruju izuzetne rezultate promoviše razvoj i povezuje poslovni svet Zapadnog Balkana.

Svi koji žele da budu deo ovog izdanja mogu se obratiti na adresu: marketing@ekapija.com

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova strategija „Uspon 2030“ donosi značajne rezultate

by bifadmin 27. новембар 2025.

Nelt Grupa u 2025. godini projektuje prihod od 1,5 milijarde evra, što je rast od 9% u odnosu na 2024. godinu. U okviru strateškog ciklusa „Uspon 2030“, od ukupno planiranih 400 miliona evra investicija, više od 30 miliona evra je već investirano u logističku infrastrukturu, proizvodnju i digitalizaciju, saopšteno je danas na godišnjoj konferenciji za medije Nelt Grupe.

Predstavnicima medija obratili su se Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe, Goran Cerovina, potpredsednik za Adria tržišta, Nenad Miščević, potpredsednik za tržište Srbije, Sonja Todorova, potpredsednica za poslovanje Neltovih brendova, i Bojana Mucić, izvršna direktorka ljudskih resursa Nelt Grupe.

„Uprkos eksternim izazovima, na nivou Grupe ostvarili smo konsolidovani rast prihoda od 9% u odnosu na 2024. U skladu sa strategijom „Uspon 2030“ posvećeni smo našoj viziji i misiji – da kreiramo efikasan i održiv ekosistem koji povezuje ljude i brendove kroz izvrsnost u distribuciji, pouzdanu logistiku i ekspertizu u upravljanju brendovima”, istakao je Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe.

Prema rangiranju SeeNews-a, Nelt Srbija je ponovo uvrštena na listu SEE TOP 100 najvećih kompanija u regionu jugoistočne Evrope za 2024, kao jedina domaća privatna kompanija.

Investicije u infrastrukturu i digitalizaciju

U okviru strategije „Uspon 2030“ove godine realizovano je oko 30 miliona evra investicija u proširenje i modernizaciju skladišne i logističke infrastrukture, podizanje proizvodnih kapaciteta i digitalnu transformaciju ključnih procesa. U Albaniji i Bosni i Hercegovini otvorena su nova, savremena skladišta, dok je u Zambiji započeta izgradnja novog poslovno-distributivnog centra. U Baby Food Factory instalirane su nove proizvodne linije, što omogućava povećanje kapaciteta i dalji razvoj portfolija.

Sve poslovne jedinice Grupe beleže rast prihoda

• Nelt Srbija: rast prihoda od 7%, na više od milijardu evra

• Nelt Adria (tržišta Ex-YU, Albanija, Rumunija): rast prihoda od 16%, na više od 400 miliona evra

• Nelt Afrika: rast prihoda od 11%, na 60 miliona evra

Rezultat je ostvaren zahvaljujući jačanju portfolija, novim principalima i logističkim partnerima, među kojima su JTI (Albanija), Beiersdorf (Zambija), Mondelez (Angola), Revlon (Srbija), Bambi (Severna Makedonija) i drugi.

Liderstvo brendova u ključnim kategorijama

Kompanije Baby Food Factory, Neoplanta i Chips Way zabeležili su kumulativni rast prihoda od 7% u odnosu na prošlu godinu, kao i rast tržišnog učešća, čime su dodatno učvrstili liderske pozicije u kategorijama u kojima posluju. Inovacije u portfoliju, investicije u tehnologiju i snažno upravljanje brendovima ostaju strateški oslonci razvoja Nelt Grupe, uz planirano dalje proširenje kapaciteta i ulazak u nove kategorije.

Ulaganje u ljude: šest miliona evra u povećanje zarada

Nelt Grupa je u 2025. godini uložila šest miliona evra u povećanje zarada, 1,5 miliona evra u benefite za zaposlene, dok je više od 5.500 sati posvećeno razvoju liderstva i unapređenju kompetencija. Kroz inovativne digitalne platforme kao što su SAP SuccessFactors i InfoNelt, zaposleni imaju jednostavniji pristup informacijama, efikasnije procese i bržu internu komunikaciju, čime se pozitivno utiče na motivaciju zaposlenih.

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Zašto se požar u Hong Kongu širio tako brzo?

by bifadmin 27. новембар 2025.

Jučerašnji požar u osam stambenih kula u Hong Kongu usmrtio je najmanje 55 osoba, dok se stotine vode kao nestale. Sumnja se da se vatra tako brzo proširila sa jednog solitera na ostale zbog nepoštovanja građevinskih standarda.

Stambeni kompleks Wang Fuk Court izgrađen je 1983. godine u okviru napora lokalnih vlasti da reše stambeno pitanje svojih sugrađana. To znači da je njegova gradnja subvencionisana iz javnog budžeta, a po njenom završetku u novih 2.000 stanova uselilo se oko 4.600 ljudi. Budući da je od tada prošlo 42 godine, nedavno je otpočet projekat obnove osam zgrada koje sačinjavaju ovaj kompleks, za koji je izdvojeno 42,3 miliona dolara.

Međutim, umesto da budu obnovljene zgrade su maltene uništene zbog požara koji je prvo zahvatio jednu višespratnicu a potom se proširio na ostale. Zvanična istraga još nije završena ali vlasti su objavile da je najverovatnije vatra buknula na jednoj od brojnih bambusovih skela koje su okruživale kompleks, a zatim se proširio na druge zgrade preko drvenih stubova i zaštitnih mreža lošeg kvaliteta.

Policija je izašla sa saopštenjem da je izvođač radova koristio veoma zapaljiv materijal, kao i zaštitne mreže i plastiku koje nisu ispunjavale protivpožarne standarde. Brzom širenju vatre, ali i otežavanju evakuacije, doprinela je i gustina naseljenosti odnosno blizina zgrada.

Zbog svega navedenog uhapšena su tri muškarca iz građevinske firme koja je sprovodila projekat obnove, među kojima su dva direktora i jedan konsultant koji se sumnjiče za ubistvo iz nehata, a osim policije i organ nadležan za borbu protiv korupcije je pokrenuo istragu.

Foto: zeferli@gmail.com, Depositphotos

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Mađarska povećava isporuke nafte Srbiji

by bifadmin 27. новембар 2025.

Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto izjavio je Mol počeo da koristi nove načine isporuke nafte Srbiji.

“Uveli su neke nove metode isporuke, na primer putem železnice, što nikada do sada nisu radili, a koriste i Dunav”, izjavio je on prilikom jučerašnje posete našoj zemlji. Napomenuo je i da je neophodno ubrzati izgradnju gasovoda između dve zemlje.

Povodom izuzeća Mađarske od američkih sankcija na rusku naftu i gas, Sijarto je rekao da „znamo da će odnosi između predsednika (SAD) i premijera (Mađarske) biti dobri dokle god je predsednik Tramp predsednik i dok je premijer Orban premijer, i da će to izuzeće važiti“.

On je iskoristio gostovanje na RTS-u i da kritikuje Evropsku uniju koja po njegovim rečima “ne mari za razum, ne mari za racionalnost, ne mari za stvarnost, ne mari za činjenicu da vaša geografija određuje kako možete da se snabdevate energentima, ne mari za razliku između zemlje koja ima izlaz na more i zemlje koja ga nema. Evropska unija i Brisel trenutno ubijaju evropsku energetsku bezbednost ogromnim čekićem, odsecajući se od ruskih izvora energije“.

Mađarska zbog infrastrukture i geografije ne može da se odvoji od ruskih izvora energije jer zbog ograničenih kapaciteta preostale infrastrukture ne možemo da se snabdevamo, dodao je.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Svoje dugove ne podmiruje 24 odsto Evropljana

by bifadmin 27. новембар 2025.

Nakon nekoliko godina tvrdoglave inflacije, cene su sada blizu cilja ECB. Uprkos tome, svaki četvrti Evropljanin i dalje ne plaća račune na vreme.

Kako kriza troškova života jenjava, Evropljanima je generalno lakše da plaćaju račune na vreme, pokazuju podaci kompanije Intrum.

Uprkos tome, 24 odsto njih i dalje ne podmiruje svoje dugove u očekivanom roku, u poređenju sa 37 posto u 2023. godini.

„Vidimo jasnu razliku između onih koji se osećaju finansijski sigurno i onih koji još uvek žive od meseca do meseca. Mnogi potrošači ostaju u ‘modu preživljavanja’. Olkevaju da ulažu ili troše više, obeleženi godinama ekonomske neizvesnosti“, rekla je za Euronews Agnješka Kunkel, izvršna direktorka Intruma.

Stopa domaćinstava koja na vreme plaćaju sve naknade varira od zemlje do zemlje. Španija i Austrija imaju najbolje rezultate u tom pogledu, s 83 odsto. Grčka i Švajcarska su najniže rangirane sa 67, odnosno 68 procenata.

Izvor: Bonitet

Foto: Pixabay

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Amandman vredan 1,4 milijarde evra stigao u Skupštinu: Da li se novac izdvaja za otkup NIS-a?

by bifadmin 27. новембар 2025.

Nedeljnik je imao uvid u tekst amandmana koji je danas podnela poslanička grupa „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, kojim se predviđa izdvajanje dodatnih 164 milijarde dinara (približno 1,4 milijarde evra) za nabavku finansijske imovine.

Kao razlog za ovo izdvajanje u obrazloženju se navodi „obezbeđivanje energetske sigurnosti i stabilnosti zemlje“.

Šta predviđa amandman?

Amandmanom se menja član 8. Predloga zakona o budžetu, konkretno u razdelu Ministarstva finansija.

Na ekonomskoj klasifikaciji 621, koja se odnosi na „Nabavku domaće finansijske imovine“, prvobitno je bio planiran iznos od 600 miliona dinara. Predloženom izmenom, ova stavka se uvećava na 164,6 milijardi dinara.

U obrazloženju stoji da se on predlaže „iz razloga što je u cilju nabavke finansijske imovine radi obezbeđenja energetske sigurnosti i stabilnosti zemlje potrebno predvideti nabavku finansijske imovine do iznosa od 164 milijarde dinara“.

Ekonomska klasifikacija 621- Nabavka domaće finansijske imovine, u budžetskom sistemu se koristi kada država kupuje akcije, udele u preduzećima ili dokapitalizuje javna preduzeća i finansijske institucije.

Kako će se novac obezbediti

Kako bi se finansirao ovaj izdatak, predviđeno je povećanje javnog duga, odnosno zaduživanja države u 2026. godini za ukupno 212 milijardi dinara u odnosu na originalni predlog Vlade.

Struktura zaduživanja planirana je tako da se planirana primanja od domaćeg i inostranog zaduživanja (krediti komercijalnih i multilateralnih institucija) povećavaju sa 380 milijardi na 500 milijardi dinara (povećanje od 120 milijardi).

Sa druge strane, planirana primanja od emitovanja hartija od vrednosti na međunarodnom tržištu povećavaju se sa 260 milijardi na 352 milijarde dinara (povećanje od 92 milijarde).

Računica u amandmanu pokazuje da će se od 212 milijardi dinara novog duga, 164 milijarde iskoristiti za pomenutu nabavku finansijske imovine (energetska stabilnost), dok će se preostalih 48 milijardi iskoristiti kako bi se smanjilo trošenje gotovine sa računa budžeta.

Da li je to dovoljno novca da se otkupi ruski udeo u NIS-u?

Ruske kompanije Gasprom Njeft i PJSC Intelligence poseduju 56.15 odsto kapitala NIS-a.

Neformalne procene vrednosti celokupne kompanije kreću se oko 3 milijarde evra pa naviše, što bi značilo da bi za isplatu ruskog udela, pored amandmanom planiranih 1,4 milijarde evra bilo potrebno još novca.

Međutim, ne treba zaboraviti da država ima i druge izvore iz kojih može da „dopuni“ sumu planiranu amandmanom, a između ostalih i iz sopstvenih depozita kod Narodne banke Srbije, koji vrede barem 4 milijarde evra.

Naznaka plana za preuzimanje NIS-a?

„Videćete da će, posle razgovora koje je Vučić imao sa raznim stranama, jedan od amnandmana koji će biti podnet biti i onaj koji će predvideti okolnost da mi u jednom trenutku preuzmemo NIS“, rekla je Ana Brnabić za Juronjuz u utorak uveče.

Postavljanje „svoje uprave“ od strane Srbije u NIS najavio je i predsednik Aleksandar Vučić ukoliko ruski suvlasnici u roku od 50 dana ne pronađu kupca za svoj kapital.

Taj kupac inače mora da bude prihvatljiv za američku administraciju, koja treba da odobri transakciju kako bi NIS promenio vlasničku strukturu i potom bio skinut sa liste sankcionisanih entiteta Komisije za upravljanje stranom imovinom (OFAC).

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Počela jubilarna Sinergija 25: AI kao strateška šansa za regionalni biznis

by bifadmin 27. новембар 2025.

U Beogradu je danas počela Sinergija 25, najveći regionalni IT&biznis događaj, koji već četvrt veka domaćim i regionalnim stručnjacima donosi najaktuelnije globalne trendove na intersekciji tehnologije i poslovanja. Ovogodišnja tema „Let’s AI!“ fokusirana je na transformativni uticaj veštačke inteligencije na industrije, kompanije i društvo u celini.

Sinergija 25 je u srpskoj prestonici okupila vodeće tehnološke inovatore i donosioce odluka, sa zajedničkim ciljem da istraže kako veštačka inteligencija može da postane izvor konkurentske prednosti i podsticaj za razvoj modernih ekonomija.

„Srbija se nalazi na prelomnom trenutku. Sa vizijom utemeljenom na digitalnoj transformaciji, brzo rastućim IT sektorom i vrhunskim inženjerskim talentom, zemlja ubrzano ide ka tome da postane vodeći tehnološki centar ovog regiona. Microsoft je tu kao dugoročni partner — donoseći bezbedna cloud i AI rešenja, globalnu ekspertizu, snažan lokalni ekosistem partnera, Copilot na srpskom jeziku i dve decenije inženjerskih investicija — kako bi pomogao da se ova ambicija pretvori u stvarnu ekonomsku priliku, veću otpornost i održiv rast za svaku industriju i svakog građanina“ istakao je Kalin Dimčev, generalni menadžer kompanije Microsoft za Adriatik region tokom otvaranja konferencije.

Keynote izlaganje Andreasa Ekströma, jednog od najcenjenijih evropskih mislilaca u oblasti digitalne budućnosti, bilo je posvećeno dubinskoj analizi načina na koji digitalna moć oblikuje medije, biznis i politiku, pitanjima ko u digitalnom dobu kontroliše novac i uticaj, kao i tome kako očuvati ljudske vrednosti u vremenu algoritamskog odlučivanja i osloboditi puni potencijal ljudi – a ne samo mašina.

„Mnogo ljudi ima određen nivo straha da će ih mašine zameniti i ja sam ovde da im kažem da to verovatno uopšte nije tačno. Moramo da se promenimo, verujem da se sada suočavamo sa velikim promenama, masovnim disrupcijama na mnogim nivoima i mnogo stvari, ali to ne znači da smo kao ljudi beskorisni, da ono što smo naučili na fakultetu ili tokom profesionalne karijere, da je beskorisno – ali znači da ćemo verovatno morati da ga iskoristimo na drugačiji način. Gde idemo sa tim, u kom pravcu – ja nisam taj ko to treba da kaže, ali jesam onaj koji treba da postavlja pitanja u vezi sa tim. Zbog toga nastojim da moje prezentacije uvek budu fokusirane na pitanja, da podstaknem ljude da postavljaju više pitanja, ali i bolja pitanja o tome gde je mesto čovečanstva u AI revoluciji,“ istakao je Ekstrom.

Povodom jubileja konferencije, Sinergija je ove godine pokrenula tradiciju koja slavi ljude koji su svojim radom, vizijom i posvećenošću oblikovali ovu konferenciju i IT zajednicu tokom proteklih decenija. Prvih pet članova Sinergija Hall of Fame su Dejan Cvetković, Dragoslav Ogar, Damir Dizdarević, Miroslav Aničić i Borko Kovačević.

Biznis Sinergiju otvorili su Marija Eremija i Milan Gospić iz Microsoft Garage tima, donoseći pogled iza kulisa inovacionog ekosistema ove globalne kompanije. Kroz realne primere pokazali su kako veštačka inteligencija postaje pokretač inovacija i menja način rada timova, kao i kako izgleda proces otvorenog inoviranja – od početne ideje do konkretne realizacije.

Na sesiji je istaknuto da veštačka inteligencija postaje stvarni generator poslovne vrednosti tek kada se ispune tri ključna uslova: kvalitet podataka i njihova spremnost za integraciju, redizajniranje poslovnih procesa i ulaganje u veštine zaposlenih. AI prelazi iz uloge asistenta u ravnopravnog digitalnog kolegu kroz tri faze: prvo pomaže i odgovara na zahteve, zatim vodi nešto složenije procese, a na kraju autonomno preuzima zadatke i sarađuje sa ljudima. Tako se formira tim ljudi i AI agenata, koji oslobađa zaposlene za strateški i kreativni rad, što je model rada kompanija budućnosti, takozvanih frontier kompanija, koje ne samo da povećavaju svoju konkurentnost, već svojim zaposlenima omogućuju da se fokusiraju na kreativnije i strateške zadatke, zaključeno je tokom ove sesije.

Predstavljeni su i konkretni primeri kako AI već danas menja podršku, operacije i efikasnost u globalnim proizvodnjama poput BMTS fabrika, gde su automatizovani najčešći korisnički zahtevi, ubrzano je rešavanje problema, a greške su smanjene na minimum, što je rezultiralo bržim odgovorima, efikasnijim radom timova za podršku i manjim zastojima u proizvodnji.

Kroz brojne primere iz kompanija poput Microsofta, Nelt Group, Crayon, TD SYNNEX, ALSO, Unicom Telecom i Noventiq prikazano je kako AI ubrzava inovacije, unapređuje procese, automatizuje podršku i podiže bezbednost na nivo koji ručno upravljanje više ne može da postigne.

Paneli i studije slučaja pokazali su da je ključ uspeha u kombinaciji kvalitetnih podataka, jasne strategije, odgovorne primene AI modela i snažnih partnerstava — a da su kompanije koje te elemente spoje u jednu celinu već sada ostvarile merljive rezultate, od efikasnijih operacija do boljeg upravljanja rizicima i troškovima. Sinergija je ove godine nedvosmisleno potvrdila da AI više nije budućnost – već platforma za odluke, rast i inovacije u realnom vremenu.

Tehnički deo Sinergije 25 pokazao je najnovije Microsoft tehnologije u praksi – od modernog SQL Servera i Fabric platforme, preko Dynamics i Power Platform inovacija, do naprednih bezbednosnih, DevOps i AI-agent rešenja – uz konkretne demonstracije i primenjiva znanja za inženjere i arhitekte.

Sinergija 25 nastavlja se i sutra, raznovrsnim programom osmišljenim da domaćim i regionalnim kompanijama i organizacijama pruži uvide, inspiraciju i smernice kako da im AI bude efikasan i pouzdan saveznik za dugoročni uspeh.

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Janaf uveren da će NIS dobiti licencu za nastavak rada

by bifadmin 27. новембар 2025.

Situacija oko NIS-a je i dalje neizvesna. Čeka se OFAK da odobri operativnu licencu da bi NIS nastavio sa radom. Hrvatski Janaf uveren da će NIS dobiti licencu za nastavak rada. Usled nedostatka sirove nafte za preradu, Rafinerija nafte Pančevo počinje sa pripremama za obustavu rada.

„Rafinerija ne može da se ugasi na dugme“

Miloš Zdravković, stručnjak za energetiku objasnio je za „Blic Biznis“ kako može da dođe do prestanka rada rafinerije i kakve su posledice kada se to desi.

– Prvo je važno da razjasnimo nešto što se često pogrešno tumači, nijedna moderna rafinerija, pa ni naša, ne može da radi na 10 odsto kapaciteta. Svaka rafinerija ima svoj tehnički minimum rada, koji je uobičajeno između 40 i 60 odsto kapaciteta. Ispod toga procesi postaju nestabilni, temperatura i pritisci izlaze iz optimalnih režima, katalizatori se oštećuju, sumporni gasovi se ne kontrolišu, a različite vrste nafte dodatno komplikuju situaciju. U takvim uslovima rafinerija postaje potencijalni ekološki rizik, jer dolazi do stvaranja naslaga, koksa i polimera, kaže Zdravković.

Ministarka Dubravka Đedović Handanović sastala se danas sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom.

Sijarto: MOL će povećati izvoz nafte u Srbiju u decembru

Ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto najavio je u Beogradu, posle sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će kompanija MOL dva i po puta povećati izvoz nafte u Srbiju, poručivši da će Mađarska upotrebiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla našoj zemlji u snabdevanju naftom.

„Mađarska će sva sredstva koja su na raspolaganju uložiti s ciljem da doprinese da snabdevenost Srbije naftom, bez obzira na okolnosti Srpski prijatelji računajte na to“, poručio je Sijarto u Palati „Srbija“.

Sijarto je rekao da je MOL, kao najveće preduzeće u Mađarskoj i jedan od najznačajnijih preduzeća energetskog sektora, u celom regionu spreman da poveća uvoz naftnih derivata i same nafte u Srbiju.

Đedović Handanović: Očekujemo odgovor iz Vašingtona

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se odgovor iz Vašingtona u vezi sa produženjem licence za rad NIS-a očekuje tokom današnjeg dana ili noći.

“Mi očekujemo sa nestrpljenjem da vidimo šta će biti odgovor iz američke vlade, jer su oni ti koji odlučuju o sankcijama. Mi smo ti koji možemo da damo dodatna uveravanja da će ruski vlasnici izaći iz vlasništva kompanije. Mi smo ta dodatna uveravanja juče i dali na čelu sa predsednikom države i javno. Mislim da nema apsolutno nikakve sumnje da će se to i desiti. Samo je pitanje u kom vremenskom periodu“, rekla je Đedović Handanović na konferenciji za medije nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom.

Janaf uveren da će NIS dobiti licencu za nastavak rada

Hrvatska kompanija Janaf je uverena da će Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (OFAK) dati licencu za nastavak rada Naftne industrije Srbije.

Kako prenosi hrvatski medijski servis RTL, OFAK bi trebalo da donese odluku do kraja današnjeg dana, ali kako nezvanično saznaju, Stejt department je već dao pozitivno mišljenje.

Prema izveštaju, Janaf je angažovao advokate u Sjedinjenih Američkim Državama i veruje u pozitivan ishod. Janaf je, dodaju, spreman za isporuke nafte za Srbiji odmah nakon dobijanja licence.

Sankcije uzimaju danak

Srbija očekuje odluku Vašingtona za novu licencu, kako bi NIS nastavio sa radom, jer je Rafinerija u režimu tople cirkulacije i ukoliko OFAK ne odobri licencu, imamo još četiri dana do potpune obustave rada, rekao je predsednik Aleksandar Vučić u jučerašnjem vanrednom obraćanju.

Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će u Skupštini Srbije biti predložen amandman na Zakon o budžetu koji će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.

U međuvremenu, iz NIS-a je saopšteno da Rafinerija nafte Pančevo počinje sa pripremama za obustavu rada usled nedostatka sirove nafte za preradu.

Narodna banka Srbije objavila je da će, ukoliko Naftna industrija Srbije do predviđenog roka ne dobije licencu za poslovanje, obustaviti platni promet sa tom kompanijom, kako „ne bi na bilo koji način bila dovedena u pitanje stabilnost domaćeg finansijskog sistema“.

Udruženje banka Srbije saopštilo je da će sve poslovne banke, u saradnji s NBS, obustaviti promet sa NIS-om ukoliko kompanija ne dobije licencu.

Zahtev SAD da Rusija u potpunosti izađe iz vlasništva nije promenjen, ali je odobreno da se do 13. februara vode pregovori o vlasničkoj strukturi.

Izvor: Blic

Foto: Gr stocks, Unsplash

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija Hleb & Kifle nastavlja uspešno da posluje u Srbiji

by bifadmin 26. новембар 2025.

Kompanija Hleb & Kifle organizovala je tradicionalni medijski događaj „Doručak sa prijateljima“, okupljajući predstavnike medija, partnere i prijatelje brenda kako bi zajedno obeležili još jednu uspešnu poslovnu godinu i najavili ono što tek dolazi.

Tom prilikom, gospodin Andrej Bele, direktor Hleb & Kifle izjavio je: “Otvorene su nove lokacije pekara, a određen broj postojećih je renoviran u skladu sa savremenim enterijerskim konceptom brenda, što je doprinelo stvaranju prijatnijeg ambijenta, snažnijeg vizuelnog identiteta i još boljeg iskustva za potrošače. U planu je otvaranje još novih sjajnih lokacija u narednom periodu.“

Tokom 2025. godine Hleb & Kifle nastavili su da jačaju svoju poziciju jednog od najprepoznatljivijih domaćih brendova.

Asortiman je ove godine dodatno unapređen uvođenjem novih proizvoda koji su brzo pronašli svoje mesto u svakodnevnim izborima naših kupaca — od domaćih ručno pravljenih pica, preko domaćih gibanica, inovativnih slanih i slatkih peciva pa do pažljivo pripremljenih kolača koji upotpunjuju ponudu. Fokus brenda ostaje na kvalitetu, doslednosti i dobrim sastojcima, što je i dalje jedan od ključnih razloga zašto je Hleb & Kifle brend koji je omiljeni među potrošačima.

Paralelno sa razvojem ponude i maloprodajne mreže, kompanija je nastavila da ulaže u unapređenje poslovanja, marketing, digitalnu vidljivost i korisničko iskustvo. Posebna pažnja posvećena je i dodatnoj obuci zaposlenih, kao i uvođenju novih kolega iz inostranstva, čime je dodatno osnažen tim koji svakodnevno brine o tome da proizvodi budu sveži, a usluga konstantna i kvalitetna.

„Doručak sa prijateljima“ bio je prilika da se sa partnerima i medijima popriča o brendu, i proteklim dešavanjima ali i da se najavi ono što tek dolazi. U 2026. godini Hleb & Kifle planiraju dalju ekspanziju, nove lokale i iznenađenja i inovacije u ponudi ali i uvođenje programa lojalnosti kroz koji će potrošači imati puno benefta.

Hleb & Kifle nastavljaju da rastu sa istom misijom — da svaki dan donesu malo jednostavnog uživanja, uz proizvode pripremljene sa pažnjom, i ambijent koji donosi prepoznatljiv osećaj topline i opuštenosti, čak i u najdinamičnijim danima.

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi
  • UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća
  • Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate
  • Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit