NAJNOVIJE
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Ilon Mask nema više status bilionera
Od 1. jula nove tarife za državne takse
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
PromoVesti

Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom

by bifadmin 23. март 2026.

Delta Rent Services (DRS), deo Delta Auto Grupe, kompanijama omogućava da, umesto kupovine i brige o voznom parku, kroz jednu mesečnu ratu dobiju kompletno rešenje: od vozila do svih pratećih troškova i održavanja, a detaljnije o ovom modelu i benefitima razgovarali smo sa direktorom Delta Rent Services-a, Kristijanom Kojićem.

Zašto je dugoročni zakup bolja opcija od kupovine vozila za firme?

Dugoročni zakup je za kompanije efikasniji i finansijski racionalniji model upravljanja voznim parkom. Umesto velikog početnog ulaganja u kupovinu vozila, firme zadržavaju likvidnost i investiraju kapital u razvoj ključnih delova poslovanja. Pored toga, svi troškovi – od registracije, servisa, osiguranja do zamene guma – objedinjeni su u jednoj mesečnoj rati, što omogućava potpunu kontrolu budžeta bez neplaniranih izdataka.

Ovaj model pruža i fleksibilnost: kompanije mogu lako menjati broj vozila, modele ili konfiguracije u skladu sa razvojem poslovanja.

Šta u praksi znači „tailor-made“ rešenje mobilnosti za klijente DRS-a?

„Tailor-made“ za nas znači da ne nudimo generička rešenja – svaka kompanija dobija plan upravljanja mobilnošću koji je kreiran isključivo prema njenim potrebama. Analiziramo način korišćenja vozila, specifične operativne zahteve, tip zaposlenih koji vozila koriste, očekivane kilometraže, kao i rast i dinamiku poslovanja.

Na osnovu toga kreiramo personalizovan set usluga, optimalnu strukturu voznog parka i modele koji donose maksimum efikasnosti, sigurnosti i uštede. DRS ne iznajmljuje samo vozila – mi gradimo dugoročne sisteme mobilnosti koji unapređuju poslovanje klijenata.

Koliko fiksni i objedinjeni troškovi olakšavaju poslovanje kompanijama?

Za većinu kompanija najveći izazov je upravljanje neočekivanim troškovima i opterećenje administracije. Fiksni i objedinjeni troškovi donose potpunu predvidljivost budžeta.

Mesečna rata obuhvata sve troškove korišćenja vozila, što omogućava finansijskim i operativnim timovima da se fokusiraju na poslovne prioritete, a ne na servisne termine, fakture za gume ili obračune osiguranja.
Takav pristup značajno povećava efikasnost, smanjuje rizik i čini upravljanje voznim parkom neuporedivo jednostavnijim.

Šta klijenti najviše cene u saradnji sa DRS-om?

Klijenti najviše cene to što smo njihov partner, a ne samo dobavljač vozila. Naša uloga je da im olakšamo poslovanje kroz:

-personalizovana rešenja mobilnosti
-potpunu transparentnost troškova
-visok nivo pouzdanosti i brzu reakciju
-fleksibilnost u svim fazama saradnje
-stručnu podršku i savetovanje zasnovano na podacima

Na kraju, klijenti znaju da sa DRS-om dobijaju sigurnost, kvalitet i partnera koji razume njihove biznis ciljeve.

Posebne ponude pogledajte na sajtu – https://drs.rs/

23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa najbolja banka u Srbiji i za 2026. godinu

by bifadmin 23. март 2026.

Banca Intesa, članica grupe Intesa Sanpaolo, je najbolja banka u Srbiji za 2026. godinu prema odluci uglednog međunarodnog finansijskog časopisa Global Finance.

 

Ovo je ukupno 11. put da je Global Finance prepoznao Banca Intesa kao najuspešniju banku na tržištu Srbije i ukazao joj priznanje na osnovu analize objektivnih pokazatelja poslovanja, uključujući rast aktive, profitabilnost, strateška partnerstva i inovacije u proizvodima, kao i subjektivnih kriterijuma poput mišljenja analitičara, konsultanata i drugih finansijskih stručnjaka.

 

Prema rečima magazina, dobitnici ovogodišnjih nagrada na 150 tržišta širom sveta su banke koje su vešto upravljale aktivom i pasivom u okolnostima trajne neizvesnosti, pažljivo odgovorile na potrebe svojih klijenata u zahtevnim tržišnim uslovima, ostvarile snažne rezultate i postavile temelje za budući uspeh.

 

„Ovo priznanje potvrđuje da lidersku poziciju gradimo na čvrstim osnovama – održivom rastu, dugoročnoj stabilnosti i spremnosti da se menjamo u skladu sa potrebama tržišta i naših klijenata. U vremenu brzih tehnoloških promena, izražene geopolitičke i tržišne neizvesnosti, kao i sve većih očekivanja građana i privrede, naš fokus je jasan: tehnološke inovacije, operativna efkasnost i odgovorno poslovanje sa društvenim uticajem, uz nameru da klijentima budemo još dostupniji, bliži i relevantniji u trenucima kada donose važne finansijske odluke kako bismo ostali njihov pouzdan oslonac, ali i važan činilac razvoja, stabilnosti i otpornosti celokupnog tržišta“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

 

Banca Intesa već 18 godina zauzima poziciju vodeće banke u Srbiji prema ključnim poslovnim pokazateljima. Banka je i protekle godine nastavila da beleži izuzetne rezultate poslovanja, sa udelom od 15.4 odsto u ukupnoj neto aktivi, 16.1 odsto u depozitima klijenata i 14 odsto u ukupnom kapitalu na kraju trećeg kvartala, oslanjajući se na diversifikovan poslovni model i organski rast kako bi dodatno učvrstila svoju konkurentsku prednost.

 

Global Finance, sa sedištem u Njujorku, osnovan je 1987. godine i danas ima tiraž od 50.000 čitalaca na 185 tržišta širom sveta. Već 33 godine časopis dodeljuje nagrade najuspešnijim bankama i drugim finansijskim institucijama sveta, koje predstavljaju jedno od najpouzdanijih merila izvrsnosti u globalnoj finansijskoj zajednici.

Autor fotografija: Darko Radulović

 

 

23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Zemlje koje plaćaju ljudima da se dosele u njih

by bifadmin 23. март 2026.

Sve više država u svetu pokušava da nadomesti pad nataliteta nudeći finansijsku podršku ljudima iz drugih zemalja koji su voljni da se presele u njih.

To su najčešće digitalni nomadi ili imigranti iz manje razvijenih zemalja koji žele da potraže sreću na drugom mestu.

Krajem prošle godine na svetu je bilo oko 40 miliona digitalnih nomada, odnosno ljudi koji putuju po svetu i rade na daljinu, bar prema proceni Atlysa, digitalne platforme za vize i putne dokumente. Neke druge analitičke kuće međutim smatraju da je ovo konzervativna procena i da je broj digitalnih nomada premašio 50 miliona.

Osim digitalnih nomada, i pripadnici drugih profesija su danas više nego ranije skloni odluci da spakuju kofere i odu da žive u nekoj drugoj državi. Ovaj trend predstavlja šansu za pojedine zemlje da privuku stanovništvo drugih država na svoju teritoriju. One to čine na različite načine – kroz novčane grantove, poreske olakšice, subvencije za stanovanje ili podršku za pokretanje biznisa.

U narednim redovima možete saznati koje zemlje pružaju podršku strancima koji žele da žive i rade iz njih.

Italija

Ova zemlja nudi posebne vize za stanovnike drugih država koje nisu članice EU. Za privlačenje novih stanovnika posebno su zainteresovana sela u Kalabriji koja im pružaju podršku u iznosu do 30.000 evra ukoliko odluče da u njima pokrenu svoj biznis. U pojedinim od tih sela moguće je i kupiti kuću za jedan evro. Cilj svih ovih aktivnosti je privlačenje stanovnika u opustele regione.

Švajcarska

Iz istog razloga švajcarsko selo Albinen nudi novčani podsticaj od 25.000 švajcarskih franaka po odrasloj osobi i 10.000 franaka po detetu onima koji žele da se dosele u njega. Međutim, uslovi su strogi: osobe moraju biti mlađe od 45 godina, moraju izgraditi ili kupiti kuću vrednu najmanje 200.000 franaka i obavezati se na život u selu od najmanje 10 godina.

Hrvatska

Pojedine opštine u Hrvatskoj, ponajviše one u ruralnim područjima, nude novim stanovnicima subvencije za kupovinu kuća u vrednosti do 50% njihove cene kao i dodatne grantove za renoviranje nekretnina. Ova zemlja novim stanovnicima nudi i podršku za pokretanje biznisa, kao i poreske olakšice za povratnike iz inostranstva.

Španija

Osim poreskih olakšica za strance koji odluče da se presele u nju i viza za digitalne nomade, pojedina sela i mesta u Španiji nude subvencije strancima za pokretanje biznisa, kao i finansijsku podršku za rešavanje stambenog pitanja i za pokretanje startapova.

Grčka

Malo, jedva naseljeno, grčko ostrvo Antikitera pokušava da privuče nove stanovnike nudeći im novčanu pomoć od oko 500 evra mesečno u prvih tri godine, kao i već postojeću kuću ili sredstva za izgradnju nove. Pored toga, ljudima koji su zainteresovani za poljoprivredu pruža i mogućnost dobijanja parcele na kojoj bi uzgajali neku od poljoprivrednih kultura, a onima koji žele da pokrenu mali biznis finansijsku podršku i za to. Međutim, najveću mogućnost da dobiju navedene vidove pomoći imaju porodice.

Irska

Ova zemlja ima oko 80 naseljenih ostrva kojima se ubrzano smanjuje broj stanovnika. Iz tog razloga Irska novim stanovnicima nudi grantove u iznosu do 84.000 evra za renoviranje napuštenih nekretnina.

Japan

Zemlja izlazećeg sunca pokušava da u svoja sela privuče porodice tako što nudi grantove u visini do milion jena (oko 5.454 evra) po detetu.

Čile

Patagonija ima svoj Start-Up Chile program kroz koji nudi finansiranje i mentorstvo preduzetnicima iz celog sveta. No, podsticaji često uključuju obaveze poput kupovine nekretnine, pokretanja biznisa ili višegodišnjeg boravka.

Izvor: Kamatica, Bif

Foto: zapculture, Pixabay

23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Domaćoj privredi dostupno 276 miliona EUR kroz inicijativu „UniCredit za Srbiju“

by bifadmin 23. март 2026.

UniCredit Banka najavila je pokretanje sledeće faze „UniCredit za Srbiju“, kroz koju je privatnim i javnim domaćim kompanijama i lokalnim samoupravama na raspolaganju čak 276 miliona evra do kraja 2028. godine. Inicijativa u Srbiji nastavlja se na „UniCredit for CEE“, koji sprovodi UniCredit Grupa sa ciljem da podrži mikro, mala i srednja preduzeća širom regiona Evrope uz finansiranje u visini od 2,6 milijardi evra do kraja 2027. godine.

„UniCredit za Srbiju“ je inicijativa za podršku malim i srednjim biznisima, kako bi se na pravi način suočavali sa svim tržišnim izazovima i bili konkurentniji. Podrazumeva set proizvoda i usluga obuhvaćenih kroz tri segmenta: finansiranje, održavanje računa i savetodavne usluge, u cilju njihovog daljeg osnaživanja i rasta. Klijenti UniCredit Banke imaju mogućnost korišćenja različitih kreditnih linija i garantnih instrumenata, koje im mogu pomoći u daljem razvoju poslovanja. Za domaća mala i srednja preduzeća, UniCredit Banka omogućila je pristup ka 14 programa finansiranja, kako bi pružila lakši pristup finansiranju inovativnih i zelenih tehnologija, ulaganju u održive prakse poslovanja, koje su danas neophodne za konkurentnost na tržištu.

Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Bank Srbija, izjavio je: „Snaga srpske privrede ogleda se u razvoju malih i srednjih preduzeća i preduzetničkoj energiji ljudi koji imaju hrabrost da pokreću nove ideje i grade održive biznise. Njihov doprinos ekonomiji je višestruk, od otvaranja novih radnih mesta i razvoja lokalnih zajednica, do podsticanja inovacija i jačanja preduzetničkog duha. Kroz inicijativu ‘UniCredit za Srbiju’ želimo da budemo pouzdan partner upravo tim kompanijama, pružajući im ne samo finansiranje, već i znanje, podršku i pristup najboljim praksama iz Evrope. Nastavljamo da širimo našu ponudu i ulažemo u projekte koji donose dugoročnu vrednost za privredu i društvo u Srbiji.“

Malim i srednjim preduzećima koja unapređuju svoje poslovne modele u pravcu održivosti posebno je važno da imaju pravovremene informacije i jasno usmerenje kada je reč o dostupnim izvorima finansiranja. Upravo zato savetodavna podrška predstavlja jedan od ključnih segmenata inicijative „UniCredit za Srbiju“. Kroz ovaj segment, mala i srednja preduzeća imaju priliku da koriste ekspertizu banke i dobiju konkretne smernice koje im mogu pomoći u daljem razvoju poslovanja.

U širem kontekstu „UniCredit for CEE“ je inicijativa Grupe za pružanje finansijskih, savetodavnih i garantovanih rešenja mikro, malim i srednjim preduzećima širom Centralne i Istočne Evrope, podržavajući inovacije, održivost i inkluzivni rast. Proširenje inicijative je jasan pokazatelj strateškog pravca koji UniCredit zauzima sa smelom novom fazom, UniCredit Unlimited. Definiše je neograničena ambicija ne samo za grupu već i za 20 miliona klijenata širom Evrope.

Teodora Petkova, direktorka za Centralnu i Istočnu Evropu u UniCredit Grupi, izjavila je: „Novo finansiranje od 2,6 milijardi evra, zajedno sa našim evropskim partnerstvima i unapređenim modelom distribucije, omogućava nam da podržimo hiljade preduzetnika u njihovom rastu, inovacijama i zelenoj tranziciji. Ovo je u potpunosti usklađeno sa našom strategijom UniCredit Unlimited, usmerenom na ubrzanje kvalitetnog rasta, korišćenje tehnologije i osnaživanje naših ljudi da pruže najbolja rešenja u klasi za naše klijente širom Centralne i Istočne Evrope.“

Nova faza programa koristi 35 garantnih linija Evropskog investicionog fonda, Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, zajedno sa nacionalnim razvojnim programima, kako bi se ubrzao pristup pristupačnijem finansiranju za preduzeća u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Među opipljivim benefitima za klijente su niži zahtevi za obezbeđenjem, prednosti u cenama, namenski savetodavni programi i brži, jednostavniji procesi. „UniCredit for CEE“ za Centralnu i Istočnu Evropu će dati prioritet održivosti i energetskoj efikasnosti, digitalizaciji i inovacijama, konkurentnosti lokalnih lanaca snabdevanja i inkluzivnom finansiranju za poljoprivrednike, preduzetnike, uključujući preduzeća koja vode žene i mladi.

23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mala i srednja preduzeća na udaru sajber kriminala

by bifadmin 23. март 2026.

U digitalnom svetu, gde svaki klik može doneti novu poslovnu priliku ili potencijalni rizik, mala i srednja preduzeća često se nalaze na prvoj liniji fronta. Digitalizacija donosi brže transakcije, lakši pristup tržištima i nove mogućnosti rasta, ali istovremeno otvara vrata sofisticiranim prevarama i sajber napadima koji ne biraju metu.

Globalni trendovi jasno pokazuju da se sajber kriminal ubrzano razvija – do 2029. godine mogao bi prerasti u treću najveću „ekonomiju“ na svetu, a gledano kroz GDP, jedino ekonomije SAD i Kine su veće. Procene kompanije Statista kažu da će do 2030. godine godišnji troškovi prevara dostići 15,6 biliona dolara, dok se svake godine izgubi oko jedan bilion dolara, a 96% žrtava nikada ne povrati izgubljena sredstva.

Razvoj veštačke inteligencije i ubrzana digitalizacija dodatno povećavaju obim i sofisticiranost napada, a Evropa već oseća posledice – broj prijavljenih slučajeva prevare raste iz godine u godinu, jasno pokazujući koliko je važno razvijati snažne mehanizme zaštite za građane, kompanije i finansijske institucije.

Većina Evropljana makar jednom je bila meta prevare, pokazuje istraživanje Mastercard Signals: Securing trust – Insights from the frontlines of cybercrime. Čak 58% ljudi primilo je fišing mejl, 63% lažnu SMS poruku, više od polovine bilo je izloženo telefonskim prevarama, dok su pokušaji prevare preko društvenih mreža, lažnih tehničkih podrški i QR kodova sve učestaliji.

Za mala i srednja preduzeća, problem je posebno izražen. Prema podacima Ministarstva privrede Republike Srbije, ona čine 99% srpske privrede, pokreću lokalnu ekonomiju i zapošljavaju veliki broj ljudi – od malih prodavnica i restorana do startapa i porodičnih firmi. Upravo zbog ograničenih resursa za sajber bezbednost, ova preduzeća su često primarne mete prevaranata.

Mastercard istraživanje koje je obuhvatilo više od 1,800 vlasnika malih biznisa u Evropi, pokazuje da je svaki četvrti već bio meta prevare, dok isti procenat strahuje da bi ozbiljan sajber napad mogao ugroziti opstanak njihove kompanije. Istovremeno, istraživanje pokazuje da 67% preduzeća želi više znanja i edukacije o zaštiti poslovanja, a 20% smatra da bi im više samopouzdanja u korišćenju digitalnih alata omogućilo sigurniji rad.

Edukacija kao prva linija odbrane

Današnji sajber kriminalci, iako koriste sofisticirane tehnologije, i dalje ciljaju ljudski faktor – od socijalnog inženjeringa i ransomware napada, do krađe identiteta, uključujući i zloupotrebu veštački generisanih podataka. Ove pretnje koriste manipulaciju, lažne identitete i zloupotrebu poverljivih informacija kako bi preuzeli kontrolu nad sistemima i došli do finansijskih sredstava.

U borbi protiv sajber kriminala, edukacija zaposlenih i podizanje svesti o rizicima predstavljaju prvu liniju odbrane. Razumevanje načina na koji prevare funkcionišu često može biti presudno za prepoznavanje i sprečavanje napada. Prepoznavanje sumnjivih poruka, proveravanje identiteta sagovornika i oprez prilikom otvaranja linkova ili priloga značajno smanjuje rizik od ovakvih napada.

Pored edukacije – napredna tehnologija predstavlja ključnog saveznika u zaštiti poslovanja. Mastercard, koji digitalnu sigurnost stavlja u sam centar poslovanja, poslednjih pet godina uložio je više od 11 milijardi dolara u sajber bezbednost, a kroz njene sisteme kontinuirano se prati čak 19 miliona digitalnih entiteta kako bi se identifikovali rizici i ranjivosti. Rešenja poput Mastercard Identity omogućavaju da se identitet korisnika potvrđuje tokom čitavog životnog ciklusa naloga, sprečavajući prevarante da otvore ili preuzmu račune.

Mastercard Consumer Fraud Risk (CFR) koristi veštačku inteligenciju da zaustavi sumnjiva plaćanja pre nego što novac napusti račun, dok SafetyNet sistem već deset godina zaustavlja sumnjive transakcije, do sada ukupno čak 70 milijardi. Ova rešenja ne samo da štite kompanije, već ih osnažuju da posluju sa više sigurnosti i poverenja.

U svetu u kome je gotovo trećina internet saobraćaja povezana sa zlonamernim botovima, a 72% organizacija beleži rast sajber rizika, zaštita poslovanja više nije samo IT pitanje – ona je strateška odluka. Za mala i srednja preduzeća, ulaganje u digitalnu bezbednost nije trošak, već investicija u stabilnost i poverenje klijenata.

Kombinacija edukacije, opreza i naprednih tehnoloških rešenja omogućava preduzećima da sa sigurnošću razvijaju svoje poslovanje u digitalnom svetu, jer u vremenu kada su digitalne transakcije svakodnevica, poverenje je najvrednija valuta – a bezbednost njen temelj.

23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kasko nove generacije: Digitalno ugovaranje sa pokrićem i za ljubimce

by bifadmin 23. март 2026.

UNIQA je predstavila unapređenu ponudu kasko osiguranja, koja donosi inovativna dodatna pokrića i novu generaciju digitalnih usluga. Nova kasko ponuda omogućava brzo, jednostavno i potpuno digitalno ugovaranje polise, bez papirologije, uz prilagođavanje pokrića individualnim potrebama klijenata.

Putem veb-šopa na sajtu uniqa.rs, klijenti mogu da pristupe ponudi u bilo kom trenutku, sa računara, mobilnog telefona ili tableta. Nakon unosa osnovnih podataka o vozilu, dostupan je informativni obračun premije, kao i mogućnost izbora dodatnih pokrića u skladu sa ličnim potrebama. Ugovaranje polise realizuje se online, u svega nekoliko koraka, dok je ista ponuda dostupna i kroz sve ostale prodajne kanale kompanije, u poslovnicama i kod partnera.

Unapređena UNIQA kasko ponuda omogućava izbor fleksibilnih dodatnih pokrića koja uključuju osiguranje putnika i kućnih ljubimaca u vožnji, pomoć na putu u zemlji i inostranstvu uz 24/7 podršku, osiguranje guma od oštećenja koja nisu posledica saobraćajne nezgode, kao i osiguranje pravne zaštite. Na taj način, klijenti mogu samostalno da kreiraju obim zaštite i prilagode polisu sopstvenim navikama i načinu korišćenja vozila.

Digitalizacija je dodatno unapređena kroz pojednostavljen proces prijave i procene štete. Dokumentacija i fotografije mogu se dostaviti elektronskim putem, dok je procena štete omogućena putem aplikacije „Moj procenitelj“, bez potrebe za fizičkim odlaskom na procenu. Time se skraćuje vreme obrade zahteva i ubrzava realizacija, uz veću transparentnost i dostupnost informacija.

„Razvoj nove kasko ponude predstavlja važan korak u daljoj digitalizaciji naših proizvoda i usluga. Fokusirali smo se na fleksibilnost, dodatna pokrića koja odgovaraju realnim potrebama vozača, ali i na digitalna rešenja koja pojednostavljuju ceo proces – od ugovaranja do prijave i procene štete. Naš cilj je da klijentima i partnerima omogućimo efikasnije, transparentnije i dostupnije osiguranje“, izjavio je Nikola Đukić, predsednik Izvršnog odbora za neživotno osiguranje u kompaniji UNIQA.

Nova ponuda donosi dodatnu vrednost kako za krajnje korisnike, tako i za partnere i saradnike, kroz jednostavniji proces zaključenja, efikasniju obradu zahteva i veću konkurentnost na tržištu.

Kao dodatni doprinos odgovornom poslovanju i zaštiti životne sredine, UNIQA će za svaku zaključenu kasko polisu zasaditi po jedno drvo. Na taj način, klijenti kupovinom kasko osiguranja ne štite samo svoje vozilo i putnike, već doprinose i očuvanju životne sredine i održivijoj budućnosti zajednice.

15% popusta na svim prodajnim mestima

Povodom lansiranja unapređene kasko ponude UNIQA u periodu od 16.marta do 30.aprila odobrava 15% popusta na svaku novougovorenu ili obnovljenu kasko polisu.

 

23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Jedna mala zemlja ima najveći BDP po stanovniku na svetu

by bifadmin 23. март 2026.
Ujedinjene nacije zvanično priznaju 193 zemlje i države. Ali koja je zemlja najbogatija na svetu? Na ovo pitanje se može odgovoriti, na primer, bogatstvom po stanovniku ili bruto domaćim proizvodom (BDP) zemlje.

Za ovu rang listu koristi se BDP po stanovniku za tekuću godinu. Za BDP po glavi stanovnika, zbir tekućih cena svih proizvedenih dobara i usluga u zemlji deli se sa brojem stanovnika te zemlje. Ova brojka je pokazatelj ekonomske snage jedne privrede. Najnoviji podaci objavljeni su u oktobru 2025. u World Economic Outlook (WEO izveštaju) Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Rang lista: Ovo je deset najbogatijih zemalja sveta

Mesto 10 – Holandija

Holandija spada među najbogatije zemlje sveta. Sa BDP-om po glavi stanovnika od 77.880 američkih dolara, zauzima deseto mesto na svetu. Time izbacuje Makao, specijalnu administrativnu oblast Narodne Republike Kine, iz rang liste. Snažna ekonomska snaga Holandije zasniva se na stabilnom sektoru usluga, značajnoj spoljnoj trgovini i visokoj produktivnosti.

Mesto 9 – Danska

Danska je sa BDP-om po glavi stanovnika od 82.710 američkih dolara na devetom mestu među deset najbogatijih zemalja sveta i zadržava svoju poziciju iz prethodne godine. Unutar Evropske unije, ovo skandinavsko kraljevstvo je čak na trećem mestu najbogatijih država.

Mesto 8 – SAD
Ako bi se gledao samo bruto domaći proizvod zemlje, SAD bi bile ubedljivo najbogatija zemlja sveta. Pošto to ovde nije slučaj, SAD sa BDP-om po glavi stanovnika od 92.880 dolara zauzimaju tek osmo mesto na svetskoj rang listi. Takođe, u ovoj zemlji živi većina deset najbogatijih ljudi na svetu.

Mesto 7 – Norveška

Na sedmom mestu najbogatijih zemalja sveta nalazi se Norveška. Na svakog stanovnika statistički dolazi oko 96.580 američkih dolara ekonomske vrednosti. Time ova skandinavska zemlja zadržava svoju poziciju u odnosu na prethodnu godinu.

Mesto 6 – Singapur

Grad-država Singapur ponovo je na šestom mestu. Njenih 5,9 miliona stanovnika ostvaruje BDP po glavi stanovnika od oko 99.040 američkih dolara. Uprkos nedostatku sopstvenih resursa, Singapur spada među najbogatije zemlje sveta. Njegova globalno značajna luka i strateški povoljna lokacija čine ga centralnim čvorištem za trgovinu i logistiku. Investitorima naklonjena ekonomska politika i visokokvalifikovana radna snaga učinili su grad-državu vodećim finansijskim i tehnološkim centrom.

Mesto 5 – Island

Mala zemlja ispred Grenlanda bila je teško pogođena finansijskom krizom 2008. godine. Nakon duboke političke i ekonomske krize, Island se ipak oporavio. Sada je sa BDP-om po glavi stanovnika od 108.590 dolara ponovo na svetskom vrhu i trenutno zauzima peto mesto na rang listi.

Mesto 4 – Švajcarska

Četvrta najbogatija zemlja sveta poznata je po svojim planinama i bankama. Sa BDP-om od skoro 118.170 dolara po stanovniku, Švajcarska je visoko na rang listi. Ova alpska država zauzima četvrto mesto među najbogatijim zemljama sveta.

Mesto 3 – Irska

To što Irska sa BDP-om po glavi stanovnika od 135.250 dolara zauzima treće mesto, izaziva pitanja. Jer: Još 2010. godine Irska je zbog finansijske krize morala da primi velike finansijske pomoći iz EU fonda za spasavanje. Međutim, računica vara.

Irska se smatra poreskim rajem i omogućava velikim kompanijama kao što su Apple i Facebook da plaćaju manje poreza. Transnacionalne korporacije beleže milijarde prihoda na ovom malom ostrvu, a da pri tome ne stvaraju radna mesta, prihode ili bogatstvo. Na to je već ukazala i EU.

Druga najbogatija zemlja sveta je Luksemburg. Ova mala evropska država, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ima bruto domaći proizvod od 154.120 dolara po glavi stanovnika. Za poređenje: U Nemačkoj je BDP po glavi stanovnika prema MMF-u trenutno 63.600 dolara. Time Savezna Republika zauzima tek 19. mesto među najbogatijim zemljama sveta.

Mesto 1 – Lihtenštajn

Kneževina Lihtenštajn osigurava prvo mesto na rang listi najbogatijih zemalja sveta. Sa BDP-om po glavi stanovnika od 246.740 američkih dolara, znatno je ispred drugoplasiranog i sa velikom razlikom vodi na svetskoj listi. Ova mala država između Austrije i Švajcarske najviše profitira od svoje visoko specijalizovane, međunarodno uspešne industrije.
Izvor: Handelsblatt/BlicBiznis
Foto: Pixabay
23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Švajcarski franak jača zbog rata na Bliskom istoku

by bifadmin 23. март 2026.

Kriza na Bliskom istoku ponovo je uzdrmala svetsko finansijsko tržište, a švajcarski franak je još jednom potvrdio status sigurne luke za kapital, pa je njegova vrednost prema evru i dolaru ojačala od izbijanja sukoba Izraela i SAD sa Iranom.

Kako piše CNBC, švajcarski zvaničnici su sada mnogo odlučniji u nameri da intervenišu i spreče preterano jačanje svoje valute, iako to može izazvati ozbiljan diplomatski i trgovinski rat sa Vašingtonom.

Srpska drama sa švajcarskim frankom

 

Za građane Srbije i regiona, svaka vest o naglom skoku franka budi neprijatne uspomene. Pre otprilike deset godina, tačnije početkom 2015. godine, svet je obišla vest da je Švajcarska narodna banka iznenada odustala od odbrane fiksnog kursa prema evru.

Franak je zato praktično preko noći ojačao za skoro 30 odsto, što je moglo da dovede do finansijskog sloma za desetine hiljada klijenata banaka koji su imali stambene kredite indeksirane u ovoj valuti.

Poređenja radi, država je od marta 2007. godine subvencionisala stambene kredite u „švajcarcima državno subvencionisanje kredita u „švajcarcima“ franak je vredeo oko 50 dinara ili 0,62 evra, a sada je oko 95 dinara, odnosno 0,93 evra.

Rate su drastično skočile, dugovi su postali veći od primanja ali i vrednosti samih nekretnina,pa su države, uključujući i Srbiju, „uskočile“ kako bi pomogle vlasnicima stambenih kredita a sudske borbe i procesi konverzije kredita trajali su godinama.

Narodna banka Srbije je, inače, još 2011. godine ukinula odobravanje novih kredita u stranoj valuti osim u evrima, ali je tek posle potresa koji je nastao 2015. godine država krenula u sistematsko rešavanja problema vlasnika stambenih kredita u „švajcarcima“, što je konačno dovelo do usvajanja Zakona o konverziji 2019. godine.

Sukob sa Donaldom Trampom oko kursa

 

Švajcarska narodna banka je krajem ove nedelje potvrdila da zadržava kamatnu stopu na nuli, ali je poručila da je spremna da interveniše na deviznom tržištu ako zatreba.

Kada franak prebrzo raste, on guši švajcarski izvoz jer njihovi proizvodi postaju preskupi za ostatak sveta, a istovremeno preti stabilnosti cena unutar same zemlje. Sa inflacijom koja je trenutno na veoma niskom nivou, Švajcarska je na samoj granici pada cena, što dugoročno može biti pogubno za njihovu ekonomiju i standard.

Glavna prepreka švajcarskom planu je politika Sjedinjenih Američkih Država. Kako navodi CNBC, administracija Donalda Trampa je ranije oštro kažnjavala Švajcarsku, optužujući je da namerno utiče na svoju valutu kako bi stekla nepoštenu prednost u trgovini.

Zbog tih optužbi, Vašington je u jednom trenutku uveo ogromne carine na švajcarsku robu. Iako je taj spor privremeno „na ledu“, nova istraga američkih vlasti mogla bi ponovo da dovede do uvođenja visokih nameta, što Švajcarce stavlja u nezavidan položaj između odbrane domaće ekonomije i izbegavanja kazni iz Amerike.

Pritisak na franak u vremenima rata

 

Analitičari velikih banaka smatraju da su intervencije švajcarskih vlasti verovatno već počele, iako se o tome ne govori javno. Njihov rezon je da dokle god traju ratne tenzije na Bliskom istoku, investitori će masovno kupovati franak, a Švajcarska narodna banka će morati da bira između vraćanja na nepopularne negativne kamatne stope ili direktne prodaje franka na tržištu.

Veruju, međutim, da će se zvanični Bern ipak truditi da bude što diskretniji kako ne bi dodatno isprovocirao Belu kuću, ali ostaje pitanje koliko dugo će moći da drže kurs pod kontrolom u ovako nestabilnom svetskom okruženju, zaključuju sagovornici CNBC.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Podmorski digitalni rat: Sukob u Zalivu menja globalni internet

by bifadmin 23. март 2026.
Rat na prostoru Persijskog zaliva više nije samo regionalni bezbednosni problem, već sistemski udar na globalnu digitalnu infrastrukturu. Sukob između Irana i koalicije predvođene SAD praktično je „presekao“ jedan od ključnih nervnih sistema savremenog sveta: podmorske optičke kablove koji nose većinu međunarodnog internet saobraćaja. Time je otvoreno pitanje ne samo bezbednosti komunikacija, već i dugoročne arhitekture globalne ekonomije.

Najvidljivija posledica jeste zaustavljanje projekta 2Africa Pearls, produžetka jednog od najvećih kablovskih sistema na svetu. Ovaj projekat, koji je trebalo da poveže Afriku, Aziju i Evropu i omogući protok podataka za više od tri milijarde ljudi, sada je faktički blokiran. Francuska kompanija Alcatel Submarine Networks bila je prinuđena da obustavi radove zbog ratnih dejstava u Persijskom zalivu, ostavljajući delove već položenog kabla neupotrebljivim. To nije izolovan incident, već simptom šire destabilizacije.

Istovremeno, drugi ključni projekti poput SEA-ME-WE 6 i Fibre in Gulf ulaze u zonu neizvesnosti. Posebno je značajno što se kriza u Persijskom zalivu nadovezuje na već postojeću nestabilnost u Crvenom moru, gde su napadi jemenskih Huta ranije ugrozili kablovsku infrastrukturu. Prvi put u modernoj istoriji, dva najvažnija pomorska digitalna koridora istovremeno su dovedena u pitanje. Posledica je realna pretnja fragmentaciji globalnog interneta.

Međutim, najkritičniji problem nije odlaganje projekata, već paraliza održavanja. Popravke oštećenih kablova u ratnoj zoni postaju praktično nemoguće. U takvim uslovima i relativno manji incidenti mogu izazvati dugotrajne prekide, jer brodovi za intervenciju ne mogu bezbedno da operišu. Iskustvo iz 2024. godine, kada su popravke u Crvenom moru trajale mesecima, sada dobija daleko ozbiljniju dimenziju.

Ova situacija ima direktne ekonomske posledice. Rast cena energije dodatno opterećuje digitalnu infrastrukturu, posebno data centre koji su energetski izuzetno zahtevni. Skok cena nafte i gasa menja ekonomsku računicu velikih tehnoloških kompanija poput Mete, Gugla i Amazona, koje su poslednjih godina investirale milijarde u razvoj globalne mreže. Njihova reakcija je već vidljiva: preispitivanje postojećih ruta i ubrzano planiranje alternativnih pravaca.

Tri moguće opcije

U tom kontekstu dolazi do geopolitičkog pregrupisavanja digitalnih tokova. Tri opcije se nameću kao potencijalna rešenja. Prva je tzv. severni koridor kroz Rusiju, koji je tehnički najjednostavniji i najjeftiniji, ali politički opterećen sankcijama i bezbednosnim rizicima. Druga je srednji koridor preko Centralne Azije i Kavkaza, koji zaobilazi Rusiju, ali je logistički složen i infrastrukturno nedovoljno razvijen. Treća, najambicioznija, jeste arktička ruta, koja bi povezala Evropu, Aziju i Severnu Ameriku preko Severnog ledenog okeana.

Arktička opcija, do skoro posmatrana kao dugoročna i skupa investicija, sada dobija na značaju. Projekti poput Polar Connect menjaju status iz ekseprimentalnih u strateški nužne. Iako su troškovi izgradnje i održavanja znatno viši, nova bezbednosna realnost menja kriterijume: pouzdanost i otpornost postaju važniji od cene.

Suštinski, rat u Persijskom zalivu ubrzava transformaciju interneta iz globalno integrisanog sistema u mrežu konkurentskih i politički uslovljenih koridora. Podmorski kablovi, nekada tretirani kao neutralna infrastruktura, postaju legitimne mete i instrumenti geopolitičkog pritiska. Time se digitalni prostor sve više približava logici energetskih i transportnih ruta, gde dominiraju interesi država, a ne tržišta.

Zaključak je jasan: svet ulazi u fazu u kojoj više ne postoji jedinstvena i stabilna mapa globalne povezanosti. Umesto toga, formira se multipolarna mreža sa povećanim troškovima, većim rizicima i izraženijom političkom kontrolom.

Kriza u Zalivu nije samo privremeni poremećaj, već prelomni trenutak koji redefiniše način na koji funkcioniše globalni internet.

Izvor: BizSrbija
Piše: Vladimir Matevski, medijski konsultant
Foto: Pixabay
23. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najskuplja garaža u Srbiji prodata za 60.000 evra

by bifadmin 22. март 2026.
Republički geodetski zavod saopštio je da se rast tržišta nepokretnosti u Srbiji nastavio i krajem 2025, pa je ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila 2,4 milijarde evra.
Najveći udeo u ukupnoj vrednosti prometovanih nepokretnosti zauzima prodaja stanova sa 1,4 milijarde evra, sa učešćem od 61 odsto od ukupno prometovane vrednosti.

Za stanove je u Beogradu izdvojeno ukupno 768,5 miliona evra.

Najveći iznos novčanih sredstava izdvojen za stan na teritoriji gradske opštine Savski venac, ukupne površine 90 metra kvadratna iznosi 1,4 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat prodat po ceni od 15.298 evra, takođe na teritoriji te gradske opštine.

Najveći udeo u ukupnoj vrednosti prometovanih nepokretnosti zauzima prodaja stanova sa 1,4 milijarde evra, sa učešćem od 61 odsto od ukupno prometovane vrednosti.

Za stanove je u Beogradu izdvojeno ukupno 768,5 miliona evra.

Najveći iznos novčanih sredstava izdvojen za stan na teritoriji gradske opštine Savski venac, ukupne površine 90 metra kvadratna iznosi 1,4 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat prodat po ceni od 15.298 evra, takođe na teritoriji te gradske opštine.

Najskuplja kuća prodata je na teritoriji gradske opštine Savski venac za milion evra. Najskuplje garažno mesto u četvrtom kvartalu plaćeno je 60.000 evra.

Za kuće je izdvojeno 189 miliona evra (osam odsto od ukupne vrednosti), za građevinsko zemljište 176 miliona evra (sedam odsto od ukupne vrednosti), za poslovne prostore 109 miliona evra (pet odsto od ukupne vrednosti), za poljoprivredno zemljište 73 miliona evra (tri odsto od ukupne vrednosti).

Кada je reč o načinu plaćanja, 14 odsto svih prometovanih nepokretnosti finansirano je putem kredita, što predstavlja povećanje od tri procentna poena u odnosu na isti period prethodne godine.

Najveći deo ovih sredstava usmeren je na kupovinu stanova: u 31,8 odsto ugovora o kupoprodaji stanova evidentirano je kreditno plaćanje, što je primetan rast u odnosu na 24,4 odsto iz istog perioda prethodne godine.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay
22. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje
  • Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
  • Klimatska politika ulazi u novu fazu

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit