NAJNOVIJE
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Ilon Mask nema više status bilionera
Od 1. jula nove tarife za državne takse
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Bosch dobitnik priznanja „Dobročinitelj“ za društveno odgovorne aktivnosti

by bifadmin 26. март 2026.

U godini kada obeležava dve decenije od osnivanja nezavisne kompanije u Srbiji, za Bosch stiže važno priznanje za sprovedene društveno odgovorne aktivnosti. U pitanju je prestižna nagrada „Dobročinitelj“ koju udruženje „Moja Srbija“ u saradnji sa Centrom potrošača Srbije dodeljuje kompanijama i pojedincima za izuzetan doprinos društvu, solidarnost i održivi razvoj.

Na dodeli organizovanoj u sklopu humanitarnog festivala BelgrAID, priznanje je u ime kompanije preuzela predstavnica za korporativne komunikacije Aleksandra Savić: „Priznanje „Dobročinitelj“ je kruna svih društveno odgovornih aktivnosti koje smo sproveli u prethodne tri godine, ali i motiv da nastavimo u istom ritmu. Ono nije samo priznanje kompaniji, već i svim kolegama koje nesebično učestvuju u volonterskim akcijama, mentorskim projektima i humanitarnim aktivnostima“, rekla je ona.

Žiri koji su činili prethodni dobitnici ovog priznanja istakao je brojne projekte u oblasti obrazovanja i ekologije, kao i humanitarne aktivnosti koje je kompanija sprovela i podržala od 2023. godine do danas. Posebno je istaknuto višegodišnje nacionalno partnerstvo sa Grupom za obrazovanje na projektu Mejkerslab – učionice budućnosti, kao i mentorski program Mentor #LikeABosch, zatim podrška najvećem nacionalnom takmičenju elektrotehničkih škola „Galaksija kup“ i osnaživanje devojčica da se bave tehničkim zanimanjima.

Foto: Bosch

26. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada u januaru 118.385 dinara, medijalna zarada 92.671 dinara

by bifadmin 26. март 2026.

Prosečna zarada (bruto) obračunata za januar 2026. godine iznosila je 163.385 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 118 429 dinara.

Prosečna zarada (bruto) obračunata za januar 2026. godine iznosila je 163 385 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 118 429 dinara.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za januar 2026. godine nominalno je veća za 10,1%, a realno za 7,5%, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 10,2%, odnosno za 7,6% realno.

Medijalna neto zarada za januar 2026. godine iznosila je 92 671 dinar, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Foto: Bif

26. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

80 stabala za 80 godina: Kompanija DDOR osiguranje realizovala akciju „Za šumu u tvom kraju“

by bifadmin 25. март 2026.

U godini u kojoj je obeležilo 80 godina poslovanja, kompanija DDOR osiguranje po treći put je realizovala društveno odgovornu inicijativu „Za šumu u tvom kraju“, usmerenu na unapređenje životne sredine i stvaranje zelenijih i zdravijih okruženja u lokalnim zajednicama. Akcija se sprovodi u saradnji sa partnerima na lokalnom nivou, uz uključivanje građana kroz glasanje za lokacije sadnje, a njen simbolični cilj bio je sadnja jednog stabla za svaku godinu postojanja – 80 stabala za 80 godina.

Prvih 80 stabala posađeno je u Šidu, a još 80 u Odžacima početkom marta. I u opštini Raška ukupno je posađeno 80 stabala, a završna sadnja realizovana je 23. marta u Baljevcu na Ibru, u dvorištu Osnovne škole „Josif Pančić“, gde je ova akcija i simbolično privedena kraju. Upravo u okruženju najmlađih, sadnjom novih stabala dodatno je naglašena poruka o odgovornosti prema prirodi i ulaganja u zdraviju i održiviju budućnost generacija koje dolaze.

Akcija „Za šumu u tvom kraju“ predstavlja značajan doprinos ozelenjavanju ovih opština i unapređenju životne sredine za sve njihove stanovnike.

Kroz ovu inicijativu, DDOR osiguranje svoj jubilej nije obeležilo samo simbolično, već i konkretnim delovanjem, pružajući snažnu podršku očuvanju životne sredine i doprinoseći održivijoj i lepšoj budućnosti zajednica u kojima posluje.

80 stabala za 80 godina tako postaje više od poruke – to je trajno ulaganje u budućnost.

Foto: DDOR

25. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Časovničarska radnja Jović: Gospodski zanat u Gospodskoj ulici

by bifadmin 25. март 2026.

Časovničarska radnja Jović posluje još od kraja 19. veka. Njeni sadašnji vlasnici, porodica Jović, tokom svog dugogodišnjeg rada upoznali su mnogo zanimljivih ljudi, a sa nekima od njih su postali i prijatelji. Za razliku od mladih u Srbiji koji nisu voljni da se školuju za ovaj posao, Jovići su za mušteriju imali starijeg gospodina koji je insistirao da postane njihov šegrt. Problem je bio samo u tome što su njihovog posvećenog „stažistu“ svi oslovljavali sa „Vaša ekselencijo“ i već je imao drugi posao.

Gospodska ulica u Zemunu dobila je ime davne 1793. godine po bogatim trgovačkim i zanatskim porodicama koje su u njoj živele i poslovale. Iako se izgled ove ulice do danas nije mnogo izmenio, u njoj više skoro da i nema starih zanatskih radnji.

Među retkima koje su opstale je Časovničarska radnja Jović, koja na istom mestu posluje od kraja 19. veka. Njen raniji vlasnik bio je sajdžija Miodrag Kostić, ali je šezdesetih godina prošlog veka posao preuzeo njegov kolega Srboljub Jović.

„To je bio moj otac. On je zanat završio u Vranju, ali je u potrazi za boljim životom došao u Beograd i zaposlio se u Industriji satova Zemun”, kaže za B&F Gordana Jović. Budući da je i njena majka radila u pomenutoj fabrici, Gordana je od malih nogu bila upućena u tajne časovničarskog zanata.

Kako je školovana optičarka postala časovničarka

Jovići su živeli jedno vreme od plata zarađenih u fabrici, međutim sve se promenilo kada je Srboljub ugledao oglas časovničara koji je tražio ispomoć u svojoj radnji u Gospodskoj ulici.

„Tako se moj otac zaposlio kod čika Miodraga. Radio je marljivo sve dok stari časovničar nije otišao u penziju. Potom je od njega preuzeo ovu radnju, koju naša porodica drži sve do danas“, priča Gordana Jović.

Ona, inače, nije planirala da se bavi popravljanjem satova i školovala se za optičarku. Međutim, kada je shvatila da neće imati ko da preuzme porodični posao, prekvalifikovala se za sajdžiju. Počela je da radi u porodičnoj radnji pre tri decenije i nije se pokajala.

Danas jedan čovek ima više satova

„Mnogi misle da je časovničarski zanat pred izumiranjem, ali to nije istina. Za nas uvek ima posla. U radnju dolaze razne mušterije, i stare i mlade, i muškarci i žene. Zato uvek govorim da ko želi da radi, može sasvim pristojno da živi od popravljanja satova”, tvrdi Gordana.

Prema njenim rečima, satovi su i dalje popularni, štaviše, postali su modni detalj koji se često uparuje sa bojom odeće, pa pojedinci imaju i po nekoliko satova. Dešava se da mušterije donesu u radnju u Gospodskoj pet satova odjednom na popravku ili da im se zamene narukvice.

Časovničarka iz centra Zemuna prima sve vrste ručnih satova, one koji rade na navijanje ili na baterije, pa do automatskih i pametnih. Satovima popravlja mehanizme, menja elektroniku, narukvice, čisti ih… Deo potrebnih materijala obezbeđuje od starih satova, a deo kupuje, najčešće iz uvoza. Osim ručnih, popravlja i zidne satove, ali takve časovnike mušterije sve manje donose.

Gordana napominje da se ređe kvare poznate i skuplje marke satova kao što su „Roleks“ i „Omega“, ali njih ne mogu svi da priušte pa kupuju jeftinije, što se na kraju opet isplati jer popravke nisu toliko skupe.

Besplatna terapija

Iako živimo u eri jednokratnih proizvoda koji vrlo brzo završe u đubretu, Gordana kaže da ne zna kakva je statistika o odbačenim satovima, ali da ona ima pune ruke posla. Dnevno u njenu radnju uđe između 30 i 50 mušterija, a jedan od razloga je možda i to što se zatvorio veliki broj časovničarskih radnji. „Nekada je u Zemunu bilo deset sajdžija, a sada nas je dvoje u centru i još dvoje na periferiji. Svi koji dobro rade, uvek imaju posla“, tvrdi naša sagovornica.

Dobar časovničar je onaj koji ima znanje, volju i potreban alat da reši svaki kvar na koji se mušterija žali. „Treba biti staložen, mirne ruke. Ja sam inače brza po prirodi, ali me ovaj posao smiruje, pa mi dođe kao neki vid besplatne terapije”, šali se Gordana.

Ali, časovničarski posao ume da bude i naporan. Gordana provede mnogo sati sedeći i nadvijajući se nad lupom. Pošto radi dvokratno, u pauzi redovno šeta, kako bi odmorila leđa od sedenja.

Kada se vrati i otključa svoju radnju, tu je prvo dočekaju brojni stari predmeti i uspomene: vremešni satovi kojih su se vlasnici odrekli, flaše pića koje su donosile zadovoljne mušterije i slike golubova, jer je njen otac bio strastveni golubar. Na zidu je i lepa, lakirana violina koju je jedna Gordanina mušterija napravila samo za nju. To je bio proizvođač violina koji je imao čak 50 satova i redovno je dolazio u časovničarsku radnju u Gospodskoj ulici.

Mušterija željna da uči

Proizvođač violina je bio jedan od mnogih zanimljivih ljudi koje su Jovići upoznali tokom svog dugogodišnjeg rada, a sa nekima od njih su se i sprijateljili. Jedno takvo prijateljstvo započelo je pre više od decenije. „Tada je u našu radnju ušao mladić sa starinskim zidnim satom. Otac i ja smo pregledali sat, rekli koliko će koštati popravka i dogovorili posao”, priseća se Gordana.

Mladić se ubrzo pojavio u društvu još jednog čoveka poreklom iz Azije, za koga se ispostavilo da je vlasnik sata. „To je bio gospodin u godinama, koji je na naše čuđenje izrazio želju da kod nas uči sajdžijski zanat. Našalila sam se da mora prvo da nam donosi burek, da čisti radnju i slično. Odmah je pristao, što me je zbunilo“, priznaje Gordana, koja je zato požurila da objasni mušteriji kako je priča sa burekom samo način na koji se zanatlije u Srbiji šale sa šegrtima.

Međutim, postariji gospodin je insistirao da uči zanat kod Jovića, pa su mu oni obećali da će sa njim dogovoriti detalje o „praktičnoj nastavi“ kada dođe da uzme sat sa popravke.

Njegova ekselencija šegrt

Kada je „stažista“ došao po svoj sat, upitao je vlasnike radnje da li može da uđe u njihovu radionicu. Jovići su mu ispunili želju, a sa njim je krenuo i mladić koji ga je stalno pratio.

„Pošto ne volim veliku gužvu u radionici zaustavila sam ga i pitala gde će sad i on, na šta je momak odgovorio: ’Ali, moram sa njim, ja sam njegovo obezbeđenje’. Kada sam se pribrala od prvog šoka pitala sam ga šta će tom čoveku obezbeđenje i saznala da je moj ’šegrt’ zapravo kineski ambasador Li Mančang”, priča Gordana kroz smeh.

Od tada je kineski ambasador svake subote dolazio u radnju u Gospodskoj, gde je marljivo učio da popravlja satove. Kao neko ko je veliki ljubitelj starih satova, redovno je posećivao buvlju pijacu i pronalazio vremešne komade, koje bi posle čistio i sređivao.

„Bio je veoma snalažljiv, umeo je baš prijatno da me iznenadi. Na primer, jednom je na starom zidnom satu pokušavao da popravi feder koji omogućava pomeranje klatna. Pošto nije imao potreban materijal, isekao je uži deo plastične flaše i ubacio ga, povezao delove i klatno je proradilo”, priča Gordana o umešnosti svog tadašnjeg šegrta. Li Mančang je u međuvremenu postao porodični prijatelj i održao je kontakt sa Gordanom i nakon što je po isteku mandata napustio Srbiju 2018. godine.

Nažalost, mladi u Srbiji nisu zainteresovani za ovaj zanat kao njegova ekselencija, iako posla za sajdžije ne nedostaje. Gordana misli da je razlog za to u pogrešnom razmišljanju. Mnogi žele da zarade što više sa što manje rada, neće da ulože trud i da prihvate odgovornost koju nosi zanatski posao, nesvesni da „biti sam svoj gazda” nema cenu.

Marija Dukić

Biznis i finansije 243, mart 2026.

Foto: Bif

25. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako izgleda posao dispečera međunarodnog drumskog saobraćaja?

by bifadmin 25. март 2026.

Dispečeri međunarodnog drumskog saobraćaja se bave različitim poslovima, od ugovaranja tura do brige o carinskim procedurama. To znači da dodeljuju ture vozačima vodeći računa o tome da ih usklade, a brinu i o dokumentaciji i ispunjavanju svih zahteva klijenata.

Kako piše Infostud, radno vreme im često traje i kada se kancelarije zatvore, zato što su kamioni na putu 24 sata i redovno im se dešavaju nepredviđeni problemi. U te probleme spadaju i zastoji na granicama, kvarovi na vozilima ili kašnjenja iz nekog drugog razloga, koji mogu poremetiti planove prevoznika.

Zašto je ovo zanimanje popularno?

U poslednjih nekoliko godina se više ljudi se interesuje za ovo zanimanje, pre svega zbog širenja priča o dobrim zaradama i relativno brzom sticanju znanja i veština potrebnih za njegovo obavljanje.

Pored toga, osim u velikom broju domaćih kompanija, dispečeri drumskog saobraćaja posao mogu da pronađu i u stranim filijalama koje pokrivaju evropsko ili američko tržište.

Sagovornici Infostuda koji se bave ovim poslom saglasni su da je on perspektivan i da zarade često premašuju prosek, ali upozoravaju da iza toga stoje velika odgovornost i da se industrija u kojoj dispečeri rade poslednjih godina suočava sa ozbiljnim izazovima – od manjka profesionalnih vozača i zadržavanja na granicama do ograničenja boravka vozača u zemljama Šengena.

Praksa je najbolja škola

Budući saobraćajni inženjer, student Saobraćajnog fakulteta Mihailo Isailović, već tri godine radi kao dispečer u firmi “TransProm”. Počeo je bez ikakvog predznanja, ali je uz pomoć i podršku kolega postepeno učio posao i postao samostalan. Posao je lako pronašao, a veruje da za njegovu trenutnu branšu dolaze još bolja vremena.

“Suština mog posla je da roba što brže i efikasnije stigne od tačke A do tačke B. U mom slučaju, to znači organizaciju transporta na relaciji Italija-Srbija. Ispred mene su mape, rute, različita dokumentacija, telefoni koji stalno zvone i sve to treba držati pod kontrolom. Kompanija raspolaže sa 20 kamiona koji robu iz Srbije trasnportuju u Italiju, Nemačku i Holandiju i nazad”, kaže Mihailo i dodaje da je u hodu naučio mnogo dodatnih zadataka kao što su špedicija, finansije i tehničko održavanje.

Radni dan mu formalno traje od osam do 16 časova, ali u praksi posao retko staje kada ode iz kancelarije. Kamioni su na putu 24 sata dnevno, a problemi se ne mogu predvideti – kvarovi, zadržavanje na granici ili komplikacije sa dokumentacijom, krađa robe…Zato dispečer međunarodnog drumskog saobraćaja treba da bude spreman da mu telefon zazvoni i usred noći.

On kaže da je ova struka zahteva snalažljivost i razmišljanje “izvan granica”, kao i poznavanje stranih jezika za komunikaciju sa dobavljačima iz inostranstva, dok se engleski podrazumeva.

“Industrija transporta je u ekspanziji u Srbiji. Već ima dosta stranih firmi koje su otvorile svoja predstavništva, a zarade dispečera zavise od obima posla i broja klijenata i u proseku se kreću od 800 do 1.400 evra”, tvrdi Isailović.

Tražnja za logističkim stručnjacima raste za 12-15% godišnje

Da interesovanje za ovu oblast ne raste samo među mladima koji traže prvi posao već i među budućim studentima, potvrđuju i podaci Saobraćajnog fakulteta u Beogradu. U prvu godinu osnovnih studija upiše se 350 studenata, na master još oko 150 studenata a na doktorske 20. Osnovne studije u proseku završi polovina upisanih studenata, a master 100 studenta.

Dekan prof. dr Milorad Kilibarda kaže za Infostud da poslednjih godina posebno raste interesovanje za logistiku, što je usmerenje koje pruža širok spektar znanja i mogućnosti zaposlenja u logističkim, špediterskim i transportnim kompanijama, trgovinskim lancima i sistemima, proizvodnji, različitim uslužnim sistemima, ali i kompanijama koje se bave informaciono komunikacionim tehnologijama i softverskim alatima u logistici i lancima snabdevanja.

Na fakultetu postoji i posebno usmerenje “Drumski i gradski transport” na kojem se izučavaju različiti predmeti posvećeni organizaciji drumskog transporta robe i poslovima dispečera, za kojim takođe vlada interesovanje, kaže prof. dr Kilibarda.

On dodaje da potreba tržišta za logističkim stručnjacima godišnje raste u proseku 12–15 odsto, a da se od modernih kadrova traži i rad sa softverskim alatima, razumevanje ekonomije, prava i komunikacija, kao i poznavanje stranih jezika.

“Trenutno na našem tržištu nedostaje oko 20 odsto inženjera iz oblasti logistike, transporta i saobraćaja. Naše inženjere čeka siguran posao i svi koji završe studije na Saobraćajnom fakultetu odmah se zaposle”, tvrdi ovaj profesor.

Zadaci, vešine i izazovi posla

Kristina Jezdić Bekčić iz Poslovnog udruženja „Međunarodni transport“ potvrđuje da je potražnja za ovim kadrovima velika.

“Prema podacima Udruženja, 3.251 firma učestvovala je u raspodeli dozvola za međunarodni prevoz 2026. godine, a ukupan broj firmi koje obavljaju domaći i međunarodni prevoz sigurno je veći”, tvrdi ona i dodaje da, osim svakodnevnog praćenja vozila i vozača, posao dispečera zahteva i organizaciju rada vozača, praćenje utovara i istovara robe, pripremu dokumentacije i strateško planiranje resursa kako bi transport bio što efikasniji i ekonomičniji.

“Organizacione i komunikacione sposobnosti su obavezne, kao i brzina i preciznost u radu. Često moraju da reaguju na više problema istovremeno – od kašnjenja na granici, preko promena u dokumentaciji, do reorganizacije ture kada vozilo nije dostupno”, objašnjava Jezdić Bekčić i dodaje da su dispečeri koji imaju veliko radno iskustvo ovoj delatnosti vrlo cenjeni.

Najveći izazovi sa kojima se dispečeri suočavaju prema njenim rečima su nedostatak profesionalnih vozača, velika zadržavanja vozila na graničnim prelazima i stalno donošenje novih obaveza po zemljama. Ipak, drumski transport je nezaobilazna privredna grana na koju se oslanja domaća privreda, pa profesiju preporučuje mladima koji vole dinamičan posao.

Izvor: Infostud

Foto: bellahu123, Pixabay

25. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

SEPA & ProPay webinar – praktični uvidi u budućnost evro plaćanja

by bifadmin 25. март 2026.

U okviru ProConnect platforme, koja kompanijama omogućava povezivanje i razvoj poslovanja na međunarodnim tržištima, ProCredit banka organizuje edukativni besplatan webinar posvećen unapređenju evro plaćanja i novim standardima koji menjaju način poslovanja u regionu.

SEPA (Single Euro Payments Area) već transformiše način obrade evro transakcija širom Evrope, a sa njegovim postepenim širenjem na naš region, kompanije u Srbiji dobijaju pristup bržim, jednostavnijim i troškovno efikasnijim načinima plaćanja. U tom kontekstu, ovaj webinar predstavlja logičan nastavak inicijative ProConnect – sa ciljem da kompanijama, pored umrežavanja, pruži i konkretna znanja za unapređenje finansijskih operacija i lakše poslovanje na međunarodnim tržištima.

ProCredit banka poziva sve zainteresovane da se prijave za besplatan „SEPA & ProPay webinar“ i upoznaju se sa ključnim prednostima novog evropskog standarda.

Registujte se klikom na link.

Webinar je namenjen kompanijama koje žele da unaprede svoje finansijske procese i bolje razumeju promene koje donosi uvođenje SEPA standarda  u regionu. Tokom sesije na engleskom jeziku Sanja Ranković, Menadžer Odeljenja za plaćanja u ProCredit Banka Nemačka, predstaviće učesnicima jasne i praktične uvide u to:

·       Kako funkcionišu brža i troškovno efikasnija evro plaćanja u okviru SEPA standarda

·       Koje promene očekuju prekogranične evro transakcije u Srbiji i regionu

·       Kakve praktične benefite SEPA donosi preduzećima, naročito u saradnji sa partnerima iz EU

·       Kako ProPay omogućava plaćanja istog dana unutar ProCredit mreže i kako to utiče na finansijske tokove preduzeća

·       Kako unaprediti planiranje likvidnosti i postići veću transparentnost troškova u međunarodnom poslovanju

Webinar je posebno relevantan za kompanije koje:

–  imaju dobavljače, klijente ili partnere iz EU

–  redovno vrše ili primaju uplate u evrima

–  žele brže i predvidljivije međunarodne transfere

–  teže nižim troškovima platnog prometa

–  upravljaju finansijama na više tržišta

–  posluju u oblastima trgovine, uvoza/izvoza, logistike, proizvodnje, IT-a ili e-commerce-a

Događaj je preporučen za finansijske direktore, računovođe, vlasnike firmi, treasury menadžere i sve koji upravljaju platnim procesima.

Prijava je otvorena, a svi zainteresovani mogu da se registruju putem linka.

Kroz razvoj digitalnih rešenja poput ProConnect-a i organizaciju edukativnih događaja, ProCredit banka potvrđuje svoju posvećenost dugoročnom partnerstvu sa privredom i kontinuiranom unapređenju uslova za rast i internacionalizaciju domaćih kompanija.

25. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Zašto neki zaposleni uvek odgovaraju na mejlove poslednji?

by bifadmin 25. март 2026.
Svaka radna sredina ima takve ljude. Osobe koje retko odgovaraju brzo. Koje čekaju dovoljno dugo pre nego što se jave. Ne toliko dugo da izgleda nepažljivo, ali dovoljno dugo da se primeti.

U početku je lako objasniti to. Zauzeti su. Na sastancima su. Prioritet im je nešto drugo. I ponekad je to zaista istina.

Ali vremenom se javljaju obrasci. Neki ljudi dosledno odgovaraju poslednji. Ne povremeno. Predvidivo. A kada je ponašanje predvidivo, retko je slučajno.

Signal iza odlaganja odgovora

Odgode se često tumače kao neefikasnost ili preopterećenost. U nekim slučajevima jesu. Ali u drugim slučaјevima, one funkcionišu kao suptilan signal kontrole.

Vreme odgovora komunicira više od same dostupnosti. Ono prenosi relativni značaj. Ko čeka, a ko ne, postaje tihi indikator statusa.

Iz perspektive društvenog signaliziranja, brzi odgovor može značiti spremnost, ali takođe može sugerisati zavisnost. Odloženi odgovori, nasuprot tome, sugerišu diskreciju. Osoba izgleda kao da bira kada da se uključi, a ne da samo reaguje.

Ova razlika je važna, posebno u okruženjima gde je status nejasan ili osporavan.

Sociolozi dugo tvrde da kontrola nad vremenom predstavlja oblik moći. Oni koji mogu odlučiti kada da odgovore, kada da se uključe, a kada da odlože, percipiraju se kao autonomniji.

U tom smislu, odloženi odgovori nisu samo komunikacija – oni su način pozicioniranja.

Brzi odgovor može signalizirati korisnost. Ali takođe može signalizirati dostupnost na zahtev. Odloženi odgovor stvara distancu. Uvodi ideju da je pristup ograničen.

Ta distanca može povećati percipiranu autoritetnost, čak i kada to nije namerno.

Srateška nejasnoća odlaganja

Ono što odlaganje čini posebno efikasnim jeste njegova nejasnost.

Kasni odgovor uvek se može objasniti. Puni raspored. Sastanci jedan za drugim. Dubok rad. Spoljni pritisak. Ova objašnjenja su često uverljiva i ta uverljivost štiti ponašanje.

Ovo je u skladu sa istraživanjima o upravljanju utiskom. Pojedinci oblikuju kako ih drugi percipiraju, često kroz male, poricanjem objašnjive akcije, a ne kroz očigledne signale.

Odlaganje odgovora omogućava osobi da izgleda i zauzeto i selektivno. Održava imidž tražene osobe, bez eksplicitnog naglašavanja.

Zašto frustrira timoveIako odlaganje može poboljšati individualno pozicioniranje, često stvara trenje na nivou tima.

Posao usporava. Odluke se odlažu. Ljudi počinju da čekaju umesto da delaju. Vremenom, brzina odgovora postaje neujednačena, a koordinacija pati.

Još važnije, namera postaje teška za čitanje. Kolege počinju da se pitaju: Ignoriše li me? Da li je ovo prioritet? Da li preterujem?

Ova neizvesnost uvodi nepotreban kognitivni teret. Umesto da se fokusiraju na posao, ljudi troše vreme interpretirajući ponašanje.

Tu dolazi teorija atribucije. Kada je ponašanje nejasno, ljudi pretpostavljaju nameru.
A kada postoji nejasnoća, često pretpostavljaju negativnu nameru.

Odloženi odgovor može biti rezultat opterećenja poslom. Ali lako se tumači kao ravnodušnost ili izbegavanje.

Kada ovo tumačenje prevlada, poverenje se polako erodira. Ljudi prilagođavaju način komunikacije – postaju oprezniji, formalniji, ponekad i distanciraniji.

Kada odlaganje postane obrazac

Povremeno odlaganje je normalno. Dosledno odlaganje je signal.

Kada neko stalno odgovara poslednji, drugi počinju da se prilagođavaju. Poruke se šalju ranije. Praćenja postaju češća. Očekivanja se menjaju.

U nekim slučajevima, ponašanje nesvesno stvara hijerarhiju. Osoba koja odgovara poslednja postaje ona na koju se drugi čekaju. Uticaj raste, ne zbog formalnog autoriteta, već zbog kontrole nad vremenom.

Ovo se retko otvoreno raspravlja, ali se široko oseća.

Kada ljudi primete da odlaganje postaje obrazac, često ga i sami počinju primenjivati.

Odgovori usporavaju širom tima. Svi počinju strateški da upravljaju svojim odzivom. Ono što je počelo kao ponašanje jedne osobe postaje kolektivna norma.

U tom trenutku, komunikacija postaje manje koordinacija, a više pozicioniranje. Cena je brzina, jasnoća, a na kraju i poverenje.

Šta efikasni lideri rade drugačije

Snažni lideri razumeju da vreme odgovora nije samo operativno, već i kulturno.

Oni su namerni u tome kada odgovaraju i zašto. Prepoznaju da doslednost gradi poverenje više od same brzine.

To ne znači odgovaranje na sve odmah. Znači biti predvidiv. Ako lider brzo odgovara kada je nešto hitno, a sporije kada nije, tim uči kako da tumači vreme odgovora.

Jasnoća zamenjuje nagađanje.

Lideri takođe eksplicitno postavljaju očekivanja. Ako odgovor zahteva vreme, kažu to. Ako nešto nije prioritet, signaliziraju to. Ovo smanjuje potrebu drugih da tumače tišinu.

Cilj nije stalna dostupnost. Cilj je jasnoća namere.

Odloženi odgovori postaju problematični samo kada stvaraju nejasnoću. Kada ljudi moraju da tumače tišinu, popunjavaju prazninu pretpostavkama.

Jasna komunikacija uklanja tu prazninu. Kratka poruka o prijemu. Napomena o vremenu odgovora. Jednostavno ažuriranje napretka. Ovi mali signali sprečavaju da se odlaganje pogrešno tumači kao nepoštovanje.

Najefikasniji profesionalci ne koriste odlaganje da signaliziraju status. Oni koriste jasnoću.

Odgovaraju na način koji olakšava koordinaciju, a ne otežava. Uklanjaju nejasnoću, umesto da se oslanjaju na nju.

Na kraju, pravi signal moći nije koliko neko dugo čeka da odgovori. To je koliko olakšava drugima da nastave dalje.

Jer u većini organizacija, ljudi koji pokreću momentum su vredniji od onih koji ga tiho kontrolišu.

Izvor: Bendžamin Lejker, saradnik Forbes

Foto: Pixabay Mohamed_hassan
25. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Cvećarstvo u Srbiji u uzlaznom trendu

by bifadmin 25. март 2026.
Srbija je u proizvodnji cveća i ukrasnog biljka na domaćem tržištu ostvarila značajan promet od 49 mil EUR, sa tendencijom sve većeg izvoza, što je samo potvrda da je ova poljoprivredna grana u našoj zemlji u uzlaznom trendu, saopštila je Privredna komora Srbije.

U PKS kažu da naročito uoči 8. marta, kada potražnja tradicionalno dostiže vrhunac, cvećarstvo beleži rast i u proizvodnji i u spoljnotrgovinskoj razmeni.

Srpska ruža izvozni adut

Istovremeno, uzgajanje ruža, kao najznačajnijeg segmenta domaće proizvodnje, beleži povećanje izvoza, što dodatno potvrđuje pozitivna kretanja u sektoru.

– Trend potrošnje cveća u svetu i Srbiji je u usponu. Potrošnja raste po godišnjoj stopi od oko 8%, uz promet koji premašuje 30 mlrd EUR na svetskom i oko 49 mil EUR na domaćem tržištu. U protekle četiri godine uvoz cveća i ukrasnog bilja je značajnije povećan od izvoza, pa je deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni porastao – kaže Danica Mićanović iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS.

Udeo proizvodnje cveća i ukrasnog bilja je simboličan u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni agrara Srbije, ali je, dodaje Mićanović, evidentno povećanje površina uz intenziviranje proizvodnje.

– Cvećarstvo, kao specifičan vid poljoprivredne proizvodnje i ozbiljan činilac u privrednom sistemu zemlje, treba da postane profitabilna proizvodna grana. U tom smislu, neophodno je udruživanje proizvođača – kaže ona.

Ona kaže da, iako su podsticaji države evidentni, neophodne su i nove inicijative i rad na povećanju površina, umrežavanju i jačanju proizvođača.

Ulaganja i nove tehnologije

Mićanović kaže da je važno i da se primene svetska dostignuća u tehnologiji gajenja, kao i aktivnije učešće članova Grupacije proizvođača cveća i ukrasnog bilja PKS u svim aktivnostima koje imaju cilj unapređenje poslovnog ambijenta i zakonske regulative, podizanje konkurentnosti proizvoda i usluga u ovoj oblasti.
Udeo proizvodnje cveća i ukrasnog bilja je simboličan u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni agrara Srbije, ali je, dodaje Mićanović, evidentno povećanje površina uz intenziviranje proizvodnje.

– Cvećarstvo, kao specifičan vid poljoprivredne proizvodnje i ozbiljan činilac u privrednom sistemu zemlje, treba da postane profitabilna proizvodna grana. U tom smislu, neophodno je udruživanje proizvođača – kaže ona.

Ona kaže da, iako su podsticaji države evidentni, neophodne su i nove inicijative i rad na povećanju površina, umrežavanju i jačanju proizvođača.

Ulaganja i nove tehnologije

Mićanović kaže da je važno i da se primene svetska dostignuća u tehnologiji gajenja, kao i aktivnije učešće članova Grupacije proizvođača cveća i ukrasnog bilja PKS u svim aktivnostima koje imaju cilj unapređenje poslovnog ambijenta i zakonske regulative, podizanje konkurentnosti proizvoda i usluga u ovoj oblasti.
Kada je reč o proizvodnji, u Srbiji je najvažnija proizvodnja ruža. Ukupan izvoz ruža u 2024. godini iznosio je 2,5 mil EUR, a u prošloj godini je povećan na 3,4 mil EUR.

Uvoz je bio u 2024. godini 7,04 mil EUR, a u 2025. godini 7,95 mil EUR, što ukazuje na značajno povećanje izvoza ruža iz Srbije. Iako je uzgajanje cveća unosan posao, traži velika ulaganja.

Ljubomir Jelić iz rasadnika „Jelić“ iz Ravnog Sela ističe da je za prosečno domaćinstvo koje bi se bavilo ovim poslom potreban plastenički prostor od najmanje 500 kvadrata i da su neophodna početna ulaganja od 20.000 EUR, kao i širok asortiman cveća kako bi prodaja krenula, dok se uloženo obično vrati za devet meseci.

– Onaj ko želi da se bavi cvećarstvom mora, pored ljubavi prema cveću, biti dobro upućen u sve aspekte proizvodnje i gajenja, jer se svaka greška skupo plaća – ukazuje Jelić, navodeći da bi proizvođačima značilo da se ova profitabilna oblast dodatno osnaži podrškom proizvodnji i izvozu.

Najveća potražnja u EU

Inače, vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća i drugog ukrasnog bilja u prošloj godini iznosila je 49 mil EUR, od čega je vrednost izvoza bila 6,7 mil EUR, a uvoza 42,3 mil EUR.

U odnosu na 2024. godinu, kada je ukupna razmena iznosila 43 mil EUR, primetan je rast, ali i produbljivanje deficita.

Najznačajnije izvozno tržište cveća i ukrasnog bilja je Evropska unija sa 59 % udela, zatim zemlje CEFTA sa 21% i Carinska unija (Rusija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan) sa 14 %.

U prošloj godini u zemlje EU izvezeno je cveća i ukrasnog bilja u vrednosti od 3,93 mil EUR, od čega najviše u Holandiju, Poljsku, Hrvatsku i Nemačku.

U zemlje CEFTA regiona izvezeno je 1,43 mil EUR, najviše živog cveća. Uprkos rastu proizvodnje i izvoza, Srbija i dalje značajno uvozi cveće, a najznačajnije uvozno tržište je EU sa 78 % udela.

Izvor: Ekapija
Foto: Pixabay
25. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
AnalizeAnalize stručnjakaIT i naukaVesti

Koliko je AI sklona manipulaciji: Da li veruješ meni ili misliš svojom glavom?

by bifadmin 25. март 2026.

Veštačka inteligencija se može „programirati“ da brani laž sa istom ubeđenošću kao što brani istinu, zavisno od podataka kojima AI sistem „hranimo“, čak i da izmišlja naučne i matematičke dokaze i formule, akademske radove, nepostojeće institute i lažne reference koji podržavaju tvrdnju da je 2 + 2 = 5.

U poslovnom svetu veštačka inteligencija više nije samo alat za ubrzanje poslovnih procesa ili smanjenje troškova, ona postaje strateški resurs u donošenju odluka, analizi tržišta i upravljanju rizicima. Kompanije sve više koriste AI za predviđanje potražnje, procenu kreditnog rizika, optimizaciju investicija ili kreiranje marketinških sadržaja.

Obični korisnici veštačku inteligenciju više ne upotrebljavaju samo za pisanje mejlova ili prevode tekstova. Ona postaje lični savetnik kojem se obraćaju za pomoć u donošenju najvažnijih i najosetljivijih odluka u životu, od tumačenja simptoma bolesti i zdravstvenog stanja, preko finansijskih saveta, pa sve do ličnih i pravnih pitanja.

Dakle, i u privatnom i u poslovnom životu, odgovori veštačke inteligencije nam pomažu da donosimo bitne odluke. Zato je jako važno da znamo koja su njena ograničenja, da budemo svesni rizika njene upotrebe i da znamo kako da se zaštitimo od potencijalne manipulacije.

Kako je jedan novinar nadmudrio veštačku inteligenciju

Nedavni eksperiment britanskog novinara Tomasa Džermejna, objavljen na BBC-ju pokazao je koliko je lako manipulisati savremenim AI sistemima.

Za samo dvadeset minuta Džermejn je na svom sajtu kreirao potpuno lažni blog-post. U njemu je izmislio nepostojeće takmičenje pod nazivom „Najbolji tehnološki novinari u jedenju hot-dogova“. Napravio je detaljnu rang-listu, dodelio „svetske rekorde“, postavio sebe na prvo mesto i ubacio imena nekoliko stvarnih, poznatih novinara, među kojima je bio i Dru Harvel iz Vašington Posta. Tekst je bio napisan u klasičnom novinarskom stilu, sa uvodom, podacima, „statistikama“ i linkovima koji su izgledali autentično. Sve je delovalo kao ozbiljan i kredibilan sadržaj.

Za manje od 24 sata kasnije usledio je šokantan rezultat. Google AI Overview, Gemini i ChatGPT su već citirali taj lažni blog kao pouzdan izvor informacija. Modeli su ponavljali izmišljene podatke kao da su činjenice. Navodili su „svetske rekorde“ u jedenju hot-dogova, precizno pominjali imena stvarnih novinara i pozicionirali Džermejna kao apsolutnog pobednika takmičenja koje nikada nije ni održano.

Još više zabrinjava to što manipulacija nije prestala ni nakon intervencije. Kada je autor ažurirao post i jasno napisao da je reč o eksperimentu, da je sve izmišljeno i da „ovo nije satira“, AI sistemi nisu promenili ponašanje. Čak i nakon eksplicitnog upozorenja, oni su i dalje tretirali lažni sadržaj kao verodostojnu informaciju i nastavili su da ga uključuju u svoje odgovore.

Ovaj slučaj nije rezultat sofisticiranog hakovanja ili tehničkog upada u sisteme. Reč je o klasičnoj SEO manipulaciji, jednostavnom postavljanju lažnog sadržaja na internetu, kojim se AI modeli hrane i na osnovu kojeg formulišu svoje odgovore.

Međutim, problem je mnogo dublji od širenja pojedinačnih i nasumičnih lažnih vesti. Verovatno i ptičice na grani znaju da savremeni veliki jezički modeli (Large Language Models – LLM) ne razlikuju istinu od laži. Oni su sofisticirani prediktori sledeće reči u nizu, odnosno, veoma napredni sistemi koji na osnovu statističkih obrazaca naučenih iz ogromnih količina podataka samo procenjuju koja reč najverovatnije treba da dođe na sledećem mestu u rečenici. Zbog toga su ranjivi na dve ključne vrste manipulacije: kontradiktorne informacije u izvorima i namerno dizajnirane sistemske instrukcije (promptove).

Ali, tu priči nije kraj…

Autorka ovog teksta, koja se bavi razvojem veštačke inteligencije i četbotova, sprovela je pre nekoliko meseci dva eksperimenta kako bi ilustrovala ove ranjivosti u praksi.

U prvom slučaju, četbot je treniran na podacima dve različite biografije istog izmišljenog istoričara. Biografije su sadržale brojne kontradiktornosti. U jednoj biografiji bili su navedeni jedna godina, mesto rođenja i jedno ime supruge, a u drugoj su bili drugačiji podaci. Rezultat je bio očekivan ali i uznemirujući.

Naime, u različitim sesijama isti model je davao različite odgovore. Ponekad je birao informacije iz jedne biografije, ponekad iz druge. Kada bi ga korisnik suočio sa kontradikcijom, četbot je reagovao na različite načine. Nekada bi tvrdoglavo tvrdio da je u pravu i kategorički se branio. Drugi put bi promenio mišljenje i davao potpuno drugačije odgovore, preuzimajući informacije iz druge biografije. Neretko je kombinovao informacije iz obe biografije, dajući korisniku izmišljeni podatak koji se nije nalazio ni u jednom dokumentu!

Drugi eksperiment bio je još direktniji. Kreiran je sistemski prompt koji je četbotu naložio da insistira da je 2 + 2 = 5. Modelu je data dozvola da izmišlja naučne i matematičke dokaze i formule, akademske radove, nepostojeće institute i lažne reference, uz učtiv, ali apsolutno samouveren ton. Bilo mu je zabranjeno da prizna grešku, bez obzira na argumente korisnika. Rezultat je bio zastrašujuće ubedljiv – četbot je generisao logične, detaljne odgovore sa citatima izmišljenih eksperata. Čak i kada bi korisnik navodio matematičke dokaze da je 2 + 2 = 4, bot je ostajao nepopustljiv.

Kako su oba četbota davala odgovore, možete pogledati na sledećim linkovima:

Eksperiment 1:

Eksperiment 2:

Oba četbota su nakon eksperimenta uništena, ali su pouke jasne: AI se može „programirati“ da brani laž sa istom ubeđenošću kao što brani istinu, a odgovori su onoliko dobri koliko su dobri podaci kojima AI sistem „hranimo“. Oni reprodukuju obrasce iz podataka kojima su trenirani ili kojima imaju pristup. Ako podaci sadrže kontradikcije (a u eri kada AI sam masovno generiše sadržaj, toga je sve više), odgovori će biti kontradiktorni. Ako je prompt dovoljno „jak“, model će pokušati da vas uveri da je laž – istina!

Kako da sprečimo manipulacije?

Odgovor ne leži samo u boljoj kontroli velikih tehnoloških kompanija. Ključ je u razvoju sopstvenih AI sistema, transparentnih, treniranih isključivo na proverenim i verifikovanim bazama podataka. Potrebni su ugrađeni mehanizmi za proveru činjenica, višeslojno testiranje u realnim uslovima i jasne procedure za intervenciju kada model zakaže.

Ovo naročito važi za AI sisteme koji se koriste u školama, bolnicama, finansijskim institucijama ili kompanijama koje rukuju poverljivim podacima. U takvim slučajevima greška ili manipulacija ne pogađa samo pojedinca, već može imati ozbiljne posledice po obrazovanje dece, zdravlje i živote pacijenata ili bezbednost poslovnih i ličnih podataka.

Kompanije koje shvate da AI nije magična kutija već živi sistem koji zahteva stalni nadzor, testiranje i optimizaciju, biće u prednosti. Fact-checking ne odlazi u prošlost, on u današnje vreme postaje obaveza.

Za nas, „obične smrtnike“, poruka je jednostavna: u svetu u kom veštačka inteligencija može jednako ubedljivo da predstavi istinu, kontradikciju i laž, jedina prava odbrana je razumevanje kako ti sistemi zaista rade i odluka da im se ne veruje slepo.

Autor: Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Foto: Elimende Inagella, Unsplash

25. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Regenerativna poljoprivreda prepoznata u novoj Strategiji ruralnog razvoja koja će važiti do 2034.

by bifadmin 24. март 2026.

Uvođenje regenerativne poljoprivrede u zakonodavni okvir jedna je od ključnih novina Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2026–2034 i prvi korak ka prelasku na održive metode očuvanja zemljišta. Time je usvojena i jedna od ključnih preporuka Sive knjige, a naredni korak za koji će se NALED zalagati jeste obezbeđivanje direktne podrške proizvođačima, uključujući investicione podsticaje za nabavku opreme, saopšteno je na sednici NALED-ovog Saveza za hranu i poljoprivredu.

Nacrt Strategije nalazi se u fazi javne rasprave koja je otvorena do 30. marta, a među ostalim merama izdvajaju se modernizacija pijaca, uvođenje elektronskog registra podsticaja, formiranje jedinstvene knjige polja i uvođenje premija za mleko po kvalitetu.

– Prehrambeni suverenitet je ključno pitanje stabilnosti svake države, posebno u uslovima poremećaja na globalnom tržištu hrane i klimatskih promena. Srbija ima kapacitete da obezbedi hranu iz sopstvene proizvodnje, što u kriznim vremenima predstavlja naš najvažniji oslonac. Podržavamo male i srednje proizvođače i zadruge, ali i velike izvoznike koji doprinose konkurentnosti naše privrede. Kroz mere definisane Zakonom o podsticajima radimo na povećanju produktivnosti i održivom razvoju, uz unapređenje tržišta i jače povezivanje poljoprivrede i turizma u ruralnim područjima – rekla je državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stana Božović.

Poljoprivreda predstavlja jedan od ključnih stubova srpske privrede, sa više od pola miliona zaposlenih i godišnjim izvozom od oko pet milijardi evra. Ipak, suočavanje sa degradacijom zemljišta, rastom emisija CO₂ i sve strožim zahtevima evropske zelene agende ukazuje da trenutni model proizvodnje više nije održiv.

– Uz podršku Vlade Švedske sproveli smo analizu domaćeg lanca vrednosti od njive do trpeze, koja je pokazala da više od 50% emisija ugljen-dioksida potiče iz primarne proizvodnje. Istovremeno, primeri iz prakse potvrđuju da proizvođači koji primenjuju principe regenerativne poljoprivrede već pet do deset godina ostvaruju značajno povećanje organske materije u zemljištu, poboljšanje njegovog kvaliteta i zaustavljanje dalje degradacije. Posebno je važno da se već u prvoj godini primene ovih praksi emisije CO₂ na poljoprivrednom zemljištu smanjuju za 50 do 60% – naveo je direktor Odeljenja za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović.

On je dodao da je, uz podršku Vlade Švedske u planu je realizacija pilot projekata regenerativnih biodistrikta koji će okupiti proizvođače, eksperte, istraživače i kompanije i da je zato od velikog značaja što je resorno ministarstvo usvojilo predlog NALED-a da se regenerativna poljoprivreda zakonski prepozna, ali da su potrebni i dodatni podsticaji, kako bi se povećao broj proizvođača u Srbiji koji primenjuju održive prakse.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predstavili su ovom prilikom članovima NALED-ovog Saveza za hranu i poljoprivrede i druge novine koje se nalaze u njihovom resoru, kao što su nacrti zakona o bezbednosti hrane i zaštiti bilja.

Značajna izmena je i izdvajanje oblasti hrane za životinje iz Zakona o bezbednosti hrane, koja će biti uređena posebnim propisom u skladu sa potrebom za jasnijom regulativom i boljom primenom. Usvajanjem tog zakona i podzakonskih akata, Srbija će u potpunosti uskladiti svoje propise sa EU regulativom.

Foto: Naled

24. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje
  • Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
  • Klimatska politika ulazi u novu fazu

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit