NAJNOVIJE
Časovničarska radnja Jović: Gospodski zanat u Gospodskoj ulici
Kako izgleda posao dispečera međunarodnog drumskog saobraćaja?
Zašto neki zaposleni uvek odgovaraju na mejlove poslednji?
Cvećarstvo u Srbiji u uzlaznom trendu
Koliko je AI sklona manipulaciji: Da li veruješ meni...
Zabeleženo najlošije stanje klime otkada postoje merenja
Da li bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna...
Putevi Srbije upozoravaju: Ne otvarajte poruke o nenaplaćenoj putarini...
Ko kupuje, taj vlada: Najveće akvizicije koje oblikuju 2026....
Ubrzano propadaju transportna preduzeća, od početka godine zatvoreno 258...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Počela jubilarna Sinergija 25: AI kao strateška šansa za regionalni biznis

by bifadmin 27. новембар 2025.

U Beogradu je danas počela Sinergija 25, najveći regionalni IT&biznis događaj, koji već četvrt veka domaćim i regionalnim stručnjacima donosi najaktuelnije globalne trendove na intersekciji tehnologije i poslovanja. Ovogodišnja tema „Let’s AI!“ fokusirana je na transformativni uticaj veštačke inteligencije na industrije, kompanije i društvo u celini.

Sinergija 25 je u srpskoj prestonici okupila vodeće tehnološke inovatore i donosioce odluka, sa zajedničkim ciljem da istraže kako veštačka inteligencija može da postane izvor konkurentske prednosti i podsticaj za razvoj modernih ekonomija.

„Srbija se nalazi na prelomnom trenutku. Sa vizijom utemeljenom na digitalnoj transformaciji, brzo rastućim IT sektorom i vrhunskim inženjerskim talentom, zemlja ubrzano ide ka tome da postane vodeći tehnološki centar ovog regiona. Microsoft je tu kao dugoročni partner — donoseći bezbedna cloud i AI rešenja, globalnu ekspertizu, snažan lokalni ekosistem partnera, Copilot na srpskom jeziku i dve decenije inženjerskih investicija — kako bi pomogao da se ova ambicija pretvori u stvarnu ekonomsku priliku, veću otpornost i održiv rast za svaku industriju i svakog građanina“ istakao je Kalin Dimčev, generalni menadžer kompanije Microsoft za Adriatik region tokom otvaranja konferencije.

Keynote izlaganje Andreasa Ekströma, jednog od najcenjenijih evropskih mislilaca u oblasti digitalne budućnosti, bilo je posvećeno dubinskoj analizi načina na koji digitalna moć oblikuje medije, biznis i politiku, pitanjima ko u digitalnom dobu kontroliše novac i uticaj, kao i tome kako očuvati ljudske vrednosti u vremenu algoritamskog odlučivanja i osloboditi puni potencijal ljudi – a ne samo mašina.

„Mnogo ljudi ima određen nivo straha da će ih mašine zameniti i ja sam ovde da im kažem da to verovatno uopšte nije tačno. Moramo da se promenimo, verujem da se sada suočavamo sa velikim promenama, masovnim disrupcijama na mnogim nivoima i mnogo stvari, ali to ne znači da smo kao ljudi beskorisni, da ono što smo naučili na fakultetu ili tokom profesionalne karijere, da je beskorisno – ali znači da ćemo verovatno morati da ga iskoristimo na drugačiji način. Gde idemo sa tim, u kom pravcu – ja nisam taj ko to treba da kaže, ali jesam onaj koji treba da postavlja pitanja u vezi sa tim. Zbog toga nastojim da moje prezentacije uvek budu fokusirane na pitanja, da podstaknem ljude da postavljaju više pitanja, ali i bolja pitanja o tome gde je mesto čovečanstva u AI revoluciji,“ istakao je Ekstrom.

Povodom jubileja konferencije, Sinergija je ove godine pokrenula tradiciju koja slavi ljude koji su svojim radom, vizijom i posvećenošću oblikovali ovu konferenciju i IT zajednicu tokom proteklih decenija. Prvih pet članova Sinergija Hall of Fame su Dejan Cvetković, Dragoslav Ogar, Damir Dizdarević, Miroslav Aničić i Borko Kovačević.

Biznis Sinergiju otvorili su Marija Eremija i Milan Gospić iz Microsoft Garage tima, donoseći pogled iza kulisa inovacionog ekosistema ove globalne kompanije. Kroz realne primere pokazali su kako veštačka inteligencija postaje pokretač inovacija i menja način rada timova, kao i kako izgleda proces otvorenog inoviranja – od početne ideje do konkretne realizacije.

Na sesiji je istaknuto da veštačka inteligencija postaje stvarni generator poslovne vrednosti tek kada se ispune tri ključna uslova: kvalitet podataka i njihova spremnost za integraciju, redizajniranje poslovnih procesa i ulaganje u veštine zaposlenih. AI prelazi iz uloge asistenta u ravnopravnog digitalnog kolegu kroz tri faze: prvo pomaže i odgovara na zahteve, zatim vodi nešto složenije procese, a na kraju autonomno preuzima zadatke i sarađuje sa ljudima. Tako se formira tim ljudi i AI agenata, koji oslobađa zaposlene za strateški i kreativni rad, što je model rada kompanija budućnosti, takozvanih frontier kompanija, koje ne samo da povećavaju svoju konkurentnost, već svojim zaposlenima omogućuju da se fokusiraju na kreativnije i strateške zadatke, zaključeno je tokom ove sesije.

Predstavljeni su i konkretni primeri kako AI već danas menja podršku, operacije i efikasnost u globalnim proizvodnjama poput BMTS fabrika, gde su automatizovani najčešći korisnički zahtevi, ubrzano je rešavanje problema, a greške su smanjene na minimum, što je rezultiralo bržim odgovorima, efikasnijim radom timova za podršku i manjim zastojima u proizvodnji.

Kroz brojne primere iz kompanija poput Microsofta, Nelt Group, Crayon, TD SYNNEX, ALSO, Unicom Telecom i Noventiq prikazano je kako AI ubrzava inovacije, unapređuje procese, automatizuje podršku i podiže bezbednost na nivo koji ručno upravljanje više ne može da postigne.

Paneli i studije slučaja pokazali su da je ključ uspeha u kombinaciji kvalitetnih podataka, jasne strategije, odgovorne primene AI modela i snažnih partnerstava — a da su kompanije koje te elemente spoje u jednu celinu već sada ostvarile merljive rezultate, od efikasnijih operacija do boljeg upravljanja rizicima i troškovima. Sinergija je ove godine nedvosmisleno potvrdila da AI više nije budućnost – već platforma za odluke, rast i inovacije u realnom vremenu.

Tehnički deo Sinergije 25 pokazao je najnovije Microsoft tehnologije u praksi – od modernog SQL Servera i Fabric platforme, preko Dynamics i Power Platform inovacija, do naprednih bezbednosnih, DevOps i AI-agent rešenja – uz konkretne demonstracije i primenjiva znanja za inženjere i arhitekte.

Sinergija 25 nastavlja se i sutra, raznovrsnim programom osmišljenim da domaćim i regionalnim kompanijama i organizacijama pruži uvide, inspiraciju i smernice kako da im AI bude efikasan i pouzdan saveznik za dugoročni uspeh.

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Janaf uveren da će NIS dobiti licencu za nastavak rada

by bifadmin 27. новембар 2025.

Situacija oko NIS-a je i dalje neizvesna. Čeka se OFAK da odobri operativnu licencu da bi NIS nastavio sa radom. Hrvatski Janaf uveren da će NIS dobiti licencu za nastavak rada. Usled nedostatka sirove nafte za preradu, Rafinerija nafte Pančevo počinje sa pripremama za obustavu rada.

„Rafinerija ne može da se ugasi na dugme“

Miloš Zdravković, stručnjak za energetiku objasnio je za „Blic Biznis“ kako može da dođe do prestanka rada rafinerije i kakve su posledice kada se to desi.

– Prvo je važno da razjasnimo nešto što se često pogrešno tumači, nijedna moderna rafinerija, pa ni naša, ne može da radi na 10 odsto kapaciteta. Svaka rafinerija ima svoj tehnički minimum rada, koji je uobičajeno između 40 i 60 odsto kapaciteta. Ispod toga procesi postaju nestabilni, temperatura i pritisci izlaze iz optimalnih režima, katalizatori se oštećuju, sumporni gasovi se ne kontrolišu, a različite vrste nafte dodatno komplikuju situaciju. U takvim uslovima rafinerija postaje potencijalni ekološki rizik, jer dolazi do stvaranja naslaga, koksa i polimera, kaže Zdravković.

Ministarka Dubravka Đedović Handanović sastala se danas sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom.

Sijarto: MOL će povećati izvoz nafte u Srbiju u decembru

Ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto najavio je u Beogradu, posle sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović, da će kompanija MOL dva i po puta povećati izvoz nafte u Srbiju, poručivši da će Mađarska upotrebiti sva raspoloživa sredstva kako bi pomogla našoj zemlji u snabdevanju naftom.

„Mađarska će sva sredstva koja su na raspolaganju uložiti s ciljem da doprinese da snabdevenost Srbije naftom, bez obzira na okolnosti Srpski prijatelji računajte na to“, poručio je Sijarto u Palati „Srbija“.

Sijarto je rekao da je MOL, kao najveće preduzeće u Mađarskoj i jedan od najznačajnijih preduzeća energetskog sektora, u celom regionu spreman da poveća uvoz naftnih derivata i same nafte u Srbiju.

Đedović Handanović: Očekujemo odgovor iz Vašingtona

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se odgovor iz Vašingtona u vezi sa produženjem licence za rad NIS-a očekuje tokom današnjeg dana ili noći.

“Mi očekujemo sa nestrpljenjem da vidimo šta će biti odgovor iz američke vlade, jer su oni ti koji odlučuju o sankcijama. Mi smo ti koji možemo da damo dodatna uveravanja da će ruski vlasnici izaći iz vlasništva kompanije. Mi smo ta dodatna uveravanja juče i dali na čelu sa predsednikom države i javno. Mislim da nema apsolutno nikakve sumnje da će se to i desiti. Samo je pitanje u kom vremenskom periodu“, rekla je Đedović Handanović na konferenciji za medije nakon sastanka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom.

Janaf uveren da će NIS dobiti licencu za nastavak rada

Hrvatska kompanija Janaf je uverena da će Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (OFAK) dati licencu za nastavak rada Naftne industrije Srbije.

Kako prenosi hrvatski medijski servis RTL, OFAK bi trebalo da donese odluku do kraja današnjeg dana, ali kako nezvanično saznaju, Stejt department je već dao pozitivno mišljenje.

Prema izveštaju, Janaf je angažovao advokate u Sjedinjenih Američkim Državama i veruje u pozitivan ishod. Janaf je, dodaju, spreman za isporuke nafte za Srbiji odmah nakon dobijanja licence.

Sankcije uzimaju danak

Srbija očekuje odluku Vašingtona za novu licencu, kako bi NIS nastavio sa radom, jer je Rafinerija u režimu tople cirkulacije i ukoliko OFAK ne odobri licencu, imamo još četiri dana do potpune obustave rada, rekao je predsednik Aleksandar Vučić u jučerašnjem vanrednom obraćanju.

Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će u Skupštini Srbije biti predložen amandman na Zakon o budžetu koji će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.

U međuvremenu, iz NIS-a je saopšteno da Rafinerija nafte Pančevo počinje sa pripremama za obustavu rada usled nedostatka sirove nafte za preradu.

Narodna banka Srbije objavila je da će, ukoliko Naftna industrija Srbije do predviđenog roka ne dobije licencu za poslovanje, obustaviti platni promet sa tom kompanijom, kako „ne bi na bilo koji način bila dovedena u pitanje stabilnost domaćeg finansijskog sistema“.

Udruženje banka Srbije saopštilo je da će sve poslovne banke, u saradnji s NBS, obustaviti promet sa NIS-om ukoliko kompanija ne dobije licencu.

Zahtev SAD da Rusija u potpunosti izađe iz vlasništva nije promenjen, ali je odobreno da se do 13. februara vode pregovori o vlasničkoj strukturi.

Izvor: Blic

Foto: Gr stocks, Unsplash

27. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija Hleb & Kifle nastavlja uspešno da posluje u Srbiji

by bifadmin 26. новембар 2025.

Kompanija Hleb & Kifle organizovala je tradicionalni medijski događaj „Doručak sa prijateljima“, okupljajući predstavnike medija, partnere i prijatelje brenda kako bi zajedno obeležili još jednu uspešnu poslovnu godinu i najavili ono što tek dolazi.

Tom prilikom, gospodin Andrej Bele, direktor Hleb & Kifle izjavio je: “Otvorene su nove lokacije pekara, a određen broj postojećih je renoviran u skladu sa savremenim enterijerskim konceptom brenda, što je doprinelo stvaranju prijatnijeg ambijenta, snažnijeg vizuelnog identiteta i još boljeg iskustva za potrošače. U planu je otvaranje još novih sjajnih lokacija u narednom periodu.“

Tokom 2025. godine Hleb & Kifle nastavili su da jačaju svoju poziciju jednog od najprepoznatljivijih domaćih brendova.

Asortiman je ove godine dodatno unapređen uvođenjem novih proizvoda koji su brzo pronašli svoje mesto u svakodnevnim izborima naših kupaca — od domaćih ručno pravljenih pica, preko domaćih gibanica, inovativnih slanih i slatkih peciva pa do pažljivo pripremljenih kolača koji upotpunjuju ponudu. Fokus brenda ostaje na kvalitetu, doslednosti i dobrim sastojcima, što je i dalje jedan od ključnih razloga zašto je Hleb & Kifle brend koji je omiljeni među potrošačima.

Paralelno sa razvojem ponude i maloprodajne mreže, kompanija je nastavila da ulaže u unapređenje poslovanja, marketing, digitalnu vidljivost i korisničko iskustvo. Posebna pažnja posvećena je i dodatnoj obuci zaposlenih, kao i uvođenju novih kolega iz inostranstva, čime je dodatno osnažen tim koji svakodnevno brine o tome da proizvodi budu sveži, a usluga konstantna i kvalitetna.

„Doručak sa prijateljima“ bio je prilika da se sa partnerima i medijima popriča o brendu, i proteklim dešavanjima ali i da se najavi ono što tek dolazi. U 2026. godini Hleb & Kifle planiraju dalju ekspanziju, nove lokale i iznenađenja i inovacije u ponudi ali i uvođenje programa lojalnosti kroz koji će potrošači imati puno benefta.

Hleb & Kifle nastavljaju da rastu sa istom misijom — da svaki dan donesu malo jednostavnog uživanja, uz proizvode pripremljene sa pažnjom, i ambijent koji donosi prepoznatljiv osećaj topline i opuštenosti, čak i u najdinamičnijim danima.

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Trgovci između rastućih troškova i ograničenih prihoda: Što ste zaradili, zaradili ste

by bifadmin 26. новембар 2025.

Sektor trgovine na veliko i na malo zabeležio je prošle godine rekordnu dobit od 1,9 milijardi evra. Ali, ove godine poslovanje je neizvesnije jer je na snagu stupila uredba koja ograničava marže osnovnih namirnica, za koju trgovci tvrde da ih vodi u gubitak, dok vlast obećava da će time smanjiti inflaciju i zaštititi standard građana. Ekonomisti ocenjuju da će ovakva intervencija države na tržištu imati više negativnih nego pozitivnih rezultata.

Prema podacima Agencije za privredne registre (APR), u sektoru trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila, posluju 31.253 privredna društva koja čine 27,7% ukupnog broja firmi i zapošljavaju 244.536 radnika, odnosno 18,5% ukupno zaposlenih u preduzećima. Trgovinom se bavi 25,5% velikih kompanija, 26% srednjih, 31,1% malih i 27,3% mikro preduzeća. Od ukupno 118.862 preduzetnika, 31,5% se bavi trgovinom i zapošljavaju 28,1% od 237.552 radnika koje angažuju preduzetnici.

Isti izvor navodi da je zahvaljujući prošlogodišnjoj neto dobiti od 207,6 milijardi dinara (oko 1,9 milijardi evra), ovaj sektor bio najzaslužniji za ukupne pozitivne rezultate domaće privrede. Na listi „Sto naj“ privrednih društava u 2024. Agencije za privredne registre, najveće prihode među trgovinskim lancima ostvario je Delez Srbija (167,36 milijardi dinara) i našao se na 6. mestu liste sto najvećih kompanija u Srbiji, Lidl je na 9. mestu sa prihodom od 110,12 milijardi, a Merkator S je na 12. mestu sa prihodom od 106,59 milijardi dinara.

Delez je prošle godine ima i najveću dobit (7,42 milijarde dinara) među trgovinskim lancima i po ovom pokazatelju je dospeo na 10. mesto liste „Sto naj“, dok je Lidl zauzeo 27. mesto sa dobiti od 4,69 milijardi dinara. Sa spiska najprofitabilnijih izostao je Merkator S, jer je u prošloj godini imao gubitak od 378 miliona dinara.

I pored velike profitabilnosti na nivou celog sektora, prosečne zarade u trgovini već godinama zaostaju za republičkim prosekom. Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u januaru ove godine prosečna neto plata u sektoru trgovine iznosila 83.830 dinara i bila je 17% niža od republičkog proseka. Najveće zarade zabeležene su u veleprodaji (112.579 dinara), dok je u maloprodaji prosečna plata od 75.429 dinara bila skoro 28% niža od republičkog proseka. Delatnost se obavljala u 82.757 objekata, kojih je bilo za 3,6% manje nego u 2023. godini.

Ko više „zida“ cene?

Ali, kada se bude svodila računica za ovu godinu, mala je verovatnoća da će trgovci ponoviti prošlogodišnji rezultat. Vlada Srbije je od 1. septembra na šest meseci ograničila marže na maksimalno 20% u odnosu na neto prodajnu cenu najvećim igračima u maloprodaji, koji ostvaruju više od 4,5 milijardi dinara godišnjeg prihoda. Ograničenje se odnosi na 23 grupe proizvoda sa oko 20.000 artikala i obuhvata značajan deo prometa, jer iako u trgovini radi veliki broj firmi i preduzetnika, 20 vodećih trgovinskih lanaca drži više od 80% tržišta, a tri najveća skoro polovinu.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je još pre dve godine optužila trgovinske lance da svojim visokim maržama podižu cene prehrambenih i drugih osnovnih namirnica i tako „pothranjuju“ inflaciju. Međutim, analiza Republičkog zavoda za statistiku iz 2023. godine je pokazala da u prehrambenom lancu veću maržu od trgovaca zaračunavaju prerađivači.

Njihova bruto marža – koja pokriva troškove sirovina, radne snage, transporta, investicije, logistiku i uključuje dobit – iznosila je 54,1%, a u sektoru trgovine prosečnih 14,9% ili 3,6 puta manje. Prema računici RZS, bruto profitna marža pre odbitka poreza na dobit, kod prerađivača je bila 2,4 puta veća i iznosila je 8,6%, dok je u maloprodaji bila 3,6%.

Uprkos tome što je prošla godina za trgovce bila izuzetno profitabilna, pet najvećih trgovinskih lanaca zabeležilo je pad dobiti za oko 25%. Delez, Merkator S, Univereksport, DIS i Metro ostvarili su ukupno 8,3 milijarde dinara dobiti, što je za 2,4 milijarde manje nego godinu pre.

Vlada Srbije je u međuvremenu zatražila novu analizu od RZS-a, ali pre nego što su stigli rezultati, uvela je u septembru uredbu o ograničenju marži trgovcima, uz obrazloženje da u situaciji kada se prosečna marža u najvećim trgovinskim lancima kreće između 32% i 45,2%, takva mera je neophodna da bi se zaštitio standard građana.

Prema izjavama srpskih zvaničnika, uredba bi trebalo da snizi cene za 80% proizvoda koje građani svakodnevno kupuju i to za 10-20%. Republički zavod za statistiku je objavio da su cene proizvoda i usluga lične potrošnje u septembru, prvom mesecu primene uredbe, u odnosu na avgust ove godine u proseku niže za 1,6%, dok je godišnja inflacija sa avgustovskih 4,7% pala na 2,9% u septembru. Najveći pad cena (4,5%) zabeležen je kod hrane i bezalkoholnih pića.

Rizik od „potisnute“ inflacije

Ekonomska struka ima drugačiju računicu o dugoročnijim ishodima ove mere, a jednu od najdetaljnijih analiza objavio je član Fiskalnog saveta Slobodan Minić u septembarskom izdanju „Kvartalnog monitora“, koji se osvrnuo i na iskustva Mađarske i Rumunije koje su pre Srbije uvele slična ograničenja trgovcima.

Minić ističe da će uredba koju je donela Vlada Srbije najverovatnije imati ograničen i kratkotrajan učinak na usporavanje ukupne inflacije, iako se može očekivati umereno smanjenje cena kod dela obuhvaćenih proizvoda. Drugo, mera unosi značajne neravnoteže na tržište i nosi rizik od izraženih negativnih posledica.

„Mera ozbiljno dovodi u pitanje trenutni model poslovanja i profitabilnost maloprodajnog sektora, što može dovesti do otpuštanja radnika i poremećaja u lancu snabdevanja. U slučaju dužeg trajanja, mera destimuliše investicije usled povećane nepredvidivosti ekonomske politike, a njeno eventualno ukidanje bez unapred pripremljene izlazne strategije nosi rizik od ’potisnute’ inflacije i naglog cenovnog šoka”, ocenjuje Minić i dodaje da se upravo to dogodilo u Rumuniji kada je ukinula ograničenje na cenu električne energije, koja je nakon toga naglo porasla za 20%.

Efekat vodenog kreveta

Ograničenje cena je „jedna od najstarijih i politički najprimamljivijih formi ekonomske intervencije, posebno u periodima visoke inflacije ili izraženih cenovnih šokova”. Zaštita kupovne moći potrošača jeste društveno prihvatljiv cilj, ali su posledice ovakvih mera složene, višeslojne i često kontraproduktivne, ističe Minić.

Osim mogućih nestašica roba i pojave crnog tržišta, što se dogodilo u Mađarskoj kada je u kratkom periodu rasprodata godišnja potrošnja šećera, mogu se očekivati i suptilniji mehanizmi prilagođavanja tržišta. Trgovinski lanci mogu sniziti kvalitet proizvoda u svom asortimanu, uvesti nove proizvode koji nisu obuhvaćeni uredbom i podići cene u drugim segmentima tržišta kako bi nadoknadili gubitak nastao ograničenjem marži, što je fenomen poznat kao efekat „vodenog kreveta“, navodi se u analizi.

Autor predviđa da će dugoročno doći do pada investicija i inovacija u ovom sektoru, te da će se trgovci obuhvaćeni uredbom naći u situaciji da im prihodi padaju a troškovi rastu zbog poskupljenja energenata i rasta plata nakon najavljenog povećanja minimalne zarade. To može imati za posledicu otpuštanja dela radnika i gašenje nedovoljno profitabilnih objekata.

Negativne posledice mogu pogoditi i male trgovce, koji nisu obuhvaćeni uredbom. Primer je Mađarska, gde su mali trgovci dovedeni do ivice opstanka jer nisu mogli da se takmiče sa neprirodno niskim cenama u velikim trgovinskim lancima. Probleme bi mogli da imaju i domaći proizvođači, upozorava Minić, jer će trgovci pokušati da se okrenu jeftinijim proizvodima iz uvoza.

Mirjana Stevanović

Biznis Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis i finansije, novembar 2025.

Foto: sharpshutter, Depositphotos

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako bi moglo da izgleda državno preuzimanje NIS-a?

by bifadmin 26. новембар 2025.

Postoji nekoliko scenarija kako bi se mogao rešiti problem sa NIS-om ali sve je izglednije uvođenje državne uprave u ovu kompaniju.

Ali na koji način bi država mogla da preuzme NIS a da to ne bude nacionalizacija? Odgovore na ovo pitanje nudi Forbes Srbija koji je istraživao šta u praksi znači nametanje državne uprave i da li bi to uopšte bilo izvodivo.

Da li nam je potreban poseban zakon?

Advokat i nekadašnji ministar Milan Parivodić tvrdi da bi država ukoliko želi da preuzme NIS trebalo da usvoji zakon o administrativnom preuzimanju. Ali ne samo vezan za NIS, nego opšti, tj. sistemski zakon koji bi regulisao i neke eventualne buduće slučajeve, aludirajući na slično popstupanje Nemačke i Bugarske. Podsetimo, Nemačka je još 2022. preuzela kontrolu nad imovinom ruskog naftnog giganta Rosnjefta pozivajući se na Zakon o energetskoj bezbednosti.

Parivodić navodi da Srbija u svojim propisima o energetici pak nema mogućnost da na ovaj način preuzme upravljanje imovinom NIS-a te da bi zato morala usvojiti poseban propis koji to na sličan način reguliše.

Njemu je “čudno i indikativno” to što naš Zakon o energetici ne pruža mogućnost da se ovo uradi ukoliko su ugroženi nacionalni interesi, što deluje kao ustupak Rusima.

Zato bi trebalo usvojiti poseban zakon, koji bi trebalo „najdetaljnije moguće da odredi buduće korake. U smislu da Vlada ima pravo da uvede novu upravu u NIS. I da sadašnji menadžment mora da se povinuje toj upravi. Takva uprava dala bi onda u sledećem koraku većinskom vlasniku akcija rok, ne previše dug, da proda svoj paket akcija. Ukoliko to ne učini, onda nova državna uprava to uradi u ime i za račun vlasnika akcija, tojest Gasproma. I novac dobijen prodajom uplati na njihov račun“, kaže Parivodić.

Pravni okvir već postoji

Advokat Tomislav Šunjka, pak, tvrdi da pravni okvir za preuzimanje akcija NIS-a već postoji.

„Interesi Srbije su da se ne ugrozi bezbednost i energetska stabilnost. I ona već sada ima pravni okvir koji joj omogućava da to učini“, tvrdi sagovornik Forbesa.

On podseća da Zakon o potvrđivanju sporazuma između Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije o stimulisanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji je još na snazi to omogućava.

U članu 4. tog Zakona stoji sledeće: „Ulaganja ulagača jedne strane ugovornice koja su realizovana na teritoriji druge strane ugovornice neće se eksproprisati, nacionalizovati ili podvrgnuti drugim merama koje imaju slične posledice osim u slučajevima kada se takve mere preduzimaju u opštem interesu, po zakonskim propisima koji nisu diskriminacioni, a praćeni su isplatom brze i adekvatne naknade“.

Šunjka smatra da je ovo dovoljno da država već sada preuzme NIS.

Propisi u koliziji?

Podsetimo, na snazi je još jedan zakon koji se tiče naftno-gasnog aranžmana dve zemlje. Reč je o Zakonu o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske federacije o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede. Usvojen je 2008. godine i u članu 2, između ostalog, piše sledeće.

„Infrastrukturni, proizvodni i drugi objekti, kao i druga imovina koju kompanije grade, modernizuju ili nabavljaju tokom obavljanja privredne aktivnosti… predstavljaju njihovo vlasništvo. Imovina kompanija ne može biti eksproprisana, nacionalizovana ili podvrgnuta merama ekvivalentnim po posledicama eksproprijaciji ili nacionalizaciji“.

Drugim rečima, ovaj Zakon ukida mogućnost da se izvrši eksproprijacija ili nacionalizacija gasovoda (misli se na Južni tok), podzemnog skladišta Banatski Dvor ili kompleksa koji pripada kompaniji NIS.

Šunjka, međutim, kaže da dva propisa nisu u koliziji i da ovaj drugi ne sprečava Srbiju da primeni član 4. sporazuma o uzajamnoj zaštiti ulaganja.

„Ovaj drugi zakon se ne odnosi na akcije koje Gasprom ima u NIS-u i ne štiti vlasnika akcija u tom smislu. On kaže da se ne može izvršiti eksproprijacija ili nacionalizacija NIS-a“.

Neophodna dozvola OFAC-a

Šunjka kaže da nacionalizacija u pravom smislu reči podrazumeva otuđenje imovine bez plaćanja naknade. Zato ona i nije rešenje.

„Vlada, dakle, ima pravni okvir da donese odluku da taj i taj broj akcija postaje vlasništvo Republike Srbije zato što je to opšti interes. Odnosno zbog ugrožene energetske bezbednosti zemlje“.

Dodaje da bi Vlada u toj odluci osim ovoga navela i visinu naknade za preuzimanje akcija od sadašnjeg većinskog vlasnika, ali da dozvolu o prebacivanju novca daje OFAC.

„OFAC izdaje licence, odnosno dozvole i u ovom slučaju, Vlada Srbije ima mogućnost da odredi iznos ali da bi se ta transakcija sprovela neophodna je dozvola OFAC-a“.

Stečaj kao opcija

Kratko nakon predsednikovog jučerašnjeg obraćanja u kojem je pomenuo i sekundarne sankcije, odnosno obustavljanje platnog prometa, oglasila se i Narodna banka Srbije, a potom i Udruženje banaka.

I jedni i drugi potvrdili su da će ukoliko NIS ne dobije zatraženu licencu za nesmetani rad obustaviti platni promet sa ovom kompanijom. Razlog je strah od uvođenja sekundarnih sankcija. Ostalo je međutim nejasno da li se misli na licencu koja se očekuje za dva dana ili na neku drugu. Drugim rečima, za koliko dana bi se platni promet sa NIS-om mogao obustaviti.

Ukoliko se ovako nešto zaista i obistini u narednim danima, NIS praktično ne bi mogao da posluje. Preciznije, ne bi mogao da obavlja platni promet.

I tu se onda nameće stečaj kao opcija za preuzimanje. Ukoliko poslovne banke u Srbiji prekinu platni promet sa NIS-om, on bi postao nesolventan. Time bi se otvorila zakonska mogućnost za pokretanje postupka stečaja.

Poslovni konsultant Milan R. Kovačević kaže da će NIS sa sankcijama brzo postati nesolventan, a njegovi računi u bankama blokirani. Tada poverioci mogu pokrenuti stečaj pred našim sudovima, a u slučaju stečaja se može promeniti uprava preduzeća. Takođe, ono se može i prodati.

Izvor: Forbes Srbija

Foto: Gr stocks, Unsplash

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Hibridni pogon je najpopularniji u EU

by bifadmin 26. новембар 2025.

Prema izveštaju Evropske asocijacije proizvođača motornih vozila (ACEA) a koji je dobila i Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, registracije novih automobila u EU u prvih deset meseci ove godine pokazuju rast na godišnjem nivou od 1,4 odsto. Prodato je 8.974,026 automobila, a u istom periodu 2024. godine 8.853,301.

Na tržištu EFTA (Norveška, Island i Švajcarska) prodato je za period januar-oktobar 323.368 jedinica što predstavlja rast od 5,4 odsto, jer je lane u istom razdoblju prodato 306.856. U posmatranom periodu u Velikoj Britaniji prodato je 1.723.120 novih automobila, a s obzirom na prodaju u prvih deset meseci 2024. (1.658.382) to predstavlja rast od 3,9 odsto.

Ukupno je u Evropi, računajući članice EU, EFTA i Veliku Britaniju prodato 11.020,514 automobila. U istom periodu (januar-oktobar) 2024. godine 10.818,539 automobila. U procentima to je povećanje tržišta od 1,9 odsto.

Tržišni udeo električnih automobila dostigao je 16,4% od početka godine, ali je i dalje ispod tempa potrebnog u ovoj fazi tranzicije. Hibridna vozila vode kao najpopularniji izbor tipa pogona među kupcima, a plag-in hibridi nastavljaju da dobijaju na zamahu.

Registracije novih automobila u EU prema izvoru napajanja

Električni automobili

U prvih deset meseci 2025. godine registrovano je 1.473.447 novih električnih automobila što je zauzelo 16,4% tržišnog udela EU. Četiri najveća tržišta u EU, koja zajedno čine 62% registracija električnih zabeležila su rast: Nemačka (+39,4%), Belgija (+10,6%), Holandija (+6,6%) i Francuska (+5,3%). Porast prodaje električnih vozila iznosi na godišnjem nivou 38,6 odsto.

Na tržištu EFTA isporučeno je 162,482 jedinice, a u istom periodu lane 130,246. Rast od impresivnih 24,8 odsto.

Velika Britanija je sve veće tržiše električnih automobila. Sa prošlogodišnjeg učinka u prvih deset meseci od 299,733 automobila u ovoj godini se stiglo do 386,244 jedinica. Rast od 28,9 odsto.

Ukupno gledajući prodaja električnih automobila u EU, EFTA, Velika Britanija je na godišnjem nivou porasla do kraja oktobra za 26,2 odsto. U 2024. – 1.602,342, a u 2025. godini (period januar-oktobar) 2.022,173.

Hibridi

Registracije novih hibridnih automobila u EU porasle su na 3.109.362 jedinice, što je rezultat rasta na četiri najveća tržišta: Španija (+27,1%), Francuska (+26,3%), Nemačka (+10,3%) i Italija (+8,9%). Hibridni modeli čine 34,6% ukupnog tržišta EU. Godišnji rast je 9,4 odsto.

Tri članice EFTA beleže rast na godišnjem nivou od 0,1 odsto ( 72.112/72.047), a Velika Britanija 9,6 %. (646,573/590,186). Ukupno EU, EFTA i Velika Britanija imaju rast tržišta hibridnih automobila od 14,2 odsto sa prodatih 3.828,047 automobila u prvih deset meseci ove godine. U 2024. u ovom periodu 3.351.278.

Plag-in hibridi

Registracije plag-in automobila nastavljaju da rastu, dostigavši 819.201 jedinicu u posmatranom periodu. Ovo je pokrenuto povećanjem prodaje na ključnim tržištima – Španija (+109,6%), Italija (+76,5%) i Nemačka (+63,4%). Kao rezultat toga, plag-in hibridni električni automobili sada predstavljaju 9,1% registracija automobila u EU, u odnosu na 7% prošle godine. Rast na godišnjem nivou je čak 43,2 odsto.

EFTA ima rast od 21,3 odsto ( 25,641/21,146), Velika Britanija +37,1 odsto (190,240/138,775).

Ukupno EU, EFTA, Velika Britanija 1.035,082 prodata plag-in hibrida u prvih deset meseci ove godine, lane 778,781 – rast 32,9 odsto.

Benzinski automobili

Do kraja oktobra 2025. godine, registracije benzinskih automobila su opale za 18,3%, a sva glavna tržišta su zabeležila pad. Francuska je zabeležila najveći pad, sa registracijama koje su pale za 32,3%, zatim Nemačka (-22,5%), Italija (-16,9%) i Španija (-13,7%).

Sa 2.459.151 novoregistrovanih automobila do sada, tržišni udeo benzinskih automobila je pao na 27,4% sa 34% u istom periodu prošle godine. Pad tržišta za ovu vrstu pogona na godišnjem nivou je 18,3 odsto.

EFTA ima pad tržišta benzinaca od 21,9 odsto (47,203/60,455). Velika Britanija -21,3 odsto (458,378/582,108). Zajedno sa EU pad na svim ovim tržištima je 18,9 odsto (2.964,732 u 2025./3.654,298 u 2024.)

Dizel automobili

Tržište dizel automobila je opalo za 24,5%, što je rezultiralo udelom od 9,2%. Godišnji pad, posmatran u ovom periodu je 21,9 odsto. U prvih deset meseci ove godine prodato je 821,178 dizelaša. Isti period 2024.godine 1.087,048.

EFTA je u 2024. godini u deset prvih meseci imala prodaju dizelaša od 22.932 jedinice, ove 15.919. Pad tržišta 30,6 odsto. Velika Britanija je zabeležila pad tržišta od 12,4 odsto.U 2024. u periodu januar-oktobar isporučeno je 47,580 dizelaša, a u 2025. godini 41.685.

Ukupno EFTA, Velika Britanija i EU imaju pad tržišta dizelaša od 24,1 odsto u posmatranom periodu. U 2024. – 1.157,560. U 2025. – 878,782.

Najveća tržišta

Nemačka je i dalje najveće tržište Evrope. Njeni stanovnici su za prvih deset meseci ove godine kupili 2.360,481 automobila. Prošle 2.348,066. Rast 0,5 odsto. Velika Britanija je zabeležila rast tržišta 3,9 odsto (1.723,120/1.658,382). Francuska 1.326,298/1.401,435 što predstavlja pad od 5,4 odsto. Pad je zabeležila i Italija (-2,6 odsto). U posmatranom periodu u 2024. prvi put je registrovano 1.329,082 automobila, a u 2025. godini 1.293,967. Španija je zabeležila rast od 14,9% (951,516/828,237).

Tržišta regionaAustrija 2024. u prvih deset meseci 213.004 jedinice, ove godine 239,594. Rast 12,5 odsto. Bugarska 41,148 jedinica u 2025. godini, a u 2024. – 36,255 – rast 13,5 odsto. Hrvatska je u posmatranom periodu zabeležila rast od 8,2 odsto (61,891/57,181). Mađarska je u plusu od 7,7 odsto. U 2024.- 99.085, a u 2025. u istom periodu 106.755. Rumunija ima pad tržišta od 4,3 odsto (121,609/127,061). Slovenija rast od 8,3 odsto (49,301/45,514).

Grupe i brendovi

Folksvagen grupa je u prvih deset meseci ove godine isporučila 2.477,875 automobila. Lane u istom periodu 2.357,643. Rast od 5,1 odsto. Stelantis je u ovom razdoblju 2024. prodao 1.506,355 jedinica, ove 1.416,202. Pad od 6,0 odsto. Reno grupa je zabeležila rast od 7,0 odsto. Sa 952,224 prodata automobila u 2024. na 1.018,412 u ovoj godini. Tojota (i Leksus) beleže pad od 5,7 odsto sa prodatih 663,970 jedinica u ovogodišnjem posmatranom periodu. U 2024. – 704.227. Hjundai grupa ima godišnji pad od 4,0 odsto. U prvih deset meseci ove godine prodato je 675,102 automobila, lane u istom periodu 703,472. BMW grupa ima rast od 6,3 odsto u ovom periodu. U 2024. – 589,643. U 2025.- 626,830.

Kad su u pitanju brendovi Folksvagen je prvi sa 1.017,781 prodatim automobilom u prvih deset meseci ove godine. U istom periodu lane – 966,942. Rast od 5,3 odsto. Tojota je druga sa 616,104 automobila ove, što je pad od 6,3 odsto na godišnjem nivou (657,460). Škoda treća sa 601,963 prodata automobila (lane 544,339) uz rast prodaje od 10,6 odsto.

Slede: Reno 545,923 + 7,2 odsto (509,280), BMW 531,047 +4,2 odsto (509,780), Pežo 469,322 što je pad od 2,0 odsto (478,723). Dačija 465.879 + 5,9 odsto (439,954). Mercedes Benz 460.666 + 2,0 odsto (451,743). Audi 428,839 (-1,2 odsto/434,135), Hjundai 349,790 (-2,2 odsto 357,541).

Izvor: ACEA

Foto: Pixabay

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada za septembar 109.147 dinara, medijalna zarada 85.267

by bifadmin 26. новембар 2025.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za septembar 2025. godine, prosečna zarada (bruto) iznosila je 150.947 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 109.147 dinara.

Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Rast bruto zarada u periodu januar-septembar 2025. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,2 odsto nominalno, odnosno 6,6 odsto realno.

Foto: Bif

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ukoliko ne dobije licencu banke spremne da obustave promet sa kompanijom NIS

by bifadmin 26. новембар 2025.

U vezi sa najavama mogućeg uvođenja takozvanih sekundarnih sankcija Sjedinjenih Američkih Država Srbiji, zbog poslovanja Naftne industrije Srbije, ističemo da su banke u Srbiji apsolutno posvećene očuvanju stabilnosti finansijskog sistema zemlje, kao i da domaći bankarski sektor ostaje snažan, stabilan i visoko likvidan i u uslovima pojačane neizvesnosti.

U saradnji s Narodnom bankom Srbije, poslovne banke će obustaviti promet sa NIS AD ukoliko kompanija do predviđenog roka ne dobije licencu za poslovanje, sa ciljem da građanima i privredi omoguće nesmetano funkcionisanje svih bankarskih usluga i obavljanje platnog prometa.

Zajednički prioritet svih banaka u Srbiji će ostati usmeren na očuvanje finansijske stabilnosti sistema, uz punu usklađenost sa odlukama regulatora.

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Singapur će naplaćivati porez na avionsko gorivo

by bifadmin 26. новембар 2025.

Najmanja država u Jugoistočnoj Aziji će naplaćivati „zeleni porez“ na gorivo za avionske putnike koji napuštaju zemlju.

Kako prenosi Bizlife, od 1. oktobra 2026. godine Civilna avijacijska vlast Singapura (Civil Aviation Authority of Singapore) uvešće naknadu za održivo avionsko gorivo (SAF) za putnike koji napuštaju zemlju.

Ova naknada će se primenjivati na sve karte kupljene nakon 1. aprila, a iznos će zavisiti od pređene distance i klase u kojoj putnik putuje. Karte će biti podeljene u četiri geografske grupe.

Prva grupa obuhvata jugoistočnu Aziju, druga grupa severoistočnu i južnu Aziju, Australiju i Papuu Novu Gvineju. Treća grupa uključuje Afriku, Centralnu i Zapadnu Aziju, Evropu, Bliski Istok, Pacifička ostrva i Novi Zeland, dok četvrta grupa obuhvata Ameriku.

Za kratke letove naknada će iznositi jedan singapurski dolar (0,67 evra), dok će putnici na dugim letovima u ekonomskoj klasi plaćati 10,40 S$ (6,92 evra). Najviša stopa iznosi 41,60 S$ (27.69 evra) za prve i biznis klase.

Cene će biti prikazane kao „posebna stavka“ na avionskoj karti. Naknada se neće primenjivati na putnike koji samo prolaze kroz Singapur.

Izvor: BIZLife/MSN

Foto: WikimediaImages, Pixabay

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete

by bifadmin 25. новембар 2025.

Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… Sve su to uslovi zbog kojih prehlade postaju česte pratilje ovih meseci. I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica… Zato mnogi zadrže i svoje rituale koji im pomažu da dan teče uobičajenim tokom.

Za mnoge ljude, kafa je puno više od napitka. To je ritual koji daje energiju ujutru, momenat koncentracije tokom dana i osećaj topline kada se napokon smestimo kod kuće. Zato je sasvim prirodno da, kad posegnemo za preparatima protiv prehlade, poželimo da znamo: da li i dalje mogu da uživam u svojoj kafi kao i uvek?

Stručnjaci kažu — apsolutno da. Kafa ostaje vaš verni saveznik i u danima kada se oporavljate. Jedino što je važno jeste malo prilagođavanja ritma. Pojedini preparati protiv prehlade sadrže sastojke koji imaju blago stimulativno dejstvo; ništa dramatično, dovoljno je napraviti mali vremenski razmak između uzimanja leka i šoljice kafe. To znači da, recimo, jutarnju kafu možete popiti pre uzimanja leka.

Ovakav pristup je sasvim jednostavan, a odličan je način da izbegnete osećaj pojačane budnosti ili nelagode, posebno ako ste osetljiviji na kofein ili već obraćate pažnju na rad srca i pritisak. Za sve ostale, ovo je samo mali podsetnik da je balans najbolji prijatelj našeg zdravlja — i da se rutine ne morate odreći ni kada vam imunitet padne.

Ako išta, upravo u tim danima jedan mali, dobro poznati ritual može da donese dodatnu dozu udobnosti i psihološkog odmora. Miris sveže skuvane kafe, toplina šolje u rukama i nekoliko minuta mira mogu da učine da se osećamo bolje, čak i kad prehlada diktira tempo.

Zato ne brinite: uz malo čaja, malo vitamina i malo pažnje pri kombinovanju preparata, kafa ostaje vaš pratilac i u sezoni prehlada. Uživajte u njoj u svom ritmu — umereno, svesno i sa istim onim zadovoljstvom zbog kojeg je toliko volimo.

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • 80 stabala za 80 godina: Kompanija DDOR osiguranje realizovala akciju „Za šumu u tvom kraju“
  • Časovničarska radnja Jović: Gospodski zanat u Gospodskoj ulici
  • Kako izgleda posao dispečera međunarodnog drumskog saobraćaja?
  • SEPA & ProPay webinar – praktični uvidi u budućnost evro plaćanja
  • Zašto neki zaposleni uvek odgovaraju na mejlove poslednji?

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit