NAJNOVIJE
BIZNIS TOP 2025/26: Šta je nova vlast dobila u...
Idea dobila podršku velikih dobavljača, ali neizvesnost oko njene...
Treba li Srbiji Razvojna banka?
MAT: Rast BDP-a Srbije u trećem tromesečju četiri odsto,...
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Stiglo 27.900 prijava za porez na dohodak građana za 2025.

by bifadmin 18. јул 2026.

Na adresu Poreske uprave Srbije za obračun godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu stiglo je ukupno 27.900 poreskih prijava, saopštila je ova institucija.

Kako se navodi u saopštenju, oje četvrta godina zaredom kako građani svoje poreske prijave podnose na osnovu unapred pripremljenih prijava koje im Poreska uprava dostavlja elektronskim putem, čime je postupak prijavljivanja značajno pojednostavljen i unapređen.

Menadžer, direktor i inženjer

Obavezu podnošenja prijave imali su građani koji su u 2025. godini ostvarili godišnji dohodak veći od 5.439.096 dinara,
što predstavlja trostruki iznos prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Republici Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Poreski obveznici prijave podnose isključivo u elektronskom obliku, preko portala „ePorezi“.

Poreska uprava u saopštenju navodi da su, prema podacima iz podnetih prijava, najčešća zanimanja među poreskim
obveznicima menadžer, direktor, inženjer, ekonomista, IT stručnjak i pravnik.

Najviše prijava u Beogradu

Takođe, muškarci prednjače i čine čak 88% ukupnog broja prijavljenih obveznika.

Najveći broj prijava, kako stoji u saopštenju, 18.302 podnet je sa teritorije koju pokriva Odsek za koordinaciju poreske kontrole Beograd.

Istovremeno, čak 72% od 100 najvećih prijavljenih prihoda odnosi se na obveznike sa tog područja, a prednjače centralne gradske opštine sa 5.012 prijava, pa Novi Beograd sa 4.645 podnetih prijava, Voždovac sa 2.003 prijave, Zvezdara sa 1.851, Čukarica 1.569, Zemun 1.438 prijava.

Loznica je zabeležila 112 podnetih poreskih prijava, Požarevac 109, Smederevo 182, Šabac 184 i Valjevo 170 prijava.

Odsek za koordinaciju poreske kontrole Novi Sad najviše prijava je registrovao na teritoriji Novi Sad 2, čak 3.413, a najmanje u Vršcu 129.

Kragujevac prednjači u Kragujevačkom odseku poreske kontrole sa 538 prijava, au niškom Niš sa 942 podnete prijave i Zaječar sa 538.

Prijavljeni prihodi kod 100 fizičkih lica sa najvećim prihodima, od kojih su 96% domaći državljani, kreću se od oko 148 miliona do 1,6 milijardi dinara.

Izvor: Ekapija

Foto: maurice98, Depositphotos

18. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Prosečna starost muža pri razvodu braka iznosi 45,6 godina, a za žene 42,1 godinu

by bifadmin 18. јул 2026.
Republički zavod za statistiku (RZS) saopštio je danas da su u Srbiji prošle godine zaključena 29.402 braka, a da je 10.148 razvedeno.
„U 2025. godini u Republici Srbiji zaključena su 29.402 braka, što predstavlja pad od 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, 24.309 zaključenih prvih brakova pokazuje pad od 2,8 odsto u odnosu na 2024. godinu. Broj zaključenih brakova na 1.000 stanovnika iznosi 4,5. Prosečna starost pri zaključenju braka za mladoženje iznosi 34,4 godine, a za neveste 31,4 godine“, naveo je RZS.

Prema statistici, najzastupljeniji su brakovi koje su zaključili supružnici iste nacionalnosti – 24.258 (82,5 odsto).

„Isti stepen obrazovanja supružnika svojstven je najvećem broju zaključenih brakova – 20.180 (68,6%), a kada posmatramo ekonomsku aktivnost mladoženje i neveste, u 21.734 zaključena braka (73,9 odsto) oba supružnika su ekonomski aktivna lica. Najveći broj brakova zaključen je između državljana Republike Srbije, i to 26.687 (90,8 odsto)“, objavio je RZS.
Ističe se da je u Srbiji, u 2025. godini, razvedeno 10.148 brakova, odnosno za 4,4 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu.

„Broj razvedenih brakova na 1.000 stanovnika iznosi 1,5. Prosečna starost muža pri razvodu braka iznosi 45,6 godina, a za žene 42,1 godinu. Najveći broj razvedenih brakova čine brakovi s decom – 5 318 (52,4 odsto). U ukupnom broju razvedenih brakova s decom, najčešći su razvedeni brakovi s jednim detetom – 2 647 (49,8 odsto). Nakon razvoda, izdržavana deca najčešće su dodeljena ženi, i to u 3.487 razvedenih brakova (65,6 odsto). Prosečno trajanje razvedenog braka u 2025. godini iznosi 13,9 godina“, saopštio je RZS.

Izvor: 021.rs
Foto: Pixabay
18. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Koliko su okeani zapravo vreli? Odgovor staje u 7,6 milijardi šolja čaja

by bifadmin 17. јул 2026.

Zamislite da gotovo svaka osoba na Zemlji neprestano kuva šolje čaja – danju i noću, po jednu svake sekunde – i svaku od njih prosipa u more.

Zvuči apsurdno. Ipak, ovo je slikovit prikaz promena koje se danas dešavaju našoj planeti. Naime, iako globalno zagrevanje najčešće doživljavamo kroz sve topliji vazduh i rekordne toplotne talase, atmosfera je zapravo samo sporedni deo priče, koji najviše primećujemo zato što u njoj živimo. Mnogo važnije je to što okeani apsorbuju oko 90% viška toplote koja se zadržava na Zemljinoj površini.

Količina te toplote iz godine u godinu meri se sve preciznije pomoću mreže satelita i instrumenata postavljenih u okeanima. Kineski klimatolog Liđing Čeng i njegove kolege objedinili su podatke za 2021. godinu i izračunali da su okeani tada apsorbovali oko 15 zetadžula energije.

Šta ta jedinica zapravo znači?

Jedan zetadžul predstavlja jedinicu sa 21 nulom iza broja jedan, što je veoma teško zamisliti. Pojam postaje još apstraktniji kada se uporedi sa običnim džulom odnosno količinom energije potrebnom da se 0,239 grama vode zagreje za jedan stepen Celzijusa.

Zato naučnici često koriste poređenja. Jedno od najpoznatijih kaže da je 15 zetadžula jednako energiji sedam atomskih bombi veličine one bačene na Hirošimu koje eksplodiraju svake sekunde. To jeste upečatljiva slika, ali većini ljudi ipak veoma daleka.

Zato su autori ovog poređenja odlučili da upotrebe nešto mnogo svakodnevnije – šolju čaja.

Šta se „krčka“ u okeanima?

Za zagrevanje jedne šolje čaja potrebno je oko 100.000 džula energije. Kada se 15 zetadžula podeli tom vrednošću, a zatim i brojem sekundi u godini, dobija se da su okeani tokom 2021. apsorbovali energiju jednaku 4,8 milijardi vrelih šolja čaja svake sekunde.

Autori su čak predložili i novu, neformalnu jedinicu. Po uzoru na prefiks „giga“, koji označava milijardu, nazvali su je gigamug u sekundi (GMug/s). Prema toj meri, okeani su 2021. godine apsorbovali 4,8 GMug/s.

Poređenje postaje još upečatljivije kada se zna da je ukupna energija koju čovečanstvo potroši tokom cele godine iz svih izvora znatno manja: nešto više od pola zetadžula, odnosno oko 0,2 milijarde šolja čaja u sekundi prema ovoj novoj jedinici.

Ako skuvate jednu šolju čaja koristeći energiju dobijenu iz fosilnih goriva, ugljen-dioksid koji se pri tome oslobodi dugoročno doprinosi zadržavanju toplote jednake energiji još najmanje desetak vrelih šolja čaja koje završavaju u okeanu.

Okeani danas upijaju još više toplote

Globalno zagrevanje nije stalo posle 2021. godine, naprotiv, ubrzava se. Razlog je pre svega rast koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi. Tome doprinosi i čistiji vazduh, koji propušta više Sunčeve svetlosti, ali i potencijalno smanjenje oblačnosti usled zagrevanja koje omogućava da Zemlja apsorbuje još više toplote. To je primer tzv. pozitivne povratne sprege – zagrevanje izaziva promene koje dovode do dodatnog zagrevanja.

Najnovije analize pokazuju da su okeani tokom 2025. godine apsorbovali oko 23 zetadžula dodatne energije. To je približno 50% više nego 2021. godine, iako na konačnu vrednost utiču prirodne oscilacije i određena merenja imaju marginu greške.

Prevedeno na „jezik čaja“, to znači da okeani danas svake sekunde apsorbuju energiju jednaku 7,6 milijardi vrelih šolja čaja. Drugim rečima, gotovo svaki stanovnik planete mogao bi svake sekunde da skuva po jednu šolju čaja i sipa je u more, i tek tada bismo dobili predstavu o količini toplote koju okeani danas upijaju.

Ta dodatna toplota posledica je više od bilion tona ugljen-dioksida, uz druge gasove sa efektom staklene bašte, koje je čovečanstvo ispustilo u atmosferu otkako je pre oko dva veka počelo masovno da koristi fosilna goriva. Ona podiže nivo mora, izaziva morske toplotne talase i ubrzava topljenje polarnih ledenih pokrivača.

Poređenje sa šoljama čaja samo je jedan način da se dočara razmera problema – Zemlja iz godine u godinu apsorbuje sve više toplote. To je važno imati na umu u trenutku kada se obećanja država o dostizanju klimatske neutralnosti sve češće odlažu, ublažavaju ili zaboravljaju, dok ulaganja u fosilna goriva i dalje rastu.

Izvor: The Conversation

Ilustracija: ChatGPT

17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa i ove godine najbolja banka u Srbiji

by bifadmin 17. јул 2026.

Banca Intesa, deo Intesa Sanpaolo grupe, osvojila je nagradu internacionalnog finansijskog magazina Euromoney za najbolju banku na tržištu Srbije za 2026. godinu, svoju devetu do sada.

Prema navodima časopisa, nagrade za najbolje banke dodeljene su institucijama koje su tokom 2025. godine ostvarile snažan uticaj na industriju, uz izuzetne finansijske rezultate i kvalitet poslovanja u ključnim segmentima bankarstva. U procesu ocenjivanja posebno su vrednovani realizacija strategije, ulaganja u proizvode, distributivne kanale, korisničko iskustvo i digitalizaciju, kao i inicijative koje doprinose jačanju dugoročnih odnosa sa klijentima, finansijskoj inkluziji i razvoju zaposlenih.

„Priznanje magazina Euromoney za najbolju banku u Srbiji potvrđuje našu dugogodišnju lidersku poziciju na tržištu, održiv rast i sposobnosti da klijentima pružimo sveobuhvatnu podršku kojom transakciono bankarstvo, finansiranje, upravljanje imovinom, finansijsko planiranje i osiguranje povezujemo u celovito i dosledno korisničko iskustvo. Iza takvog pristupa stoje finansijska snaga, tehnološka transformacija, inovativnost i stručnost ljudi usmerenih ka istom cilju: da građanima, privredi i zajednici pružimo relevantnu podršku i trajnu vrednost“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Pored Banca Intesa, nagrađene su i druge članice Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo grupe. ALEXBANK prepoznata je kao najbolja banka za poslovanje sa stanovništvom u Egiptu, Privredna Banka Zagreb (PBZ) proglašena je najboljom bankom za poslovanje sa stanovništvom i najboljom ESG bankom u Hrvatskoj, dok se CIB banka izdvojila kao najbolja banka za stambeno kreditiranje u Mađarskoj. Među ovogodišnjim dobitnicima je i IMI Divizija za poslovanje sa privredom i investiciono bankarstvo Intesa Sanpaolo, koja je dobila priznanje za najbolju investicionu banku u Italiji.

Banca Intesa već 18 godina zauzima vodeću poziciju na domaćem tržištu mereno glavnim pokazateljima poslovanja. Banka je i 2025. nastavila da beleži izuzetne poslovne rezultate, sa udelom od 15.3 odsto u ukupnoj neto aktivi, 15.6 odsto u depozitima klijenata i 14.4 odsto u ukupnom kapitalu na kraju godine, oslanjajući se na diversifikovan poslovni model i organski rast kako bi dodatno učvrstila svoju konkurentsku prednost.

Magazin Euromoney, osnovan 1969. godine, jedan je od najuticajnijih izvora analiza, istraživanja i tržišnih uvida za globalnu finansijsku industriju. Časopis od 1992. godine dodeljuje nagrade za izvrsnost koje predstavljaju jedno od najuglednijih priznanja u globalnoj bankarskoj i finansijskoj industriji i ključno međunarodno merilo uspeha, inovativnosti i tržišnog uticaja finansijskih institucija.

 

17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Yettel Bank najbolja digitalna banka za korisnike u Srbiji: Euromoney nagrada iz Londona

by bifadmin 17. јул 2026.

Renomirani svetski ekonomski časopis Euromoney proglasio je Yettel Bank najboljom digitalnom bankom za korisnike u Srbiji i dodelio joj nagradu Serbia’s Best Digital Bank for Consumers, jedno od najznačajnijih međunarodnih priznanja u bankarskoj industriji.

Od preko 800 prijavljenih banaka iz čak 128 zemalja, Yettel Bank se nalazi među 40 nagrađenih banaka koje postavljaju nove standarde u bankarstvu.

„Priznanje iz Londona potvrđuje da znanje, ideje i tehnologija razvijeni u Srbiji mogu da postavljaju svetske standarde. Naša aplikacija nastala je na domaćem terenu, razvijali su je naši ljudi i danas može da stane rame uz rame sa najboljim digitalnim bankama na svetu. Naša dodatna vrednost istaknuta je i ranije jer smo, prema Kantar BrandZ bazi, svrstani među tri odsto najbrže rastućih brendova na svetu. Ovo su postignuća po kojima smo međunarodno prepoznati, ali naš cilj ostaje isti – da u Srbiji gradimo najbolju banku za korisnike i nastavimo da pomeramo granice onoga što očekuju od bankarstva“, rekao je Aleksandar Bogdanović, predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank.

Yettel Bank je samo u prethodnih godinu dana omogućila potpuno besplatno svakodnevno bankarstvo bez naknada za čak milion i po Yettel korisnika, za gotovo sve korisnike uvela drugu generaciju Liveness tehnologije koja dodatno unapređuje zaštitu od prevara, kao i instant digitalnu karticu koja omogućava plaćanje telefonom odmah po otvaranju računa. Sve ove inovacije deo su strategije banke da u potpunosti digitalizuje bankarske procese i korisnicima vrlo brzo omogući otvaranje računa za svega nekoliko minuta i potpunu samostalnost pri upravljanju novcem bez odlaska u poslovnice.

Euromoney Awards for Excellence već više od tri decenije predstavljaju jedno od najprestižnijih međunarodnih priznanja u finansijskoj industriji. Dobitnike bira međunarodni stručni žiri na osnovu poslovnih rezultata, nivoa digitalnih inovacija, kvaliteta korisničkog iskustva i dugoročnog uticaja na razvoj bankarskog tržišta.

17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zemlje EU u kojima je radni vek najduži

by bifadmin 17. јул 2026.

Prosečan radni vek u Evropskoj uniji prošle godine iznosio je 37,5 godina, ali je u Holandiji, Švedskoj i Estoniji bio znatno duži.

Na nivou cele Unije očekivani radni vek muškaraca iznosio je u proseku 39,5 godina, a žena 35,4 godine, pa je prosek bio 37,5 godina. Ovaj pokazatelj je u stalnom porastu od 2016. godine, kada je iznosio 35,2 godine.

Očekivani radni vek znatno se razlikuje među državama članicama. U Holandiji se radi 44 godine, u Švedskoj 43,4 godine, Danskoj 42,6 godina a Estoniji 41,5 godina. Nasuprot tome najkraći radni vek zabeležen je u Rumuniji (32,7 godina), Italiji (33), Bugarskoj (34,6), Hrvatskoj (35,1) i Grčkoj (35,3).

U periodu od 2016. do 2025. očekivani radni vek produžen je u svim državama članicama EU. Najveći rast zabeležile su Malta, u kojoj je broj godina provedenih na poslu povećan za 4,9, Mađarska (4,2 godine), Irska (4,2 godine) i Holandija (4,1).

Malta i Mađarska su sa ispodprosečnih vrednosti iz 2016. u prošloj godini premašile prosek EU. Posebno se izdvaja Malta, gde je očekivani radni vek žena produžen za čak 7,8 godina što je najviše u Evropskoj uniji.

Sličan trend zabeležen je i u većini drugih članica. U većini država radni vek žena rastao je brže nego radni vek muškaraca. Izuzeci su Danska, Rumunija, Švedska i Grčka, dok su u Sloveniji, Kipru, Bugarskoj i Belgiji povećanja bila približno jednaka za oba pola.

Rodne razlike

U svim zemljama EU postoje razlike između očekivanog radnog veka muškaraca i žena, pri čemu muškarci uglavnom rade duže. Međutim, u Litvaniji, Letoniji i Estoniji situacija je obrnuta – žene u proseku rade duže od muškaraca za 1,3, 0,9, odnosno 0,7 godina. Među ostalim članicama najmanja razlika zabeležena je u Finskoj (0,7 godina).

Najveći rodni jaz imaju Italija (8,9 godina), Rumunija (6,9 godina), Grčka (6,7 godina) i Malta (6,3 godine).

Izvor: Anketa o radnoj snazi Evropske unije

Foto: phooto, Pixabay

17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Afrička kuga svinja širi se Srbijom: Vanredna situacija proglašena u tri grada

by bifadmin 17. јул 2026.
Afrička kuga svinja ponovo predstavlja ozbiljan izazov za domaće stočarstvo. Vanredna situacija zbog širenja zaraze trenutno je na snazi u Rumi, Obrenovcu i Sremskoj Mitrovici, dok nadležni upozoravaju da bi ista mera uskoro mogla biti uvedena i u još nekoliko lokalnih samouprava.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je epidemiološka situacija najteža u Sremskom i Mačvanskom okrugu, gde je registrovan najveći broj žarišta bolesti.

Najkritičnije područje na spoju Srema, Mačve i Beograda

Prema rečima ministra, najveća koncentracija zaraženih gazdinstava nalazi se na području koje povezuje Sremski i Mačvanski okrug sa teritorijom Beograda. Upravo u tom delu Srbije nalazi se veliki broj farmi sa domaćim svinjama, ali i značajna populacija divljih svinja koje predstavljaju jedan od glavnih rezervoara virusa.

Poseban problem predstavlja nepoštovanje propisanih mera.

„Ljudi i dalje puštaju svinje van gazdinstava, iako znaju da je to zabranjeno. Kontrole će biti rigoroznije, a kazne znatno oštrije“, upozorio je Glamočić.

Više od 27.000 eutanaziranih svinja

Od početka godine, zbog potvrđenih slučajeva afričke kuge svinja, u Srbiji je eutanazirano više od 27.000 grla.

Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, eutanazija zaraženih i ugroženih životinja ostaje jedina efikasna mera za sprečavanje daljeg širenja bolesti. Država, kako navode, vlasnicima isplaćuje naknadu za uništena grla u skladu sa važećim propisima.

Bolest nije opasna za ljude, ali ljudi mogu preneti virus
Afrička kuga svinja nije opasna po zdravlje ljudi i ne predstavlja rizik za potrošače mesa koje se nalazi u legalnom prometu. Međutim, ljudi mogu biti mehanički prenosioci virusa, zbog čega su biosigurnosne mere od presudnog značaja.

Najveći prirodni rezervoar virusa ostaju divlje svinje, posebno u područjima gde je bolest već potvrđena.

Kako se prenosi?

Afrička kuga svinja (AKS) je veoma zarazna virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje. Za sada ne postoji vakcina niti efikasan lek, zbog čega je jedina mera za suzbijanje bolesti brzo uklanjanje zaraženih životinja i stroga primena biosigurnosnih procedura.

Virus se prenosi direktnim kontaktom između zaraženih i zdravih svinja, preko krvi, izlučevina i leševa uginulih životinja, ali i indirektno – kontaminiranom hranom, obućom, odećom, vozilima, opremom ili predmetima koji su bili u kontaktu sa virusom.

Divlje svinje predstavljaju jedan od najvažnijih rezervoara zaraze, zbog čega je posebno rizičan kontakt domaćih svinja sa otvorenim prostorima u kojima borave.

Držanje životinja

Stručnjaci preporučuju farmerima da svinje drže isključivo u ograđenim objektima, da ne dozvoljavaju kontakt sa divljim svinjama. Farmeri moraju redovno da sprovode dezinfekciju obuće, vozila i opreme, ograniče ulazak neovlašćenih osoba na farmu i odmah obaveste veterinara ukoliko primete simptome poput gubitka apetita, visoke temperature, crvenila kože ili iznenadnog uginuća životinja.

Upravo brzo reagovanje i dosledno poštovanje biosigurnosnih mera predstavljaju najefikasniju zaštitu od širenja bolesti.

Nadležni pozivaju na stroge biosigurnosne mere

Ministarstvo apeluje na vlasnike gazdinstava da pojačaju kontrolu na farmama i primenjuju sve propisane biosigurnosne procedure.

To podrazumeva redovnu dezinfekciju objekata i opreme, zabranu puštanja svinja van gazdinstava, izbegavanje kontakta sa drugim uzgajivačima, ograničavanje odlazaka u šumska područja gde borave divlje svinje i hitno obaveštavanje veterinara pri prvim simptomima bolesti.

Kako ističu stručnjaci, brzina reakcije je ključna za sprečavanje širenja zaraze. Gubitak apetita, povišena temperatura, crvenilo kože ili iznenadno uginuće životinja zahtevaju hitnu veterinarsku intervenciju.

Veliki ekonomski rizik za domaće stočarstvo

Afrička kuga svinja poslednjih godina predstavlja jedan od najvećih izazova za svinjarsku proizvodnju u Evropi. Pored direktnih gubitaka usled eutanazije životinja, bolest dovodi do ograničenja trgovine, povećanih troškova proizvođača i poremećaja u lancima snabdevanja.

Zbog toga nadležne institucije upozoravaju da će naredni period biti presudan za suzbijanje zaraze, posebno u regionima sa najvećom koncentracijom svinjarske proizvodnje.

Izvor: Bonitet.com
Foto: Pixabay
17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Završen inkluzivni kamp za decu sa cerebralnom paralizom u Bogovađi

by bifadmin 17. јул 2026.

Inkluzivni kamp za decu sa cerebralnom paralizom, koji je od 6. do 11. jula 2026. godine održan u odmaralištu Crvenog krsta u Bogovađi, uspešno je završen, okupivši dvadesetoro dece uzrasta do 15 godina, njihove pratioce i stručni tim. Tokom boravka u kampu učesnici su imali priliku da letnji raspust provedu kroz druženje, igru, učenje i brojne zajedničke aktivnosti.

Kamp je realizovao Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije, u partnerstvu sa Savezom za cerebralnu i dečiju paralizu Beograda.

Posebno je značajno što je ovogodišnji kamp po prvi put podržan kroz Javni konkurs Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – Sektora za zaštitu osoba sa invaliditetom. Za realizaciju kampa opredeljeno je 734.000 dinara, čime su obezbeđeni prevoz, smeštaj i ishrana svih učesnika.

Za vreme boravka u Bogovađi deca su učestvovala u sportskim, rekreativnim i kreativnim programima – boćanju, fudbalu, košarci, šetnjama stazom zdravlja, čitanju u prirodi, bioskopu na otvorenom, karaokama i muzičkim večerima. Istovremeno su za roditelje organizovane edukativne radionice posvećene razmeni iskustava, međusobnoj podršci i sticanju novih znanja.

Utisci sa kampa još jednom su pokazali koliko ovakvi programi znače deci i njihovim porodicama. Pored aktivnosti koje doprinose fizičkom razvoju i socijalizaciji, učesnici su stekli nova prijateljstva, podelili iskustva i proveli dane u okruženju koje podstiče prihvatanje, ravnopravnost i međusobno razumevanje.

Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije danas okuplja 51 organizaciju članicu i više od 5.000 osoba sa cerebralnom i dečijom paralizom širom Srbije. Organizacija inkluzivnih kampova predstavlja jednu od aktivnosti kojima Savez doprinosi unapređenju kvaliteta života dece sa cerebralnom paralizom i njihovih porodica.

Najveća vrednost ovakvih programa nije samo u aktivnostima koje deca prođu, već u poverenju, prijateljstvima i osećaju pripadnosti koje nose sa sobom i po povratku kući.

Foto: Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije

17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviVesti

Sa Energoprojektom prilepljena još jedna cigla na već previsoki zid nepoverenja koji postoji na domaćem finansijskom tržištu

by bifadmin 17. јул 2026.

Tu i tamo u široj javnosti može se čuti informacija o strategiji razvoja domaćeg tržišta kapitala. Angažovani su nadležno ministarstvo, domaće institucije, Svetska banka…

Radi se nešto, ne može ništa preko noći, mogao bi pomisliti prosečno informisan građanin.

Kako to izgleda u praksi?  Država je  pristala da proda 34% akcija koje poseduje u Energoprojekt holdingu, jednom od pionira berzanske trgovine koji će nakon ove odluke biti povučen s tržišta.

I to je manji deo priče. Prihvaćena je javna ponuda Napreda po ceni od 452 dinara po akciji koja vrednuje Energoprojekt oko 42 miliona evra, a samo njegovo zemljište u Bloku 26 (preko puta Palate Srbija) vredi višestruko preko tog iznosa. Ova lukrativna parcela bila je jedan od glavnih motiva Napreda da preuzme Energoprojekt 2017. godine po ceni od 1.501 dinar po akciji. Država je tada prećutno podržala ovo preuzimanje i nije prodala akcije po toj znatno višoj ceni.

Ovaj put predstavnici države su bili toliko uvereni u svoju odluku da nisu ni pokušali na berzi da eventualno ponude sopstveni vlasnički udeo po ceni od 500, 600 ili 700 dinara po akciji i namaknu koji dinar više u budžet. I ne samo da su budžetski prihodi uskraćeni, država je preostale manjinske akcionare stavila pred čin prinudnog otkupa s obzirom da je Napred prekočio prag od 90% vlasništva.

Ovime je prilepljena još jedna cigla na već previsoki zid nepoverenja koji postoji na domaćem finansijskom tržištu. Toliko veliki da se iza njega u prvoj polovini godine našlo manje od šest miliona evra prometa. Tek poređenja radi, susedi u Zagrebu juče su imali promet akcija od 5,4 miliona evra.

Izvor: Nenad Gujaničić, Stock Broker at Momentum Securities

Foto: Pixabay

17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Dobit NBS prebacuje se u republički budžet

by bifadmin 17. јул 2026.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković najavila je da će NBS iz dobiti iz operativnog poslovanja u 2025. godini, u iznosu od 46,1 milijarde dinara, u republički budžet uplatiti 33,7 milijardi dinara, odnosno 70%. Ona je da sednici Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava rekla da će ostali iznos dobiti biti raspoređen tako da će 10% biti preneto u osnovni kapital, a 20% u posebne rezerve centralne banke.

Odbor je prihvatio više izveštaja o poslovanju i rezultatima rada NBS i monetarnoj politici. Tabaković je istakla da je NBS monetarnu politiku vodila oprezno i dosledno, uskađeno sa ekonomskim merama Vlade Srbije, a rezultat toga je prosečna inflacija od 3,8% u 2025. godini, pri čemu je međugodišnja inflacija od septembra bila ispod centralne vrednosti cilja od tri odsto.

Dodala je da je međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine smanjena na 2,7 procenata i da se vratila na nivo pre energetske krize. Uspesi NBS su, kako je rekla Tabaković i to što je sačuvana stabilnost dinara, povećane devizne rezerve i rezerve zlata, a problematični krediti su na istorijskom minimumu.

– Zlato i devizne rezerve nisu stvar prestiža već sigurnost zemlje i prostor da u teškom trenutku odlučujemo sami, u skladu sa svojim interesima. Njihova svrha je da zemlji obezbede likvidnost, poverenje i pravovremenost delovanja onda kada su međunarodna tržišta nestabilna – rekla je Tabaković.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

17. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Grupa nadmašila sva očekivanja – rekordni finansijski rezultati za treći kvartal i prvih devet meseci 2026. godine
  • Proglašen pobednik petog Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka i OTP banke Srbija
  • BIZNIS TOP 2025/26: Šta je nova vlast dobila u nasleđe?
  • Idea dobila podršku velikih dobavljača, ali neizvesnost oko njene sudbine ostaje
  • Treba li Srbiji Razvojna banka?

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit