NAJNOVIJE
Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
Globalni kapital sve češće ima prezime
Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70...
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Cohesity je po šesti put prepoznat kao lider u Gartnerovoj Mapi Magičnog Kvadranta

by bifadmin 5. септембар 2025.

Cohesity je po šesti put prepoznat kao lider u Gartnerovoj Mapi Magičnog Kvadranta 2025. u kategoriji platformi za rezervne kopije i zaštitu podataka

Cohesity, lider u bezbednosti podataka pokretanom veštačkom inteligencijom (V. I.), objavio je da je ponovo pozicioniran kao lider u Gartnerovom Magičnom Kvadrantu za 2025. godinu u segmentu platformi za rezervne kopije i zaštitu podataka. Ovo je šesta godina zaredom da je kompanija proglašena liderom u ovom Gartnerovom izveštaju. Kroz svoje nedavno kombinapajanje s Veritasovim poslovanjem u sferi zaštite podataka za preduzeća, Cohesity je jedini dobavljač kog je Gartner imenovao liderom u svih svojih poslednjih 20 izveštaja o platformama za bekapovanje i zaštitu podataka (BiZP).

Osiguravanje i upravljanje podacima predstavlja izazov za organizacije svih veličina i tipova, širom sveta. S više od 200 zettabajta podataka širom sveta koji zahtevaju zaštitu, sajber pretnjama koje rastu po složenosti i obimu, i rastućom potražnjom za sposobnošću da se iz podataka izvadi više informacija, rizici nikada nisu bili veći. Cohesity je od strane Gartnera postavljen u Magični Kvadrant za BiZP na osnovu svoje sveobuhvatnosti vizije i sposobnosti izvršenja.

„To što smo prepoznati kao lider u ovom izveštaju šest uzastopnih godina, naglašava našu posvećenost inovacijama u zaštiti podataka širom sveta – dok unapređujemo budućnost sigurnosti podataka i uvida zasnovanih na V. I.“, rekao je Kit Beall, glavni komercijalni direktor kompanije Cohesity. „Uspeh kompanije Cohesity pokreće jedinstvena sposobnost izvršavnja u velikim razmerama sa sveobuhvatnim portfoliom sajber otpornosti za složena okruženja na licu mesta, multi-klaud i SaaS okruženja. Ove snage podržavaju našu misiju da zaštitimo, obezbedimo i pružimo uvide u podatke širom sveta.“

Cohesity je takođe prepoznat kao izbor korisnika po sedmi put zaredom na Gartner Peer Insights™ izboru za 2025. godinu, kada je reč o ukupnom iskustvu, interesovanju korisnika i usvajanju.

Resursi:

Preuzmite besplatnu kopiju Gartnerovog Magic Quadranta za platforme za rezervne kopije i zaštitu podataka za 2025. godinu.

Saznajte više o ovoj jedinstvenoj platformi za sigurnost, upravljanje i izvlačenje vrednosti iz korporativnih podataka, dostupnoj kao samoupravljajući softver i SaaS, Cohesity Data Cloud.

Pridružite se našim kratkim, stručnim tehničkim demonstracijama kako biste saznali više o Cohesity proizvodima i postavili pitanja u realnom vremenu.

Preuzmite besplatnu probnu verziju Cohesity Cloud Services.

5. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Rast kredita za 1,2 odsto više nego u julu

by bifadmin 5. септембар 2025.

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.

Pozajmice privrede bile su oko 2.221 milijardu dinara i za 1,1 odsto su veće nego u julu, a krediti preduzetnika su uvećani 0,7 odsto, na oko 90 milijardi dinara.

Dug stanovništva bankama bio je 1.802 milijarde dinara i za 1,2 odsto je veći nego u julu.

Među kreditima stanovništvu gotovinski su bili veći 1,4 odsto, stambeni 1,1 odsto, zajmovi za refinansiranje 2,8 odsto, poljoprivredni 0,2 odsto, dok je iznos potrošačkih kredita bio isti kao i julu.

U kašnjenju otplate na kraju avgusta bilo je dva odsto ukupnih bankarskih pozajmica, koliko i prethodnog meseca.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

5. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Javni dug u julu 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda

by bifadmin 5. септембар 2025.

Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.

Na kraju juna je javni dug iznosio 38,55 milijardi evra, što je 43,7 odsto BDP-a.

Javni dug Srbije je na kraju 2024. bio oko 38,9 milijardi evra, ili 47,2 odsto BDP-a.

Deficit budžeta Srbije na kraju jula ove godine bio je 22,9 milijardi dinara, što je bolje od budžetskog plana za 118,8 milijardi jer je planiran deficit u iznosu od 141,7 milijardi dinara, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Prihodi su ostvareni u iznosu od 1.318 milijardi, a rashodi su bili 1.340,9 milijardi dinara.

U julu je ostvaren suficit u iznosu od 13,5 milijardi dinara.

Tokom jula naplaćeni su prihodi u iznosu od 210,6 milijardi dinara, od čega su poreski prihodi iznosili 183,6 milijardi.

Najveći deo poreskih prihoda odnosi se na uplatu PDV u iznosu od 94,4 milijardi dinara, akciza u iznosu od 46 milijardi i poreza na dobit u iznosu od 23,6 milijardi dinara.

Neporeski prihodi ostvareni su u iznosu od 26,2 milijardi dinara, a priliv donacija u julu iznosio je 800 miliona dinara.

Rashodi su izvršeni u iznosu od 197,1 milijardi dinara. Troškovi za zaposlene su iznosili 51,4 milijardi dinara, subvencije 28,5 milijardi, transferi OOSO (fond PIO, RFZO, NSZ, fond SOVO) 27,7 milijardi, kapitalni izdaci 27,3 milijardi, socijalna zaštita 16,4 milijardi, rashodi za robe i usluge 16 milijardi, a otplata kamata 15,3 milijardi dinara.

Na nivou sektora države za sedam meseci ove godine je ostvaren fiskalni deficit u iznosu od 5,8 milijardi dinara i primarni fiskalni suficit u iznosu od 95,8 milijardi.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

5. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Godišnja inflacija u evrozoni u avgustu 2,1 odsto

by bifadmin 5. септембар 2025.

Godišnja inflacija u evrozoni u avgustu, očekuje se da će biti 2,1 odsto, ocenio je Eurostat, statistička agencija EU.

U julu je inflacija bila dva odsto.

Najveći doprinos inflaicji imali su hrana, alkohol i duvan koji su skuplji 3,2 odsto nego u avgustu prethodne godine, usluge su poskupele 3,1 odsto, a industrijski proizvodi 0,8 odsto. Energija je pojeftinila za 1,9 odsto, ali je u julu deflacija iznosila 2,4 odsto

Izvor: Danas Online

Foto: Pixabay

5. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

„Kriptovaluta Evropske unije“ stiže u oktobru, šta ima za cilj digitalni evro

by bifadmin 4. септембар 2025.

Digitalni evro (CBDC – Central Bank Digital Currency) biće u upotrebi od 25. oktobra, pa su I finansijske institucije i građani širom Evrope u stanju povišenog opreza jer ovo predstavlja sledeći korak u razvoju platnih sistema. Sve što je novo prirodno izaziva podozrenje, a zašto je to tako i da li je strah opravdan objašnjava za „Blic Biznis“ Ivan Andrejević, kripto analitičar iz CTB Crypto & Consulting.

– Ovo je tema koja je počela da stvara debate među građanima, bankarima, političarima ali i u preduzetništvu. U sasvim prirodnoj evoluciji novca, sasvim je normalan i strah od nepoznatog, ipak, platni sistem koji danas koristimo je zasnovan na zastareloj tehnologiji iz sedamdesetih godina prošlog veka, što nam je dalo više nego dovoljno vremena da se naviknemo i opustimo, međutim, sve oko nas napreduje pa je i za novac bilo krajnje vreme da počne da se prilagođava vremenu u kom živimo – objašnjava Andrejević i naziva digitalni evro kriptovalutom Evropske unije

Ovim potezom, kako kaže, čini se da je glavni cilj Evropske Centralne Banke (ECB) bio da smanji zavisnost od američkih kartica, ali i „da stvori jedinstveno evropsko digitalno rešenje, naravno, na Blokčejn, najsigurnijoj tehnologiji današnjice, pa smo tako dobili i zvaničnu evropsku kriptovalutu„.

Rizici uvođenja digitalnog evra

Andrejević ističe da se u javnosti najviše govori o rizicima za komercijalne banke, kao i mogućnosti nadzora građana. Uglavnom se o poslovanju banaka govori u stručnoj javnosti, dok mogući nadzor građana je postao mnogo popularnija tema u opštoj javnosti.

– Dok se na portalima najviše prigovara ECB-u da će imati nadzor nad transferima svojih građana, često se u debatama zaboravi da to već imaju američki kartični giganti i to skoro pa potpuno nekontrolisano, sa druge strane u EU postoji GDPR koji se vrlo striktno sprovodi, pa očekujem da će i u ovom polju se nastaviti sa tom praksom – kaže naš sagovornik.

Digitalni evro bi po predlozima trebalo da bude dostupan svima, uključujući čak i oflajn plaćanja, dok bi ograničenje depozita predstavljao kompromis između inovacije i stabilnosti bankarskog sistema.

– Ova nova tehnologija je transformisala finansije, od brzine do cene, a i do sveopšte dostupnosti. Prihvatanje tehnologije uključuje i ekonomske i političke implikacije, od mnogo lakše kontrole likvidnosti banaka pa do lakšeg širenja novih kanala distribucije finansijskih proizvoda i usluga uz podršku fintech-a.

„Bilo je vreme za evoluciju novca“

U oktobru ove godine Evropska centralna banka namerava napraviti jedan vrlo hrabar korak napred sa uvođenjem digitalnog evra (CBDC).

Tehnička priprema projekta je u završnoj fazi i uskoro se očekuju zakonski akti od ECB-a, Evropske Komisije i Evropskog parlamenta.

– ECB vrlo često naglašava da cilj digitalnog evra nije zamena gotovine, već rast efikasnosti finansijskog sektora, pa se građani koji se najviše plaše novih tehnologija, a ujedno su i najbučniji, zapravo i nemaju se čega plašiti jer većina njih nije ni kartični sistem i onlajn plaćanja usvojila. Gotovina sigurno neće nestati iz našeg života, ali, ova promena će u velikoj meri uticati na naše svakodnevno baratanje novcem i naša plaćanja, jer vreme je bilo za evoluciju novca – zaključuje Andrejević za „Blic Biznis“.

Kako bi digitalni evro funkcionisao?

Građani bi mu pristupali putem digitalnog novčanika, verovatno preko banke ili javnog tela. Plaćanja bi bila trenutna, besplatna, dostupna i onlajn i oflajn. Sredstva bi se mogla prebacivati sa računa ili plaćati gotovinom, uz ograničenja držanja radi zaštite bankarskog sistema.

ECB ne bi imala uvid u pojedinačne kupovine ili lične podatke, čime bi se zaštitila privatnost. Jedan digitalni evro bi vredeo jedan evro u gotovini.

Bez digitalnog evra, dodaju, ECB rizikuje da izgubi svoju ključnu ulogu u svakodnevnim plaćanjima. Od 2019. do 2024. godine, udeo gotovine u transakcijama u evrozoni pao je sa 68% na 40% po broju i sa 40% na samo 24% po vrednosti..

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

4. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Deveta eSecurity konferencija 2025

by bifadmin 4. септембар 2025.

Nakon osam uspešnih međunarodnih konferencija na temu IT bezbednosti i zaštite informacija Udruženje eSigurnost organizacije svoju devetu eSecurity konferenciju, koja će se održati od 29. septembra do 2. oktobra 2025. godine u Hotelu Mona Plaza u Beogradu.

Međunarodna eSecurity konferencija iz godine u godinu prati trendove u oblasti informacione bezbednosti u okviru finansijskih institucija, telekomunikacionih kompanija, energetskog sektora itd. Posebna predavanja biće posvećena upravljanju bezbednošću informacionog sistema, standardima i regulativama, bezbednosti mobilnih uređaja i internet stvari (IoT), zatim bezbednosti platnih kartica, elektronskog i mobilnog plaćanja, kriptografiji i blockchain tehnologiji. Na konferenciji će biti reči i o socijalnom inženjeringu, phishing napadima i naprednim ransomware pretnjama. Naši prijatelji će govoriti i o temama koje dolaze nakon problema, o digitalnoj forenzici, sistemima za oporavak podataka i rezervnim kopijama.

Konferenciju prate radionice i hands-on treninzi na temu etičkog hakovanja i digitalne forenzike. Radionice su namenjene onima koji žele da vide šta ih i kako ih napada i šta im može pomoći da detektuju napade i spreče širenje.

Posetioci konferencije su IT menadžeri, menadžeri informacione bezbednosti, stručnjaci u oblasti sajber kriminala i digitalne forenzike, kao i mnogi drugi zainteresovani za trendove i praktične savete u vezi zaštite informacionih sistema.

Više informacija o prethodnim eSecurity konferencijama Udruženja eSigurnost možete da vidite na zvaničnom sajtu konferencije https://www.esecurity.rs/ i YouTube kanalu eSecurity konferencije, a informacije o učesničkim paketima možete naći na sledećem linku https://esecurity.rs/participationfee/.

4. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Nova turistička atrakcija: Postanite hobit na jedan dan

by bifadmin 4. септембар 2025.

Zaboravite na klasične hotele. Sada možete da se probudite kao pravi hobit uz prizore koji izgledaju kao da ih je lično Piter Džekson režirao.

Novi Zeland je odlučio da sačuva selo u Vajkatu gde su snimani filmovi Hobit i Gospodar prstenova i time je praktično omogućio svakom fanu da bar na nekoliko sati ostvari svoj san – da postane pravi hobit.

Otvoreno za turističke ture

Setovi na kojima su snimani ovi filmovi prostiru se na 12 hektara i više nisu samo scenografija. Nakon završetka snimanja, mesto je otvoreno za javnost kroz vođene turističke ture. Tako je sada to mesto gde možete da šetate, pijete pivo u Green Dragon-u, krećete se kroz hobitske rupe.

Selo je izgrađeno još 1999. uz pomoć novozelandske vojske. Tada je iskopano nekoliko kanala za potrebe snimanja trilogije Gospodar prstenova, a kada su turističke ture počele, turistima su ostale čak 44 kućice na raspolaganju.

Ture obično uključuju kratku vožnju autobusom, a zatim vođenu pešačku turu od sat i po vremena. Posetioci od vodiča najčešće mogu čuti priče i zanimljivosti sa snimanja ovih filmova,

Od 2012. godine otvoren je Green Dragon pab u kome gosti mogu da popiju piće, a od 2023. posetioci imaju priliku da istraže potpuno nameštenu hobitsku rupu u Bagshot Row ulici.

Izgled

Sve kućice su dizajnirane u autentičnom stilu iz filma. Nameštaj je od drveta, a tu su i tematske dekoracije.

Iako su pojedine scene snimane u studiju, poput kuće Bilba i Froda Baginsa, eksterijer je verno „prenet“ sa filmskog platna u realni svet.

Ocena

Na sajtu Tripadvisor koji pruža informacije i recenzije o hotelima, restoranima, kafićima, atrakcijama i slično, ovo mesto se prilično visoko kotira. Njegova ocena je 4,6, a dobilo je i nagradu Traveler‘s Choice 2025.

„Fantastična tura puna informacija. Obožavali smo ‘The Green Dragon’ i to što smo mogli da ponesemo kriglu kući. Veliko hvala Džes koja je bila sjajan vodič. Najbolje pite koje smo jeli na Novom Zelandu“, jedan je od komentara na pomenutom sajtu.

„Naša poseta Hobitonu potpuno je prevazišla očekivanja. Bilo je neverovatno magično od trenutka kada smo zakoračili u prvi deo pa sve do odlaska. Svaki detalj je osmišljen i pažljivo urađen – ne bih mogla da zamislim bolji način da proslavim svoj 50. rođendan“.

Ima i onih koji savetuju da ipak ne idete tamo.

„Moja supruga i ja smo veliki fanovi Gospodara prstenova, a poseta Hobitonu bila je finale našeg četvoronedeljnog putovanja Novim Zelandom, tokom kog smo istraživali sve što ima veze sa LOTR-om – lokacije snimanja, sam Prsten i druge neverovatne znamenitosti. Novi Zeland je u globalu sjajan! Međutim, Hobiton… Ovo mesto je prava mašina za pravljenje novca, koja iznuđuje novac u korist farmera koji poseduje zemlju“.

„Kakva šala! Da su nam dozvolili, mogli smo da obiđemo filmski set za 10 minuta, ali umesto toga smo morali na ‘vođenu turu’ koja je podrazumevala da svako priča nešto o sebi i čekanje ispred vrata dok svi naprave fotografije. Većina filma je ionako snimana na drugim mestima, tako da je ovo samo lokacija za pravljenje novca i izvlačenje para od turista“.

Cena

Cena ture se kreće u opsegu od oko 60 evra po osobi, a uključuje hobitski napitak Southfarthing cider, pivo ili sok. Međutim, za privatne ture cene se kreću u opsegu od oko 70 pa sve do 1.625 evra.

Selo je ušlo i u uži izbor za nagradu Sykes Gems 2025 u kategoriji „Najbolje u Severnom Velsu“ koju dodeljuje kompanija Sykes Holiday Cottages.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

4. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Hale 1, 2, 3 i upravna zgrada Beogradskog sajma definitivno ostaju

by bifadmin 4. септембар 2025.

Osnovni kompleks Beogradskog sajma koji obuhvata Hale 1, 2, 3 i upravnu zgradu ubuduće če predstavljati kompleks javne namene za potrebe obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, kulture i drugih javnih sadržaja, odlučila je Komisija za postupak sprovođenja javnog uvida za izmene prostornog plana projekta Beograd na vodi zaključkom donetim na zatvorenoj sednici.

Kako su za eKapiju rekli u Agenciji za prostorno planiranje i urbanizam, planom će biti propisana obaveza raspisivanja arhitektonsko-urbanističkog konkursa u cilju preispitivanja potencijala postojećih objekata osnovnog kompleksa Beogradskog sajma za odabir odgovarajućeg javnog sadržaja.

Takođe, Komisija je, dodaju, donela zaključak uvažavajući primedbe stručne javnosti i građana da zona prvog nivoa Terazijske terase kao javna zelena površina bude deo javnog parka Terazijska terasa, a blokovi 51 i 52 koji takođe pripadaju prostoru Terazijske terase budu izuzeti iz obuhvata izmena prostornog plana.

Na zatvorenoj sednici su zaključkom potvrđeni i stavovi kojima se prihvataju primedbe građana bloka 57 na Savskom trgu koji su negodovali zbog planirane izgradnje nadzemne garaže, kao i stanovnika bloka 58 tako što se odustaje od mešovito poslovne namene ovog prostora.

Blokovi 57 i 58 će biti izostavljeni iz obuhvata izmena prostornog plana za projekat Beograd na vodi i tretirani na osnovu odgovarajućeg plana generalne regulacije.

Izvor: Ekapija

Foto: Unsplash

4. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Prva striming aplikacija u Srbiji za onlajn pristup stotinama audio knjiga na srpskom jeziku besplatna za sve članove Biblioteke

by bifadmin 4. септембар 2025.

Biblioteka grada Beograda, u saradnji sa Sluš Audio doo i uz podršku OTP banke Srbija, pokrenula je novu uslugu, Storia audio knjige, koja svim njenim članovima omogućava besplatan onlajn pristup stotinama audio knjiga na srpskom jeziku – u svakom trenutku, bez ikakvih ograničenja. Reč je o prvoj striming aplikaciji za audio knjige ovog tipa u Srbiji i jedinstvenoj u regionu.

U aplikaciji Storia audio knjige nalaze se raznovrsni žanrovi – od klasika i savremenih dela, preko trilera i bestselera, do knjiga za decu – pažljivo odabrani kako bi svaki korisnik pronašao nešto za sebe. Knjige su interpretirane od strane poznatih profesionalnih glumaca, poput Amara Selimovića, Tihomira Stanića, Mikija Manojlovića, Andreja Šepetkovskog, i drugih, čime se stvara posebno, emotivno i bogato audio iskustvo.

Pored članske karte, dovoljno je da članovi Biblioteke grada Beograda na svom „pametnom“ telefonu ili tabletu preuzmu Storia aplikaciju sa Google Play-a, odnosno App Store-a, i prijave se mejlom registrovanim u Biblioteci, nakon čega im je kompletna kolekcija audio knjiga odmah dostupna.

Kako ističe Marjan Marinković, pomoćnik direktora Biblioteke grada Beograda, elektronske i audio knjige postale su uobičajena vrsta ponude razvijenih svetskih biblioteka, te se uvođenjem ove usluge Biblioteka grada Beograda pridružuje ovom globalnom trendu.

„Audio knjige donose niz pogodnosti koje se savršeno uklapaju u savremen, dinamičan način života. Zahvaljujući aplikaciji Storia, sada su dostupne i na srpskom jeziku, a dovoljan je samo jedan klik da bismo ih slušali dok odmaramo, obavljamo svakodnevne obaveze, putujemo ili treniramo. Posebnu vrednost ove usluge čini njena inkluzivnost: knjiga na ovaj način dolazi i do slepih i slabovidih osoba, kao i do nepokretnih ili teško pokretnih lica, kojima je pristup do nje inače otežan. Još jedna važna prednost je to što se u bazu svakodnevno dodaju novi naslovi. U ime Biblioteke grada Beograda, zahvaljujem se OTP banci koja je prepoznala značaj naše ustanove, podržala inovativnost ovog projekta i svojom vrednom donacijom omogućila da knjiga danas bude dostupnija i bliža svima“, izjavio je gospodin Marinković.

Ivana Jovanović, menadžerka Odeljenja za komunikacije u OTP banci, objašnjava da je za Banku, kao društveno odgovornu finansijsku instituciju, bio prirodan korak da podrži ovu inicijativu.

„Kao banka koja je pionir i jedan od lidera u oblasti digitalizacije i koja je nedavno, drugu godinu zaredom, proglašena za Najbolju digitalnu banku u Srbiji od strane renomiranog magazina Euromoney, snažno verujemo da inovacije imaju smisla samo ako unapređuju svakodnevni život ljudi i donose novu vrednost zajednici. Upravo to smo prepoznali u ovom projektu, te je bilo sasvim prirodno da damo svoj doprinos. Ono što nas je posebno privuklo ovom projektu, pored digitalne komponente, jeste spoj njegovih vrednosti sa vrednostima koje OTP banka neguje: pristupačnost, kulturna i obrazovna misija, fleksibilnost, jednostavnost. Za nas je ulaganje u kulturu i književnost dugoročna opredeljenost, jer na taj način utičemo da se društvo menja nabolje. Ponosni smo što smo deo ovog projekta i što smo omogućili da knjiga, u savremenom i pristupačnom formatu, bude bliža svima“, kaže Ivana Jovanović.

Aleksandar Petrović, direktor kompanije Sluš Audio doo, ističe značaj Storia aplikacije i njenih funkcionalnosti prilagođenih tempu i potrebama savremenog korisnika.

„Naša misija u Sluš Audio doo. je da spajanjem književnosti i tehnologije stvaramo priče koje pokreću i obogaćuju svakodnevni život. To ne znači samo da knjige budu dostupne u audio formatu, već da aplikacija bude prilagođena potrebama slušalaca. Zato Storia audio knjige nudi funkcionalnosti poput biranja brzine slušanja po sopstvenom ritmu, beleženja omiljenih delova knjige, tajmer za spavanje koji automatski pauzira knjigu, kao i premotavanje 15 sekundi unapred ili unazad, čak i kada je telefon zaključan. Zahvalni smo Biblioteci grada Beograda i OTP banci Srbija što su prepoznali audio knjigu ne samo kao novi trend, već kao projekat koji, baš kao i mi, vidi knjigu bližu svima – od najmlađih do najstarijih – i to na način koji je prirodan i blizak savremenom čoveku.“

Cilj Storia aplikacije nije da zameni štampana izdanja, već da knjige upotpune svakodnevicu u trenucima kada korisnici nemaju vremena za klasično čitanje. Ova jedinstvena usluga na domaćem tržištu, podržana saradnjom Biblioteke grada Beograda i OTP banke Srbija, biće članovima Biblioteke dostupna potpuno besplatno godinu dana, odnosno do kraja avgusta 2026. godine.

4. септембар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zaposleni i kupci ostaju naš prioritet

by bifadmin 4. септембар 2025.

Kao vodeći trgovac na malo u Srbiji, koji posluje kroz 559 prodavnica i zapošljava više od 12.000 ljudi, sprovodimo sveobuhvatne analize kako bismo sagledali pun uticaj novih mera Vlade, koje podrazumevaju intervencije na tržištu maloprodaje hrane, na naše poslovanje. Prema trenutnim procenama novi propisi imaju negativan uticaj i zahtevaju značajna prilagođavanja kako za našu kompaniju, tako i za čitav maloprodajni sektor.

Maloprodajni sektor posluje unutar složene mreže dobavljača, logistike, radnih mesta i investicionih ciklusa, i promene ovakvog obima zahtevaju pažljivu analizu svih operativnih aspekata. Uticaj inflacije na cenu hrane je očigledan, a rešavanje ovog izazova zahteva zajedničku odgovornost države, proizvođača hrane, veletrgovaca, distributera i trgovaca na malo – a ne samo maloprodaje hrane.

U interesu transparentnosti smatramo da je važno da pojasnimo rezultat našeg poslovanja. Delez Srbija je u 2024. godini ostvarila neto profitnu maržu od 4,4%. Dakle, od svakih 100 dinara potrošenih u našim prodavnicama, 4,40 dinara ostaje kao profit kompanije nakon što se pokriju svi troškovi – od dobavljača i zarada zaposlenih, do poreza, zakupa i ostalih izdataka.

Suočavamo se sa izazovnim okolnostima na tržištu sa kojim smo duboko povezani i u koje smo tokom godina značajno ulagali. Ostajemo otvoreni za razgovore sa Vladom i drugim relevantnim akterima kako bismo zajednički došli do rešenja koja mogu doprineti smanjenju inflacije, uz očuvanje zdravog i održivog tržišnog okruženja.

4. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
  • Globalni kapital sve češće ima prezime
  • Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70 milijardi evra
  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit