NAJNOVIJE
BIZNIS TOP 2025/26: Šta je nova vlast dobila u...
Idea dobila podršku velikih dobavljača, ali neizvesnost oko njene...
Treba li Srbiji Razvojna banka?
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto,...
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Država privatizuje „Jat apartmane“ na Kopaoniku: Početna cena 5 miliona evra

by bifadmin 23. јул 2026.

Ministarstvo privrede Republike Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća „Jat apartmani Kopaonik“, po početnoj ceni od 5,16 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.

Na prodaju 100% vlasništva Srbije

Predmet prodaje je udeo od 100 odsto u vlasništvu Republike Srbije, a prema proceni iz dokumentacije, ukupna procenjena vrednost kapitala „Jat Apartman“a na dan 31. decembar 2025. godine iznosi upravo 5,16 miliona evra.

Početna cena postavljena je na isti iznos.

Svi zainteresovani ponuđači moraju uplatiti depozit ili dostaviti bankarsku garanciju u iznosu od 516,5 hiljada evra. Pravila nalažu i  da proglašeni kupac prodajnu cenu plaća odjednom.

Prijave za učešće u ovom postupku podnose se najkasnije do 12. avgusta do 15 časova. Otkup prodajne dokumentacije, koja košta 100.000 dinara, moguć je do 7. avgusta, dok je otvaranje ponuda zakazano za 14. avgust 2026. godine u prostorijama Ministarstva privrede u Beogradu.

Država traži profitabilne kupce

U javnom pozivu je definisano da pravo na učešće ima isključivo domaće pravno lice „koje obavlja delatnost za koju je registrovan i Subjekt privatizacije – hoteli i sličan smeštaj (šifra delatnosti: 5510)“.

Da bi ponuda uopšte bila razmatrana, potencijalni kupac mora dokazati profitabilnost u sopstvenom biznisu.

Uslov je da je budući vlasnik samostalno ostvario poslovni i neto dobitak u 2025. godini, kao i da je „samostalno ostvarilo poslovni prihod u 2025. godini u iznosu od najmanje 700 miliona dinara“.

Sa druge strane, „Jat apartmani“ su  2025. godinu završili u minusu. Prema podacima iz finansijskog izveštaja, gubitaj na kraju prošle godine iznosio je  25,6 miliona dinara, što predstavlja porast u odnosu na gubitak od 22 miliona dinara zabeležen 2024. godine.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

23. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Srpski poslodavci drže svakog sedmog radnika zaposlenog na određeno, mnogo više nego u EU

by bifadmin 23. јул 2026.
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Navedeno je da iako ugovori na određeno i neodređeno zaposlenima garantuju ista osnovna prava, poput prava na zaradu, godišnji odmor i bolovanje, ugovor za stalno pruža znatno veću sigurnost zaposlenja, jer poslodavac za otkaz mora da ima zakonom predviđen i obrazložen razlog.

Od 35 evropskih država za koje Eurostat poseduje podatke, samo dve su imale veći procenat zaposlenih na određeno od Srbije, a to su Severna Makedonija (15,4 odsto) i Holandija (18,4 odsto).

U Srbiji se prošle godine skoro svaki sedmi zaposleni kod poslodavca nalazio na ugovoru na određeno. Takvi ugovori karakteristični su za sektore koji radnike zapošljavaju sezonski, poput ugostiteljstva, hotelijerstva, poljoprivrede ili građevine.

„Van sezonskih poslova ugovori na određeno se obično zaključuju zbog privremeno povećanog obima posla ili potrebe da se određeni posao završi u predviđenom roku“, rekao je pravnik Milan Predojević.

Kako se navodi, sezonski poslovi ne mogu biti jedino objašnjenje za visok udeo zaposlenih na određeno u Srbiji, jer Hrvatska, koja ima izraženu potražnju za sezonskim radnicima zbog velikog udela turizma u privrednoj aktivnosti, je zabeležila znatno niži udeo takvih ugovora (7,5 odsto).

Drugi razlog za ovoliki broj radnika na određeno u Srbiji je to što, kako podsećaju sagovornici Nove ekonomije, ovde još od 2013. godine važi zabrana zapošljavanja za stalno u javnom sektoru, zbog čega u državnim institucijama pribegavaju ugovorima na određeno koji se stalno obnavljaju. Za zapošljavanje za stalno je potrebna posebna dozvola, dok za ugovor na određeno nije, tako da je od uvođenja ove zabrane broj „privremeno“ angažovanih radnika u javnom sektoru drastično skočio.

Zaposleni i decenijama rade na određeno

Pravnica Olja Mirković Grulović kaže za Novu ekonomiju da se u praksi dešava da zaposleni i decenijama rade na određeno, dok se konkursi retko raspisuju.

„Konkursi za prijem zaposlenih na neodređeno raspisuju se retko i često nisu usklađeni sa stvarnim potrebama službe. Najveći problem nastaje kada je poslodavac država, jer zapošljavanje na neodređeno podrazumeva niz procedura, pribavljanje saglasnosti, dodatne provere kandidata i slično“, kaže ona.

Kako objašnjava, sistematizacije radnih mesta ne ažuriraju se redovno, zbog čega broj stalnih radnih mesta formalno ne odgovara stvarnim potrebama institucija.

Upravo je Vlada Srbije početkom 2020. godine odobrila prvi talas konkursa za zapošljavanje u prosveti na neodređeno vreme za 5.000 prosvetnih radnika. Prioritet su imali zaposleni koji su sa punom normom radili na određeno od 2014. i 2015. godine ili ranije, odnosno najmanje četiri ili pet godina.

Željko Matić, predstavnik Foruma beogradskih gimnazija, objašnjava da su prosvetni radnici u posebno nesigurnom položaju jer svoje radno mesto mogu da izgube posle svakog letnjeg raspusta.

,,Veliki broj nastavnika radi na određeno vreme, najčešće na osnovu ugovora koji traju od 1. septembra do 31. avgusta naredne godine. Kada im ugovor istekne, direktori mogu, ali ne moraju, da im ponude novi. Pojedini direktori mogu da koriste takvu situaciju kako bi obezbedili lojalnost zaposlenih ili sprečili njihovo učešće u protestima, kao što se dešavalo prošle godine“, navodi Matić.

Takva nesigurnost utiče i na privatni život zaposlenih. Kako objašnjava, radnik koji nema stalan ugovor teže može da dobije stambeni kredit ili da planira dugoročnije obaveze, jer je svakog leta u neizvesnosti da li će u septembru ponovo dobiti posao.

On dodaje da je svako novo odobravanje zapošljavanja korisno, ali da bi još važnije bilo ukidanje ograničenja koja školama onemogućavaju da upražnjena radna mesta popune na neodređeno vreme.

Psihološkinja i istraživačica Sarita Bradaš kaže za Novu ekonomiju da je sigurnost zadržavanja posla važan faktor koji utiče na kvalitet posla i život radnika.

Način da se zaposleni ,,drže na kratkoj uzici“

,,Sigurnost zaposlenja jedan je od ključnih pokazatelja dostojanstvenog rada. Mnogo je bolje da imate zadovoljnog radnika, a zadovoljan radnik nije onaj koji je nesiguran na tom poslu. Ako poslodavci žele da zadrže svoje radnike i radnice, prva stvar koju će da urade da ih zaposle na neodređeno vreme“, kaže ona.

Bradaš smatra da su ugovori na određeno jedan od načina da se zaposleni ,,drže na kratkoj uzici“.

,,Kod nas možete veoma lako da otpustite i osobu koja je zaposlena na neodređeno vreme, ali ugovor na određeno dodatno omogućava poslodavcu da zaposlenog drži u neizvesnosti. To je jednostavno jedan od načina da ljude držite na kratkoj uzici“, kaže Bradaš.

Bradaš dodaje da se nedostatak radne snage ne može posmatrati odvojeno od nezadovoljstva zaposlenih i uslova rada koje im poslodavci nude. Kako objašnjava, radnici traže sigurnije zaposlenje i bolje uslove, ali se ništa ne menja.

Od 2012. godine preko 170.000  građana Srbije otišlo je u zemlje Evropske unije u potrazi za novim poslom i to najviše u Hrvatsku, pisala je ranije Nova ekonomija.  Samo u 2024. godini oko 24.000 građana se odselilo iz Srbije zbog posla.

„U poslednje vreme često slušamo da u Srbiji nedostaje radne snage i da zbog toga dolazi sve više stranih radnika. Međutim, kada pogledamo podatke o broju radnika i radnica zaposlenih na određeno i neodređeno vreme, vidimo da se u tom pogledu ništa bitno ne menja“, rekla je Bradaš.

Koliko dugo poslodavac može da drži zaposlenog ,,na određeno“?

U privatnom sektoru situacija je malo drugačija, jer ne važi zabrana zapošljavanja. Zakon o radu propisuje jasno da radni odnos na određeno sa prekidima ili bez prekida ne može trajati duže od 24 meseca, već posle maksimalno dve godine poslodavac mora da ponudi ugovor na neodređeno ili da prekine radni odnos.

Predojević navodi nekoliko izuzetaka u kojima ugovor o radu na određeno vreme može da traje duže od 24 meseca.

Prvi slučaj je kada zaposleni menja privremeno odsutnog zaposlenog. Tada se ugovor zaključuje do njegovog povratka na posao. Drugi izuzetak odnosi se na rad na projektu čije je trajanje unapred određeno.  Kod novoosnovanih poslodavaca ugovor na određeno može da traje do tri godine. Takve ugovore mogu da zaključuju tokom prve godine poslovanja, odnosno u periodu od godinu dana od osnivanja. Peti izuzetak odnosi se na nezaposlenu osobu kojoj do ispunjenja uslova za penziju nedostaje najviše pet godina. Sa njom ugovor na određeno može biti zaključen do ispunjenja uslova za penziju.

Predojević smatra da se u Srbiji ova praksa ustalila i zbog nestabilnog poslovnog okruženja, zbog kojeg poslodavci nastoje da zadrže veću fleksibilnost pri zapošljavanju. Moguće objašnjenje on pronalazi u nestabilnoj privrednoj atmosferi u Srbiji.

„Zbog nestabilnosti na tržištu poslodavci često ne znaju da li će im radnici biti potrebni na duži period. Zato žele da budu oprezniji, a probni rad, koji može trajati do šest meseci, često im nije dovoljan“, kaže on.

Ugovorima na određeno, poslodavci obezbeđuju sebe jer ostavljaju mogućnost da lakše promene radnika, ukoliko nestane potrebna za njim.

,,Kod nas se takva praksa ustalila i sporo se iskorenjuje“, kaže Predojević.

Poređenja radi, u regionu najniži procenat zaposlenih na određeno ima Rumunija – 1,6 odsto, što je skoro pa najniži procenat u celoj Evropi.

Zatim Bugarska ima 2,2 odsto radnika na određeno, Mađarska 3,8 odsto, Slovenija 7,1 odsto, Hrvatska 7,6 odsto, Bosna i Hercegovina 8,9 odsto i Severna Makedonija sa 15,4 odsto. Za Crnu Goru nema podataka.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay
23. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Samsung Galaxy Watch Ultra2 i Watch9: životni saputnici na zglobu za zdraviji život

by bifadmin 22. јул 2026.

Kompanija Samsung Electronics danas je predstavila potpuno nove uređaje Galaxy Watch Ultra2 i Galaxy Watch9[i], koji donose novu eru jednostavnije brige o zdravlju, omogućavajući korisnicima da dobiju detaljne i značajne uvide u svoje zdravstveno stanje samim nošenjem satova. Kako bi podržao nošenje tokom 24 sata, Samsung donosi snažne inovacije koje povećavaju udobnost i istovremeno unapređuju performanse, uz najveću bateriju i najsvetliji ekran do sada, kao i najsavremeniju Snapdragon Wear Elite platformu[ii]. Kao ključna tačka pristupa zdravstvenim uvidima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji, ova revolucionarna premijum linija pretvara složene biometrijske podatke u personalizovane i praktične smernice koje obuhvataju različite aspekte zdravlja korisnika.

 

„Samsung je posvećen tome da ljudima pomogne da žive bolje. Želimo da prelazak sa reagovanja na zdravstvene probleme ka proaktivnoj brizi o zdravlju učinimo što jednostavnijim. Povezujući uređaje koje ljudi svakodnevno koriste sa našom globalnom mrežom, stvaramo sveobuhvatno i duboko povezano zdravstveno iskustvo“, izjavio je TM Roh, glavni izvršni direktor, predsednik i rukovodilac Device eXperience (DX) divizije u kompaniji Samsung Electronics. „Novi Galaxy Watch Ultra2 i Galaxy Watch9 predstavljaju veliki korak napred u ostvarivanju vizije zdravlja kompanije Samsung. Kontinuiranim praćenjem zdravstvenih podataka sa zgloba, ovi novi satovi deluju kao pouzdani saputnici u brizi o zdravlju, pretvarajući svakodnevne vitalne pokazatelje u proaktivne i praktične uvide i pružajući pravovremena upozorenja.“

 

Galaxy Watch Ultra2: pomerite sopstvene granice i ostvarite vrhunske rezultate uz napredan hardver i specijalizovano praćenje sportskih aktivnosti

 

Galaxy Watch Ultra2 je najmoćniji i najnapredniji Galaxy Watch do sada, namenjen ekstremnim aktivnostima na otvorenom i korisnicima koji teže vrhunskim rezultatima i očekuju dugotrajne performanse, pouzdanu izdržljivost, precizno praćenje i kontinuirano praćenje zdravlja čak i u najzahtevnijim uslovima.

 

Posebni režimi za praćenje aktivnosti na otvorenom na Galaxy Watch Ultra2 satu pomažu korisnicima da unaprede rezultate i bezbednije pomeraju sopstvene granice. Ekskluzivna funkcija Trail Run[iii] prati detaljne podatke o nadmorskoj visini, napredovanju tokom uspona i uticaju terena, kako biste mogli bolje da prilagodite tempo i smanjite rizik od povreda. Tu je i praćenje hidratacije u realnom vremenu kroz funkciju Nutrition Alert[iv], novi dodatak postojećoj funkciji Sweat Loss. Merenjem gubitka tečnosti kroz znojenje u odnosu na telesnu težinu, ova funkcija daje smernice o tome kada i koliko tečnosti treba uneti, čime doprinosi očuvanju zdravlja srca i pomaže vam da ostvarite svoje trkačke ciljeve.

 

Galaxy Watch Ultra2 podržava i profesionalno ronjenje. Sa IP69K ocenom, otpornošću do 10 ATM i EN13319 sertifikatom[v], sat nije samo otporan na prašinu i vodu, već je spreman i za ronjenje. Čim uđete u vodu, automatski počinje da prati podatke o ronjenju u realnom vremenu, uključujući dubinu, vreme i temperaturu vode, direktno sa vašeg zgloba[vi]. Pored toga, korišćenjem ekskluzivne aplikacije Ultra2 Diving, razvijene u saradnji sa kompanijom Mares[vii], jednim od vodećih svetskih proizvođača ronilačke opreme, sat se pretvara u profesionalni ronilački računar koji pruža napredne podatke, kao što su praćenje brzine izranjanja i zaranjanja, kao i bezbedna vremenska ograničenja za boravak pod vodom.

 

Kako bi podržao ove napredne sportske i zdravstvene funkcije, Galaxy Watch Ultra2 donosi dosad neviđene hardverske performanse. Opremljen je velikom baterijom kapaciteta 800 mAh, što predstavlja povećanje kapaciteta od 35 odsto u odnosu na prethodni Ultra model. Pokreće ga najnovija Qualcomm Snapdragon Elite platforma, koja postavlja novi standard kada je reč o efikasnosti, brzini i izuzetno preciznom GPS praćenju. Veći ekran donosi osvetljenje od čak 5.000 nita[viii], prvi put u svetu pametnih satova, što omogućava izuzetno jasnu vidljivost čak i pod veoma jakim sunčevim svetlom.

 

Galaxy Watch Ultra2 zadržava titanijumsko kućište otporno na udarce, koje obezbeđuje izuzetnu izdržljivost, dok istovremeno donosi unapređenu udobnost i stabilnost za širi i raznovrsniji krug korisnika. Uprkos znatno većoj bateriji, Galaxy Watch Ultra2 ima inovativan tanji[ix] dizajn koji omogućava neprimetan prelazak iz zahtevnih aktivnosti na otvorenom i sportskih izazova u svakodnevnu upotrebu. Napredno redizajnirana unutrašnja konstrukcija smanjuje debljinu uređaja za 12 odsto u odnosu na prethodnu generaciju. U kombinaciji sa lakšim i mekšim narukvicama koje dodatno smanjuju težinu, Galaxy Watch Ultra2 omogućava udobno nošenje tokom celog dana i noći, veoma precizno praćenje biometrijskih podataka i izuzetan nivo udobnosti.

 

Galaxy Watch9: svakodnevna briga o zdravlju uz celodnevnu udobnost i dugotrajnu bateriju

 

Galaxy Watch9 je idealan svakodnevni saputnik u brizi o zdravlju, namenjen korisnicima koji vode računa o svom blagostanju i žele da izgrade zdravije navike uz jednostavno i kontinuirano praćenje zdravlja. Samim nošenjem, ovaj svestrani sat pretvara lične biološke pokazatelje u praktične zdravstvene uvide, pomažući korisnicima da bolje upravljaju svakodnevnim navikama i preuzmu aktivniju kontrolu nad svojim dugoročnim blagostanjem.

 

Kako bi u potpunosti ispunio svoju ulogu zdravstvenog saputnika, Galaxy Watch9 oslanja se na snažan hardver i izuzetno udoban dizajn. Odlikuje ga lagano, ali izdržljivo aluminijumsko kućište koje zadržava prepoznatljivu, blago zaobljenu siluetu Galaxy Watch uređaja, dodatno unapređenu kako bi prirodnije i udobnije prianjalo uz zglob. U kombinaciji sa širokim izborom zamenljivih, mekanih narukvica, Galaxy Watch9 pruža izuzetnu udobnost tokom celog dana, omogućavajući kontinuirano nošenje tokom 24 sata, neophodno za precizno i dosledno praćenje zdravstvenih podataka.

 

Ovakav nivo udobnosti omogućen je inovacijama nove generacije u unutrašnjosti uređaja. Zahvaljujući novoj Qualcomm Snapdragon Elite platformi, Galaxy Watch9 donosi značajno veću brzinu i procesorsku snagu za nesmetano praćenje zdravstvenih pokazatelja bez kašnjenja. Opremljen je efikasnom baterijom kapaciteta 390 mAh[x], koja omogućava pouzdano praćenje tokom čitavog dana i noći. Pored toga, svetao ekran od 3.000 nita obezbeđuje lako očitavanje i izuzetno jasnu vidljivost u svim uslovima osvetljenja, tako da korisnici mogu brzo i jednostavno da provere svoje zdravstvene pokazatelje.

 

Zdravstvene funkcije zasnovane na veštačkoj inteligenciji: sveobuhvatni i praktični uvidi u zdravlje

 

U osnovi uređaja Galaxy Watch Ultra2 i Galaxy Watch9 nalaze se Samsung zdravstvene funkcije zasnovana na veštačkoj inteligenciji. Napredni biosenzori Galaxy Watch uređaja kontinuirano prikupljaju podatke o životnim navikama korisnika kako bi omogućili dublje razumevanje njihovog zdravlja. Uz pomoć naprednih AI modela, Galaxy Watch pretvara složene biometrijske podatke u jednostavne i proaktivne preporuke, pomažući korisnicima da razumeju ne samo šta se dešava u njihovom organizmu, već i šta mogu da urade kao sledeći korak.

 

Nove mogućnosti, dostupne i na Galaxy Watch Ultra2 i na Galaxy Watch9 uređajima, dodatno unapređuju Samsung viziju preventivne brige o zdravlju povezivanjem svakodnevnih podataka sa višegodišnjim rigoroznim kliničkim istraživanjima sprovedenim u saradnji sa renomiranim svetskim univerzitetima i medicinskim institucijama. Na tim temeljima, Galaxy Watch pruža preciznije i značajnije zdravstvene smernice u ključnim oblastima, uključujući san, aktivnost, zdravlje srca i krvnih sudova i oporavak.

 

  • Vitals[xi]: Proaktivno pratite svoje uobičajene zdravstvene pokazatelje tokom sna i dobijajte pravovremena obaveštenja o značajnim odstupanjima.
  • Heart Health Score[xii]: Na jednostavan način steknite bolji uvid u zdravlje srca i krvnih sudova kroz lako razumljivu ocenu i personalizovane preporuke za životne navike.
  • Daily Cardio Load[xiii]: Optimizujte trening uz prilagođene smernice o obimu vežbanja i procenjenim potrebama za oporavkom.
  • Fitness Index[xiv]: Dobijte sveobuhvatniji uvid u svoju fizičku spremnost uz personalizovane ciljeve za unapređenje svakodnevnih performansi.
  • Hearing[xv]: Zaštitite zdravlje sluha na duže staze uz upozorenja na nebezbedne nivoe buke i detaljne izveštaje.

 

Uz ove funkcije, korisnici dobijaju pristup inteligentnim i personalizovanim uvidima koji im pomažu da jednostavnije upravljaju svojim dugoročnim blagostanjem i ostvaruju svoje ciljeve.

 

Dizajnirani za svaki životni stil: kolekcije narukvica osmišljene za različite potrebe

 

Pametni sat treba da bude jednako jedinstven kao i osoba koja ga nosi, zato Galaxy Watch Ultra2 i Galaxy Watch9 nude raznovrstan izbor narukvica prilagođen različitim životnim stilovima.

 

Budući da vrhunske performanse zahtevaju odgovarajuću opremu za svaki trenutak, Samsung donosi specijalizovanu kolekciju Ultra narukvica. Bilo da savladavate zahtevan teren, ronite u dubinama ili odlazite na poslovni sastanak, možete izabrati narukvicu koja najbolje odgovara konkretnoj nameni i okruženju, uz optimalnu funkcionalnost bez kompromisa u pogledu stila:

 

  • Marine Band, još lakša i prozračnija silikonska narukvica namenjena celodnevnim avanturama i ekstremnim uslovima.
  • Peakform Band, narukvica od kombinovanih materijala sa premijum završnom obradom, prilagođena i elegantnom izgledu i sportskim aktivnostima.
  • Trail Band, klasična platnena narukvica sa poboljšanom prozračnošću i udobnijim pristajanjem, čak i tokom zahtevnih aktivnosti na otvorenom, poput trčanja.

 

Nova i proširena kolekcija narukvica za Watch9 osmišljena je tako da omogući još više prostora za lični izraz i prilagođavanje izgleda. Uz inovativne nove materijale i široku paletu boja, ove narukvice pružaju maksimalnu udobnost tokom različitih aktivnosti, od intenzivnih treninga do svakodnevnih obaveza:

 

  • Sports Band: tanja i mekša univerzalna narukvica za izuzetnu udobnost i jednostavan prelazak sa treninga na svakodnevne aktivnosti.
  • Misty Band: izrađena od premijum mekog silikona koji čvrsto i udobno obavija zglob, pružajući stabilno pristajanje bez pomeranja. Zahvaljujući suptilnim dvobojnim kombinacijama, donosi sofisticiran izgled koji se lako uklapa u svakodnevni stil.
  • Fabric Band: lagana i prozračna narukvica za svakodnevno nošenje koja pruža maksimalnu udobnost, čak i tokom spavanja.

 

Galaxy Watch Ultra2 i Galaxy Watch9 dolaze sa ekskluzivnim pogodnostima probnog perioda pretplate:

 

  • Besplatni probni period za Strava pretplatu u trajanju od 60 dana[xvi]: Korisnici mogu da započnu trening uz najaktivniju sportsku zajednicu na svetu, u kojoj 195 miliona aktivnih korisnika iz 185 zemalja beleži svaki svoj rezultat i međusobno se podržava, kao i da tokom 60 dana besplatno koriste napredne funkcije u okviru Strava pretplate. Strava pruža mnogo više od praćenja treninga – korisnici mogu da se povežu sa zajednicom i otkriju nove rute za trčanje tako što će trening pratiti direktno na satu, a zatim otvoriti aplikaciju Strava na mobilnom telefonu. Da bi aktivirali besplatni probni period, potrebno je da otvore mobilnu aplikaciju Strava, odu u odeljak Podešavanja i izaberu Samsung ponudu.

 

Dostupnost[xvii]

 

Zajedno sa novom Galaxy Z serijom, Galaxy Watch Ultra2 i Watch9 dodatno proširuju Samsung AI ekosistem i donose iskustvo životnog saputnika kroz različite kategorije uređaja, od zgloba i džepa do doma.

 

Galaxy Watch Ultra2 biće dostupan u veličini od 47 mm, dok će Galaxy Watch9 biti dostupan u dve veličine: 40 mm i 44 mm. Korisnici modela Galaxy Watch Ultra2 moći će da biraju između boja Titanijum srebrna i Titanijum siva. Model Galaxy Watch9 veličine 40 mm biće dostupan u bojama Krem i Grafitna, dok će model veličine 44 mm biti dostupan u bojama Grafitna i Srebrna.

 

Galaxy Watch Ultra2 i Galaxy Watch9 biće dostupni za pretprodaju na odabranim tržištima od 22. jula, dok će redovna prodaja početi 7. avgusta.

 

Za više informacija o uređajima Galaxy Watch Ultra2 i Galaxy Watch9 posetite Samsung Global Newsroom ili Samsung.com.

###

O kompaniji Samsung Electronics Co., Ltd.

Samsung inspiriše svet i oblikuje budućnost idejama i tehnologijama koje donose transformaciju. Kompanija redefiniše svetove televizora, digitalnog oglašavanja, pametnih telefona, nosivih uređaja, tableta, kućnih aparata i mrežnih sistema, kao i memorije, LSI sistema i livenih rešenja. Samsung takođe usavršava tehnologije medicinskih snimanja, HVAC rešenja i robotiku, a isto tako stvara inovativne automobilske i audio proizvode preko kompanije Harman. Uz svoj SmartThings ekosistem, otvorenu saradnju sa partnerima i integrisanje AI u svoju ponudu, Samsung pruža savršeno i inteligentno povezano iskustvo. Za najnovije vesti posetite Samsung Newsroom na adresi news.samsung.rs­.

 

[i] Dostupnost i funkcije mogu da se razlikuju u zavisnosti od tržišta, modela i pametnog telefona sa kojim je uređaj uparen. Sve funkcionalnosti, funkcije, specifikacije i druge informacije o proizvodu navedene u ovom dokumentu, uključujući, između ostalog, pogodnosti, dizajn, cenu, komponente, performanse, dostupnost i mogućnosti proizvoda, mogu se promeniti bez prethodnog obaveštenja.

[ii] Proizvodi sa oznakama Snapdragon i Snapdragon Wear Elite Platform proizvodi su kompanije Qualcomm Technologies, Inc. i/ili njenih zavisnih društava. Snapdragon je žig ili registrovani žig kompanije Qualcomm Incorporated.

[iii] Funkcija Trail Run dostupna je na Android telefonima (Android 13 ili noviji) i zahteva aplikaciju Samsung Health (verzija 7.0 ili novija). Neophodna je prijava na Samsung nalog. Usluga je dostupna samo uz Galaxy Watch Ultra2.

[iv] Da biste aktivirali funkciju Nutrition Alert, otvorite podešavanja vežbanja i uključite funkciju Nutrition. Imajte na umu da je funkcija Nutrition Alert podržana samo za određene aktivnosti.

[v] Galaxy Watch Ultra2 ima oznaku vodootpornosti do dubine od 100 metara u skladu sa standardom ISO 22810. Testiranje je sprovedeno u vodi sa 5% soli i vodi sa koncentracijom hlora od 4 ppm. Galaxy Watch Ultra2 takođe poseduje oznaku vodootpornosti IPX8, na osnovu laboratorijskih ispitivanja pri potapanju u slatku vodu do dubine od 1,5 metara u trajanju do 30 minuta, kao i oznaku IPX9K, na osnovu laboratorijskih ispitivanja otpornosti na snažne mlazove vode. Galaxy Watch Ultra2 usklađen je sa standardom EN 13319, koji se primenjuje na instrumente koje ronioci koriste za merenje dubine vode na osnovu pritiska okoline, kao i vremena provedenog u zaronu pod određenim uslovima. Vodootpornost nije trajno svojstvo i može se smanjivati tokom vremena. Ako je uređaj bio izložen morskoj vodi, nakon upotrebe ga isperite slatkom vodom i osušite. Za dodatne informacije, uključujući smernice za održavanje i upotrebu, pogledajte korisničko uputstvo.

Galaxy Watch Ultra2 je otporan na prašinu sa ocenom IP6X, na osnovu laboratorijskih uslova testiranja koje je sprovela treća strana: 2 kg talk pudera po kubnom metru, sa maksimalnim prečnikom čestica od 0,05 mm, raspršeno je u testnoj komori u kojoj se nalazio uređaj, pri čemu je pritisak vazduha unutar uređaja održavan nižim od pritiska okolnog vazduha, u trajanju od dva sata. Otpornost na prašinu može se razlikovati u zavisnosti od stvarnih uslova korišćenja.

Galaxy Watch Ultra2 poseduje MIL-STD-810H sertifikat, koji obuhvata testiranja u uslovima visokih i niskih temperatura, velike nadmorske visine, vlage, uranjanja, slane magle, prašine, vibracija, padova i drugih uslova. MIL-STD-810H je standardizovan oblik testiranja koji je razvila američka vojska radi precizne procene ograničenja uređaja. Stvarna upotreba može se razlikovati u zavisnosti od konkretnih uslova okruženja korišćenih tokom testiranja. Performanse u ekstremnim uslovima nisu zagarantovane.

Na osnovu rezultata internih laboratorijskih testiranja kompanije Samsung, Galaxy Watch Ultra2 može da izdrži temperature od -20°C do 55°C dok se nosi na zglobu. Stvarne performanse mogu se razlikovati u zavisnosti od okruženja u kojem se uređaj koristi. Pri veoma visokim ili niskim temperaturama punjenje može biti onemogućeno, određene funkcije mogu automatski prestati sa radom ili postati nedostupne, a sat se može automatski isključiti iz bezbednosnih razloga. Pored toga, niske temperature mogu negativno uticati na performanse baterije.

[vi] Da bi se funkcije koristile, potrebno ih je aktivirati na satu: Podešavanja > Napredne funkcije > Automatsko pokretanje pri ronjenju > Dubina „Uključeno“.

[vii] Počev od kraja ove godine, ove funkcije za ronjenje, razvijene u saradnji sa kompanijom Mares, biće tokom naredne dve godine ekskluzivno dostupne na uređaju Galaxy Watch Ultra2 među pametnim satovima sa Wear OS operativnim sistemom.

[viii] Na osnovu istraživanja tržišta pametnih satova dostupnih širom sveta zaključno sa junom 2026. godine. Specifikacija od 5.000 nita odnosi se na lokalizovanu maksimalnu osvetljenost koja se postiže pri jakom ambijentalnom svetlu, dok se osvetljenost celog ekrana može razlikovati. Stvarna osvetljenost može varirati ili biti ograničena u zavisnosti od uslova okruženja, temperature uređaja i načina korišćenja.

[ix] U poređenju sa prethodnim modelom Galaxy Watch Ultra.

[x] Galaxy Watch9, 40 mm.

[xi] Nije namenjeno za dijagnostikovanje ili lečenje bilo kog zdravstvenog stanja. Ukoliko ste zabrinuti za svoje zdravlje, obavezno se obratite zdravstvenom radniku. Funkcija Vitals zahteva podatke o spavanju prikupljene tokom najmanje 7 noći. Funkcija Vitals dostupna je na Android telefonima sa operativnim sistemom Android 11 ili novijim i zahteva aplikaciju Samsung Health (verzija 7.0 ili novija). Neophodna je prijava na Samsung nalog. Za korišćenje funkcije Vitals potrebno je nositi Galaxy Watch ili Galaxy Ring tokom spavanja.

[xii] Dostupno na predstojećim Galaxy Watch uređajima sa One UI 9 korisničkim okruženjem. Zahteva kompatibilan Samsung Galaxy telefon, aplikaciju Samsung Health verzije 7.0 i Samsung nalog. Za početno podešavanje potrebno je nositi sat tokom 24 sata, uključujući vreme provedeno u budnom stanju i tokom spavanja. Softverske funkcije Heart Health Score nisu namenjene za dijagnostikovanje bolesti ili drugih zdravstvenih stanja, niti za lečenje, ublažavanje, tretman ili prevenciju bolesti.

[xiii] Funkcija Daily Cardio Load dostupna je na telefonima sa operativnim sistemom Android 10 ili novijim i zahteva aplikaciju Samsung Health, verziju 7.0 ili noviju. Neophodno je prijavljivanje na Samsung nalog. Usluga je dostupna isključivo na modelima Galaxy Watch7 ili novijim, sa operativnim sistemom One UI 9 Watch ili novijim. Za korišćenje ove funkcije potrebno je najmanje sedam dana zabeleženih aktivnosti, dok se za optimalnu preciznost preporučuje neprekidno nošenje tokom 28 dana. Imajte u vidu da vrednosti mogu biti više u svakodnevnim situacijama u kojima dolazi do ubrzanja srčanog ritma, kao što su napetost, uznemirenost ili stres.

[xiv] Funkcija Fitness Index dostupna je na telefonima sa operativnim sistemom Android 10 ili novijim i zahteva aplikaciju Samsung Health, verziju 7.0 ili noviju. Neophodno je prijavljivanje na Samsung nalog. Usluga je dostupna isključivo na modelima Galaxy Watch7 ili novijim, sa operativnim sistemom One UI 9 Watch ili novijim. Za korišćenje funkcije potrebno je obaviti najmanje po jedno merenje telesnog sastava metodom BIA i vrednosti VO2 Max, kao i imati podatke o aktivnostima i broju koraka zabeležene tokom dva dana.

[xv] Za korišćenje ovih funkcija potrebno je aktivirati ih na satu putem menija: Samsung Health > Hearing > Settings > uključiti „Sound Monitoring“.

[xvi] Promocija koja obuhvata besplatni probni period za Strava pretplatu u trajanju od 60 dana dostupna je širom sveta, osim u Belorusiji, Kini, Kubi, Iranu, Severnoj Koreji, Rusiji, Siriji, sankcionisanim delovima Ukrajine i Južnoj Koreji.

[xvii] Dostupnost boja i veličina može da se razlikuje u zavisnosti od tržišta ili regiona.

22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Poverenje, dostupnost i iskustvo kao budućnost maloprodaje

by bifadmin 22. јул 2026.

Kvalitet se u današnjem savremenom svetu ne potvrđuje jednim potezom, jednom kampanjom ili jednim dobrim rezultatom. On se gradi doslednošću u svakom kontaktu sa kupcem, u svakoj odluci i svakom iskustvu koje ostane iza kupovine.

Upravo zato maloprodaja danas prolazi kroz jednu od svojih najvećih promena. Kupci više ne procenjuju brendove samo prema širini ponude ili ceni proizvoda. Podjednako je važno koliko su informacije dostupne, koliko je jednostavna kupovina koja se obavlja, digitalno iskustvo možda i prednjači u ovome, a ne zanemaruje se osećaj sigurnosti tokom celog procesa donošenja odluke. U takvom okruženju prednost više nemaju samo oni koji nude dobar proizvod, već oni koji umeju da povežu prodajni prostor, tehnologiju i uslugu u jedno zaokruženo i pouzdano iskustvo.

Savremeni kupac ne razdvaja strogo fizički i digitalni svet. Informaciju koju pronađe na internetu želi da proveri u prodavnici, a sigurnost koju dobije u njoj očekuje da može lako da nastavi i kroz internet prodavnicu. Granice među kanalima zato postaju sve manje važne, dok doslednost iskustva počinje da zauzima njihovo mesto. Upravo zbog toga ulaganje u digitalnu infrastrukturu danas više nije pitanje tehnološkog napretka radi samog napretka, već strateška investicija u kvalitet odnosa sa kupcima.

Takav pravac razvoja sve se jasnije vidi i na domaćem tržištu nameštaja, gde se očekivanja potrošača menjaju zajedno sa načinom života. Kupovina više nije samo čin izbora proizvoda, već proces u kojem kupac traži preglednost, jednostavnost i potvrdu da donosi dobru odluku. U tom smislu, maloprodaja budućnosti neće se graditi samo kroz broj lokacija ili digitalnih alata, već kroz sposobnost da se svaki kanal stavi u funkciju jedne iste stvari – poverenja.

Upravo se iz tog ugla mogu posmatrati i koraci koje Forma Ideale preduzima u razvoju objedinjene maloprodaje. Tokom 2025. godine taj model je dodatno razvijan kroz mrežu od 43 salona u 37 gradova Srbije i internet prodavnicu, uz gotovo 500 zaposlenih i više od 71.000 kvadratnih metara izložbeno-skladišnog prostora. Krajem godine relokacija salona u Rakovici u savremeniji prostor od 3.000 kvadratnih metara bila je deo istog nastojanja da kupcu pristup asortimanu bude pregledniji, jednostavniji i usklađeniji sa savremenim očekivanjima.

Jednako važan korak predstavlja i pokretanje novog internet sajta, kao prirodan odgovor na kontinuirani rast digitalnih aktivnosti. Više od 15 miliona poseta tokom 2025. godine i više od 40.000 realizovanih kupovina putem internet prodavnice jasno pokazuju koliko je digitalni kanal danas važan deo ukupnog iskustva. Zato nova platforma nije samo tehnološka novina, već ulaganje u brži, intuitivniji i pouzdaniji proces kupovine od lakše pretrage do jednostavnijeg pristupa informacijama.

Kontinuirano unapređenje digitalnih kanala nastavljeno je i lansiranjem nove Forma Ideale mobilne aplikacije, koja korisnicima donosi jednostavniju i bržu kupovinu kroz objedinjene pogodnosti loyalty programa.

Promena očekivanja kupaca pokazuje i nešto drugo: praktičnost više nije dodatna vrednost, već osnovni standard. U svakodnevici koja je ubrzana, potreba da se na jednom mestu pronađe više rešenja za dom postaje sve izraženija. Otuda i razvoj salona nameštaja u smeru koncepta koji kupcu omogućava da pored velike ponude nameštaja za opremanje ambijenata doma, pronađe i prateće kategorije kao što su laminati, tepisi, rasveta, dekoracija, oprema za dom, mali kućni aparati, razni „gedžeti“ potrebni savremenom čoveku, pa čak i tehnika za opremanje domaćinstva. Takav pristup ne širi samo asortiman, već pojednostavljuje odluku i čini iskustvo kupovine celovitijim.

Da se kontinuitet kvaliteta prepoznaje i sa strane kupaca, uspeh brenda Forma Ideale potvrđuju i priznanja koja dolaze kao posledica dugoročnog poverenja. Sedmo osvojeno priznanje „Moj izbor“ u kategoriji nameštaja zato ima dodatnu težinu – ne samo kao potvrda tržišne pozicije, već kao signal da doslednost, dostupnost i razumevanje potreba kupaca ostaju vrednosti koje potrošači umeju da prepoznaju.

U vremenu koje dolazi, uspeh maloprodaje sve manje će zavisiti od pojedinačnih prodajnih rezultata, a sve više od sposobnosti da se izgradi povezano, dostupno i pouzdano iskustvo kupovine. Upravo u tome nalazi se i smer razvoja savremene trgovine: u sistemu u kojem tehnologija, fizički prostor i kvalitet usluge ne funkcionišu odvojeno, već kao delovi iste celine. A kada se ta celina gradi promišljeno i dosledno, njen krajnji rezultat nije samo prodaja, već ono što je u maloprodaji oduvek najvrednije – dugoročno poverenje kupaca.

22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Jedna osoba plaća ceo račun? Uz Wolt to više ne mora da bude slučaj

by bifadmin 22. јул 2026.

Wolt je u Srbiji predstavio opciju podeljenog plaćanja za grupne porudžbine, koja korisnicima omogućava da lakše poručuju zajedno, bez potrebe da jedna osoba unapred plati ceo iznos.

Grupno poručivanje odavno je jedan od najlakših načina da prijatelji, porodica i kolege uživaju u zajedničkom obroku. Međutim, do sada je uvek jedna osoba morala da plati celu porudžbinu i naknadno sakuplja novac od ostalih. Uz podeljeno plaćanje, svako može jednostavno da plati svoje proizvode direktno u Wolt aplikaciji. Opcija je namenjena svakodnevnim situacijama kao što su pauze za ručak, studentska okupljanja, porodične večere i druženja sa prijateljima kod kuće.

Troškovi koji se odnose na celu porudžbinu, poput naknade za uslugu i dostavu, automatski se dele među članovima grupe. Ukoliko osoba koja kreira porudžbinu ima aktivnu Wolt+ pretplatu, ostatak grupe može da iskoristi pogodnosti koje ona obezbeđuje, uključujući besplatnu ili dostavu po sniženoj ceni. Za mnoge korisnike, naknadno prikupljanje novca predstavlja jedan od najvećih izazova prilikom zajedničkog poručivanja. Interni podaci pokazuju da je upravo to jedan od najčešćih razloga zbog kojih grupne porudžbine ostaju nedovršene.

Kako funkcioniše podeljeno plaćanje?

Jedna osoba izabere restoran, sleektuje opciju „poruči zajedno“, a zatim „svako plaća za sebe“. .

Kreator porudžbine deli pozivni link ili QR kod sa ostalim članovima grupe. Naknade za uslugu i dostavu automatski se dele među učesnicima. Ukoliko osoba koja kreira porudžbinu ima aktivnu Wolt+ pretplatu, dostupne pogodnosti mogu da se iskoriste i prilikom zajedničkog poručivanja.

Učesnici se pridružuju porudžbini, dodaju željene proizvide i direktno putem Wolt aplikacije plaćaju svoj deo.
Kada svi završe sa izborom i plaćanjem, inicijator porudžbine je potvrđuje, i ona se potom isporučuje na zajedničku adresu. Svaki učesnik dobija potvrdu o plaćanju za svoj deo i može da ga vidi u svojoj istoriji poručivanja.

Lansiranje opcije podeljeno plaćanje nadovezuje se na niz opcija osmišljenih da svakodnevno poručivanje učine jednostavnijim i praktičnijim. Među njima je i slanje porudžbine na poklon uz ličnu poruku, poručivanje iz dva objekta u okviru jedne dostave, kao i mogućnost da se porudžbina zakaže unapred.

Uz podeljeno plaćanje, zajedničko poručivanje konačno može biti jednostavno koliko i odluka o tome šta će se poručiti.

22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Bank Srbija, KfW i EU pokreću kreditnu liniju od 43 miliona evra za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije

by bifadmin 22. јул 2026.

UniCredit Bank Srbija i nemačka razvojna banka KfW, uz sredstva koja obezbeđuju Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i Evropska unija, uspostavili su novu kreditnu liniju od 43 miliona evra za finansiranje mera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za privredu i delove javnog sektora u Srbiji.

UniCredit Bank će, kao partnerska banka u okviru programa, omogućiti privredi pristup ovim sredstvima, pružajući preduzećima i delovima javnog sektora dodatnu podršku za ulaganja u energetsku efikasnost i održivije poslovanje pod povoljnim uslovima finansiranja.Inicijativa je deo projekta „Low Carbon Energy Facility“, čija ukupna procenjena vrednost iznosi 47,3 miliona evra. Program se finansira kreditom KfW-a u iznosu od 43 miliona evra i bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 4,3 miliona evra, obezbeđenim kroz Regionalni program energetske efikasnosti. Kao partnerska banka koja sprovodi program, UniCredit Banka plasira ova sredstva krajnjim korisnicima na tržištu.

„Evropa danas prolazi kroz duboku energetsku i tehnološku transformaciju, a verujemo da je važno da privreda Srbije bude njen aktivan deo, a ne njen posmatrač. Kompanije koje danas ulažu u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije ne rešavaju samo pitanje troškova, već grade održive poslovne modele koji će sutra određivati tržišne lidere. Zato ovu inicijativu vidimo mnogo šire od kreditne linije – kao investiciju u konkurentnost srpske privrede i njenu sposobnost da odgovori na izazove budućnosti”, izjavio je Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Bank.

Krediti su namenjeni malim i srednjim preduzećima, uključujući i veće kompanije sa do 1.000 zaposlenih. Klijentima je dostupno finansiranje do 1 milion evra po korisniku, uz grant od 10% iznosa kredita, dok uz odobrenje nemačke razvojne banke iznos može dostići i do 3 miliona evra po klijentu. Sredstva se mogu koristiti za mere energetske efikasnosti, postavljanje solarnih panela na krovovima poslovnih i skladišnih objekata, prelazak na niskougljenične izvore energije poput biomase i biogasa, kao i za sve druge mere koje doprinose kvalitetu vazduha i zdravijem i održivijem poslovnom okruženju.

„Nemačka Vlada, preko KfW-a, dugogodišnji je partner Srbije u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Ponosni smo što kroz saradnju sa UniCredit bankom omogućavamo da povoljno finansiranje stigne direktno do malih i srednjih preduzeća, jer upravo takva ulaganja donose merljive koristi — nižu potrošnju energije, manje emisije i otporniju privredu,“ izjavila je Melina Albat, menadžerka portfelja u KfW-u.

Program je deo šire podrške energetskoj tranziciji Srbije i sprovodi se u periodu od 2025. do 2028. godine. Očekuje se da će kroz ovu kreditnu liniju podršku dobiti oko 300 preduzeća i, na osnovu iskustva iz sličnih programa, procenjuje se da će doprineti smanjenju potrošnje energije za 34.000 megavat-sati godišnje i smanjenju emisije ugljen-dioksida za približno 24.000 tona godišnje.

„Evropska unija podržava ovu kreditnu liniju jer donosi konkretne koristi za srpsku privredu — omogućava malim i srednjim preduzećima da ulažu u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, smanje troškove energije i posluju na čistiji i konkurentniji način. Upravo je to ono čemu težimo na Zapadnom Balkanu: održivi razvoj usklađen sa evropskim standardima, od kojeg koristi imaju i građani i privreda,“ izjavio je gospodin Mauro di Veroli, šef saradnje Delegacije EU u Republici Srbiji.

22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Osiguranje autonomnih vozila: Jednačina bez poznatih

by bifadmin 22. јул 2026.

Autonomni automobili ne testiraju samo granice tehnologije, već i zakona. Dok tehnologija uglavnom beleži pozitivne rezultate na testovima, regulativu izgleda očekuje dopunska nastava, budući da i dalje nije sasvim jasno ko je odgovoran ako automobil bez vozača izazove sudar. Konkretno, čije osiguranje bi pokrilo štetu i da li premija tog osiguranja treba da bude viša ili niža u odnosu na automobile kojima upravlja nesavršeno biće kao što je čovek, koji je sve ovo i osmislio.

Ideja o autonomnim vozilima postoji još od prve polovine 20. veka, međutim. tek pre petnaestak godina videli smo njenu realizaciju, bar kada su u pitanju vozila većeg stepena samostalnosti.

Naime, stepen autonomije ovih vozila meri se nivoima od 1 do 5, pri čemu peti nivo ne zahteva vozača, a četvrti omogućava vožnju bez njega u većini situacija. Na trećem nivou vozilo se samostalno kreće u određenim uslovima, ali vozač mora biti spreman da preuzme kontrolu kada sistem to zatraži. Preostali nivoi obuhvataju samo automatizovanu asistenciju kao što je održavanje u traci, automatsko kočenje ili pomoć pri parkiranju. Dakle, zaista autonomnim smatraju se samo vozila koja su na nivou 5 i 4.

Danas u komercijalnoj upotrebi nema nivoa 5, dok se vozila četvrtog nivoa uglavnom koriste kao robotaksiji. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, prošle godine je 8.000 robotaksija saobraćalo u dvadesetak gradova SAD i Kine.

Robotaksiji se inače smatraju prvim korakom ka široj primeni samovozećih vozila, ali da bi do toga došlo potrebna su dodatna testiranja i jasnija pravila za njihovu upotrebu.

Međunarodna regulativa

Za sada ni zemlje u kojima autonomni automobili slobodno saobraćaju nisu u potpunosti regulisale ovu oblast. U SAD se primenjuje kombinacija federalnih bezbednosnih standarda i zakona pojedinačnih država, dok Kina ima centralizovane propise sa konkretnijim smernicama. Ipak, u obe države nije u potpunosti jasno ko bi u slučaju sudara bio odgovoran i čije osiguranje bi pokrivalo štetu.

U Evropskoj uniji, sa kojom mi pokušavamo da se usaglasimo, odgovor na ovo pitanje može se potražiti u Direktivi o osiguranju motornih vozila i Direktivi o odgovornosti za proizvode sa nedostatkom, kaže za B&F advokat Filip Živanović iz kancelarije Nikčević i Kapor, koji već godinama prati razvoj industrije autonomnih vozila.

Prema prvoj direktivi, svako vozilo koje učestvuje u saobraćaju mora imati obavezno osiguranje građanske odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima. „Ona polazi od tradicionalnog koncepta vozača kao lica koje upravlja vozilom i koje predstavlja centralnog nosioca rizika. Međutim kod autonomnih vozila, naročito onih sa višim nivoom autonomije, vozač učestvuje u veoma ograničenoj meri ili uopšte ne učestvuje u upravljanju vozilom, dok ključne odluke donosi softver automobila“, pojašnjava Živanović zašto postoji dilema oko toga ko bi bio odgovoran u slučaju sudara.

Odgovor na to pitanje delimično se nalazi u Direktivi o odgovornosti za proizvode sa nedostatkom, prema kojoj odgovornost za štetu usled neispravnog proizvoda, uključujući tu i softver, snosi proizvođač. U slučaju nesreće oštećeni čak ni ne mora da dokazuje krivicu proizvođača, već samo da je nedostatak proizvoda uzrokovao štetu.

Srbiji se ne žuri

Naša zemlja je u ovoj oblasti još manje odmakla nego EU. Prvo, zato što je u Srbiji korišćenje samovozećih automobila dozvoljeno samo u testne svrhe. Drugo, zato što je prema Živanovićevim rečima pojam autonomnih vozila uveden kod nas tek izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima iz 2023.

Iste godine, naša država je donela i Pravilnik o uslovima za obavljanje autonomne vožnje kojim su bliže propisani uslovi testiranja autonomnih vozila i postupak izdavanja dozvole za testiranje. Međutim, Pravilnik ne razgraničava nivoe automatizacije, što je veoma bitno kada se radi o osiguranju od auto-odgovornosti.

Dalje, ni naš Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju ne prepoznaje autonomna vozila. On propisuje obavezno osiguranje od auto-odgovornosti za motorna vozila, ali autonomna vozila nisu obuhvaćena tim pojmom.

Zato ne čudi što ni stručnjaci nisu sigurni koja pravila bi važila u hipotetičkoj situaciji da samovozeći automobil na srpskim ulicama izazove udes. Filip Živanović misli da bi se tada „primenjivale postojeće odredbe Zakona o obligacionim odnosima koje uređuju štetu i odgovornost. Dakle, bez obzira na nivo automatizacije, vozilo bi se najverovatnije tretiralo u okviru postojećih pravila“.

Šta kažu postojeća pravila?

U saobraćajnim nesrećama koje izazovu tradicionalna vozila aktivira se ili osiguranje onoga ko je nesreću izazvao ili se krivica deli ukoliko su oba vozača kriva. Međutim, čije osiguranje plaća štetu ako je odluku o kretanju, kočenju ili izbegavanju prepreka doneo softver ili algoritam?

„Ukoliko bi se doslovno primenjivali Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju, u praksi bi se najpre polazilo od odgovornosti vlasnika vozila, jer je on formalno nosilac rizika od upotrebe motornog vozila i na njega se vodi polisa osiguranja. To znači da bi oštećeno treće lice naknadu štete najlakše ostvarilo prema osiguravaču i vlasniku vozila, bez obzira na to što vlasnik faktički nije upravljao vozilom“, objašnjava Živanović.

On ističe da problem nastaje kod regresne i konačne raspodele odgovornosti. Jer, ako je do štete došlo usled greške u softveru, neispravnog algoritma, pogrešnog rada senzora ili drugog tehnološkog nedostatka, onda bi se težište odgovornosti potencijalno pomeralo ka proizvođaču vozila, proizvođaču softvera, pa čak i proizvođaču pojedinih komponenti. U takvim situacijama pravila o odgovornosti za proizvod sa nedostatkom mogla bi da posluže kao dopunski pravni osnov.

Tu, međutim, nije kraj liste potencijalnih „krivaca“. „Ako je uzrok nezgode loše održavanje, neodgovarajuće servisiranje, nepravilno ažuriranje softvera ili neovlašćena intervencija na sistemu vozila, onda bi potencijalna odgovornost mogla postojati i na strani servisera ili drugog lica koje je vršilo tehničke intervencije na vozilu“, dodaje naš sagovornik.

Osiguravači će morati da se prilagode novim okolnostima

Imajući u vidu sve potencijalne krivce u slučaju jednog sudara, osiguravači će u narednim decenijama morati da promene način rada. „U stručnoj literaturi i uporednom pravu, sve češće se razmatra koncept ’no-fault’ osiguranja, kod kojeg pravo na naknadu štete ne bi zavisilo od utvrđivanja krivice, već od činjenice da je autonomno vozilo učestvovalo u nezgodi. Takav model bi mogao značiti da osiguranje zajednički finansiraju vlasnik vozila, proizvođač vozila, pa čak i proizvođač softvera“, navodi Živanović.

Budući da se osiguranje finansira kroz premije, postavlja se pitanje kako odrediti njihovu visinu? Naš sagovornik očekuje da će se iznos premije za autonomna vozila utvrđivati na osnovu podataka o riziku koje bi vozilo automatski prikupljalo i slalo na analizu.

Kako bi to uticalo na cenu osiguranja? „Logika nalaže da bi iznos premije mogao da se smanji ukoliko se vremenom ispostavi da autonomna vozila zaista značajno redukuju broj saobraćajnih nezgoda, što je trenutno osnovna pretpostavka razvoja te tehnologije. No, štete kod autonomnih vozila će potencijalno biti tehnološki mnogo kompleksnije i skuplje, jer neće više biti reč samo o limariji i klasičnim kvarovima, već o sofisticiranim senzorima, softveru, radarima, i sistemima veštačke inteligencije čije popravke nisu jeftine“, upozorava naš sagovornik.

Dodatno, osiguravači će morati da pokrivaju i potpuno nove vrste rizika, poput softverskih grešaka, hakerskih napada, problema sa ažuriranjem sistema ili grešaka nastalih usled interakcije između različitih autonomnih sistema u saobraćaju.

„Zbog toga je moguće da će u početnoj fazi razvoja autonomnih vozila premije biti više nego danas, dok bi eventualno pojeftinjenje moglo uslediti tek nakon dužeg perioda primene tehnologije i prikupljanja dovoljne količine podataka o stvarnom nivou rizika“, zaključuje Živanović.

Marija Dukić

Finansije Top 2025/26 u izdanju časopisa Biznis & finansije

Foto: giggswalk, Depositphotos

22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Grac: Komunisti koji pobeđuju bez revolucije

by bifadmin 22. јул 2026.

Zašto građani Graca već drugi put biraju komuniste u pokrajini koja važi za bastion austrijske desnice? Odgovor se krije u rešavanju svakodnevnih problema, a ne u marksističkoj ideologiji.

Svake poslednje subote u mesecu u Gracu se održava neobičan događaj u organizaciji Komunističke partije Austrije (KPÖ). Njeni simpatizeri okupljaju se u Volkshausu, odnosno „Narodnom domu“, gde zajedno peku napuljsku picu. Manifestacija nosi simboličan naziv Pizza Comunista, a pica se, naravno, deli besplatno.

Ovakav prizor deluje još neobičnije kada se zna da se Grac nalazi u Štajerskoj, pokrajini koja važi za jedno od uporišta desničarskog populizma u Austriji. Kako je onda moguće da su komunisti upravo ovde dva puta zaredom pobedili na lokalnim izborima?

Ljubazno lice komunizma

Veliki deo uspeha KPÖ-a u Gracu vezuje se za njegovu lokalnu liderku i gradonačelnicu Elke Kar, koju dnevni list Die Presse opisuje kao „možda najljubaznije lice komunizma“.

Ona redovno prima građane za malim stolom u zajedničkoj prostoriji Narodnog doma, gde saslušava njihove probleme i pokušava da pronađe rešenje, naročito kada je reč o socijalnim pitanjima.

Takav pristup nije slučajan. Kar je odrasla u siromašnom naselju Triestersiedlung u Gracu i još kao dete gledala kako njeni vršnjaci trpe poniženja zbog nemaštine. Kada su joj jednog dana nastavnici rekli da „govori kao komunista“, uzela je telefonski imenik, pronašla komuniste u Gracu i odlučila da im se pridruži, jer su, kako kaže, „za razliku od drugih, nešto zaista radili“.

Pod njenim vođstvom KPÖ je 2021. godine prvi put osvojio vlast u Gracu, a pobedu je ponovio i na ovogodišnjim izborima. U međuvremenu je gradska uprava pokrenula niz socijalnih reformi zbog kojih su protivnici grad podrugljivo prozvali Lenjingrad i Staljingrad.

Ipak, mnogi austrijski analitičari smatraju da uzastopni uspesi komunista imaju manje veze sa ideologijom, a mnogo više sa ličnošću njihove liderke. Tokom izborne kampanje Kar je na bilbordima objavila svoj broj telefona i pozvala građane da joj se jave ako imaju problem. To obećanje nije zaboravila ni nakon izbora. I danas prima građane kojima pomaže da reše najrazličitije probleme – od pronalaženja stana ili mesta u vrtiću, preko poteškoća sa javnim prevozom i birokratijom, do roditelja koji nemaju novca da deci plate školsku ekskurziju.

Kako se Kar proslavila?

Međutim, uspeh Elke Kar nije nastao preko noći. On je rezultat višedecenijske transformacije Komunističke partije Austrije, koja je od ideološke margine postepeno postala lokalna politička snaga.

Austrijski komunisti decenijama nisu uživali veliko poverenje građana zato što je njihova partija slavila Josifa Staljina i opravdavala sovjetske intervencije u Istočnoj Nemačkoj, Mađarskoj i Čehoslovačkoj. Posle pada Berlinskog zida ogradila se od staljinizma, ali nije želela da promeni ime, pa je ostala politički marginalna.

Godinama je KPÖ u Gracu osvajao tek poneko mesto u gradskom veću. Preokret je usledio osamdesetih godina, kada je Ernst Kalteneger odlučio da partiju usmeri na rešavanje konkretnih problema građana, među kojima je najveći problem bilo stambeno pitanje. Godine 1992. pokrenuo je telefonsku liniju za podstanare, stekao veliku popularnost i kao gradski većnik za stanovanje započeo uspon KPÖ-a.

Njegova bliska saradnica Elke Kar, koja se partiji pridružila još 1983. godine, preuzela je resor stanovanja 2005. nakon što je Kalteneger podršku KPÖ-u podigao iznad 20 odsto. I pored toga, pobeda komunista na lokalnim izborima 2021. godine iznenadila je mnoge austrijske analitičare, jer je Gracom prethodne dve decenije upravljala konzervativna Narodna partija (ÖVP).

Nova stambena politika u Gracu

U narednih pet godina komunisti su sproveli niz mera koje su dodatno učvrstile njihovu popularnost. Obnovljene su ili izgrađene stotine opštinskih stanova, zamrznute naknade za odnošenje otpada, pojeftinile su ulaznice za gradske bazene, smanjene su subvencije političkim partijama, a ušteđeni novac preusmeren u socijalne programe. Među njima je i projekat Küche Graz, koji svakodnevno isporučuje do 15.000 obroka vrtićima, školama i produženim boravcima.

„Uspeh KPÖ-a ne može se pripisati samo dvema harizmatičnim ličnostima, već i lokalnoj politici koja nije bila ideološki opterećena, već usmerena na rešavanje konkretnih problema građana. Pri tome nije previše istican marksistički karakter nacionalnog KPÖ-a. Kao gradonačelnica, Kar se u više navrata ogradila od svojih ranijih izjava u kojima je, između ostalog, izražavala divljenje jugoslovenskom komunističkom lideru Josipu Brozu Titu“, objašnjava Miroslav Kunštat, stručnjak za austrijsku politiku sa Karlovog univerziteta u Pragu.

Slično ocenjuje i austrijska politikološkinja Katrin Praprotnik sa Univerziteta u Gracu. „Njihova uverljivost proizlazi iz shvatanja politike kao službe građanima, nečega što je izrazito lokalno. Upravo zato taj model funkcioniše prvenstveno na lokalnom nivou“, kaže ona.

Jedan od načina na koji KPÖ gradi poverenje jeste i pravilo da funkcioneri stranke zadržavaju samo deo svojih primanja. „Sve što zarade iznad 2.600 evra doniraju. Ne znam tačno za koje namene, ali deo svojih plata daju u humanitarne svrhe. To šalje važnu poruku u društvu poput austrijskog, gde postoji veliko nezadovoljstvo politikom. Na taj način predstavljaju se kao ljudi koji zaista rade nešto korisno za obične građane“, objašnjava Praprotnik.

Prema podacima same stranke, prošle godine iz tog fonda pomoć je dobilo 2.521 lice u ukupnom iznosu od gotovo 305.000 evra. Novac je, kako navode, direktno uplaćivan stanodavcima, bolnicama ili školama.

Raste zadovoljstvo građana, ali i dug grada

Oliver Fric, stručnjak za regionalnu ekonomiju iz Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), smatra da je Grac uprkos levoj gradskoj vlasti ostao privlačan za privredu. Više od 80 odsto nekretnina i dalje je u privatnom vlasništvu, turizam beleži dobre rezultate, raste broj novih radnih mesta, a grad nastavlja da ulaže u istraživanje, razvoj i inovacije.

Zaokret ulevo ipak je vidljiv kroz snažno širenje socijalnih programa. Gradska uprava gradi i obnavlja opštinske stanove, pojednostavila je njihovu dodelu i povećala izdvajanja za subvencije i socijalnu pomoć. Podrška obuhvata čak i kućne ljubimce – vlasnici sa nižim primanjima mogu besplatno da preuzmu hranu za svoje životinje u centru Lennymarkt.

Istovremeno, Grac se suočava sa ozbiljnim budžetskim problemima. Prema podacima Statistik Austrije, dug grada danas je gotovo tri puta veći nego 2017. godine i približio se iznosu od dve milijarde evra.

Među glavnim gradovima austrijskih pokrajina, izuzimajući Beč, Grac je najzaduženiji, upozorava Fric. Iako je deo tog zaduživanja rezultat opravdanih investicija, smatra da je „konsolidacija gradskih finansija postala neophodna“.

Uslovi za razvoj privrede

Kritičari gradske vlasti upozoravaju da bi stroga ograničenja kirija mogla da obeshrabre privatne investitore i uspore izgradnju novih stanova. Ako građevinske kompanije izgube interes za ulaganja, stambena kriza mogla bi dodatno da se produbi, jer država i lokalne vlasti ne mogu same da nadoknade ono što privatni sektor prestane da gradi.

Konzervativna Austrijska narodna partija (ÖVP) tvrdi da se Grac pretvara u „marksističku eksperimentalnu laboratoriju“ i optužuje gradonačelnicu Elke Kahr da se bavi gotovo isključivo socijalnom politikom, bez jasne vizije razvoja grada.

Zbog njene velike popularnosti, najveći deo kritika ipak usmeren je na, kako navode, „antiautomobilsku“ saobraćajnu politiku za koju je odgovoran koalicioni partner KPÖ-a – stranka Zeleni. Kandidat ÖVP-a izjavio je za Standard da upravo Zelene, a ne komuniste, smatra glavnim ideolozima gradske vlasti.

Izlazak iz EU, nejasan stav o ratu i druge kontroverze

Uprkos uspehu u Gracu, KPÖ na nacionalnom nivou decenijama ostaje politička margina. Poslednji put u austrijski parlament ušla je još 1956. godine, a na izborima 2024. osvojila je svega 2,4 odsto glasova. Zanimljivo je da Elke Kahr nikada nije pokazivala ambiciju da preuzme vođstvo stranke na državnom nivou.

Za razliku od gradskog ogranka u Gracu, koji se prvenstveno bavi praktičnim problemima građana, pokrajinska organizacija KPÖ u Štajerskoj otvoreno zastupa marksističku ideologiju. U programu i dalje navodi da je „marksistička partija radničke klase“, zalaže se za ukidanje kapitalističkog vlasništva nad velikim sredstvima za proizvodnju i dugoročni izlazak Austrije iz Evropske unije, uz obrazloženje da je članstvo u EU nespojivo sa istinskim društvenim napretkom.

U programu za Grac privatizacija se opisuje kao „krađa javne imovine“, dok se od privatnih investitora traži da učestvuju u finansiranju javne infrastrukture.

Kada je reč o spoljnoj politici, KPÖ je osudila rusku invaziju na Ukrajinu, ali se i dalje protivi sankcijama Rusiji i isporukama oružja Ukrajini, zbog čega je često na meti kritika.

Ipak, čini se da birači u Gracu pri glasanju mnogo manje obraćaju pažnju na ideološke stavove stranke nego na ono što vide u svakodnevnom životu. Zato mnogi austrijski analitičari ocenjuju da pobede komunista u drugom najvećem gradu Austrije nisu pre svega trijumf komunističke ideologije, već lokalne politike koja je rešavanje konkretnih problema građana stavila ispred velikih političkih tema.

Izvor: EUobserver

Foto: leonhard niederwimmer, Unsplash

22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. uvećan za 4,2 biliona dolara

by bifadmin 22. јул 2026.
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.

To je saopštila rejting agencija Fič.

Prema toj proceni, dug razvijenih zemalja ove godine biće uvećan za 4,2 biliona dolara (oko 3,6 biliona evra), čime će dostići nivo od 104 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), preneo je Rojters.

Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.

Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolaraFoto: Pixabay
To je saopštila rejting agencija Fič.

Prema toj proceni, dug razvijenih zemalja ove godine biće uvećan za 4,2 biliona dolara (oko 3,6 biliona evra), čime će dostići nivo od 104 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), preneo je Rojters.

Poređenja radi, pre dve decenije iznosio je oko 26 biliona dolara (oko 22,4 biliona evra), odnosno 68 odsto BDP-a.

Agencija procenjuje da će deset najvećih razvijenih ekonomija činiti oko 69 biliona dolara (oko 59,3 biliona evra) ukupnog duga, što odgovara približno 114,5 odsto njihovog zajedničkog BDP-a.

Sjedinjene Američke Države trebalo bi da ove godine zabeleže najveći budžetski deficit među razvijenim zemljama – 7,8 odsto BDP-a, odnosno oko 2,5 biliona dolara (oko 2,15 biliona evra).

Slede Francuska sa deficitom od pet odsto BDP-a, Velika Britanija sa 4,8 odsto, Nemačka sa 3,7 odsto i Japan sa 3,1 odsto.

Fič navodi da su rast javnog duga tokom prethodnih godina podstakli globalna finansijska kriza, dužnička kriza u evrozoni, pandemija kovida, rat u Ukrajini, kao i aktuelni sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Dodatni pritisak na javne finansije stvaraju povećana izdvajanja za odbranu, starenje stanovništva, prilagođavanje klimatskim promenama i rast troškova zaduživanja.

Prema procenama agencije, evropske zemlje će između 2025. i 2029. godine u proseku povećati izdvajanja za odbranu za 0,6 procenata BDP-a.

Agencija upozorava da rast nivoa duga povećava i rizike na finansijskim tržištima.

Iako su prinosi na desetogodišnje državne obveznice u najvećim ekonomijama blago pali nakon vrhunca tokom sukoba SAD i Irana, oni su i dalje za oko 0,51 procentni poen viši nego pre izbijanja krize.

Fič procenjuje da bi do 2030. godine odnos američkog javnog duga prema BDP-u mogao da poraste na 131,5 odsto, sa oko 120 odsto koliko se očekuje 2026. godine.

Japan će, uprkos blagom smanjenju, zadržati najviši odnos duga i BDP-a među razvijenim zemljama – blizu 192 odsto.

Prema oceni agencije, razvoj veštačke inteligencije mogao bi da podstakne privredni rast i dugoročnu održivost javnog duga, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, ali bi istovremeno mogao da dovede do većih izdvajanja za socijalnu zaštitu i smanjenja poreskih prihoda usled promena na tržištu rada.

Izvor:Tanjug
Foto: konradbak, Depositphotos
22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kupce u Srbiji ne zanimaju električni polovnjaci i hibridi

by bifadmin 22. јул 2026.
Cene polovnih automobila u Srbiji u blagom su padu od početka 2026. godine, ali su i dalje za oko 5% više u poređenju sa prvom polovinom 2025. godine. Sa druge strane, broj prodatih polovnih automobila iz uvoza u prvih šest meseci ove godine gotovo je identičan kao u istom periodu 2025. Da se prilike na domaćem tržištu sporo menjaju, govori i podatak da su najprodavaniji automobili najčešće stariji od 15 godina, a da blizu 60% prvi put registrovanih polovnjaka ima dizel motore. Domaćim kupcima i dalje nisu u većoj meri zanimljivi putnički automobili na alternativne pogone, pokazuje najnovija analiza sajta Polovni automobili.

Istraživanje je i ovog puta obuhvatilo prodajne rezultate u prvih šest meseci 2026. godine, kretanje prosečnih cena putničkih vozila oglašenih na sajtu Polovni automobili, kao i interesovanje kupaca u pogledu brendova, modela, najtraženijih godišta i pogonskog goriva.

Prodaja polovnjaka iz uvoza ista kao i 2025.

Podaci prikupljeni u saradnji sa „CUBE timom“ pokazali su da je prodaja polovnih automobila iz uvoza u prvih šest meseci ove godine veća u odnosu isti period 2025. godine za svega 286 vozila, što predstavlja rast od manje od jednog procenta.

Iako je međugodišnji rast simboličan, rezultati potvrđuju da tržište polovnih automobila nije beležilo veće oscilacije i da je potražnja na stabilnom nivou. Sa druge strane, treba reći da je trend rasta prodaje polovnih vozila iz uvoza usporio, pogotovu kada se pogledaju podaci iz 2025. godine, kada je u prvih šest meseci rast prodaje iznosio 9,5% u poređenju sa 2024. godinom.

Cene tokom 2026. u blagom padu

Ipak, iako tržište polovnjaka u našoj zemlji generalno karakterišu spore promene, kao i ustaljene navike i stavovi kupaca, u prvih šest meseci ove godine desio se jedan važan signal sa tržišta. Naime, prosečne cene svih oglašenih polovnih putničkih vozila na sajtu Polovni automobili starosti do 20 godina (kategorija koja obuhvata najviše vozila) u blagom su padu za približno 2%. Tako je recimo, u januaru ove godine prosečna cena oglašenih polovnjaka iznosila 12.983 evra, da bi krajem juna prosečna cena „pala“ na 12.588 evra.
Ipak, ako se cene gledaju na godišnjem nivou, vidi se da se trend rasta nastavlja, pa je u prosečna cena svih oglašenih polovnjaka u prvoj polovini ove godine viša za 5% u odnosu na isti period 2025. godine.

Ovi podaci potvrđuju da je tržište polovnjaka u fazi stabilizacije, nakon višegodišnjeg stalnog rasta cena. Biće svakako zanimljivo ispratiti šta će nam doneti druga polovina godine.

Kupce ne zanimaju električni polovnjaci i hibridi

Iako su prvu polovinu godine obeležile visoke cene goriva i generalna nestabilnost po pitanju dugoročnog snabdevanja, kupci u Srbiji, reklo bi se, nisu nimalo promenili svoja interesovanja i navike. Automobili sa dizel pogonom su ubedljivo najprodavaniji (58% svih prvi put registrovanih polovnih vozila iz uvoza), dok su i benzinci na standardnih 33% učešća na tržištu polovnjaka.
Za razliku od novih vozila, gde su hibridi vrlo traženi i gde su po prodaji trenutno daleko ispred automobila sa dizel agregatima, na tržištu polovnjaka oni čine slabih 5% ukupne prodaje iz uvoza. Vozila na čisto električni pogon i dalje nimalo nisu privlačna kupcima polovnjaka, te i dalje čine manje od 1% ukupne prodaje.

Najprodavaniji automobili 2011. godište

Kao i ranijih godina, najtraženiji modeli su starosti između 10 i 15 godina. Ubedljivo najprodavanija godišta su 2011. i 2012, dok je broj prodatih „mlađih“ polovnjaka, starosti od dve do pet godina, bio i do tri puta manji u odnosu na navedena godišta u prvoj polovini 2026. godine.
Očekivano, nema većih promena kada je reč o najprodavanijim brendovima i modelima. Volkswagen je i dalje neprikosnoven i to više ne sa svoja tri standardna modela Golf, Polo i Passat, već se na četvrtom mestu sada nalazi i Tiguan. Na listi najprodavanijih nalaze se još Škoda Octavia, Audi A4, Opel sa svoja dva aduta Corsa i Astra, zatim Peugeot 3008, Audi A3…

Rezultati iz prve polovine godine pokazuju da se tržište polovnih automobila u Srbiji polako, ali sigurno stabilizuje. Sličan trend beleži se i na evropskom tržištu, gde nakon višegodišnjeg rasta cene ulaze u fazu smirivanja, dok je potražnja ostala stabilna.

Foto: Pixabay
22. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Grupa nadmašila sva očekivanja – rekordni finansijski rezultati za treći kvartal i prvih devet meseci 2026. godine
  • Proglašen pobednik petog Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka i OTP banke Srbija
  • BIZNIS TOP 2025/26: Šta je nova vlast dobila u nasleđe?
  • Idea dobila podršku velikih dobavljača, ali neizvesnost oko njene sudbine ostaje
  • Treba li Srbiji Razvojna banka?

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit